M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D....
Transcript of M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D....
233
Univerzitet Union – Nikola Tesla, Fakultet za menadžment - Studijski program menadžment u medijima, Sremski Karlovci
DOI 10.5937/kultura1235233PUDK 316.774:654.19]:338.124.4(497.11)”2008/ 2012” 004.9:654.19(497.11)
originalni naučni rad
UTICAJ SVETSKE EKONOMSKE KRIZE NA
PROCES DIGITALIZACIJE MEDIJA U SRBIJI
Sažetak:Ovajradpredstavljakratakprikazsituacijeuindustrijidomi cil nog jav nog ser vi sa, sa osvr tom na nje go vu pro šlost i ten den ci je daljegrazvoja.PosebannaglasakuradujenaprocesudigitalizacijemedijauSrbiji.Pokušaćemodapojasnimonakojinačinipodkojimfinansijskimuslovima, javni servisSrbijeplaniradasprovedeprocesdigitalizacijeuslednegativnihefekatasvetskeekonomskekrize.Imajućiuvidunizakživotnistandardgrađana,pažnjaćeuradubitiusmerenanaplaniranetroškovedržaveSrbije(aliifinansijskeizdatkenjenihgrađana) u procesu tranzicije digitalnog signala. Srbija će ovaj poduhvat finansirati uz pomoćmeđunarodnih institucija, dok će VladaSrbije, usled recesije, biti umogućnosti dapomogne samo socijalnougroženomstanovništvu.Digitalizacijutrebaposmatratikaofinansijskipoduhvatikaodugoročnuinvesticiju,kojaćeunapreditiposlovanjedomaćegmedijskogsektora.ProcesdigitalizacijemedijauEvropijeupoodmaklojfazi.Srbija,uodnosunazemlječlaniceEvropskeunije,alii
državeuregionu,kasnisaprocesomdigitalizacije.
Ključnereči:svetskaekonomskakriza,javniservis,mediji,finansijskapomoćdržave,digitalizacija
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
234
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
Uvod1
U proteklih nekoliko godina, kolaps američkog finansijskogtržištanegativnojeuticaokakonaekonomskofinansijskitakoinamedijskisistemusvetu.Sredinom2007.godineuočenisuprviznacikrizenaameričkomtržištunekretnina.Svetskafinansijska i ekonomskakrizavelikombrzinomseproširila na svedelovesveta.Recesijaikolaps,nesamoameričkogfinansijskogtržišta,većfinansijskihtržištaevropskihivanevropskihzemalja,nastupilesuudrugojpolovini2008.godinesaslomomsubprimarnogidrugorazrednoghipotekarnogtržišta2kojejeglavniuzročniknastankakrize3.Kadajekrizaeskalirala,brzoseprenelasafinansijskognarealnisektor,aposledicesuosetilekakozemljekoje sudirektnoučestvovaleu rizičnim transakcijama,takoiostaledržavekojejepogodioodlivkapitala,padtražnje,
smanjenjestranihdirektnihinvesticijaiizvoza.
Sanastupanjemkrize,uSrbijisenaprvommestupovećaonivonelikvidnosti,zatimjedošlodopadaproizvodnjeidosmanjenjaobima izvoza.U svetu jevelikibrojfinansijskih institucija (naročito banaka) bankrotirao, približno 24miliona ljudi uEvropskojunijijedodanasostalobezradnogmesta,prosečnastopanezaposlenostijekrajemoktobraprošlegodineuzemljamačlanicamaEU27dostiglarekordnih9,8%.Posledicesvegaprethodnonavedenogsupadživotnogstandardaiporaststope
siromaštvanaglobalnomnivou.
Svetskaekonomskakrizajepogodilasvesegmenteindustrije,panimedijikaosastavnideoprivrednogsistema,nisuostaliimuniuovoj recesiji.Prepočetkakrize, industrijaoglašavanjanaglobalnomnivouostvarivalajeprihododoko517,5mlrd.USD.Najvećatržištaoglašavanjabilasu:SjedinjeneAmeričkeDržave(179,2mlrd.USD),Japan,(41,0mlrd.USD),Nemačka(25,8mlrd.USD),VelikaBritanija(25,4mlrd.USD),Kina(16,1mlrd.USD),Francuska (13,9mlrd.USD), Italija (12,5mlrd.USD),Španija(10,7mlrd.USD)iJužnaKoreja(9,9mlrd.USD).4Pre
1 RadjenastaokaorezultatistraživanjauokviruprojektaDi gi tal ne me dij ske teh no lo gi je i dru štve noobra zov ne pro me ne (Projekatbr.III47020)kojiserealizuje uzfinansijskupodrškuMinistarstva za nauku i tehnološki razvojRepublikeSrbijezaperiod20112014.
2 Prosečna vrednost jednog odobrenog hipotekarnog kredita iznosila je oko130.000USD.
3 UposlednjihdesetakgodinaekonomskirastSADjepokretalapotrošnjastanovništvauvidudostupnihijeftinihkredita,izmeđuostalogihipotekarnih.EmpirijskaistraživanjauSADusuutvrdiladapotrošnjastanovništvapredstavljanajznačajnijukomponentuagregatnetražnjeuameričkojekonomijiikrećeseurasponuod60%do65%.
4 Opširnije u studijiTržište oglašavanja Srbije, Institut ekonomskih nauka,Beograd2009.
235
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
maistraživanjuOpenSociety Institute (FootprintofFinancialCrisis intheMedia)5uzemljamacentralnei istočneEvropeusektorumedijaprisutnojesmanjenjeprihodaod30%do60%,pričemujenajvećipadzabeleženusferireklamiranja.Uovakvimuslovima,medijskekućeuovomregionuEvropesubileprimoranedasmanje troškoveposlovanja.Prvinaudarususenašlizaposleni,kojisuuposlednjetrigodineuvelikombrojuostalibezradnihmesta.Poredtoga,medijskekućesusmanjileplaniranibudžetkakozaistraživačko,takoizaregionalnoimeđunarodno izveštavanje.Treba istaćidasunegativniefekti svetskeekonomskekrizeprimoraliveomacenjenestraneinvestitoredasepovukusatržištacentralneiistočneEvrope.Neretkosedešavalo,aidanassedešava,dajevelikibrojlokalnihemitera,nemogavšidapronađeadekvatannačindaseizborisarecesijom,u
ovakvimfinansijskimuslovima,bankrotirao.
