LRSR FLAG-a Južni Jadran...Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran Ston, 22....

Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran

Ston, 22. lipnja 2017.

Izrada strategije financirana je sredstvima Europske

unije iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost

FLAG-a Južni Jadran.

KONTAK PODACI KORISNIKA:

FLAG JUŽNI JADRAN

Trg kralja Tomislava 1

20230 STON

Ston 22.06.2017.

ii

SADRŽAJ

Popis kratica ........................................................................................................................... iv

1. Osobna iskaznica FLAG-a ..................................................................................................... 1

2. Osnovne značajke područja FLAG-a ..................................................................................... 1

2.1 Opće zemljopisne značajke područja ................................................................................ 1

2.1.1 Položaj i granice područja .......................................................................................... 1

2.1.2 Geomorfološke značajke ............................................................................................ 3

2.1.3 Klimatske značajke područja ...................................................................................... 3

2.1.4 Prirodna baština FLAG-a ............................................................................................ 3

2.1.5 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ..................................................................... 5

2.1.6 Stanje infrastrukture na području FLAG-a ................................................................. 6

2.2 Gospodarske značajke područja ........................................................................................ 9

2.2.1 Opće gospodarske značajke ........................................................................................ 9

2.2.2 Ribarstvo i akvakultura (marikultura) ...................................................................... 11

2.2.3 Turizam ..................................................................................................................... 19

2.2.4 Poljoprivreda ............................................................................................................ 21

2.2.5 Tržište rada ............................................................................................................... 22

2.3 Demografske i socijalne značajke područja .................................................................... 24

2.3.1 Broj i gustoća stanovništva ....................................................................................... 24

2.3.2 Prirodno i opće kretanje stanovništva ....................................................................... 25

2.3.3 Dobna struktura stanovništva ................................................................................... 25

2.3.4 Obrazovna struktura ................................................................................................. 26

3. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja, uključujući SWOT analizu .................... 28

3.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala FLAG-a ................................................... 28

3.2 SWOT analiza ribarstva i marikulture (uzgoja školjaka i riba) na području FLAG-a .... 30

4. Opis ciljeva LRSR te integriranog i inovativnog karaktera LRSR uključujući jasne i

mjerljive pokazatelje ostvarenja ili rezultata ............................................................................ 33

4.1 Vizija, ciljevi i prioriteti razvoja FLAG-a ...................................................................... 33

4.2 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRSR za područja FLAG-a temeljeni na mogućnostima

OPPR 2014 – 2020 ................................................................................................................ 37

4.3 Opis odabira projekata na razini FLAG-a ....................................................................... 49

4.4 Inovativan i integrirani karakter Strategije ..................................................................... 50

4.5 Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje ................... 52

4.6 Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima .................................................... 53

5. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRSR .............................................................. 53

5.1 Opis partnerstva .............................................................................................................. 54

iii

6. Akcijski plan provedbe LRSR .............................................................................................. 54

7. Način praćenja i vrednovanja provedbe LRSR .................................................................... 55

7.1 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRSR ............................................................... 57

8. Opis sposobnosti provedbe LRSR ........................................................................................ 57

8.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRSR ............................................................................ 58

8.2 Financijski kapaciteti za prvedbu LRSR ......................................................................... 60

8.3 Iskustvo u provedbi LEADER pristupa .......................................................................... 60

8.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER .................................................... 60

9. Indikativni financijski plan ................................................................................................... 61

10. DODACI ............................................................................................................................ 63

DODATAK BR. 1: NATURA 2000 na području FLAG-a Južni Jadran ............................. 64

DODATAK BR. 2: Struktura gospodarstva prema zaposlenosti i financijskim rezultatima u

pravnim osobama, prema NKD, 2010. i 2015. .................................................................... 68

DODATAK BR. 3: Ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe, ljuskavaca, kamenica te ostalih

mekušaca i školjakša na području FLAG-a Južni Jadran u razdoblju 2010.-2015. .............. 70

DODATAK BR. 4: Broj i vrste plovila na području FLAG-a Južni Jadran, 2013.-2015..... 74

DODATAK BR. 5: Broj i vrste ribarski mreža na području FLAG-a Južni Jadran. 2010.-

2015. ...................................................................................................................................... 75

DODATAK BR. 6: Poljoprivredna gospodarstva na području FLAG-a Južni Jadran

u 2015. ................................................................................................................................... 76

DODATAK BR. 7: Veličina poljoprivrednih gospodarstava na području FLAG-a Južni

Jadran u 2015. ....................................................................................................................... 76

DODATAK BR. 8: Relativna među popisna promjena broja stanovnika po gradovima i

općinama FLAG-a Južni Jadran i DNŽ u 2001.-2011. godine ............................................. 77

DODATAK BR. 9: Ukupno prirodno kretanje stanovništva općina i gradova na području

FLAG Južni Jadran i DNŽ u 2001.-2014. godine ................................................................. 77

DODATAK BR. 10: SWOT analiza razvoja područja FLAG-a Južni Jadran ..................... 78

DODATAK BR. 11: Kriteriji odabira projektni prijedloga (zahtjeva za potporu) FLAG-a

Južni Jadran ........................................................................................................................... 84

DODATAK BR. 12: Teme, partneri, razdoblje suradnje i kriterij odabira projekata suradnje

FLAG-A Južni Jadran ........................................................................................................... 87

DODATAK BR. 13: Popis sudionika izrade LRSR ............................................................. 88

DODATAK BR. 14: Rizici provedbe LRSR FLAG-a Južni Jadran..................................... 90

DODATAK BR. 15: Ljudski kapaciteti za provedbu LRSR ................................................ 92

DODATAK BR. 16: Iskustvo u provedbi LEADER pristupa .............................................. 93

DODATAK BR. 17: Iskustvo u provedbi projekata izvan LEADER pristupa .................... 93

iv

POPIS KRATICA

AGRONET

Elektronička aplikacija namijenjena za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim

korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi

APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

(Développement de l'Économie Rurale)

ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela

CLLD eng. Community Led Local Development - Lokalni razvoj vođen lokalnom zajednicom

CMEF eng. Common Monitoring and Evaluation Framework – Okvir za praćenje i vrednovanje

CMES eng. Common Monitoring and Evaluation System – Sustav za praćenje i vrednovanje

DNŽ Dubrovačko-neretvanska županija

DZS Državni zavod za statistiku

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode

EFPR Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

EFR Europski fond za ribarstvo

EFRR Europski fond za regionalni razvoj

ESI Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

EUR euro

FLAG Lokalna akcijska skupina u ribarstvu

GT Bruto tona

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvitak

IPP Integrirana pomorska politika

JLS Jedinica lokalne samouprave

LEADER fran. Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie Rurale - Program Europske

unije za razvoj ruralnih područja

LEADER Veza među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva (Liaison Entre Actions de

LRSR Lokalna razvojna strategija u ribarstvu

MP Ministarstvo poljoprivrede

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova

MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPR Operativni program za ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. – 2020.

PG Poljoprivredno gospodarstvo

PP Park prirode

RH Republika Hrvatska

SWOT Snage, slabosti, prilike, prijetnje

TZ Turistička zajednica

UR Uprava ribarstva

ZRP Zajednička ribarstvena politika ŽRS Županijska razvojna strategija

1

1. OSOBNA ISKAZNICA FLAG-A

Naziv FLAG-a: Lokalna akcijska skupina u ribarstvu „Južni Jadran“

Adresa sjedišta FLAG-a: Trg kralja Tomislava 1, 20230 Ston

Web stranica:

Kontakti: Tel: 020/312 714

Fax: 020/312 715

E-mail:[email protected]

Datum osnivanja/registracije: 12.02.2016.(prema registru)

OIB: 87161531555

MB: 04503635

Registarski broj udruge: 19002028

RNO:

IBAN: HR 9323400091110773976

Broj JLS: 11

Uključene jedinice lokalne

samouprave: Gradovi: Metković i Opuzen

Općine: Dubrovačko primorje, Janjina, Kula

Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Slivno , Ston i

Vela Luka

NUTS-2/3: Jadranska Hrvatska/Dubrovačko-neretvanska

županija

Površina FLAG-a (ARKOD): 791,62 km2

Broj stanovnika (2011.): 36.147

Glavni izvor financiranja: Mjera III/Operativni program za pomortsvo i

ribarstvo 2014.-2020./EFPR (90%), RH(10%)

2. OSNOVNE ZNAČAJKE PODRUČJA FLAG-A

2.1 OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRUČJA

Područje FLAG-a Južni Jadran ( FLAG) pripada najjužnijoj hrvatskoj županiji, Dubrovačko–

neretvanskoj. FLAG se sastoji od dviju osnovnih funkcionalnih i fizionomskih cjelina:

uskog uzdužnog obalnog područja s nizom pučinskih i bližih otoka i

prostora donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.

Obala, otoci i prostor Donje Neretve razlikuju se prema osnovnim prirodnim, gospodarskim i

kulturnim obilježjima. Veći dio područja je primorski, a njegovi dijelovi imaju ista ili vrlo

slična geomorfološka i klimatska obilježja, obilježja bioraznolikosti, gospodarska, socijalna,

kulturno-povijesna.

Kopneno područje FLAG-a je na području Neum – Klek razdvojeno državnom granicom s

Bosnom i Hercegovinom, čime je geoprometno u nepovoljnijem položaju u odnosu na sve

druge FLAG-ove u Hrvatskoj. Područje FLAG-a velikim dijelom zauzima prostor uz državnu

kopnenu ili morsku granicu.

Akvatorij FLAG-a gotovo je dvostruko veći od kopnenog dijela s obzirom na to da se

gospodarska zona na moru proteže do središnjeg dijela Jadrana. Posebno valja naglasiti da se

radi o akvatoriju s najvećim dubinama mora u Hrvatskoj. Taj akvatorij je vrijedan razvojni

resurs i potencijal ne samo za FLAG, Županiju nego i za čitavu Hrvatsku ali ujedno i prostor

koji zahtjeva sustavne i učinkovite mjere javnih politika za zaštitu i održivo korištenje.

mailto:[email protected]

2

Slika 1. Područje FLAG-a Južni Jadran

Legenda = granice FLAG-a

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije

Glavna zemljopisna značajka područja obuhvaćenog FLAG-om je prostorna usitnjenost,

raspršenost te nedovoljna prometna povezanost unutar područja obuhvata.

FLAG obuhvaća područje površine 791,42 km2, a sastoji se od 11 jedinica lokalne

samouprave, 9 općina i 2 grada. Na području FLAG-a živi 36.315 stanovnika ili oko 28%

ukupnog stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ). Najgušće naseljena područja

FLAG-a su uz grad Metković, općine Lumbarada i VelaLuka, a najrjeđe naseljena mjesta

Mljet, Ston, Lastovo i Janjina na poluotoku Pelješcu.

Tablica 1. Površina i broj naselja po općinama na područja FLAG-a

JLS Površina (km²) Naselja

Općina Lumbarda 10,77 Lumbarda

Općina Vela Luka 42,86 Vela Luka

Općina Lastovo 52,66 Lastovo, Glavat, Pasadur, Skrivena Luka, Sušac, Uble,

Zaklopatica

Općina Mljet 99,35 Babino Polje, Blato, Goveđari (i Babine kuće, Njivice, Soline,

Pristanište, Velika loza), Korita, Kozarica, Maranovići,

Okuklje, Polače (i Tatinica), Pomena, Prožura, Prožurska luka,

Ropa, Saplunara, Sobra

Općina Ston 169,59 Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Danćanje, Duba

Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija,

Putniković, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton

Doli, Žuljana

Općina Janjina 30,16 Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka, Sreser

3

Općina

Dubrovačko

primorje

197,50 Majkovi-Ratac, Slano, Kručica, Banići, Doli, Topolo,

Štedrica, Imotica, Visočani, Smokovljani, Stupa, Ošlje,

Čepikuće, Lisac, Podimoč,Točionik, Trnovica,Mravinca,

Trnova, Majkovi

Grad Opuzen 24,06 Buk Vlaka (Desna obala Male Neretve), Opuzen, Pržinovac Grad Metković 50,88 Dubravica, Glušci, Metković, Prud, Vid Općina Kula

Norinska

60,82 Borovci, Desne, Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska,

Matijevići, Momići, Nova Sela, Podrujnica Općina Slivno 52,77 Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje,

Lučina, Mihalj, Otok, Podgradina, Pižinovac, Raba, Slivno Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (Lijeva obala Male

Neretve), Zavala FlLAG UKUPNO 791,42 Izvor: ARKOD, Ministarstvo poljoprivrede

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE

Otoci FLAG-a građeni su pretežno od polupropusnog vapnenca i dolomitskog nepropusnog

tla. Jednostavnost geološke i tektonske građe otoka Mljeta čini ga geološki drugačijim od

ostalih jadranskih otoka. Zemlja je na otocima teško obradiva, a poljoprivredne površine zbog

čestih ljetnih suša podložne štetama. Tla najviše proizvodne sposobnosti su antropogena tla

(rigosoli) u većim poljima, tla nastala iz koluvija vapnenca, dolomita i crvenice te

antropogena tla terasa. Takva tla pretvorena su većinom u vinograde, maslinike i nasade

agruma. Većina poluotoka Pelješca pripada krškom području tj. glavninu stijena čine visoko

vodopropusni vapnenci. Na takvim tipovima stijena razvile su se različite vrste zemljišta,

uglavnom vapnenačka primorska tla, poput vapnenačkog primorskog smeđeg tla i crvenice.