Uti caj eko nom ske kri ze na pri vre du Sr bi je
Kakobismoštoboljesagledalifaktorekojiutičunaposlovanjemedija uSrbiji, u ovomdelu rada ćemoviše pažnje posvetitiuticajuglobalnefinansijskekrizenadomicilniprivrednisistem.Srbija,kaozemljakojaprolazikroztranzicioniperiodipripadagrupizemaljaurazvoju,indirektnojeosetiladominoefekatglobalnefinansijskekrize.Zarazlikuodrazvijenihevropskihprivreda,uSrbijije,,rizikgubitkakapitalaufinansijskomsektoruminimalan,jersuplasmaniutomsektorubilinerizični(potrošačkikrediti,hipotekarnikreditiikreditiprivredi)“6.NegativniefektifinansijskekrizebilisupraćenivećpostojećimmakroekonomskimneravnotežamauprivrediSrbije(visokibudžetskiispoljnotrgovinskideficit).Prelivanjekrizenarealnisektorusporiloje
privrednuaktivnostSrbijekojaseogledau:
padubrutodomaćegproizvoda(BDP);
opadanjuindustrijskeproizvodnje;
padugrađevinskeaktivnosti;
smanjenjuspoljnotrgovinskerazmeneiprometautrgovininamalo;
manjem prilivu stranog kapitala i investicionih ulaganja.
5 Footprint of Financial Crisis in the Media, dostupno na veb stranici http://www.soros.org/initiatives/media/articles_publications/publications/financialcrisismedia20091201/aaoverview20091201.pdf, posećemp 25.XI2011.
6 GolubovićN.,Anatomijaglobalnefinansijskekrizeiimplikacijezazemljecentralne i istočne Evrope,Ekonomska tema br. 2, Ekonomski fakultet uNišu,Niš2009,str.488.
236
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
Podaci zaSrbijupokazujuda jeuperioduod2000.do2008.godine zabeležen značajan realni rastBDP saprosečnom stopomrastaod5,4%nagodišnjemnivou.NivoBDPsepovećaozaneštovišeod11milijardievra,tačnijesa20,3milijardeevrau2005.godinina29,9milijardievrau2009.godini.PodaciMinistarstvafinansijaRepublikeSrbije7iizveštajiMeđunarodnogmonetarnog fonda (MMF)8ukazujuda jeu2010.godiniprivrednaaktivnostuSrbijismanjenaza3.1%(uodnosuna2009.godinu).Unarednetrigodineočekujeseblagioporavakdomaćeekonomije.PremapodacimaMinistarstvafinansijaRepublikeSrbije,uprethodnojgodinizabeleženjeblagirastprivredneaktivnosti,azanaredniperiodsepredviđausporavanje trenda
rastausledekonomskihturbulencijauEvrozoni.
Gorućiproblemudomicilnoj ekonomiji je činjenicada jeSrbija uvozno zavisna, nedovoljno razvijena, nekonkurentna zemljakojaraspolažeskromnimresursima.Poslednjihpetgodinau trgovinskombilansu, izgodineugodinu, sebeleži svevećideficitrobnerazmene(sa4.830milionaevrau2005.na8.152milionaevrau2008.godini).RastućideficituplatnombilansuzaSrbijujeključnimakroekonomskiproblemkojisasobomdonosivelikiekonomski rizik.Krajem2009.godineuočavajuseprviznaciblagogoporavkanasvetskomtržištu,kojiu2010.godinidovodedopostepenograstaprivredneaktivnostiusvetu.Ovakvitrendoviimalisupozitivniuticajnaporastobimaizvozatokom2010.godineukojojjestoparastadostiglanivoodčak24%,dokjeobimuvozarobaiuslugaporastaoza9,7%uodno
sunaprethodnugodinu.9
PoznatojedajeSrbija,imajućiuvidusituacijudevedesetihgodinaprošlogveka,kasnijezapočelaprocesreformiupoređenjusadrugimzemljamautranziciji.Iakojeposle2000.godineinvesticionaklimauSrbijipoboljšana,našazemlja jeupoređenjusadrugimdržavamauregionuprivuklarelativnonizaknivostranihdirektnihinvesticija(SDI).ČinjenicajedaSDI,kaoje
7 MinistarstvofinansijaRepublikeSrbije,Revidiranimemorandumobudžetuiekonomskojifiskalnojpoliticiza2010.godinusaprojekcijamaza2012.i2013.godinu,decembar2010,str.12,dostupnonavebstranicihttp://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/dokumenti/Revidirani%20memorandum%20o%20budzetu%20i%20ekonomskoj%20i%20fiskalnoj%20politici%20za%202011_%20godinu%20sa%20projekcijama%20za%202012_%20i%202013_%20godinu.pdf,posećeno10.VII2011.
8 IMF,WorldEconomicOutlook,April2011,Appendix,dostupnonawebstranicihttp://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/01/index.htm,posećeno18.V2011.
9 Analizamakroekonomskihifiskalnihkretanjau2010.godini,MinistarstvofinansijaRepublikeSrbije,str.13,dostupnonawebstranicihttp://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/dokumenti/Analiza%20makroekonomskih%20i%20fiskalnih%20kretanja%20u%202010_%20godini.pdf, mart 2010, posećeno10.V2011.
237
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
danodključnihfaktoraekonomskograzvojadržavauprocesutranzicije,utičunaprivrednirazvojinjenkonstantanidinamičanrast.NetoprilivSDIuSrbijiuperioduod2005.do2010.godineiznosioje10.675milionaevra.NajvećinivoSDIunašojzemlji činile subrownfield investicije,odnosnokupovinadruštvenihidržavnihkompanijaputemtenderaiaukcija.KaoposledicasvetskeekonomskekrizenetoprilivSDIu2010.godiniostvariojepriličnosnažanpad(odoko30%)uodnosuna2009.godinu,kadajeiznosio1.346milionaevra.Proceneprenovogtalasa recesijebile suoptimistične inerealne, jer su seočekivanjazasnivalanaprilivustranihdirektnihinvesticijauiznosu
od2,9milionaevra.