Za otočno područje FLAG-a karakteristična je bezvodica i jedan od glavnih problema tog

područja. Neretvansko područje karakteriziraju dva tipa reljefa: zaravnjeni naplavni tereni

delte Neretve i brdoviti kraški vapnenački reljef. Većina je naplavne zaravni močvarna, a

ondje gdje je provedena melioracija, stvorene su plodne poljoprivredne površine s prilično

poroznim tlom jer sadrže pijesak i šljunak.

2.1.3 KLIMATSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

Područje FLAG-a pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo

toplim ljetima te kišovitim i blagim zimama. Tako su otoci FLAG-a najsunčanija područja

jadranskog primorja s više od 2500 sunčanih sati u godini. Prema Köppenovoj klasifikaciji

klime, područje FLAG-a je područje Csa klime (sredozemna klima). Područje FLAG-a ima

primorski oborinski režim za koji su karakteristične veće količine oborina u hladnom dijelu

godine. Vjetrovi koji pušu na području FLAG-a uglavnom su umjerene jačine te rijetko

postignu jačinu veću od 6 Bf. Opasni su jedino rijetki udari bure iz Stonskog kanala, tzv.

"stončica". Na području rijeke Neretve godišnje padne od 1100 do 1300 mm padalina, ali

uglavnom u jesen (33%) i zimi (30%); u proljeće padne nešto manje od četvrtine godišnjeg

prosjeka, a ljeti je najmanje padalina (14%).

2.1.4 PRIRODNA BAŠTINA FLAG-A

Reljefna raznolikost, razvedenost obale, morske uvale s klifovima i velika pošumljenost

rezultirali su zakonskom zaštitom značajnih prirodnih vrijednosti otočnog i poluotočnog

dijela FLAG-a. Lastovsko otočje od 2006. godine ima status parka prirode (najmlađi park

prirode u RH, proglašen 2006. godine, ukupne kopnene površine 53 km2 i 143

km2 morske površine), dok Nacionalni park Mljet (najstariji nacionalni park u Hrvatskoj,

proglašen 1960.) obuhvaća površinu od 54 km2, uključujući morski pojas 500 m od obale te,

4

tako, zauzima otprilike trećinu otoka Mljeta. Na otočnom /poluotočnom dijelu FLAG-a su 24

glavna zaštićena prirodna područja. Pregled naveden u Dodatku 1.

Na prostoru delte Neretve pet je lokaliteta s ukupnom površinom od 1620 ha, zaštićenih

kategorijama ornitološki rezervat (Pod Gredom, Prud i Orepak) te kategorijom zaštićenog

krajolika (jezero Desne i Modro oko). Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica.

Dolina Neretve, glavno poljoprivredno područje DNŽ-a, ujedno je vrlo osjetljivo područje

zbog ihtiološko-ornitološkog rezervata u jugoistočnom dijelu delte.

SCI1 područja NATURA 2000 zauzimaju 157.295,01 ha ili 25,01% površine FLAG-a, a SPA

područja2 zauzimaju površinu od 64.552,69 ha ili 10,26% površine. S obzirom da se ove dvije

razine zaštite dijelom preklapaju, ukupna zaštićena površina NATURA 2000 u FLAG-u Južni

Jadran iznosi 162.486,67 ha ili 25,84%. Svim područjima u kategoriji nacionalne zaštite i

područjima NATURA 2000 na prostoru FLAG-a upravlja Javna ustanova za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije u smislu

zaštite, održavanja i promicanja te osiguranja neometanog odvijanja prirodnih procesa i

održivog korištenja prirodnih dobara na području Županije, odnosno FLAG-a. Parkom prirode

koji obuhvaća Lastovsko otočje upravlja Javna ustanova „Park prirode Lastovsko otočje“ dok

Nacionalnim parkom na otoku Mljetu upravlja Javna ustanova „Nacionalni Park Mljet“,

osnivač kojih je Vlada Republike Hrvatske. Područja i karta NATURA 2000 u FLAG-u, je u

Dodatku 1.

Ukupna gospodarska i industrijska nerazvijenost FLAG-a pridonijela je zadržavanju

netaknutog prirodnog krajolika, no pojačan razvoj turizma ugrožava izvorni krajobraz.

Međutim, najveći rizik za očuvanje prirodne baštine su otpadne vode i odlagališta otpada što

upućuje na neadekvatnu komunalnu infrastrukturu. Prijetnje za održanje visoke stope

bioraznolikosti su također i pretjeran lov, neodrživa poljoprivreda, urbanizacija.

Prirodnom baštinom se ne upravlja na dovoljno učinkovit način pa prirodne vrijednosti nisu

dovoljno iskorištene za jačanje lokalnog razvoja (npr. u turizmu).

Općenito, razvoj biljnog pokrova na području FLAG-a uvjetuje ponajprije godišnji raspored

padalina. S obzirom na značajke mediteranske klime, prevladava kserofitna vegetacija. Veliku

vrijednost ima i ljekovito bilje, koje samoniklo raste na otocima (kadulja, metvica, kamilica,

gospina trava, komorač, lavanda, ružmarin).

Od šumskih zajednica dominantne su brzorastuće šumske zajednice alepskog bora te šume

planike i hrasta crnike. Takve visoke šume najzastupljenije su u krajoliku otoka Mljeta (72%

površine, zbog čega je poznat pod nazivom „zeleni otok“). No, na području FLAG-a izražen

je i proces reforestacije, posljedica čega je prevladavanje makije i gariga u krajoliku. Udio je

degradiranih šuma u ukupnoj površini šuma i šumskog zemljišta na području FLAG-a 50-

60%. Najveća su prijetnja biljnim i šumskim zajednicama požari i suše tijekom ljetnog

razdoblja te turistička izgradnja.

Šumovitost i slaba napučenost otoka omogućila je također razvoj i opstanak brojnih

životinjskih vrsta. Među kopnenom faunom prednjače različite vrste ptica od kojih su mnoge

rijetke i ugrožene. Također, na otocima FLAG-a žive mnogobrojne endemične svojte. Riblji

fond obuhvaća gotovo sve vrste bijele i plave ribe te drugih morskih organizama, od kojih se

osobito ističu lovišta jastoga u akvatoriju Lastova.

1 Engl SCI hrv. POVS – područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove, odnosno područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja drugih divljiv vrsta i njihoovih staništa , kao i prirodnih tipova od intersa za Europsku uniju, DZZP, 2015 2 Engl SPA, hr. POP – područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i

njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti, DZZP,

2015

5

Tablica 2. Flora, fauna i šumske zajednice: osnovne razvojne potrebe i problemi

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

Vegetacija i fauna ugrožena šumskim

požarima, reforestacijom, sušama i

nekontroliranom apartmanizacijom

Nedovoljna briga i održavanje zaštićenih

prirodnih područja FLAG-a

Sukob interesa: zaštita prirode i

poljoprivredna proizvodnja

Nedovoljna svijest stanovništva o čuvanju

prirodne baštine

Jačanje mjera kontrole usklađivanja izgradnje

s okolišnim ograničenjima prostora

Poboljšanje u održavanju i gospodarenju

zaštićenih prirodnih područja

Programi i projekti održivog korištenja

prirodne baštine

Jačanje svijesti o potrebi zaštite prirode i

potencijalima održivog korištenja prirodne

baštine

Jačanje mjera zaštite od požara

Upoznavanje i edukacija stanovništva o

važnosti zaštite prirode i potencijalima

održivog korištenja prirodne baštine

Poticanje usuglašavanja interesa

poljoprivrednika i potreba zaštite prirode

2.1.5 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Bogatstvo kulturno-povijesne baštine područja FLAG-a rezultat je burne povijesti, obilježene

grčkom i rimskom kolonizacijom te prepletanjem različitih utjecaja (crkveni redovi, Iliri,

Venecija, Dubrovačka Republika i dr.). Na području FLAG-a nalazi se više od 30% zaštićenih

spomenika kulture na području čitave DNŽ-a. Najviše zaštićenih spomenika ima Dubrovačko

primorje (148), zatim slijede Ston (101), Mljet (55).

Kulturna baština sastoji se od raznovrsnih i izuzetno vrijednih objekata materijalne baštine, od

brojnih arheoloških nalazišta, spomeničkih cjelina, memorijalnih područja i građevina, do

pojedinačnih sakralnih i profanih građevina. Najveći dio je u priobalnom pojasu, ali u

unutrašnjosti ima nekih vrijednih atrakcija poput Napoleonove ceste na poluotoku Pelješcu.

Posebno je važno izdvojiti prostor doline Neretve (nalazi iz doba grčke i rimske antike).

Također, od posebnog je značaja zona sela Vida, za koju se pretpostavlja da je šira lokacija

rimske metropole Narone.

Nematerijalna kulturna baština također otkriva jedinstvenost područja FLAG-a. Mnogobrojne

su i raznovrsne manifestacije vezane za povijesne događaje, tradiciju, lokalne običaje, kao

npr. viteška igra Moreška na otoku Korčuli, lastovski pučki karneval Poklad, stari viteški

“ples od boja” Kumpanija u općinama Blato i Vela Luka te Lumbarajske užance, poskočica

linđo u Dubrovačkom primorju i dr. Na području Neretve. od mnogobrojnih manifestacija

valja spomenuti Maraton lađa, smotru folklora „Na Neretvu misečina pala“ te festival zabavne

glazbe Opuzen „Melodije Hrvatskog juga“, kojima se teži očuvati tradicijske vrijednosti

područja.

Zaštita kulturne baštine se ne provodi dovoljno planski niti dovoljno sustavno što upućuje na

nedovoljnu razinu svijesti o njezinim vrijednostima i mogućnostima uključenja u lokalni

razvoj (npr. kroz razvijanje kulturnog turizma).

Za FLAG kulturna baština je izrazito razvojno značajan resurs. Ulaganje u obnovu i

restauraciju te poticanje održivog korištenja kulturne baštine, posebno kroz razvoj novih

suvremenih načina i oblika, kao što su proizvodi i usluge kulturnih i kreativnih industrija

može imati ključnu ulogu u svjetlu svjetskih trendova jačanja razvoja kulturnog turizma te

jačanja turizma s velikom dodanom vrijednošću.

6

Tablica 3. Osnovni razvojni problemi i potrebe u području kulturne baštine


Nedostatna obnova i očuvanje kulturne

baštine na čitavom području FLAG-a

Nedovoljna korištenje promidžba kulturno-

povijesne baštine kao temelja razvoja

kulturnog turizma na području FLAG-a

Nedostatno vrednovanje prostora u svrhu

zaštite prostornih resursa važnih za održivi

razvoj i očuvanje postojeće kvalitete života

Manjak programa i projekata održivog

korištenja prirodne i kulturne baštine

Poboljšanje obnove i očuvanja materijalne i

nematerijalne kulturne baštine i izvorne

arhitekture na čitavom području FLAG-a

Promidžba i razvijanje održivog kulturnog

turizma temeljenog na bogatoj kulturno-

povijesnoj baštini FLAG-a

Programi i projekti za sustavno vrednovanje

prostora u svrhu zaštite prostornih resursa

važnih za održivi razvoj i očuvanje postojeće

kvalitete života

2.1.6 STANJE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU FLAG-A

2.1.6.1 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Primarna zdravstvena zaštita na otočnom i poluotočnom dijelu FLAG-a zadovoljavajuće je

organizirana u općinama Blato, Vela Luka i Lastovo. Osim otoka Korčule, drugi otoci FLAG-

a nemaju dom zdravlja te postoji velika potreba za otvaranjem ljekarni na cijelom području.

Na području Neretve primarna zdravstvena zaštita najkvalitetnije je organizirana na području

grada Metkovića, a provodi se preko doma zdravlja te ordinacija obiteljske i stomatološke

medicine. Ostale jedinice lokalne samouprave FLAG-a nemaju dom zdravlja osim Vela Luke

gdje postoji Dom zdravlja i "Kalos" – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

Specijalistička zdravstvena zaštita na području FLAG-a se ne pruža, pa se u slučaju težih

slučajeva građani upućuju u Split i Dubrovnik. To je jedan od razloga zbog kojeg je potrebno

dodatno jačati ulaganja u bolju i kvalitetniju prometnu povezanost otoka i općina FLAG-a sa

županijskim središtem Dubrovnikom.

Socijalna skrb na otočnom i poluotočnom dijelu FLAG-a organizirana je na otoku Korčuli u

tri doma za starije i nemoćne. U općini Vela Luka postoji dom za starije i nemoćne. U ostalim

dijelovima FLAG-a takve ustanove ne postoje, iako bi dobna struktura stanovništva to

zahtijevala. Udomljivanje kao oblik brige za stare i nemoćne nije sustavno organizirano i

razvijeno. Na području Neretve socijalna skrb organizirana je u gradu Metkoviću (Dom za

starije i nemoćne osobe i tjelesno ili mentalno oštećene osobe) putem centra socijalne skrbi i u

gardu Ploče (privatni dom za starije i nemoćne). U ostalim dijelovima manjak je institucija

socijalne iako bi to dobna struktura i potrebe stanovništva zahtijevali. Udomljavanje kao oblik

brige za stare i nemoćne još nije sustavno organizirano i razvijeno.

Iako se svi dijelovi FLAG-a odlikuju aktivnim djelovanjem mnogobrojnih kulturnih udruga i

kulturno-umjetničkih društava, nedostatni su ljudski resursi za razvoj kulture te u nekim

slučajevima prostor i oprema (npr. knjižnice, dvorane za pokuse i dr.). Budući da je kulturna

ponuda izvan turističke sezone siromašna, potrebno je jačati ulaganja kako bi postala osnova

za poboljšanje kvalitete života stanovnika i produljenje turističke sezone.

Što se tiče sportskih aktivnosti, uglavnom su amaterskog karaktera i ostvaruju se kroz školska

i amaterska sportska društva. Općenito, na otocima izražen je manjak sportskih sadržaja za

mlade, a većina sportskih aktivnosti zbiva se u ljetnim mjesecima za vrijeme turističke

sezone. U općini Vela Luka djeluje Zajednica sportova unutar koje djeluju pet sportskih

klubova. Klubovi okupljaju veliki broj muške i ženske djece i aktivni su tijekom cijele godine.

Na području Neretve sportsko-rekreacijske dvorane imaju gradovi Metković, Opuzen. Iako je

u zadnjih nekoliko godina izgrađen ili uređen čitav niz igrališta i sportskih terena i dalje je

prisutan manjak sportske infrastrukture koji bi omogućio veće uključivanje stanovnika u sport

i rekreaciju, a time i poboljšanje kvalitete života.

7

Na području FLAG-a djeluje 575 udruga registriranih za djelovanje u različitim područjima.

Najviše udruga registrirano je za područje sporta, kulture, ekologije i gospodarstva. U

otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a najviše ih je u Orebiću i Veloj Luci te u općini Ston.

Najbrojnije su udruge koje se bave sportom i rekreacijom, zatim udruge za kulturu,

gospodarstvo.

Tablica 4. Osnovne razvojne potrebe i problemi u području društvene infrastrukture


Ovisnost stanovništva o specijalističkoj

zdravstvenoj zaštiti u Dubrovniku i Splitu

Nedostatak institucija za skrb o starijima i

nemoćnima

Nedostatak sportskih objekata i sadržaja,

pogotovo na otocima FLAG-a

Nedovoljna ponuda kulturnih programa i

manjak društvenih aktivnosti, osobito izvan

turističke sezone

Manjak kvalitetnog kadra u kulturi

Mnogobrojne udruge, ali nedovoljno

uključene u lokalni razvoj

Poboljšanje zdravstvenog sustava

povećanjem broja liječničkih timova, broja

ljekarni i stomatoloških ordinacija

Poboljšanje dostupnosti lokalnog

stanovništva bolnicama u Splitu i Dubrovniku

Osnivanje novih domova za starije i nemoćne

Ulaganja u sportske sadržaje i promoviranje

zdravog načina života kroz sportske

aktivnosti

Suradnja postojećih kulturnih institucija i

organizacija sa cjelovitu ponudom u turizmu i

izvan turističke sezone

Jačanje sudjelovanja organizacija civilnog

društva u upravljanju lokalnim razvojem

2.1.6.2 PROMETNA, KOMUNALNA I POSLOVNA INFRASTRUKTURA

U otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a pomorski promet ima najvažniju ulogu u

povezivanju područja FLAG-a, osobito otoka s kopnom. Svi veći otoci povezani su s kopnom

trajektnim linijama, no za efikasan pomorski promet potrebne su brže i češće brodske veze,

osobito u turističkoj sezoni. Općina Vela Luka je kvalitetno povezana brodskim linijama sa

Splitom (tri puta dnevno) i hidroavionskom vezom.

Morske luke zahtijevaju modernizaciju odnosno izgradnju i instalaciju uređaja za sigurnu

plovidbu. Ceste na području FLAG-a potrebno je rekonstruirati jer neke ne ispunjavaju

osnovne tehničke uvjete i otežavaju pristup pojedinim dijelovima područja. To se prvenstveno

odnosi na teško prohodne lokalne ceste na otocima.

Državne i županijske ceste povezuju pojedine dijelove FLAG-a s glavnim cestovnim

pravcima u Hrvatskoj. Na cijelom području FLAG-a potrebne su rekonstrukcije državnih i

županijskih, a osobito lokalnih cesta tj. nerazvrstanih cesta koje su u lošem stanju te

organizirano održavanje i sanacija poljskih putova. Također, prometna povezanost općina

javnim prijevozom nije zadovoljavajuća.

Povezanost otoka s kopnom zračnim linijama svodi se na heliodrome, koji se koriste

uglavnom za hitne potrebe lokalnog stanovništva. Njihov je kapacitet ograničen, a

prometovanje uvelike uvjetovano vremenskim prilikama. Projekt izgradnje novog heliodroma

započet je u općini Mljet na lokaciji Vrh Planjak. Panira se izgradnja zračne luke na otoku

Korčuli. Najbliže međunarodne zračne luke na području FLAG-a su Dubrovnik i Split.

Tablica 5. Prometna infrastruktura: osnovni razvojni problemi i potrebe


Loše stanje lokalnih cesta, osobito na

otocima FLAG-a

Nedovoljna prometna povezanost otoka s

kopnom te otoka međusobno

Zastarjelost i neopremljenost morskih luka i

Rekonstrukcija lokalnih cesta i ostalih cesta

koje ne udovoljavaju tehničkim standardima

Modernizacija, dodatna opremljenost i

povećanje broja heliodroma

Povećane broja pomorskih veza te uvođenje

8

manjak luka sportskog i nautičkog turizma

Loša pokrivenost telekomunikacijskom

mrežom na otocima

Zastarjelost i nedovoljan broj heliodroma na

otocima

brzih brodskih linija

Dogradnja i proširenje kapaciteta postojećih

morskih luka te izgradnja novih

Poboljšanje sustava telekomunikacija i bolja

pokrivenost otoka telekomunikacijskim

signalom

Razvoj brzog interneta

Opskrba električnom energijom na području FLAG-a uglavnom zadovoljava osim u nekim

dijelovima na području Neretve zbog zastarjelih instalacija .

U otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a voda za piće zadovoljavajuće je kakvoće (povremeni

slučajevi neispravnosti pitke vode uglavnom su uvjetovani prirodnim sastavom vode i ne

ugrožavaju ljudsko zdravlje). Više od 40% FLAG-a opskrbljuje se vodom preko regionalnog

vodovodnog sustava Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo. Dio područja FLAG-a još uvijek je

ostao nepokriven vodoopskrbnim sustavom. Čest je manjak pitke vode, osobito u ljetnim

mjesecima kada dolazi mnogo turista. Općina Vela Luka međutim nema problem s pitkom

vodom tijekom ljetnih mjeseci jer može koristiti vodu iz regionalnog vodovoda kao i iz

lokalnog vodovoda.

Najveća prijetnja kakvoći mora su kanalizacijski sustavi, koji nisu opremljeni pročistačima

otpadnih voda. U mnogim naseljima postoje izravni ispusti u vodotoke i more. Na otocima

Mljetu i Lastovu te poluotoku Pelješcu kanalizacijski sustav nije izgrađen. Izgradnja

kanalizacijskih sustava na otocima te sanacija i modernizacija komunalne infrastrukture jedan

je od prioritetnih projekata na području FLAG-a s obzirom na to da sadašnje stanje ugrožava

kvalitetu površinskih i podzemnih voda, narušava čistoću mora i izaziva velike gubitke vode.

Za zbrinjavanje otpada je u svim jedinicama lokalne samouprave na otočnom/poluotočnom

dijelu FLAG-a organiziran odvoz i odlaganje bilo na svom ili nekom drugom prostoru.

Poteškoće sa zbrinajvanjem otpada imaju grad Opuzen i općina Slivno. Problemi

zbrinjavanja otpada posebno na na otocima su zahtijevni i kompleksni, a njihovo sporo

rješavanje posljedično utječe i na stvaranje divljih deponija, poglavito građevinskog otpada,

ali i komunalnog otpada. Planom gospodarenja otpada u DNŽ, koji obuhvaća i područje

FLAG-a i njegovom realizacijiom Centra za odlaganje otpada, sva divlja odlagališta će se

saniratii zatvoriti, a planirano je i otvaranje reciklažnih dvorišta te centara za prikupljanje i

recikliranje otpada.

Područje Neretve posebno ugrožavaju poplave. Zaštitni i melioracijski sustav još uvijek nije

dovršen (pojedini dijelovi nedovoljno su zaštićeni) te su najugroženiji desnoobalni niži

dijelovi Metkovića.

Na otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a od obnovljivih izvora energije koristi se vjetar.

Instalirane su vjetro-elektrane u nekoliko općina, Dubrovačko primorje, Ston (Ponikve).

Nema javno instaliranih kapaciteta za korištenje solarne energije. Energetska učinkovitost do

sada se nije sustavno provodila. U tijeku realizacije su županijski programi i projekti za

energetsku učinkovitost koji će obuhvatiti i područje FLAG-a.

Tablica 6. Komunalna infrastruktura: osnovne razvojne potrebe i problemi


Nezadovoljavajuće stanje vodoopskrbnog i

kanalizacijskog sustava, osobito na otocima

FLAG-a (Lastovo, Mljet)

Nedostatna vodoopskrba u nekim dijelovima

FLAG-a

Nepostojanje sustava za pročišćavanje

Proširenje i dogradnja vodoopskrbnog

sustava

Izgradnja kanalizacijskih sustava na otocima

Ugradnja pročistača otpadnih voda

Osiguranje dovoljnih količina pitke vode u

turističkoj sezoni

9

otpadnih voda

Nepostojanje kanalizacijskog sustava na

poluotoku Pelješcu i otocima, osim otoka

Korčule

Zbrinjavanje otpada nije sustavno i

dugoročno riješeno otpada (odlagališta, divlji

deponiji)

Nezadovoljavajuća zaštita od poplava u dolini

Neretve

Solarna energija se sustavno ne koristi

usprkos izuzetnim pogodnostima, nema

sustavnog provođenja programa energetske

učinkovitosti

Realizacija Plana gospodarenja otpada DNŽ

Rekonstrukcija regulacijskih i zaštitnih

vodnih građevina i učinkovitija zaštita od

poplava u dolini Neretve

Poticanje korištenja solarane eneregije i

provedba energetske eučinkovitosti

2.2 GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.2.1 OPĆE GOSPODARSKE ZNAČAJKE

U strukturi gospodarstva, najvažnije su djelatnosti: trgovina na veliko i malo, djelatnosti

pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrane, prerađivačka industrija, poljoprivreda i

šumarstvo, poslovanje nekretninama i turizam (u općini Vela Luka i zdravstveni turizm kao i

ribarstvo jer je u toj grani zaposleno stotinu ljudi što je značajna brojka za općinu Vela Luka).

Na smanjivanje industrijske proizvodnje posljednjih nekoliko godina najviše su utjecali

problemi poslovanja i gubici brodogradilišta i nekih drugih poduzeća na području FLAG-a.

Također, zbog recesije je i građevinarstvo posljednjih nekoliko godina zabilježilo pad

poslovanja, prihoda i zaposlenosti.

Porast u sektoru turizma i u djelatnostima vezanim za turizam međutim nije mogao posve

kompenzirati smanjivanje industrijske proizvodnje i građevinarstva. O tome govore osnovni

pokazatelji o kretanju broja poduzetnika i zaposlenih te o poslovnim rezultatima.

U razdoblju 2010.-2015. zabilježen je mali porast broja poduzetnika na području FLAG-a, ali

pada broja zaposlenih, uz smanjene ukupnih prihoda i smanjenje gubitka.

Tablica 7. Broj poduzetnika i rezultati poslovanja u 2010. i 2015. godini

(iznosi u tisućama kuna)

Područje

djelatnosti Broj

poduzetnika

Zaposlenost

Ukupni

prihodi

Dobit/gubitak

razdoblja

2010. 659

3.128 1.265.403.227

-44.918.537

2015. 725

2.867 1.210.605.933 -32.700.340

2010. = 100 110 92 96 72 Izvor: Fina

Prema podacima FINA-e, u razdoblju 2010.-2015., na području FLAG-a najvažnije

djelatnosti, prema ukupnoj zaposlenosti u ukupnom prihodu, su građevinarstvo, trgovina,

prerađivačka industrija i turističke djelatnosti. Struktura gospodarstva prema zaposlenosti i

financijskim rezultatima u pravnim osobama u 2010.-2015. dana je u Dodatku br.2.

Uvid u razvijenost područja FLAG-a daju indikatori ukupne razvijenosti izraženi indeksom

razvijenosti. Na temelju vrijednosti indeksa razvijenosti, koji ovisi o dohotku po stanovniku,

stopi nezaposlenosti, proračunskim prihodima, udjelu obrazovanog stanovništva te kretanju

stanovništva, razvidno je da je čitavo područje FLAG-a znatno ispod razine razvijenosti

10

Dubrovačko-neretvanske županije. Najslabije razvijena općine na području FLAG-a su i dalje

Slivno, Kula Norinska i Ston, dok su blizu hrvatskog prosjeka razvijenosti općine Mljet, a

jedino je općina Lastovo iznad prosjeka.

Tablica 8. Indeks razvijenosti za područje FLAG-a

Općine i grad

na području

FLAG-a

Vrijednosti pokazatelja Indeks razvijenosti i

skupine

Prosječni

dohodak per

capita

Prosječni

izvorni

prihodi per

capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Indeks

razvijenosti

2013.

Skupina

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012.

Dubrovačko

primorje 28.684 2.344 8,7% 92,62 75-100%

Janjina 14.246 4.107 19,0% 91,07% 75-100%

Lastovo 28.978 2.673 14,0% 103,32% 100-125%

Lumbarda 19.844 2.210 16,2% 89,80% 75-100%

Mljet 23.901 2.797 9,5% 99,73% 75-100%

Ston 20.834 1.775 15,6% 74,60% 50-75%

Vela Luka 22.937 1.920 17,3% 86,94% 75-100%

Metković 19.464 1.087 20,9% 79,91% 75-100%

Opuzen 22.100 1.811 20,2% 83,06% 75-100%

Kula Norinska 18.558 1.302 22,3% 72,46% 50-75%

Slivno 10.428 1.402 28,2% 61,05% 50-75%

DNŽ 27.746 3.499 13,3% 120,84 100-125% Izvor: MRRFEU 2013.