Možemo da konstatujemo da će Srbija i dalje indirektno bitipoduticajemnegativnihefekatafinansijskekrize,kojićekaoiuprethodnomperiodupogađatiosnovnaprivrednakretanjaunašojzemlji.Utoku2011.godinemnogedržaveEvropskeunijesuizmenilestavoveovođenjutekućeekonomije,iakojesuditipoizveštajimaeminentnihsvetskihinstitucija(WorldBank,EBRD,OECDi IMF)novi talas svetskeekonomskekrizeće, iporedpromenauvođenjuekonomije,imatisnažanuticajnaprivrednakretanja i u tekućojgodini.Mnogevodeće svetskeekonomijesu na početku prethodne godine najavljivale postepen izlazakiz recesije, ne sluteći da su na pomolu ekonomske i političke
turbulencijeuEvropskojuniji.
EkonomskakrizaujavnomservisuSrbije
Udomicilnommedijskomsektoru,iprepočetkasvetskefinansijske krize, uočavaju se negativni znaci domaće ekonomskekrize:problemisapolitičkimisocijalnimreformama(kojegodinamaunazadstagnirajuiusporavajunapredakuprocesudostizanjaEU standarda na poljumedija), ali i veomausporena
ekonomskatranzicijakojatrajeposlednjedvedecenije.
UuslovimarecesijeumedijskomsektoruSrbijemožeseuočitinekolikoproblema.PrvisevezujezaposlovanjejavnogservisaSrbije(velikezaostatkegrađanauplaćanjutelevizijskihpretplata).Poredtoga,zabrinjavačinjenicadanapomolunemamogotovarešenjazamedijskeproblemeuuslovimarecesije,tedasetrenutnonevidisvetlonakrajutunela.Uprilogtome,ekonomskianalitičariupozoravajujavnostdaćesečakipozavršetkufinansijskekrizeiizlaskudomicilneekonomijeizrecesije,njeninegativniuticajiidaljeosećatiusvimsegmentimaprivredeuSrbiji.Napoljumedijatoćesenajvišereflektovatikrozsmanjenobim
238
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
prihodaodreklamiranjaipretplatagrađana,štoćeumnogome umanjitiprilivgotovinejavnogservisaSrbije.10
Javni servis Srbije se u skladu sa odredbama članaZakona ora di o di fu zi ji11finansiraizpretplategrađana12,tačnijeizfinansijskihsredstvaprikupljenihodtelevizijskihpretplata.Poredovogvidafinansiranja,mogućisuidrugiobliciprikupljanjaprihodakojisuuskladusaZakonomoradiodifuziji,sufinansiranjeiz
budžetadržaveikomercijalniprihodi.
U 2010. godini, finansijska pomoć državemedijskom sektoruSrbijeiznosilajeoko21milionevra,dokjeza2011.godinupla
niranoizdvajanjeuiznosuod25milionaevrananivou13:
RepublikeSrbijeoko5milionaevra,
AutonomnepokrajineVojvodine3,5milionaevrai
lokalnihsamouprava16,5milionaevra.
U tekstumedijskestudije se ističeda jeu2009.godiniefikasnostprikupljanjapretplatepalaispod50%.14AkojesuditipremafinansijskimizveštajimaRTSaiRTVa,ukupnaprikupljenapretplatau2009.godiniuodnosuna2008.bilajemanjazapribližno 34miliona evra. Proces prikupljanja pretplate razlikujeseuzavisnostiodregionaSrbije.Posmatranoprocentualno, pretplatu najviše plaćaju građaniVojvodine, dok se najniži nivo plaćenih pretplata beleži u južnim regionima Srbije
(između10%i15%).15
Situacijaumedijskoj sferi jemnogoboljeorganizovanauzemljama Evropske unije, bez obzira na negativne efekte svetske ekonomske krize. Primera radi, uDanskoj je visina pretplate definisana od strane Parlamenta i traje 4 godine. Pored toga, pretplatu u Danskoj plaća čak 95% domaćinstava,a radi se na pronalaženju rešenja kako bi se ovaj procenat
povećaona99%.16
10Generalstateofthemediasector,dostupnonawebstranicihttp://www.soros.org/initiatives/media/articles_publications/publications/financialcrisismedia20091201/serbia20091201.pdf[datumpristupa:25.XI2011]
11Zakonoradiodifuziji,Službeniglasnik RS,br. 42/2002,97/2004,76/2005,79/2005dr.zakon,62/2006,85/2006i86/2006),član81,str.37.
12PremaZakonuoradiodifuziji,pretplatajepovezanasaindeksomrastacena.Premapravilufinansijskogizveštavanja,ubilansuuspeha,pretplatagrađanasesvrstavauposlovneprihode.
13Strategija razvojasistema javnog informisanjauRepubliciSrbijido2016.godine,str.6.
14Tekstmedijskestudijenasrpskomjeziku,str.75.15Ibid.,str.75.16Opširnijeu:Tekstmedijskestudijenasrpskomjeziku,str.34.
239
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
IzveštajoposlovanjuRTVaukazujedajeuprvojpoloviniovegodineovaj segment javnog servisaposlovao sagubitkomodoko54,3milionadinara,štojeupoređenjusaistimperiodomprošlegodineporastod57%.NaplaćenaRTVpretplatauprvojpolovini2011.manjajeza2p.p.iiznosi57,88%(dokjeuistomperioduprethodnegodinenaplataiznosila59,47%).17DajesvetskaekonomskakrizauticalanaostvareninivoprikupljenihpretplatadomaćinstavauVojvodini,pokazujepodatakdajeu2007.godiniRTVuspeladaostvariprihododpretplatau iznosuodčak19milionaevra,dokseu2009.godiniovajiznossmanjio
nasvega16,3milionaevra(grafikon1).
RTSsenalaziusličnojsituaciji,jersekaoiRTVsuočavasasmanjenjemobimaprikupljanjapretplatagrađana.RTSjeu2008.godini uspeodanaplati naknadeodTVpretplateu iznosuodpribližno90milionaevra,dokjeu2009.ovajiznosskoroprepolovljen(49milionaevra).18Ekonomskakrizajeučiniladaje
pretplatapalana41%,ukupnogledavšidržavuSrbiju.19
OvakvasituacijaujavnomservisuSrbijenečudiukolikoseuobziruzmetrenutnaekonomskasituacijauzemljiiživotnistandardgrađana.UprethodnompoglavljusmovišepažnjeposvetiliekonomskojsituacijiuSrbijiinavelidasupadproizvodnje,smanjenjeizvozaistranihdirektnihinvesticijagorućiproblemza domicilnu ekonomiju. Međutim, pored ovih ekonomskihproblema,uSrbiji suprisutni socijalniproblemi,visokastopa
nezaposlenostiisvevećibrojsiromašnihljudi.