* Ponderirani prosjek prema udjelu stanovnika

Na području FLAG-a broj obrta u 2015. bilo je 812. registriranih obrta. Najviše ih je osim u

Metkoviću (319), i u Vela Luci (120), i u Stonu (105). U strukturi po djelatnostima

prevladavaju obrti u uslugama, zatim u poljoprivredi i akvakulturi (marikulturi - školjkarstvu),

Posljednjih nekoliko godina obnavljaju se i tradicijski obrti, premda sporo i sporadično.

Premda se broj zadruga i broj članova povećao u razdoblju od 2010. -2014. neke su suočene s

ozbiljnim problemima u poslovanju i organizaciji. Najviše zadruga u djelatnsoti

poljoprivrede.

Tablica 9. Osnovni razvojni problemi i potrebe u gospodarstvu


Teško opće gospodarsko i društveno stanje

na otocima

Niska profitabilnost malog i srednjeg

gospodarstva

Slabo razvijena prerađivačka industrija

Niska kvaliteta poslovnog okruženja,

nedovoljno razvijene potporne institucije za

poduzetništvo

Nizak stupanj ulaganja u nove tehnologije i

inovacije

Manjak potpore poduzetnicima (potporne

institucije i programi)

Nizak stupanj motiviranosti, educiranosti

Poticati promjene u poslovanju poduzeća

dodatnom edukacijom, savjetovanjem i

informiranjem poduzetnika, uvođenjem

modernih procesa i ulaganja u razvoj i

stvaranje proizvoda i usluga s većom

dodanom vrijednosti

Sustavno poboljšavati poslovno okruženje,

razvijati poduzetničku infrastrukturu i

financijske potpore, osobito za malo i srednje

poduzetništvo

Poboljšati upravljanje poduzetničkim zonama

osobito u privlačenju ulaganja

Poticati razvoj zelenog poduzetništva

11

radno sposobnog stanovništva za malo i

srednje privatno poduzetništvo i

samozapošljavanje

2.2.2 RIBARSTVO I AKVAKULTURA (MARIKULTURA)

Područja djelovanja ribara i uzgajivača školjaka i riba

Veći dio ribolovnog mora FLAG-a pripada otvorenom moru s velikim dubinama, a dio

otočnom području. Dio ribolovnog mora je zaštićeni akvatorij u kojem nije moguće ili su

velika ograničenja ribolova, trajna ili periodična, kao ušće Neretve, Malostonski zaljev,

Lastovsko otočje, NP Mljet, ili kanali koji su zatvoreni za kočare od studenog do početka

travnja.

Ribolovne zone ribara s područja FLAG-a su velikoj većini u teritorijalnom moru, a

zanemariv dio je u ZERP-u (G.P.) Ribolovne zone prikazane su na sljedećoj karti i to su:

- G podzone-4,5,6,7,8

- D podzone-1,2,3,4

- C podzone-4,5,6

Slika 2. Ribolovne zone ribara s područja FLAG-a

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Manji broj ribara, svega oko 1%, (mala plava riba, kočari) radi u širem ribolovnom području

pa čak i do sjevernog Jadrana, istarsko područje

Najveći dio proizvodnje školjaka i ribe je na području Malostonskog zaljeva i Malog mora.

Uzgajališta postoje i na području otoka Mljeta te Brijeste i Janjine na poluotoku Pelješcu.

Sadašnja proizvodnja iznosi oko 30% procijenjenih proizvodnih kapaciteta Malostonskog

zaljeva i Malog mora.

12

BROJ RIBARA I UZGAJIVAČA RIBA I ŠKOLJAKA

Na području FLAG-a 2015. bilo je 152 ribara s povlasticom za gospodarski ribolov, što je

45% ribara u DNŽ i oko 5% u RH. Uzgajivača školjaka bilo bilo je 264, što je 89 %

uzgajivača u DNŽ i 59% u RH. (provjera podataka jer prema lokalnim podacima ima oko

60 uzgajivača školjaka Na području FLAG-a bilo je 3 uzgajivača riba u 2015.

Iako je broj ribara na području FLAG-a svega 5% od broja u RH, oni imaju važnu ulogu u

održavanju i mogućem budućem razvoju djelatnosti ribarstva na ovom području. Posebno

zbog toga što je ribarstvo kao i školjkarstvo ne samo gospodarska djelatnost i bitna sastavnica

identiteta lokalnih zajednica na ovom području, nego i zato što je važan resurs i potencijal za

razvoj turizma i značajan čimbenik u zaštiti okoliša i prirode. A to otvara nove mogućnosti

zapošljavanja, poduzetničke aktivnosti, ulaganja, čime se doprinosi zadržavanju ljudi,

posebno mladih i obrazovanih, a onda i poboljšanju kvalitete življenja te društvene kohezije.

Tablica 10. Broj ribara** i uzgajivača školjaka i riba u 2015.*

Ribari**

Uzgajivači

školjaka

Uzgajivači

riba

Dubrovačko primorje 6 19

Janjina 8 2

Kula Norinska 4 0

Lastovo 43 0

Lumbarda 13 0

Metković 0 0

Mljet 11 1

Opuzen 5 0

Slivno 3 2

Ston 29 51

Vela Luka 30 0

Ukupno FLAG JJ 152 75 3

DNŽ 335 88

RH 3295 146 *trenutno stanje

** broj povlastica za gospodarski ribolov

Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH

Po broju ribara najvažnije su četiri općine Lastovo, Vela Luka, Ston i Mljet, zajedno imaju

74% od svih ribara na području FLAG-a. Uzgajivači školjaka koncentrirani su u Stonu, koji

sam ima 62% od svih uzgajivača na području FLAG-a, a manji broj ih je u općinama

Dubrovačkom primorju i Janjini. Sve tri općine imaju zajedno imaju 98 % od svih uzgajivača

na području FLAG-a.

Gospodarski tip slatkovodnog ribarstva na području FLAG-a Južni Jadran ne postoji budući

da je donji tok rijeke Neretve svo do granice sa susjednom Bosnom i Hercegovinom

ribolovno more. Jedini tip slatkovodnog ribarstva se odnosi na sportski i rekreacijski ribolov i

to u minornim količinama.

ULOV RIBA, ŠKOLJAKA, MEKUŠACA, LJUSKAVACA I UZGOJ ŠKOLJKA I RIBA

Ulov riba, školjaka, mekušaca i ljuskavaca u razdoblju od 2011.- 2015. oscilira između 1,8

milijuna tona i 2,6 milijuna kg i uglavnom slijedi promjene ulova na razini RH. Udio ulova

riba, školjaka, mekušaca i ljuskavaca FLAG-a u 2015. iznosi se oko 82% u ulovu DNŽ i oko

3% u ukupnom ulovu RH. Po ukupnom ulovu prednjači općina Vela luka na koju u otpada

97% od ukupnog ulova FLAG-a, zatim slijedi općina Ston i drugi. Ulov po općima na

području FLAG- dan je u Dodatku br.3.

13

Tablica 11. Ulov riba, školjaka, mekušaca i ljuskavaca 2010.-2015. (u kg) 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

FLAG 1.851.535,00 2.403.306,65 1.317.402,57 1.931.229,81 2.593.126,64 2.480.344,93

DNŽ 2.233.103,69 2.774.985,38 1.691.104,93 2.481.144,75 3.167.654,82 3.017.696,91

RH 49.504.930,08 69.171.326,14 62.277.867,60 74.814.841,81 79.380.776,52 72.827.213,21 Izvor: Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede RH

STRUKTURA ULOVA PO VRSTAMA I UDIO U DNŽ I RH

Ulov plave ribe je najvažniji, po količini i vrijednosti, u ribarstvu FLAG-a. U strukturi

ukupnog ulova FLAG-a udio plave ribe kreće se oko 95 %, ostale ribe oko 4%, dok ostatak

od 1% otpada na ljuskavce, školjke i mekušce. U ulovu sitne plave ribe glavne vrste su:

srdele, inčuni, lokarda. U ulovu bijele ribe kočama glavne vrste su: oslić, trlja, kozice. U

ulovu mrežama potegačama glavne vrste su gira i bukva, doku su ulovu mrežama stajačicama

glavne vrste: škrpina, jastog i tabinja.

Struktura ulova po glavnim vrstama uglavnom je slična je strukturi na razini RH. Razlika leži

u činjenici što, na razini RH mekušci zauzimaju treće mjesto nakon plave ribe i ostale ribe,

dok kod FLAG-a, treće mjesto, nakon 2013., zauzima ulov školjaka.

U strukturi po vrstama, za ulov plave i ostale ribe prednjači općina Vela Luka, za ljuskavce

općina Lastovo, za mekušce općine Lastovo i Vela Luka, a za školjke općina Ston. Struktura

ulova po vrstama za općine s područja FLAG-a dana je u Dodatku br. 3.

Tablica 12. Struktura ulova riba, školjaka, mekušaca i ljuskavaca 2010.-2015. (u kg) 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

FLAG

plava riba 1.748.495,90 2.324.731,00 1.252.828,93 1.859.386,78 2.500.955,36 2.407.006,15

ostala riba 82.368,10 61.655,77 53.034,86 56.868,40 63.265,32 48.398,97

ljuskavci 10.454,60 9.038,33 2.495,21 3.499,26 2.996,62 2.883,79

školjke 830,00 534,00 2.545,10 4.584,50 17.768,80 15.895,20

mekušci 9.386,40 7.347,55 6.498,47 6.890,87 8.140,54 6.160,82

ukupno 1.851.535,00 2.403.306,65 1.317.402,57 1.931.229,81 2.593.126,64 2.480.344,93

DNŽ

plava riba 1.941.515,20 2.506.940,60 1.415.706,53 2.181.782,93 2.838.227,06 2.706.765,29

ostala riba 215.848,61 196.042,17 215.898,25 222.242,63 229.857,73 198.821,88

ljuskavci 50.052,08 45.770,69 26.499,31 36.741,76 49.222,83 67.213,30

školjke 1.753,40 939,50 3.035,30 4.666,50 18.428,80 16.232,60

mekušci 23.934,40 25.292,42 29.965,54 35.710,93 31.918,40 28.663,84

ukupno 2.233.103,69 2.774.985,38 1.691.104,93 2.481.144,75 3.167.654,82 3.017.696,91

RH

plava riba 43.917.614,83 63.075.076,00 56.243.628,56 68.113.768,97 72.251.433,07 65.755.808,28

ostala riba 4.038.839,77 4.467.466,83 4.305.979,37 4.238.807,02 3.982.555,80 3.926.375,20

ljuskavci 541.600,35 483.899,27 444.428,47 671.157,27 757.243,70 871.340,82

školjke 107.109,83 132.389,83 170.128,17 454.567,55 789.141,85 962.452,15

mekušci 899.765,30 1.012.494,21 1.113.703,03 1.336.541,00 1.600.402,10 1.311.236,76

ukupno 49.504.930,08 69.171.326,14 62.277.867,60 74.814.841,81 79.380.776,52 72.827.213,21


DINAMIKA ULOVA PO VRSTAMA I UDIO U DNŽ I RH

U dinamici kretanja ukupnog ulova na svim razinama, ključnu ulogu ima ulov plave ribe

budući da ona ima najveći udio. Tako se i kod FLAG- i DNŽ i RH poklapaju godine

najvećeg ulova plave ribe. A ujedno su to i godine najvećeg ukupnog ulova riba, školjaka,

mekušaca i ljuskavaca 2011.-2015. Dinamika ulova po vrstama za općine s područja FLAG-a

prikazana je u Dodatku br. 3.

14

UZGOJ RIBA I ŠKOLJAKA

Uzgoj riba na području FLAG-a počinje 2012. i uz oscilacije dosiže u 2015. blizu 100.000 kg.

Od školjaka se uzgajaju kamenica (1 milijun komada godišnje) i dagnja ( oko 400 t godišnje).

Tablica 13. Struktura uzgoja riba i školjaka 2010.-2015. (u kg)

2010.

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno

FLAG

plava riba 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

ostala riba 0,00 0,00 85.800,00 31.261,00 75.287,00 99.176,00

školjke 0,00 0,00 nema podatka nema podatka nema podatka nema podatka

ukupno 0,00 0,00 85.800,00 31.261,00 75.287,00 99.176,00

DNŽ

plava riba 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

ostala riba 0,00 0,00 133.238,00 31.261,00 83.652,00 177.673,00


ukupno 0,00 0,00 133.238,00 31.261,00 83.652,00 177.673,00

RH

plava riba 527.028,00 2.207.888,00 1.941.365,00 2.989.192,00 2.202.692,00 2.234.569,00

ostala riba 0,00 0,00 4.582.149,00 5.491.013,00 7.296.473,00 9.028.081,00


ukupno 527.028,00 2.207.888,00 6.523.514,00 8.480.205,00 9.499.165,00 11.262.650,00


PLOVILA

Na području FLAG-a ukupan broj plovila se do 2014. zadržavao na broju preko180 plovila da

bi se u 2015. udvostručio, ponajprije zbog udvostručenja broja brodica. Ista promjena

dogodila se i u DNŽ i u RH. Ukupan broj plovila na području FLAG-a čini oko 45% polovila

u DNŽ oi oko 6% plovila u RH.

U strukturi povila na području FLAG-a brojno dominiraju brodice dok su broj brodova,

veličina i snaga, ostali isti u razdoblju 2012.-2015. Na području FLAG najviše plovila imaju

općine Vela Luka i Ston. Broj plovila, veličina i snaga po općinama na području FLAG-a dani

su u Dodatku br. 4.

Tablica 14. Plovila* broj, veličina (GT), snaga (KW)

2012. 2013. 2014. 2015.

Vrste Plovila plovila veličina snaga plovila veličina snaga plovila veličina snaga plovila veličina snaga

FLAG

brodovi 17 1128,65 4800,90 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20

brodice 164 391,57 5254,28 167 387,87 5188,66 171 393,07 5241,36 436 960,58 11260,13

ukupno 181 1520,22 10055,18 184 1537,03 10033,86 188 1542,23 10086,56 453 2109,74 16105,33

DNŽ

brodovi 26 1631,45 7440,46 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76

brodice 384 906,18 15972,12 398 947,32 17516,45 404 962,61 17922,34 1005 2286,80 31514,68

ukupno 410 2537,63 23412,58 424 2599,28 25001,21 430 2614,57 25407,10 1031 3938,76 38999,44

RH

brodovi 651 35194,18 164120,52 657 35671,09 166738,85 658 35710,14 167433,37 653 35813,19 167113,55

brodice 3582 10051,96 166057,08 3735 10420,71 180156,79 3816 10536,21 182022,83 7196 17998,66 262632,34

ukupno 4233 45246,14 330177,60 4392 46091,80 346895,64 4474 46246,35 349456,20 7849 53811,85 429745,89

*uključuje aktivna i neaktivna plovila u određenoj godini


Prosječna starost plovila registrirana za gospodarski ribolov na moru na području FLAG-a,

luke Ston, Vela Luka, Lastovo, Mljet, Sobra, Slano, Ploče, za 180-tak plovila je oko 40-tak

godina. Prosjek godina izgradnje za navedena plovila je 1978.

RIBARSKI ALATI

Glavni ribarski alati koji se upotrebljavaju na području FLAG su:

mali ribarski alati (mreže stajačice, vrše, udičarski alati)

mreže plivarice za sitnu plavu ribu

koće

15

potezni alati (obalne mreže potegače)

Na području FLAG-a promjene u broju i vrstama ribarskih mreža u razdoblju 2010.-2015.

slijede promjene na razini RH. U tom razdoblju smanjuje se broj korištenja svih ovih alata. Pri

tome FLAG bilježi najveće smanjenje uporabe svih alata u donosu na smanjenja u DNŽ i

RH. Tako je udio koća na području FLAG-a u ukupnom broju koča u RH u 2010. iznosio oko

2% dok se u 2015 smanjio na 0,5%, a udio mreža stajačica pao je s oko 7% na 5%.

Broj i vrste ribarskih mreža po općinama dani su u Dodatku br. 5.

Tablica 15. Broj i vrste ribarskih mreža 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno FLAG JJ

koće 10 12 14 5 3 3

plivarice 24 17 21 23 23 21

potegače 25 26 20 25 17 12

stajačice 246 238 169 156 153 152

DNŽ

koće 25 30 27 16 14 12

plivarice 47 30 36 41 42 37

potegače 60 76 60 60 51 52

stajačice 540 565 403 376 372 367

RH

koće 633 636 610 600 596 560

plivarice 353 336 307 294 313 290

potegače 313 334 319 294 256 226

stajačice 3669 4125 3692 3034 3014 2933

*broj plovila koja su koristila navedeni alat


POVEZANOST RIBARA I UZGAJIVAČA - ZADRUGE I UDRUGE

Udruživanje i povezanost ribara na području FLAG-a je nedovoljno razvijena. Od aktivnih i

uspješnih ribarskih udruga je ona na Lastovu, Udruga profesionalnih ribara koja ima 20

članova. Od udruga po svojim aktivnostima ističe se i Udruga uzgajivača školjaka iz Stona

koja ima 33 člana. Glavni cilj Udruge je očuvanje i unaprijeđenije školjkarstva u

Malostonskom zaljevu, stvaranje i promicanja poduzetničkog poslovnog ponašanja i

djelovanja kroz male i srednje poduzetničke aktivnosti, radi uspostavljanja uzgojnog kodeksa

među svim sudionicima u uzgoju školjaka u uzgojnom području Malostonskog zaljeva, Malog

mora i Neretvanskog kanala. Jedan od prioritetnih projekata Udruge je registracija i zaštita

oznake izvornosti malostonske kamenice. Udruga provodi niz drugih aktivnosti, otklanjanje

problema u uzgoju školjaka, suradnju sa znanstvenim institucijama radi očuvanja ekosustava

Malostonskog zaljeva, unapređenja proizvodnih tehnika.

RIBARSKA INFRASTRUKTURA

Na području FLAG-a ribarska infrastruktura je nerazvijena i nedovoljna za uspješan i

učinkovit razvoj ribarstva. Za sada ribarskih luka nema, u planu realizacije je izgradnja

ribarske luke u Vela Luci. Izvan područja FLAG-a planirana je još jedna ribarska luka u

Sustjepanu.

Iskrcajna mjesta, prostorno su oskudna, a prisutno je nerazumijevanje nadležnih lučkih

uprava za ribare, što se ponajprije ogleda u davanju prednosti nautičkom turizmu. Također,

pristupne prometnice nisu u dobrom stanju. Glavna iskrcajna mjesta su Slano, Prapratno, Vela

Luka, Ubli. Inače prema veličini plovila i vrsti alata mali broj ribara s područja FLAG-a mora

iskrcavati na iskrcajnim mjestima već ulov iskrcavaju na privezištu.

Infrastruktura vezana za uzgoj školjaka i riba također je vrlo slabo razvijena. Osim

otpremnog centra za školjke u Stonu nema drugih iako postoje potrebe. Uzgajalište u uvali

Bistrina je suvremeno opremljeno proizvodno-demonstracijskim pogonima i laboratorijima

(ali se nitko ne koristi opremom), ostala uzgajališta se tek posljednjih godina počinju

modernizirati kroz kupovinu strojeva koji olakšavaju proizvodnju.

16

Investicija javnog sektora u ribarsku infrastrukturu i infrastrukturu uzgajališta školjki i riba

zadnjih godina nije bilo na području Dubrovačko neretvanske županije.

SKLADIŠTENJE I PRERADA

Na čitavom području FLAG-a nema skladišnih kapaciteta, hladnjača, kao ni kapaciteta za

pakiranje, zamrzavanje riba. Također nema ni kapaciteta za preradu riba i školjka. Postoje

neke inicijative za projekt skladišta i prerade ribe u Vela Luci, u kojoj je nekoć bila prerada

ribe organizirana u tvornici za preradu ribe Jadranka 1892."

Tradicionalni načini konzerviranja ribe, sušenje i soljenje, koristi se uglavnom za preradu za

vlastite potrebe kućanstva. S obzirom na kvalitetu riba i školjaka, posebnost i izvrsnost

proizvoda dobivenih ovim tradicionalnim postupcima, a imajući u vidu razvijenost i stalan

rast turizma, posebno gastro-eno turizma i drugih oblika, ovo je jedan od potencijala koji

može doprinijeti razvoju ribarstva na području FLAG-a.

TRŽENJE RIBA I ŠKOLJAKA

Glavni oblik trženja riba i školjaka su: lokalne tržnice, ugostiteljski objekti na području

Dubrovačko-neretvanske županije. Jedan dio ribe i školjaka se trži van granica Županije.

Izvoz van granica RH nam je nepoznat.

Glavno tržište je Grad Dubrovnik tj. ugostiteljski objekti i gradske tržnice. Jedan dio školjaka

se prodaje na području Istre.

Što se tiče suvremenog načina trženja, e-trgovina nije zastupljena dok se kratki lanci prodaje

odnose na prodaju na tržnici i na samim uzgajalištima školjaka i iskrcajnim mjestima. Jedan

dio školjaka se proda i kroz turističke obilaske i degustacije.

SPORTSKI I REKREACIJSKI RIBOLOV

Sportski i rekreacijski ribolov na području FLAG-a važan je kako za održavanje i poboljšanje

kvalitete života lokalnog stanovništva, očuvanje društvenih običaja i identiteta lokalnih

zajednica tako i za očuvanje i zaštitu prirodne baštine. Posebno je značajna njegova uloga i

potencijal za podizanje kvalitete i inovacija u turizmu, uključivanje lokalnog stanovništva,

naročito mladih.

Precizni podaci o sportskom i rekreacijskom ribolovu nisu dostupni, jer dozvole nisu vezane

za ribolovno područje, a mogu biti izdane i u Zagrebu i putem internet trgovine. Stoga za

indikativan uvid mogu poslužiti podaci o broju dozvola za općine/gradove i županiju koji

uključuju samo dozvole izdane od strane distributera sa sjedištem u toj jedinici.

Prema tako dobivenim podacima vidljiva je i na području FLAG-a kao i u DNŽ i čitavoj

Hrvatskoj izrazita promjena da se smanjuje sportski ribolov, a povećava rekreacijski ribolov.

Na području FLAG-a najviše sportskih dozvola je u gradu Metkoviću i Vela luci a slijedi ih

Lumabarda i Ston. Dozvole za rekreacijski ribolov ima samo Vela Luka.

Tablica 16. Sportski i rekreacijski ribolov*

Broj dozvola za sportski i rekreacijski ribolov

2012. 2013. 2014. 2015.

sportski rekreacijski sportski rekreacijski sportski rekreacijski sportski rekreacijski

Ukupno FLAG JJ 687 37 630 114 532 131 451 239

DNŽ 4353 409 4051 373 3347 463 3008 655

RH 40714 40422 38516 44268 37222 48081 36117 56194

*Precizan podatak za određene općine/gradove i županiju nije dostupan, jer dozvole nisu vezane za ribolovno područje, a

mogu biti izdane i u Zagrebu i putem Internet trgovine. Navedeni broj dozvola za općine/gradove i županiju uključuje samo

dozvole izdane od strane distributera sa sjedištem u toj jedinici.

Izvor: Uprava za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede RH

17

SURADNJA RIBARSTVA I AKVAKULTURE SA ZNANSTVENIM ISTRAŽIVAČKIM I TEHNOLOŠKIM INSTITUCIJAMA

Na području FLAG-a nedostaje sustavno povezivanje i suradnja ribara, uzgajivača školjaka i

riba sa znanstvenim istraživačkim i tehnološkim institucijama radi poboljšanja njihovog

poslovanja boljim korištenjem razvojnih resursa i potencijala te podizanja konkurentnosti.

Tek sporadično i pojedinačno pojedini ribari i uzgajivači koriste usluge, informacije, znanje i

tehnološka rješenja i dr. od znanstvenih, stručnih i istraživačkih institucija kao što su

Dubrovačko sveučilište, Institut za oceanografiju u Splitu, Agronomski fakultet u Zagrebu,

Savjetodavne službe u poljoprivredi.

Nakon zaustavljanja projekta MARIBIC (Poslovno-inovacijski centar za marikulturu na

Bistrini) koji je trebao biti pokretač i osnova za sustavno povezivanje uzgajivača školjaka i

riba sa znanstvenim istraživačkim i tehnološkim istraživanjima i primjenom, pokrenut je novi

sličan projekt, osnivanje Centra kompetencije za marikulturu. Također, postoji inicijativa

općina, Županije i Sveučilišta u Dubrovniku za osnivanje društva Ostrea Edulis, koje bi

nastavilo i dalje razvijalo aktivnosti MARIBIC-a, povezivanje znanosti i ribarstva i

marikulture, provedbu primijenjenih istraživanja i zajednički rad na razvoju novih tehnologija

i proizvoda. Značajni znanstveno-istraživački i tehnološko-tehnički projekti koji su u zadnjih

par godina bili provedeni na području koje obuhvaća ili čini područje FLAG-a odnose se na

istraživanje prof.dr. Ivana Katavića vezano za utjecaj predatora na školjkarstvo u

Malostonskom zaljevu.

POVEZANOST RIBARSTVA/AKVAKULTURE S TURIZMOM I DRUGIM DJELATNOSTIMA (ZAŠTITA OKOLIŠA, OBRAZOVANJE I DR.)

TURIZAM

Dosadašnje važnije aktivnosti koje povezuju ribarstvo i školjkarstvo s turizmom;

manifestacije za promociju školjka u Stonu koja se odvija u ožujku na dan

Sv.Josipa (19. ožujka) pod nazivom Dani kamenica i u Dubrovniku također Dani

kamenica i Dubrovačka trpeza

druge promotivne aktivnosti povezan na području Dubrovnika , DNŽ i Hrvatske

odnose se na individualnu organizaciju školjkara

vidljivost i brendiranje posebnosti školjaka i kvalitete riba s područja FLAG-a

Zbog smanjene količine ulova i kratkog a uspješnog prodajnog lanca nema realne

potrebe za brendiranjem ribe. FLAG Južni Jadran je kroz svoj ugovor iz

Pripremne potpore upravo u procesu izrade Marketinške studije za malostonsku

kamenicu. Udruga stonski školjkari također radi na promociji i marketingu

kamenice.

Na većem dijelu područja FLAG-a turizam je razvijen i ima dinamičan rast te stoga

predstavlja i dobru priliku i potencijal koji može doprinijeti razvoju ribarstva i uzgoju

školjaka i riba. Posebno se to odnosi na stalan rast posebnih oblika turizma kao što je kulturni

turizam (upoznavanje identiteta, života i kulture ribarskih zajednica), participativno-

iskustveni turizam (sudjelovanje u ribolovu i izlovu školjaka, upoznavanje s tradicionalnim

ribarskim tehnikama i dr.), sportski i edukacijski turizam i dr. Dosadašnje aktivnosti na

povezivanju ribarstva i akvakulture (marikulture) s turizmom uglavnom su bile inicijative

pojedinaca i uglavnom na realizirane na stereotipan način.