NakondemokratskihpromenauSrbijinastupilojedobaprivatizacije.Neuspeleprivatizacijeiekonomskereformezaposledi
17RTV,Izveštajofinansijskomposlovanjuzaperiodjanuarjun2011,str.5.18Tekstmedijskestudijenasrpskomjeziku,str.76.19RTS, http://www.rts.rs/page/rts/sr/Posao/story/1670/Javni+poziv/991432/
Kandidati+polagali+testove.html,posećeno17.XI2011.
Grafikon1OstvareniprihodiodpretplategrađanaSrbije (umilionimaevra)
Izvor:Tekstmedijskestudijenasrpskomjeziku,str.76
240
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
cusuimalepostepenopovećanjestopenezaposlenostina tržišturadauSrbiji.Umestoekspanzijezaposlenosti,uprivatnomsektoru i u novoprivatizovanim kompanijama, izvršen je procesrestrukturiranjaradnesnagekoji jesamofiktivnopovećaostopu zaposlenosti.U realnosti u 2006. godini (kada je prilivstranihdirektnihinvesticijadostigaonajvišinivood3,5milionaevra)izmerenajerekordnovisokastopanezaposlenostiod21%.Najnižizabeležennivonezaposlenostiu2008.godini(13,6%)nijebioposledicaotvaranjanovihradnihmestaipovećanjanivoazaposlenosti,većpromenenačinavođenjaevidencije20 od strane nadležnih službi. Od ukupno 7,3miliona stanovnika uSrbiji (bezKosova iMetohije)u2010ojgodinibilo jezaposleno1.795hiljadalica,odtogaje75,4%licabilozaposlenoupreduzećima,ustanovama,zadrugamaiorganizacijama,dokje441.000 lica radilo u privatnompreduzetništvu.21 Stopa nezaposlenostiiznosilaje20,2%štojeza2,8p.p.višenegou2009.godini.Situacijanijeoptimističnaniumedijskomsektoru.Samou2011.godiniRingier,TVPinkiB92suotpustiliukupnooko 400 ljudi.22 Direktor Radio Televizije Srbije,AleksandarTijanić, nedavno jeobavestio javnost da seplaniraotpuštanjeoko800radnikauRTSu,aliidapribližno300do400ljudiuRTSunemogudaispratekoraksavremenom,tedaseubudućnostiplanira injihovodlazaksaradnogmesta.Iz tograzloga,RTSjeraspisaokonkurszaprijem100mladihstručnjaka,kojibi
trebalodazameneoko1.200radnika?!
KadagovorimooživotnomstandardugrađanaSrbije,nesmemodazaboravimodajebrojsiromašnihu2010.godini,uodnosuna2009.porastaosa6,9%na9,2%.Drugimrečima,svakidesetigrađaninuSrbijiživiispodlinijesiromaštvasamesečnimprihodimaoko8.500dinara.23ImajućiuvidudasedanasuSrbijiteškoživi,opravdanosepostavljapitanje,dalisugrađaniSrbije,uovakvimprivrednimuslovima,ekonomskispremnizaprocesdigitalizacijemedija,akouobziruzmemočinjenicudaseprihodiodpretplategrađanasmanjujuposlednjihpargodina.Drugojakovažnopitanjeje:dalijepravičnodapretplatabudeistazasvegrađaneSrbijebudućidadanasuSrbijizapetstotinadinara
20Velikibrojnezaposlenihsamojeprividnodobioradnomestojerjeuevidencijiprebačenukategoriju„pomažućičlanovidomaćinstva“.Ovapojavanajčešćaje bila u ruralnim predelima i za cilj je imala značajno povećanje broja,,aktivnogstanovništva’’upoljoprivredi.
21Republički zavod za statistiku, http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite, posećeno25.IV2011.
22Udruženje novinara Srbije (UNS), http://www.uns.org.rs, posećeno 15. XI2011.
23Republički zavod za statistiku http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite, posećeno25.IV2011.
241
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
nekiljudiradepunoradnovreme(8sati),aneretkoivišesatidnevno?
Domaćinstvakojauovakvimekonomskimuslovimaimajumogućnostidaizsvogmesečnogbudžetaizdvojenovaczaplaćanjepretplate javnogservisa, tonečine izviše razloga.Naprvommestu, građani se bune na prevelikuminutažu koja se odvajaza reklamiranje određenih usluga i proizvoda kao i na jačinutonakadapočneemitovanje reklama (tada jezvukglasnijiodonogkadaseemitujeprogramjavnogservisa).Drugo,činjenicajedajavniservisSrbijeodpretplatagrađanaplaćapravonaemitovanjeodređenihdogađaja (najčešćesportskih),kojebiusvakomtrenutkumogledaotkupeiprivatnetelevizijeuSrbiji,stoganemalojalnekonkurencije.Treće,uproteklihnekolikogodinanemaznačajnijegpomakakadagovorimooraznolikostiikvalitetuinformativnog,obrazovnog,zabavnogkaoisportskogprograma.Četvrto,građaneSrbijenajvišezabrinjavačinjenicadasejavniservissvevišekoristiupolitičkesvrhe,naročitou
predizbornimkampanjama.
Pro ces di gi ta li za ci je me di ja u Sr bi ji
Izuzetnovažanelementuprocesuprelaskasaanalognognadigitalno emitovanje signala predstavlja utvrđenvremenski rok.Faktor koji najviše utiče na vremenske okvire je regionalnakonferencijaodržanauŽenevi(GE06)24juna2006.godine,nakojojse118zemaljačlanicaMeđunarodneunijezatelekomunikacije (ITU) saglasilo ,,da uvođenje digitalne radiodifuzije,i prestanak analogne televizije uEvropi25,Africi i deluAzije,trebadabudezavršenodo17.6.2015.godine’’26.OvimSporazumomjedefinisanodanakonutvrđenogroka,državenećemoratidaštiteanalogneuslugeodsusednihzemalja,tedaćemoćislobodnodakoristefrekvencijeodređenezasvakudržavuposebno,zasvojedigitalneusluge.Uzdogovorofrekvencijispektra,nakonferencijijeodlučenodasepoboljšazaštitaanalognogprenosa frekvencija (odobreno Štokholmskim dogovorom iz
1961.godine).
Sve države članice Međunarodne unije za telekomunikacije(ITU),uprocesudigitalnetranzicije,napravilesuStrategije
24U Evropi, i nekim delovima Azije, GE – 06 zamenjuje postojeći Stokholmskisporazum(ST61)kojijeregulisaokorišćenjefrekvencijauokolinianalognogprenosa.