Nema cjelovitog programa uključivanja ribarstva i marikulture u turizam i stvaranje nove i

inovativne turističke ponude i proizvoda. Inicijative dolaze uglavnom od turizma, a ne od

ljudi angažiranih u ribarstvu i akvakulturi (marikulturi). Nedovoljno se koristi dobra praksa iz

drugih ribarstvenih područja u zemlji i inozemstvu u povezivanju ribarstva i marikulture s

18

turizmom, inoviranju turističke ponude i kreiranju novih djelatnosti u ribarstvu ili povezanim

s ribarstvom i akvakulturom (marikulturom).

ZAŠTITA OKOLIŠA I PR IRODE

Na području FLAG-a provode se brojni programi zaštite okoliša i prirode, posebno morskog

okoliša, ekosustava. Također, niz je udruga civilnog društva koje uspješno provode različite

aktivnosti i projekte u koje je uključeno lokalno stanovništvo, naročito mladi naraštaji a

posebno se ističe Udruga Mala Sirena koja je i član FLAG-a sa svojim dosadašnjim

aktivnostima: čišćenje podmorja i pracenje stanja mora, uspostavljanje nultog stanja livada

posidonije i pracenje ekosustava u vodenom stupcu, edukacija djece u osnovnim školama o

vaznosti Posidonije u suradnji sa DNŽ, edukacija ribara o vrstama riba i sisavaca koje love, te

novim vrstama koje su se pojavile usljed klimatskim promjena, prikazivanje filmova i

diskursi sa problematikom prekomjernog izlovljavanja i onečišćenja.

Nedovoljna je uključenost ribarstva i marikulture u aktivnosti i programe zašite okoliša i

prirode. Suradnja ribara i uzgajivača s udrugama za zaštitu okoliša i prirode je sporadična i

nepovezana. Nedovoljno je i informiranje edukacija ribara i uzgajivača važnosti zaštite

okoliša i prirode.

PLANOVI RAZVOJA RIBARSTVA I UZGOJ ŠKOLJAKA I RIBA

Razvojne planove/programe imaju udruge ribara i uzgajivača školjaka (Udruga

profesionalnih ribara na Lastovu i Udruga uzgajivača školjaka iz Stona).

Za razvoj ribarstva i uzgoja školjka i riba važne su i mjere koje bi trebale imati lokalne

razvojne strategije općina na području FLAG-a. Budući da se u većini općina izrađuju lokalne

razvojne strategije (općine Ston, Slivno, Mljet, Vela Luka, Kula Norinska izrađuju svoje

strategije razvoja do 2020.), za očekivati je da će se razvoju ribarstva i akvakulture

(marikulture) i njihovom povezivanju s drugim djelatnostima dati potrebna važnost i potpora.

I na razini DNŽ, u županijskoj razvojnoj strategiji su utvrđene aktivnosti za razvoja ribarstva

i marikulture, mjera 1.2.2. Unapređenje poljoprivredne djelatnosti, ribarstva i marikulture

To je dobar programski okvir i osnova da se povežu pojedinačni programi i planovi te da se

postigne interakcija s razvojem drugih sektora u gospodarstvu, zaštiti okoliša i prirode i

društvenim djelatnostima.

Za razvoj ribarstva i akvakulture (marikulture) važni su i prostorni planovi DNŽ i općina u

kojima se osiguravaju uvjeti za razvoj ribarske i marikulturne infrastrukture (na pr ribarske

luke, iskrcajna mjesta i dr.), pogoni za skladištenje i preradu, uzgoj školjaka i riba (morsko

područje) i dr.

Tablica 17. Razvojni problemi i potrebe u ribarstvu i marikulturi


Otežan prometni pristup glavnim domaćim i

vanjskim tržištima (prometna izoliranost

DNŽ od ostale Hrvatske)

Slaba međuotočna prometna i poslovna

povezanost

Manjak kvalificirane radne snage, nedostatak

međugeneracijskog obnavljanja u ribarstvu

i školjkarstvu, nedostatak interesa mladih,

kvalificiranih i poduzetnih osoba

Manjak učinkovitog poslovnog povezivanja i

suradnje između ribara i između uzgajivača

školjaka

Nedovoljna suradnja između znanosti i

Poboljšati prometnu i poslovnu povezanost

između svih dijelova FLAG-a

Provoditi programe za privlačenje mladih

ljudi za bavljenje ribarstvom i marikulturom

Osnažiti promoviranje i jačanje obrazovanja,

stjecanje novih znanja i vještina ribara i

uzgajivača riba i školjki

Pokrenuti i provoditi programe uporabe i

primjene znanja, tehnologija i inovacija u

proizvodnji plasmanu ribarstva i školjkarstva

Poticati preradu i obradu osnovnih proizvoda

ribarstva i marikulture

Povećati ulaganja u učinkovitije procese i

19

sektora te nedostatak korištenja primijenjenih

znanstvenih i istraživanja i rezultata u

proizvodnji

Nedovoljno razvijeni i skupi kanali

distribucije

Slaba diversifikacija, nizak stupanj

finalizacije i promocije lokalnih proizvoda.

Nedovoljan broj proizvoda dodane

vrijednosti

Nedostatak robnih marki i brendiranja

Nerazvijenost infrastrukture vezane uz

trženje (manjak ribarnica, prodajnih mjesta i

dr.)

Manjak uvođenja i korištenja suvremenih

načina prodaje (e- trgovina i dr.)

Manjak odgovarajuće infrastrukture,

(nedostatak ribarskih luka, iskrcajnih mjesta

otpremnih centara, pristaništa, hladnjača i

dr.)

Neadekvatna flota plovila

Manjak prerade i proizvodnje ribljih

prerađevina

Nedostatak inovativnosti i poduzetništva

Nedovoljno iskorištena tradicija ribarskih i

školjkarskih mjesta za razvoj specifičnih

oblika turizma (kulturni, sportski,

gastro/eno i dr.)

Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u

ribarstvu i uzgoju školjaka

Ilegalna proizvodnja i prodaja u školjkarstvu

i ribarstvu

Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih

zajednica

Nedovoljna lokalna suradnja između

različitih gospodarskih dionika koji

predstavljaju različite interesne skupine u

obalnim/otočnim zajednicama

preradu proizvoda ribarstva i školjkarstva

Obnoviti i osuvremeniti infrastrukturu za

ribarstvo i školjkarstvo i druge potrebne

infrastrukture

Jačati poslovno povezivanje i suradnju u

ribarstvu i školjkarstvu

Provesti zaštitu, brendiranje i suvremeni

marketing proizvoda ribarstva i marikulture

Poboljšati pristup tržištu (nova i drugačija

tržišta, e-trgovina, ciljani kupci, i dr.)

Poticati ulaganja u diverzifikaciju

aktivnosti/ djelatnosti

Jačati sustavno uključivanje i integralno

povezivanje ribarstva i marikulture u razvoj

turizma

Podupirati razvoj turističke infrastrukture i

usluga povezanih s ribarstvom i

marikulturom

Provoditi programe jačanja suradnja između

različitih gospodarskih dionika koji

predstavljaju različite interesne skupine u

obalnim/otočnim zajednicama

Jačati i razvijati aktivnosti zaštite okoliša i

očuvanja prirodne i kulturne razvojne

resursne osnove

Jačati i razvijati aktivnosti očuvanja,

održavanja i njegovanja tradicije življenja i

kulture ribarskih zajednica

2.2.3 TURIZAM

Turizam je najvažnija gospodarska grana područja FLAG-a. Njegova važnost proizlazi iz

utjecaja na poslovanje subjekata u nizu drugih sektora poput građevinarstva, prometa

nekretninama, usluge prijevoza, poljoprivrede, ribarstva i marikulture. Znatan porast

investicija u turizmu u proteklom razdoblju pratio je porast fizičkog obujma turističkog

prometa. U strukturi smještajnih kapaciteta, privatne sobe i apartmani još uvijek su

dominantan oblik ponude kako na području FLAG-a tako i u DNŽ-u. Od ostalih smještaja

zastupljeni su hoteli i kampovi.

Prema broju turističkih noćenja u otočnom/poluotočnom dijelu FLAG-a prednjače općine

Lumbarda i Dubrovačko primorje, a najmanje noćenja ostvaruje općina Lastovo.

20

Tablica 18. Turizam ( dolasci i noćenja) na području FLAG-a u 2011. i 2015.

2011. 2015.

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Dubrovačko

primorje 19.927 129.644 30.501 161.279

Vela Luka 19.052 113.978 25.545 139.537

Lumbarda 15.872 118.744 15.561 113.204

Ston 22.388 99.030 23.956 106.191

Mljet 14.728 69.501 19.780 92.281

Janjina 3.895 34.160 5.333 44.484

Lastovo 5.952 37.961 6.270 41.560

Metković 4.910 10.783 4.729 8.965

Opuzen 53 160 z z

Kula Norinska 580 580 z z

Slivno 11.928 72.615 16.055 103.590

FLAG 119.285 687.156 147.730 811.091 Izvor: DZS

Postoji velika razlika u razvijenosti između obalnog dijela i unutrašnjosti otoka odnosno

poluotoka Pelješca. To je vidljivo i po drugim pokazateljima, po broju i kvaliteti smještajnih

kapaciteta, broju i vrsti ponude turističkih sadržaja i usluga.

U unutrašnjosti otoka odnosno poluotoka Pelješca nedostaju smještajni kapaciteti, osobito oni

visoke kvalitete. Nedostatna je turistička i sportska infrastruktura, nema dovoljno organizirane

i povezane ponude za selektivne oblike turizma kao što su gastro i eno turizam, „out door“

sportovi, kulturni turizam, korištenje tradicijskih obrta i dr. Glavni kapaciteti turističke

infrastrukture koncentrirani su oko vodećih turističkih središta koja su smještena uz more.

Ipak zadnjih godina većina jedinica lokalne samouprave započela je s izgradnjom

biciklističkih, pješačkih i planinarskih staza, vidikovaca i drugih dodatnih sadržaja smještenih

u unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca. Uz to neke od njih imaju i planove razvoja

turističke infrastrukture. Ono što nedostaje je zajednički pristup u planiranju i izgradnji

turističke infrastrukture, povezivanje pojedinih područja i stvaranje zajedničkih proizvoda i

usluga koji odgovaraju suvremenoj turističkoj potražnji.

Premda se u zadnjih nekoliko godina povećava ponuda raznih proizvoda zasnovanih na

lokalnim resursima ribarstva, marikulture, poljoprivredne proizvodnje i tradicionalnim

načinima prerade, još uvijek je ta ponuda daleko od toga da zadovolji mogućnosti na području

FLAG-a, koje pruža turizam (broj i zanimanje turista) ali i potencijali za proizvodnju.

U nekim područjima FLAG-a , prvenstveno u dijelu unutrašnjosti poluotoka Pelješca postoji

niz proizvođača koji imaju kvalitetno opremljene prostore i usluge za izravnu prezentaciju i

prodaju vina (kušaone, prodavaonice, konobe i sl.), školjaka a ponegdje i maslinovog ulja.

Također, takvih je proizvođača manje i na otocima. Zadnjih godina njihov broj raste i

poboljšava se kvaliteta usluga kao i postojeće poslovanje. Još uvijek nedostatno je

povezivanje ovih proizvođača i njihovih aktivnosti (brendiranje, razvoj klastera) i

uključivanja u stvaranje cjelovite turističke ponude na području FLAG-a.

Nautički turizam važan je potencijal u ukupnoj turističkoj ponudi FLAG-a, ali i čitavog DNŽ-

a. Iako je to jedan na najbrže rastućih segmenata ukupnog turizma, izostala su odgovarajuća

ulaganja u nautičku infrastrukturu. Prema podacima DZS-a na području FLAG-a postoji

jedna marina, na području općine Dubrovačko primorje.

21

Tablica 19. Osnovni razvojni problemi i potrebe turizma


Niska profitabilnost turističkog sektora

Slabo razvijen turizam u pojedinim

dijelovima FLAG-a (unutrašnjost otoka i

poluotoka Pelješca)

Kratka turistička sezona i nepostojanje

sadržaja koji bi omogućili produljivanje

sezone, koncentracija turističke djelatnosti u

ograničenom prostoru i vremenu i velik

pritisak na okoliš

Nedovoljno diversificirana turistička

ponuda, nedovoljno razvijeni oblici

selektivnog turizma, nedovoljno razvijen

nautički turizam, ruralni turizam

Nedostatna ponuda visoko kvalitetnih

objekata u turističkim naseljima

Nedostatak obrazovane radne snage koja

ima razvijene vještine za pružanje usluge

visoke kvalitete

Nedostatan razvoj turističke destinacije,

klastera u turizmu

Provesti Strategiju razvoja turizma DNŽ

2012.-2020.

Privlačiti investicije usmjerene na podizanje

kvalitete u turizmu i na stvaranje veće

dodane vrijednosti

Izraditi i provoditi cjelovite programe za

produljenje turističke sezone

Razvijati ruralni turizam, nautički turizam,

selektivne oblike turizma

Povećati ulaganja u turističku infrastrukturu

Promovirati održiv razvoj turizma u skladu

sa zaštitom okoliša (podržavati akcije za

zaštitu okoliša, jačanje ekološke svijesti

lokalnog stanovništva i turista)

Poticati kontinuirano obrazovanje i

usavršavanje zaposlenih u turizmu

Razvoj turizma temeljiti na turističkoj

destinaciji, turističkom klasteru

2.2.4 POLJOPRIVREDA

Za razvoj poljoprivrede i proizvodnju mediteranskih kultura postoje dobri klimatski i

pedološki uvjeti na čitavom području FLAG-a. Zbog prirodnih uvjeta postoje razlike između

otočnog/poluotočnog dijela i doline Neretve. Ukupna raspoloživa površina poljoprivrednog

zemljišta na području FLAG-a iznosi 3.769 hektara dok u sedam općina otočnog i

poluotočnog dijela, iznosi 1.378 hektara ili svega 19% od onoga u DNŽ. No, relativno mala

površina poljoprivrednih površina, usitnjenost parcela te specifičan geografski oblik smanjuju

mogućnosti za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Prema podacima APPRRR-a iz 2015.

godine poljoprivredna kućanstva koriste tek oko 1/4 ukupne raspoložive površine zemljišta.

Područje FLAG-a ima relativno brojnu populaciju uključenu u poljoprivrednu proizvodnju,

međutim samo je 6% nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađe od 40 godina a čak oko

60% starije od 60 godina. Ukupno je registrirano 1380 poljoprivrednih gospodarstava, od

čega su čak 3.822 obiteljska gospodarstva, koja imaju 3.861 članova. Poljoprivredna

gospodarstva po općinama FLAG-a u 2015. dana je u Dodatku br.6.

Poljoprivredni posjedi na otocima vrlo su usitnjeni, čak je oko 75 % poljoprivredne površine u

okviru gospodarstava s manje od 3 hektara (Lastovo s 93%, Lumbarda 85%, Mljet 83%), a

samo Metković, Ston i Dubrovačko primorje imaju oko 30% površine u gospodarstvima s

više od 25 hektara. Veličina poljoprivrednih površine po općinama FLAG-a u 2015. dana je u

Dodatku br.7.

Prema karakteru poljoprivredne proizvodnje na otočnom/poluotočnom području FLAG-a

ključni su vinogradarstvo, maslinarstvo te akvakultura (marikultura), a voćarstvo i stočarstvo

slabo su razvijeni. U vinogradarstvu ovo područje FLAG-a ima zamjetno mjesto u Hrvatskoj.

Osobito se ističe vinogorje Pelješca, s najvećom površinom pod vinogradima i najvećim

ukupnim brojem trsova u DNŽ-u. Posljednjih desetak godina na Pelješcu se razvio niz

uspješnih vinara koji su izrazito kvalitetnim vinima uspjeli osvojiti mnoga stručna priznanja i

izgraditi odličnu reputaciju među ugostiteljima i trgovcima vinom. Vino autohtone sorte

plavac mali s vinogradarskog položaja Dingača i drugih ubraja se u najpoznatija hrvatska

vina. To je ujedno prvo hrvatsko vino kojem su zaštićeni način proizvodnje i podrijetlo.

22

Razvoj visoko kvalitetnog vinarstva započeo je i na otoku Korčuli, a temelji se na uzgoju

autohtonih sorata grk i pošip čije vino kao prvo bijelo hrvatsko vino je zaštićeno i proglašeno

vrhunskim još 1967. godine.

Maslinarstvo je također izrazito važno u poljoprivredi FLAG-a. Vela Luka i Ston (uz Blato)

istaknuti su predstavnici maslinarstva u DNŽ-u, koja daje blizu 28% ukupne proizvodnje

maslina i maslinova ulja u Hrvatskoj. Rodnih stabala ima više od 80%, no samo se kod

četvrtine primjenjuje suvremena tehnologija.

Tablica 20. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi


Nedostatak cjelovitog plana razvoja

poljoprivrede

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi (neažurne

zemljišno-vlasničke knjige)

Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i

nepovezanost malih poljoprivrednih

proizvođača

Nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih

površina

Nedovoljno razvijena ekološka proizvodnja

hrane i nedovoljni poticaji i educiranost

proizvođača

Nedovoljna povezanost i organiziranost malih

poljoprivrednih proizvođača

Niska obrazovna razina poljoprivrednika

(osim u vinarstvu)

Nedovoljna povezanost poljoprivrednih i

proizvođača s turizmom

Manjak ulaganja u nove proizvode i nove

tehnologije

Slabe poduzetničke inicijative u poljoprivredi,

nedovoljno razvijene nepoljoprivredne

djelatnosti

Neadekvatna poljoprivredno-ribarska

infrastruktura

Izraditi i provoditi plan poticanja razvoja

poljoprivrede (uključivo upravljanje

poljoprivrednim zemljištem) i prerade

Intenzivirati sređivanje imovinsko-pravnih

odnosa kod poljoprivrednog zemljišta

Osigurati potporu razvoju malih

poljoprivrednih gospodarstava

Osigurati potporu ulaganjima u znanje,

tehnologiju, inovaciju proizvodnje i prerade

Poticati udruživanja malih proizvođača radi

intenzivnijeg i učinkovitijeg ulaganja u

proizvodnju, korištenja znanja i tehnologije i

uspješnijeg plasmana

Poticati organiziranje mjesta za trženje,

lokalnih tržnica i sustava kratkih lanaca

opskrbe

Poticati sustavno predstavljanje i promoviranje

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,

osobito autohtonih

Izraditi i provoditi programe stalne izobrazbe

poljoprivrednika, predstavljanja naprednih i

održivih tehnologija

Razvijati proizvodnju hrane temeljenu na

domaćim, autohtonim, ekološki proizvedenim

sirovinama i povezivat je s turizmom

Podržavati razvoj nepoljoprivredne djelatnosti

kroz povezivanje s razvojem turizma

Oživljavanje i očuvanje tradicijskih vrijednosti

sela i poljoprivrede (arhitekture, zanata,

običaja)

2.2.5 TRŽIŠTE RADA

Za čitavo područje FLAG-a zajedničko obilježje je strukturna nezaposlenost, nerazmjer

između ponude radne snage, potreba gospodarstva i profila radne snage koje «proizvode»

obrazovne institucije a koji su potrebni za razvoj ključnih djelatnosti. Uz to lokalno tržište

rada karakterizira sezonska zaposlenost.

23

Tablica 21. Zaposlenost i stopa nezaposlenosti na području FLAG-a na kraju 2015.

Naziv općine Zaposlenost Udio

% Nezaposlenost

Udio

%

Stopa %

nezaposlenosti

Dubrovačko Primorje 311 0,8 103 1,2 24,9

Janjina 101 0,3 32 0,4 24,1

Kula Norinska 77 0,2 227 2,5 74,7

Lastovo 214 0,5 75 0,8 26,0

Lumbarda 154 0,4 103 1,2 40,1

Metković 3.803 9,7 1.945 21,7 33,8

Mljet 260 0,7 55 0,6 17,5

Opuzen 750 1,9 305 3,4 28,9

Slivno 91 0,2 193 2,2 68,0

Ston 486 1,2 140 1,6 22,4

Vela Luka 1.118 2,9 299 3,3 21,1

Ukupno DNŽ 39.120 100,0 8.943 100,0 18,6 Izvor: HZZ, HZMO, 2016.

Među nezaposlenim osobama, više je od pola žena. Najbrojniju skupinu nezaposlenih čine

osobe sa stručnom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike. Prema

dobnim skupinama najviše je nezaposlenih u dobi od 40 do 50 godina i mladih između 18 i 25

godina. Poseban problem je nezaposlenost mladih i manjak poduzetničkog duha ali

odgovarajuće cjelovite i djelotvorne potpore za razvoj poduzetništva. Osobito se to tiče

razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti za koje na čitavom području FLAG-a postoje dobri

resursi, prirodni i kulturno-povijesni te veliki potencijali, ima li se u vidu rast i razvoj

selektivnih oblika turizma.

Tablica 22. Radno sposobno stanovništvo na području FLAG-a u 2011.

Grad/općina Muškarci m % Žene ž %

Radno sposobno

stanovništvo

(15-64 godine)

Ukupno % (u

ukupnom

stanovništvu)

Dubrovačko

primorje 1 060 48,8 1.110 51,2 1.271 58,6

Janjina 266 48,3 235 51,7 307 55,7

Kula Norinska 854 48,9 394 51,1 1.140 65,2

Lastovo 404 51,0 388 49,0 514 64,9

Lumbarda 616 50,8 597 49,2 797 65,7

Metković 8.302 49,5 8.486 50,5 11.075 66,0

Mljet 541 49,7 547 50,3 660 60,7

Opuzen 1.609 49,4 1.645 50,6 2.160 66,4

Slivno 980 49,0 1.019 51,0 1.251 62,6

Ston 1.188 49,4 1.219 50,6 1.435 61,7

Vela Luka 1.968 47,6 2.169 52,4 2.642 63,9

DNŽ 59.631 48,6 61.947 51,4 80.804 65,9 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj

aktivnosti, starosti i spolu, Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Na području FLAG-a manjak je programa obrazovanja prilagodljivih potrebama

gospodarstva, programa cjeloživotnog učenja, programa povećanja zapošljivosti. Probleme

dodatno pogoršava odljev mladih obrazovanih kadrova. Nedostatni su poticaji za povećanje

„zapošljivosti“ i za jačanje poduzetničkog duha, osobito kod mlade populacije.

24

Tablica 23. Tržište rada: razvojni problemi i potrebe


Nedostatak radne snage u pojedinim

zanimanjima (posebice stručne, kvalificirane

radne snage)

Strukturna nezaposlenost, nerazmjer između

ponude i potražnje za radnom snagom

Nedostatno usklađivanje srednjoškolskih

programa s potrebama lokalnog gospodarstva

Provoditi i razvijati programe aktivne

politike zapošljavanja (poticanje

zapošljavanja određenih profila ciljano

usmjeravati prema specifičnostima i

potrebama razvoja FLAG-a, podizanje

kompetencija i kvalitete radne snage,

prekvalifikacije i dokvalifikacija) posebno za

mlade

Osnažiti aktivnosti za usklađivanje

srednjoškolskih programa s potrebama

lokalnog gospodarstva suradnjom s ključnim

poduzetnicima

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.3.1 BROJ I GUSTOĆA STANOVNIŠTVA

Popis stanovništva RH iz 2011. godine pokazuje da na području FLAG-a živi 33.977

stanovnika što je oko 22% ukupnog stanovništva DNŽ-a.

Tablica 24. Broj stanovnika na području FLAG-a 2001. i 2011. Ime Broj

stanovnika

2001.

Udio u

ukupnom broju

DNŽ-a

2001.

Broj

stanovnika

2011.

Udio u

ukupnom

broju DNŽ-a

(2011.)

Promjena

2011./2001.

(u %)

Dubrovačko

primorje

2.216 1,8% 2.170

1,7% -2,1%

Janjina 593 0,48% 551 0,5% -7,1%

Kula Norinska 1.926 1,6% 1.748 1,5% -9,2%

Lastovo 835 0,7% 792 0,7% -5,1%

Lumbarda 1.221 1,00 1.213 1,0% -0,7%

Metković 15.384 12,5 16.788 13,4% 9,1%

Mljet 1.111 0,9% 1.088 0,9% -2.1%

Opuzen 3.242 2,6% 3.254 2,5% 0,4%

Slivno 2.078 1,7% 1.999 1,7% -3,8%

Ston 2.605 2,1% 2.407 2,1% -7,6%

Vela Luka 4.380 3,6% 4.137 3,4% -5,5%

UKUPNO FLAG 35,591 36.147

Ukupno DNŽ 122.870 100% 122.568 100% -0,2%

Izvor: DZS, 2015.

Oscilacije broja stanovnika u pojedinim međupopisnim razdobljima u općinama i gradovima

FLAG-a uvjetovane su pak dominantno preseljavanjima stanovništva (migracijama) ili

pojavom tzv. fiktivnog stanovništva u popisima 2001. i 2011. (ono koje je registrirano i

prijavljeno, ali stvarno ili fizički ne prebiva u mjestu popisa, a pojavilo se u popisima

stanovništva i zbog manjeg PDV-a, neplaćanja poreza na nekretnine i slično).

Smanjenje ukupnog stanovništva karakterizira gotovo čitav županijski prostor. Ukupna je

županijska depopulacija samo -0,2% ili ukupno za samo 302 stanovnika. Uzme li se u obzir

fiktivno stanovništvo, ukupna depopulacija bila bi i veća.

25

Najveća depopulacija u desetogodišnjem razdoblju zabilježena je na otocima i poluotoku

Pelješcu u sjeveroistočnom dijelu Županije (općine Pojezerje, Zažablje, Grad Ploče).

Relativna među popisna promjena broja stanovnika po gradovima i općinama FLAG-a dana je

u Dodatku br.8. Usprkos maloj ukupnoj apsolutnoj i relativnoj županijskoj depopulaciji vrlo

je izražena polarizacija cijelog procesa u prostoru izrazito je negativni faktor budućeg

prostornog, regionalnog, gospodarskog, društvenog i svakog drugog razvoja, osobito stoga što

su intenzivnom depopulacijom zahvaćeni svi otočni prostori, cijeli poluotok Pelješac.

Općenito gledano, u Županiji je izražena depopulacija i “starenje” otoka i ruralnih dijelova, uz

koncentraciju stanovništva u gradovima i u priobalnom području.

2.3.2 PRIRODNO I OPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA

Stope sastavnica prirodnog kretanja stanovništva male su i ispod demografskih donjih granica

za potrebnu reprodukciju stanovništva, osobito rodnosti i prirodnog rasta, ali upravo njihova

stagnacija u promatranom razdoblju potvrđuje zaustavljanje intenzivnih negativnih trendova

započetih prije 2001. godine. Premda je prošlo već gotovo 15 godina od zaustavljanja

negativnih trendova započetih 1991. godine, do revitalizacije nije došlo jer su izostale aktivne

mjere populacijske politike i odgovarajuće mjere drugih javnih politika. Ukupno prirodno

kretanje stanovništva općina i gradova na području FLAG i DNŽ u 2001. –2014. godine dano

je u Dodatku br.9.