25Kosovo, kao zasebna i nezavisna zemlja, nije bilo deo GE06 plana koji reguliše korišćenjefrekvence, jer je tadabilo sastavnideoSrbije.Danas,Kosovo predstavlja jedinuzemljuu regionukojaniječlanica ITUa ikojanemaodređenidatumzaprelazaknadigitalnisignal.Opširnije:CEEDigitalSwitchoverOutlook2010,KPMG,str.7.
26Tekstmedijskestudijenasrpskomjeziku,str.52.
242
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
zaprelazaknadigitalnoemitovanje.Ovajdokumentsesmatradokumentomvišegnivoa,kojiporedpregledaključnihodluka,strategija iodrednica (prekretnica)pruža i informacijeodatumuprelaskasaanalognognadigitalnoemitovanje,ulozidržave(vlade),pokrivenostiusluga,brojuvećprimenjenihmultipleksova, zakonodavnim okvirima i standardnom formatu kompresijezadigitalnuteleviziju.Poredtoga,uovimnacionalnimstrategijama postavljene su jasne odrednice koje se tiču tipatranzicije:da liseradiopostepenom(prekonoćnom, iznenadnom),tipurasprostranjenomširomzemljeilitipuraspoređenom
poregionima.
UsledećojtabelidatjekratakprikazzemaljacentralneiistočneEvrope koje su grupisane po godinama usvajanja nacionalnihStrategijazaprelazaksaanalognognadigitalnoemitovanjeradioitelevizijskogprograma.Ukolikopažljivijeosmotrimopodatke,možemodauočimoda suEstonija iLitvanijabileprvedržaveuregionukojesukrenuleuprocesdigitalizacije,dokSrbija,zajednosaBosnomiHercegovinomiRumunijomspadaugrupuzemaljakojesumeđuposlednjimausvojileovestrategije
(tek2009.godine).
PremaizveštajuKPMG27,EvropskakomisijaotvorenopodržavaiohrabruječlaniceMeđunarodneunijezatelekomunikacije (ITU)uprocesu tranzicijesaanalognognadigitalniprenossignala.Pored toga, čelniciEvropskekomisije suu2010.godiniprognoziralidaćevećinačlanicadopočetka2012.godineizvršititranzicijuitimedoprinetiostvarivanjuočekivanihekonomskih idruštvenihbeneficijazaEvropskuunijukaocelinu.Zemlje centralne i istočneEvrope, iakou zaostatkuu odnosunavećinučlanicaEvropskeunije,ulažuvelikitrudiprihvataju
postojećezahtevaneplanoveivremenskerokove.
27CEEDigitalSwitchoverOutlook2010,2010.
Tabela1UsvajanjeStrategijazaprelazaksaanalognognadigitalnoemitovanjeradioitelevizijskogprogramauzemljamacentralnei
istočneEvrope
Izvor:CEEDigitalSwitchoverOutlook 2010,KPMG,str.7
243
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
ProcesdigitalizacijemedijauEvropijeupoodmaklojfazi,pričemusunekezemljeEvropskeunijevećokončaleupotpunostiprocesdigitalizovanja.DržavečlaniceEvropskeunijesupočelesaisključivanjemanalognihtelevizijskihfrekvenciiprelaskomnadigitalnutelevizijuvećkrajemXXveka.Digitalizacijajezakucala navrataEvropedavne1998. godinekada je uVelikojBritaniji28počeloemitovanjedigitalnetelevizije.Kadajeupitanjuproces digitalizacijemedija i osiguranje kakoodrživostitakoirazvojajavnogservisa,SrbijazaostajezaEvropom,aliizazemljamauregionu.Naosnovupodatakaiztabele2zaključujemodajeSrbijaupoređenjusazemljamauregionuzakasnilasaprocesomdigitalizacije.Ukolikopažljivijeosmotrimopodatke,možemodauočimodajeporedRumunije,Srbijanajkasnijepočelasaprobnimemitovanjemdigitalnetelevizije.Nadrugojstrani,SlovenijaiHrvatskasubilipioniripopitanjudigitalnog
prenosasignalauovomregionuEvrope.
Kadajerečopotpunomisključenjuanalognogsignalaiprelaskunadigitalniprenos,Hrvatska iSlovenijaveć suprešlenadigitalno emitovanje televizijskog programa, aMađarska je uzavršnojfazi.Udrugimzemljama(saizuzetkomSrbijeukojojjerokfleksibilniji)prekidanalognogemitovanjaseočekujedokraja2012.godine.Uslednegativnihefekatasvetskeekonomskekrizeinastupanjarecesije,većinazemaljacentralneiistočneEvropeseodlučiladaprocesprelaskasaanalognognadigitalnoemitovanjesignalaodložinanekovreme.TakouBosniiHercegovinitrenutnonepostojeekonomskiuslovidaceoprocesdigitalizacijebudezavršennavreme,dokCrnaGora,kojajepremautvrđenimplanovimadokraja2012.godine trebalodaprestane sa analognim emitovanjem, za sada kasni sa realizacijom
akcionogplana.Srbijajeusličnojsituaciji.
28GuzinaB., Srbija na dobromputu – digitalizacija radija i televizije, str.1,dostupnonawebstranici:http://www.audiohard.com/hificafe/dokumentacija/DigitalizacijazaHiFicaffe.pdf.
Tabela2.Početakdigitalnetelevizijeuzemljamacentralnei istočneEvrope
Izvor:GuzinaB.,Srbijanadobromputu digitalizacijaradijaitelevizije,str.2
244
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
NasedniciVladeRepublikeSrbije,održanoj2.7.2009.godine,usvojenajenacionalnaStrategijazaprelazaksaanalognogna digitalno emitovanje radio i televizijskog programa.OvimdokumentomSrbijaseobavezaladaćesprovestidigitalnutranzicijudoaprila2012.godine.Međutim,uoktobru2011.godine,državnasekretarkazaDigitalnuagendu,JasnaMatić,izjavilajedapostojimogućnostdasezavršetakdigitalizacijetelevizijskogsignalauSrbijiodložizbogpredstojećihizbora.Poredtoga,istaklajedabiprobnidigitalnitelevizijskisignaltrebalodapokrivaoko40%gledalištauSrbiji,aliidaćeseprocesdigitalizacijezavršitineštokasnije(ujavnostisepominjedabitajrokmogaodasepomeriizapočetak2013.godine)uodnosunaprvobitno
predviđendatum,4.april2012.godine.
Fi nan sij ska po dr ška di gi ta li za ci ji u Sr bi ji
Prelazaksaanalognognadigitalnisistempredstavljavelikiproblemu radiodifuznom lancu (od programprovajdera do krajnjih korisnika) posebno onima koji nisu spremni za digitalnueru.Najvećabrigapotrošača jedostupnostodgovarajućihrisivinguređaja:prilagodljivitelevizijskiprijemnik(STB)29iliintegrisani TV setovi. Digitalizacija može biti veoma skupa zaradiodifuzijukaoizaostaleigračenatržištu,čijekratkoročneinvesticije su vraćene samo na dugi rok. Treba napomenutida proces prelaska sa analognog na digitalni prenos, odnosnopotpuno isključenjeanalognogprenosa,nije jednostavnokakozbogtehničkihaspekatatakoizbogpravneizakonskeregulative.Poredtoga,velikiproblemmožedasejaviukolikograđaninisuadekvatnopripremljenidaprimedigitalnisignalprekoTV.Ukolikosetodesi,jedanbrojgledalacamožedaizgubipristup
televizijskomprogramu.
PostavljasepitanjekakoćeSrbijauuslovimasvetskeekonomske ifinansijskekrizefinansiratiovajpoduhvat.RešenjeovogproblemamožemopronaćiuStrategijizaprelazaksaanalognognadigitalnoemitovanjeradioitelevizijskogprograma,ukojojsenavodidaćepotrebnasredstvazauvođenjedigitalnogemitovanja radio i televizijskog programa biti planirana u okvirubudžetakojimraspolažeresornoministarstvo(utrenutkupisanjaoveStrategijetojebiloMinistarstvozatelekomunikacijeiinformacionodruštvo).JakojevažnoistaćidaseSrbijasporazumomostabilizacijiipridruživanjuEvropskojunijiobavezaladaćepočetkomjanuara2012.godineobustavitipraksudirektnog
budžetskogfinansiranjamedija.
29STP(Settopbox)jeprilagodljivitelevizijskiprijemnikkojisepriključujenaantenskiulazanalognogTVprijemnikaitakoomogućavaprijemdigitalnogsignala.
245
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
UStrategijisenavodidaćepotrebnaopremazaEmisionutehniku(predajniciidistribucionemreže)uvrednostiod75milionaevrabitinabavljenatakoštoćeseRepublikaSrbijazadužiti pod određenimuslovima30 kodmeđunarodnih finansijskihinstitucija.PremapodacimakojisenavodeuStrategiji,nabavkapotrebneopremezaprocesdigitalizacijemedijauSrbijitrebalobi da bude završena zaključno sa 2011. godinom.PremaproceniMinistarstva za telekomunikacije iz 2010. godine, Srbijuće digitalizacijamedija koštati do 70miliona evra, dok veliku i stabilnu ekonomiju kakva jeVelikaBritanija, kompletanprelazak na digitalni prenos signala koštaće između 1,1 i 2,2
milijardefunti.
Dosadajeuprocesdigitalizacijeuloženooko22milionaevra:bespovratnapomoćEvropskekomisije(putemIPAfondova)uiznosuod12,5milionaevra ioko9milionaevraulaganjaodstranebivšegMinistarstvaza telekomunikacije i informacionodruštvo.Poredtoga,Evropskaunijajeuprocesudigitalizacije
dodelilaSrbijiopremuuvrednostiod10milionaevra.
SvakodomaćinstvouSrbiji,dabimogloda ,,hvata’’digitalnisignal,mora da poseduje prilagodljivi televizijski prijemnik STB.CenaSTBavremenomjeopadalasvedo trenutkakadasezaustavilana25evra.UVladiSrbijesešpekulišedacenadekoderanećeprelaziti20evra.Međutim,stručnjaciizoveoblastinavodeda jeproblemu tomeštooviuređajinećemoćidasekoristezadrugugeneracijudigitalnetelevizije,zakojuseSrbijaopredelila.Vodećikablovskidistributerivećsuizašlisaponudomzaoveuređaje.Cenapriključka,uzavisnostiodpaketazakojisekorisniciopredele,krećeseurasponuod1.000do6.000dinara,dokseprocenjujedaćecenauslugebitiod200do600
dinaramesečno.
UvećinizemaljaEvropskeunije,aliiuregionucentralneiistočneEvrope, kupovina prilagodljivog televizijskog prijemnika jeobičnosubvencionisanaodstranedržave(vlade).Natajnačinje
korisnicimaomogućenodakuperisivereponižojceni.
UrazvijenimzemljamapoputSjedinjenihAmeričkihDržava iVelikeBritanije,kojesukrajemXXvekapočelesamasovnimemitovanjemdigitalnetelevizije,uprocesuprelaskasaanalognognadigitalnoemitovanje,prisutnajefinansijskapomoćdržave(najčešćeputemsocijalnihdavanja).Primeraradi,uSjedinjenimAmeričkimDržavamasvakodomaćinstvojedobilopodvakuponakojim jemoglodapodignedvaSTBa,uVelikoj
30U Strategiji nisu navedeni uslovi pod kojima će se država zadužiti kodmeđunarodnihfinansijskihinstitucija.
246
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
Britanijiodvojenopreko700milionaevrauovesvrhe31(pokrivenost7milionadomaćinstava),uNemačkojjepodeljenootprilike6.000prijemnikaporodicamasaniskimprimanjem,kojenisuimalemogućnostdakupejedanrisiver,dokjeItalijaalocirala
110milionaevraizbudžetauovesvrhe.
UregionucentralneiistočneEvrope,državesuodlučiledagrađanimauprocesutranzicijepružeodređenufinansijskupomoć.TakojeuHrvatskojsvakomTVpretplatnikudostupanvaučeruvrednostiod10evrazakupovinudigitalnogrisivera.UCrnojGorijeplaniranasubvencijavladepremakojojćegrađanimoći dapriušte kupovinuprilagodljivog televizijskogprijemnikaplaćajućisamo30%njegovetržišnecene).URumunijiiBosniiHercegovinijošuveknijedefinisanapomoćdržave.USlovenijićefinansijskapomoćbiti pružena samo siromašnimdomaćinstvima,dokseuEstonijidigitalnapretplatagrađanimanudiupaketuzajednosaSTBom,pričemuSTBsamposebinemoradabudekupljen,većmožedasepozajmiuzminimalnunovčanu
naknaduilisepakmožedobitibesplatno.32
PremanacionalnojStrategijizaprelazaksaanalognognadigitalno emitovanje radio i televizijskog programa navodi se daćese,zbogtrenutneekonomskeifinansijskesituacijeuSrbiji,
subvencionisatipretplatničkebazeitonasledećinačin:
nadoknadiće se deo troškova nabavke po jednogSTBuređajapodomaćinstvu,zasvekorisnikečijepraćenje televizijskogprogramazavisi isključivoodzemaljskogprijema,itouiznosudo25evra
(~25x1.500.000=37.500.000evra);
nadoknadiće se deo troškova nabavke po jednogSTBuređaja po domaćinstvu za sve korisnike koji plaćaju pretplatu, a u visini do 25 evra
(~25x1.600.000=40.000.000evra);
nadoknadiće se deo troškova nabavke STB uređaja za kategorije socijalno ugroženih lica (~ 50x300.000 =15.000.000 evra).Dinamika trošenjaovihsredstavaobuhvatačetirikvartala2011.godine(iznos12.000.000evra)iprvikvartal2012.
godine(3.000.000evra).33
31OpširnijeGuzinaB.,Srbijanadobromputudigitalizacijaradijaitelevizije,dostupnonawebstranici:http://www.audiohard.com/hificafe/dokumentacija/DigitalizacijazaHiFicaffe.pdf,str.2
32Opširnije:CEEDigitalSwitchoverOutlook2010,2010.33Strategija za prelazak sa analognog na digitalno emitovanje radio i
televizijskogprograma,str.27.
247
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
ZarazlikuodStrategijeukojojjenavedenodaćesvakodomaćinstvodobitipojedanSTBuređajkakobinesmetanomoglodaprati prenos digitalnog signala, usled negativnih efekata svetske finansijske krize i loše ekonomske i privredne situacije uzemlji,odlučenojedaćedržavapripremitipomoćza300.000socijalnonajugroženijihporodicaitakoimomogućitikupovinu
dekodera.
U javnosti Srbije javile su se dve struje, jedna koja podržavaprocesdigitalizacijeidrugakojasmatradauovimekonomskimuslovimanijeopravdanovršitiovakovelikeifinansijskizahtevnepoduhvate.Drugastrujapropagirastavdaćečakisadolaskomdigitalneere,Srbijakoristitiuglavnomzastarelu tehničkuopremuisoftverkojijeneprikladaničestolegalnosumnjiv.Dalje, smatrajuda jedigitalizacijanešto štonamsamo stvaraproblem i trošak, jer pored STB uređaja koji obezbeđuje nesmetanopraćenjedigitalnogprenosa,građaniSrbijećemoratiizsvogdžepadapokrijuidrugetroškove,naprvommestuvećiutrošakelektričneenergijezbogkorišćenjadodatneelektronskeopreme(radikonvertovanjatelevizorairadioprijemnika).Međutim,iakosutrenutnaekonomskasituacijakaoiživotnistandardgrađanauSrbijinaniskomnivou,trebalobidanavedemodadigitalnatelevizijadonosimnogetehničkeinovacijeipružaodređenepogodnostigledaocima,aliiradiotelevizijskojindustriji. U poređenju sa analognim prenosom signala, digitalna
televizijadonosibrojneprednosti:34
potencijal za bolju sliku (uključujući i televizijuvisokerezolucije)ikvalitetzvuka,
nižitroškoviprenosailisposobnostiprenosavećegbrojakanalailiusluga,
boljaefikasnostikorišćenjaspektra,
auditorijumimauponudiširisadržajprekoraznihplatformiprenosa,
slobodu izbora pojedinačnih usluga u obliku kojimuodgovara.
Nesmemodazaboravimočinjenicudaćenamdigitalnatehnologijadonetimogućnost,,daseujedanTVkanal,ukomeseuanalognojtelevizijiemitujejedanprogram,smesti4do6digi
34Milošević M. i Petrović T., The Late Beginning of Digital TelevisionIn Serbia, In Public Service Television in the DigitalAge: Strategies andOpportunitiesinSixSouthEastEuropeanCountries(forthcoming),Mediacentar,Sarajevo2008,str.2.
248
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
talnihTVprograma(samanjimstepenomkompresijesignala),odnosno10programa(akoseprimenivećakompresija)“35.
Ovihdanaseumedijimamogučutiobećanjačelnihljudidaćetroškovigrađanabitiminimalni(nekićeupotpunostibitilišeni),dokdržava, radio i televizijske stanice (kolikogod senašleuproblemuzbogtrenutnihtroškovadigitalizacije),ovajfinansijskipoduhvattrebadaposmatrajukaodugoročnuinvesticijukoja
ćeimumnogomeunapreditiposlovanje.
Zaključak
Srbija je indirektno osetila domino efekat svetske finansijskekrize, koja je samo bila produžetak (nastavak) već postojeće domaće ekonomske krize.U uslovima recesije, nacionalnaekonomijasenalaziuškripcu:smanjujesebrutodomaćiproizvod što implicira pad životnog standarda građana i povećanje stope nezaposlenosti. U ovakvim ekonomskim uslovima,nijedansegmentprivredeuSrbijinijeostaoimunnanegativne
efektekrize.
ImajućiuvidudasedanasuSrbijiteškoživi,opravdanosepostavlja pitanje, da li su građani Srbije, u ovakvimprivrednimuslovima, ekonomski spremni za proces digitalizacijemedija,budući da seprihodi odpretplate građana smanjuju iz godineugodinu.Ekonomskasituacijauzemljijedoveladotogadajepretplatagrađanau2010.godinipalanasvega41%.RTSjeu2008.godiniuspeodanaplatinaknadeodTVpretplateuiznosuodoko90milionaevra,dokjeu2009.ovajiznosprepolovljenna49milionaevra.Premapodacima iznajnovijeg izveštajaoposlovanju,RTV je u prvoj polovini ove godine poslovala sagubitkomodoko54,3milionadinara,štoupoređenjusaistim
periodomprošlegodinepredstavljaporastod57%.
Kada je reč o procesu digitalizacije, Srbija zaostaje za Evropom,aliizazemljamauregionu.AkojesuditipremanacionalnojStrategijizaprelazaksaanalognognadigitalnoemitovanjeradio i televizijskogprograma,Srbijabidoaprila2012.godine trebalo da izvrši tranziciju digitalnog signala, dok su nekezemljeuregionu(primersuSlovenija iHrvatska)prikrajusatranzicijomdigitalnogsignala.OvihdanaseudomaćimmedijimašpekulišedaćeprocesdigitalizacijeuSrbiji,zbogpredstojećihizboraiekonomskenestabilnostiuzemlji,bitiodloženza
2013.godinu.
35GuzinaB.,Srbijanadobromputu digitalizacija radija i televizije,http://www.audiohard.com/hificafe/dokumentacija/DigitalizacijazaHiFicaffe.pdf
249
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
Posmatrajući konstantne probleme sa kojima se elektronskimediji u Srbiji svakodnevno suočavaju, teško je prognoziratiperspektive daljeg razvoja. Činjenično stanje je da budućnostjavnihservisauvelikojmerizavisiodjavnihpolitikapomoćukojih će sepodržavati dalji razvojdigitalizacijeu zemlji.Nažalostnemamnogorazlogadasenadamodaćetekućagodinabitiboljaodprethodnegodineštose tičeekonomije imedija.Onimmedijskimorganizacijamakojeopstanuuuslovimakrize trebaćedostagodinakakobi seoporavile. Ipak,digitalizaciju trebaposmatratikaofinansijskipoduhvat,kaodugoročnuinvesticijukojaćeumnogomeunapreditiposlovanjedomaćeg
medijskogsektora.
LITERATURA:
Analizamakroekonomskihifiskalnihkretanjau2010.godini,MinistarstvofinansijaRepublikeSrbije,2010,http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/dokumenti/Analiza%20makroekonomskih%20i%20fiskalnih%20kretanja%20u%202010_%20godini.pdf
FootprintofFinancialCrisisintheMedia,http://www.soros.org/initiatives/media/articles_publications/publications/financialcrisismedia20091201/aaoverview20091201.pdf
DraškovićV.iJovanovićR.,Savremenaglobalnafinansijskakrizaimediji,MedijskidijaloziNo.2,str.3346,http://meddij.com/03346%20Medijski%20dijalozi%20VDraskovic%20i%20RJovovic.pdf
GolubovićN.,AnatomijaglobalnefinansijskekrizeiimplikacijezazemljecentralneiistočneEvrope,Ekonomskatemabr.2,EkonomskifakultetuNišu,Niš2009.
GrubišićZ.iPaunovićM.,UticajmakroekonomskihisocijalnihfaktoranarazvojbankarskogsektorazemaljacentralneiistočneEvropeuuslovimarecesije,FinansijeNo.16/2011,str.200218,http://www.mfin.gov.rs/pages/issue.php?id=1476
GuzinaB.,Srbijanadobromputudigitalizacijaradijaitelevizije,dostupnonavebstranici:http://www.audiohard.com/hificafe/dokumentacija/DigitalizacijazaHiFicaffe.pdf
IMF,WorldEconomicOutlook,April2011,Appendix,http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/01/index.htm
KPMG,CEEDigitalSwitchoverOutlook2010,http://www.kpmg.com/CEE/en/IssuesAndInsights/ArticlesPublications/Documents/CEE%20Digital%20Switchover%20Outlook%202010%20%20May%202010.pdf
MiloševićM.iPetrovićT.,TheLateBeginningofDigitalTelevisioninSerbia,InPublicServiceTelevisionintheDigitalAge:StrategiesandOpportunitiesinSixSouthEastEuropeanCountries(forthcoming),Mediacentar,Sarajevo2008,http://www2.cji.ro/userfiles/file/PBS_SEENPM/Serbia_chapter_MilosevicPetrovic.pdf
250
M. PAUNOVIĆ, LJ. LJ. BULATOVIĆ i D. KADARJAN
MinistarstvofinansijaRepublikeSrbije,Revidiranimemorandumobudžetuiekonomskojifiskalnojpoliticiza2010.godinusaprojekcijamaza2012.i2013.godinu,2010,http://www.mfin.gov.rs/UserFiles/File/dokumenti/Revidirani%20memorandum%20o%20budzetu%20i%20ekonomskoj%20i%20fiskalnoj%20politici%20za%202011_%20godinu%20sa%20projekcijama%20za%202012_%20i%202013_%20godinu.pdf
Izveštajofinansijskomposlovanjuzaperiodjanuarjun2011,RTV,2011.
StrategijarazvojasistemajavnoginformisanjauRepubliciSrbijido2016.godine,2011.
Tekstmedijskestudijenasrpskomjeziku,2010,http://www.uns.org.rs/Storage/Documents/2010/Tekst%20medije/Tekst%20medijske%20studije%20na%20srpskom%20jeziku.doc
TržišteoglašavanjaSrbije,Institutekonomskihnauka,Beograd2009.
Zakonoradiodifuziji,SlužbeniglasnikRSbr.42/2002,97/2004,76/2005,79/2005dr.zakon,62/2006,85/2006i86/2006.
Republičkizavodzastatistiku,http://webrzs.stat.gov.rs
UdruženjenovinaraSrbije(UNS),http://www.uns.org.rs
MajaPaunović,LjiljanaLj.BulatovićandDanijelKadarjanUniversityUnionNikolaTesla,FacultyforManagement,SremskiKarlovci
IMPACTOFWORLDECONOMICCRISISON THEMEDIADIGITALIZATIONINSERBIA
Abstract
Thispaperpresentsabriefoverviewofthesituationwiththedomesticpublic service broadcasting, with reference to its past and futuredevelopment trends. In thispaper,a specialemphasis isgiven to theprocessofmediadigitalization inSerbia.Due to thenegativeeffectsof the global economic crisis, wewill try to clarify how and underwhat financial conditions, the Serbian public service broadcastingsectorplanstocarryoutthedigitizationprocess.Havinginmindthelow standard of living in Serbia, the paper will be focused on theexpendituresoftheRepublicofSerbia(aswellasthefinancialcosttocitizens) in the transition to digital signal.ThedigitalizationprocessinSerbiawillbefinancedbyinternationalfinancialinstitutions,whilethenationalgovernmentwillprovidefinancialhelponlytothesociallyunderprivileged population. Digitalization should be concerned asa long term investment thatwill improveoperationsof thedomesticmedia sector. InEurope, the digitalization process is far ahead (in amore advanced stage). In comparison toEUandCEE countries, the
digitalizationprocessinSerbiaisindelay.
Keywords: world economic crisis, media, public service broadcasting,governmentfinancialhelp,digitalization