Vrlo je znakovito malo i jedva primjetno smanjenje prirodnog pada stanovništva otočnih i

poluotočnih općina, pa čak općina u zaleđu, ali u neposrednoj blizini sekundarnog

županijskog centra Metkovića. Radi se o promjeni trenda koja potvrđuje da je otočni hrvatski

prostor velik potencijal i prostor kvalitetnog življenja u klimatskom i fizičko-geografskom

smislu. Takav trend potvrđuje još uvijek biostabilnu populaciju, relativnu postojanost

fertilnog kontingenta stanovništva i vrlo izvjesnu imigraciju u Županiju. Može se zaključiti

kako je demografski potencijal županijske populacije još uvijek postojan za postavljanje

populacijske politike.

2.3.3 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Na području FLAG-a kao i u čitavoj DNŽ-u prisutan je trend starenja stanovništva što se

poklapa s trendom na nacionalnoj razini. Stanovništvo na području DNŽ-a stari brže nego

stanovništvo na nacionalnoj razini. Indeks starenja ukupne populacije potvrđuje intenzivan

proces starenja uzrokovan prirodnim padom i iseljavanjem prvenstveno mladog stanovništva.

Starenje populacije vrlo je izraženo na otocima (Lastovo i Mljet) i osobito u poluotočnim

općinama u kojima je proces starenja došao do razine kad revitalizacija općinskim

stanovništvom nije moguća. Najmlađe su teritorijalne jedinice one s pozitivnim migracijskim

saldom (Metković i Župa dubrovačka). Prosječna je starost stanovnika u općinama veća nego

u gradovima, a prosječna starost na otocima veća nego u ostalom dijelu Županije.

Udio mlađeg stanovništva (0-24 godine) u ukupnom se desetogodišnjem razdoblju smanjio u

gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave u DNŽ-u i to više nego u RH. Udio mlađeg

stanovništva najveći je u gradovima i razvijenijim općinama, a najmanji u nerazvijenijim

općinama i na otocima. Mlađe stanovništvo najbrojnije je u Gradu Dubrovniku, Metkoviću,

Opuzenu i Pločama, a najmanje je zastupljeno na Mljetu i u Janjini te u Trpnju. Staro

stanovništvo (iznad 75 godina) najzastupljenije je na otocima i u manjim, slabije razvijenim

općinama. Takav raspored stanovništva dodatno naglašava regionalne razlike u DNŽ.

26

Tablica 25. Kontingenti stanovništva gradova i općina na području FLAG-a po velikim

dobnim skupinama 2011. (relativni udjeli) Grad/općina 0-14 godina Radno

sposobno

stanovništvo

(15-64 godine)

65 i više

godina

Ukupno Prosječna

starost

Indeks

starosti

Koeficijent

starosti

Dubrovačko

primorje 15,16% 58,57% 26,27% 100% 45,2 168,6 32,6

Janjina 8,17% 55,72% 36,12% 100% 53,2 416,1 46,8

Kula Norinska 17,68% 65,22% 17,11% 100% 40,1 84,7 216

Lastovo 13,13% 64,90% 21,97% 100% 44,4 146,2 28,8

Lumbarda 15,75% 65,70% 18,55% 100% 41,6 111,0 25,7

Metković 20,82% 65,97% 13,21% 100% 37,2 61,7 17,7

Mljet 11,12% 60,66% 28,22% 100% 47,5 222,9 34,8

Opuzen 17,15% 66,38% 16,47% 100% 40,9 101,7 23,4

Slivno 15,11% 62,58% 22,31% 100% 43.6 134,6 29,2

Ston 15,45% 61,70% 22,85% 100% 43.6 136,9 28,5

Vela Luka 14,45% 63,86% 21,68% 100% 44.6 155,1 30,4

DNŽ 16,25% 65,93% 17,82% 100% 41,3 109,4 24,4

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Stanovništvo prema starosti i spolu po gradovima i općinama.

Državni zavod za statistiku, Zagreb.

2.3.4 OBRAZOVNA STRUKTURA

Obrazovna struktura pokazuje da na području FLAG-a prevladava stanovništvo sa srednjom

stručnom spremom. Prema spolnoj strukturi, žene imaju nižu obrazovnu razinu i manji udio u

ukupnoj radno aktivnoj populaciji. Izrazito je visok postotak stanovništva bez završene

osnovne škole ili samo s osnovnom školom. Među lokalnim jedinicama postoje izrazite

razlike u pogledu obrazovanosti. Najslabiju razinu obrazovanosti bilježe pojedine otočke

jedinice te jedinice u neretvanskoj dolini. S druge strane, najbolju obrazovnu strukturu bilježe

Grad Dubrovnik i neke manje jedinice, poput Trpnja i Korčule. Zanimljivo je da neke veće

lokalne jedinice, poput Metkovića, bilježe ispodprosječne udjele visokoobrazovanih osoba.

Tablica 26. Obrazovna struktura u području FLAG-a prema Popisu stanovništva u

2011.

Izvor: DZS, 2015.

Prema indeksu obrazovanosti u pozitivnom smislu izdvajaju se osim Grada Dubrovnika i

Grada Korčule i općine Lumbarda i Smokvica i time potvrđuju da je otok Korčula, uz

Dubrovnik, stvarno i formalno najobrazovaniji županijski prostor. Dubrovačko primorje, Kula

Udio st. bez škole ili s

osnovnom školom u st.

starijem od 15 godina

Udio obrazovanog st.

u st. starijem od 15

godina (srednja škola i

više)

Udio više i visoko

obrazovanog st. u st.

starijem od 15 godina

Dubrovačko primorje 24,33% 62,13% 13,54%

Janjina 29,19% 49,89% 20,92%

Kula Norinska 25,10% 65,59% 9,31%

Lastovo 26,48% 55,82% 17,70%

Lumbarda 19,09% 65,79% 15,13%

Metković 20,54% 63,59% 15,87%

Mljet 31,79% 55,26% 12,95%

Opuzen 19,91% 62,65% 17,44%

Slivno 24,43% 59,64% 15,93%

Ston 28,15% 59,73% 12,13%

Vela Luka 24,71% 61,66% 13,63%

27

Norinska uz Zažablje, očekivano i sukladno ostalim demografskim strukturama jesu jedinice

lokalne samouprave s najmanjim indeksom obrazovanosti.

Tablica 27. Indeks obrazovanosti gradova i općina na području FLAG-a 2011. godine

izražen u postocima

Ime grada ili općine <OI IO

Metković 9,6 88,0

Opuzen 11,7 60,5

Dubrovačko primorje 20,5 26,9

Janjina 10,9 79,0

Kula Norinska 18,0 23,7

Lastovo 9,3 33,2

Lumbarda 4,3 24,7

Mljet 11,7 49,0

Slivno 11,3 35,4

Ston 14,9 35,9

Vela Luka 8,6 82,0

DNŽ 8,1 128,4

Izvor: Demografski razvoj Dubrovačko-neretvanske županije, Stjepan Šterc, 2016.

Tablica 28. Osnovni razvojni problemi i potrebe


Starenje ukupne populacije, a s tim povezan i

pad rodnosti u budućnosti

Izražena depopulacija i 'starenje' otoka i

ruralnih dijelova

Koncentracija stanovništva u gradovima i u

priobalnom području

Iseljavanja iz Županije nakon 2010.

relativno intenzivnije nego u ostaloj

Hrvatskoj

Nedovoljna ulaganja u obrazovni sustav i

obrazovanje stanovništva kao glavne

pokretače razvoja

Neaktivnost stanovništva, vrlo nepovoljan

odnos ukupno neaktivnog stanovništva

prema broju zaposlenih

Demografske revitalizacije nema, nema

aktivnih mjera populacijske politike po oba

revitalizacijska modela, sa županijskom i

useljeničkom populacijom

Demografska problematika u Županiji,

posebno otoka i poluotoka Pelješca nije

dovoljno u fokusu društvenog i javnog

interesa i u planovima i programima

gospodarskog, društvenog, prostornog,

regionalnog i lokalnog razvoja, a

nedovoljno je prisutna u mjerama socijalne

i obiteljske politike

Pitanje demografske revitalizacije, posebno

na otocima i poluotoku Pelješcu i njezino

razumijevanje postaviti u fokus političkog,

društvenog i javnog interesa Županije i

donijeti cjelovite mjere za njezinu provedbu

Demografsku revitalizaciju početi provoditi

kroz klasičnu stimulativnu populacijsku

politiku povećanja rodnosti domicilne

populacije

Mlade obrazovane ljude s obiteljima

stimulirati da dođu raditi i živjeti na otoke i

u druga demografski ugrožena područja

pogodnostima stanovanja, poticanjem

razvoja poduzetništva i samozapošljavanja

te drugim mjerama

Omogućiti dostizanje što višeg stupnja

školovanja na otocima i osigurati kvalitetne

prometne veze s kopnom za potrebe učenika

i studenata

Poboljšati prometnu, gospodarsku i kulturnu

povezanost otoka s kopnom odgovarajućim

mjerama i osigurati kvalitetu i dostupnost

zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i

socijalnih usluga

Povećati ulaganja u obrazovni sustav i

obrazovanje stanovništva kao glavne

pokretače društveno-ekonomskog razvoja

28

3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUČJA,

UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU

3.1 IDENTIFIKACIJA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA FLAG-A

U prikazu gospodarskih i društvenih obilježja razvoja te posebno ribarstva i marikulture na

području FLAG-a, u prethodnom poglavlju identificirane su i pomno obrazložene razvojne

potrebe i razvojne mogućnosti. Isto tako i u sljedećem poglavlju, u prikazu SWOT analize. To

je rezultat razmatranja i rasprava članova FLAG-a i drugih dionika na radionicama i

konzultacijama tijekom izrade LRSR-a.

Temeljem toga mogu se kao glavni razvojni potencijali područja FLAG-a, ponajprije za

razvoj ribarstva i marikulture, izdvojiti:

prirodni uvjeti i resursi, očuvana priroda i okoliš

tradicija, održivost, sposobnosti i prilike za razvoj ribarstva i marikulture

razvijenost turizma, rastući interes i potražnje za novim sadržajima i oblicima

turizma

društveni kapital lokalnih zajednica, aktivnosti civilnog društva, očuvanje i

njegovanje identiteta, kulturna baština

djelovanje FLAG-a i drugih udruga te suradnja s ostalim nositeljima razvoja.

Prirodni uvjeti i resursi, očuvana priroda i okoliš na području FLAG-a su snažni potencijali

za razvoj ribarstva i marikulture kao i za razvoj poljoprivrede, turizma, zelenog poduzetništva

i drugih nepoljoprivrednih djelatnosti, za korištenje obnovljivih izvora energije te za

poboljšanje kvalitete življenja i njegovanje identiteta lokalnih zajednica i čitavog prostora

ovog FLAG-a. Od prirodnih uvjeta za ribarstvo i uzgoj školjaka i riba ističu se: povoljni

okolišni uvjeti, čistoća mora, kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka (Prirodni rezervat

osigurava zaštitu dobrih prirodnih uvjeta za školjkarstvo), raznolikost flore i faune u obalnim

područjima uključujući mnoge endemske vrste, utvrđena ekološka mreža Natura 2000.

kojom se omogućava očuvanje staništa koji doprinose obnovi ribljih stokova. Uz to tu su i

poljoprivredne površine velike prirodne vrijednosti, autohtone sorte biljaka i životinja,

jedinstvena i očuvana prirodna baštinu, izrazite krajobrazne vrijednosti prostora, dobra

kakvoća mora i zraka. Prirodni uvjeti pružaju i značajne mogućnosti za korištenje energije iz

obnovljivih izvora, ponajprije energije sunca. Ovaj se potencijal nedovoljno koristi u

poljoprivrednim gospodarstvima, kao i u turizmu.

Tradicija, održivost, sposobnosti i prilike za razvoj ribarstva i marikulture

U potencijal za razvoj ribarstva i marikulture nesumnjivo pripada duga i bogata tradicija

bavljenja ribolovom i uzgojem školjaka. Čini ga bogato iskustvo, znanje i vještine ribara i

uzgajivača školjaka koje se prenosi iz generacije u generaciju, zatim sposobnost za usvajanje i

korištenje suvremenih tehnologija i tehnika. Jednako važna je sposobnost za opstanak, za

održivost poslovanja usprkos brojnim teškoćama i ograničenjima te nedovoljnoj potpori i

zaštiti posebno u ribarstvu iako ono zadnjih godina bilježi stagnaciju i pad. Osim ljudskih

resursa, potencijal za razvoj ribarstva leži u većem korištenju gospodarskog pojasa koji u

blizini FLAG-a spada u ribom najbogatija područja na Jadranu. Naime, do sada ga ribari u

ulovu koriste svega 1%. U uzgoju školjaka potencijali su u povećanju proizvodnje, budući se

u Malostonskom zaljevu sada koristi svega 30 % mogućeg kapaciteta, te korištenje

posebnosti, jedinstvenosti i kvalitete plosnate kamenice (koja se u Europi još jedino uzgaja na

području FLAG-a) da se putem brendiranja stvori veća dodana vrijednost. Za uzgoj riba,

potencijali su izvrsni prirodni uvjeti i uspješni razvoj i rast ove djelatnosti u drugim

dijelovima Hrvatske. Izgradnja suvremene infrastrukture za ribarstvo i marikulturu, u koju se

29

godinama nije gotovo ništa ulagalo, također je potencijal razvoja. Važan potencijal je

edukacija ribara i uzgajivača školjaka i primjena znanstvenih tehnoloških dostignuća modrene

opreme u ribarstvu i marikulturi. Važnost ovog potencijala je u tome što daje doprinos

konkurentskim prednostima (stvorenim), za razliku od prirodnih uvjeta i resursa koji

pripadaju u komparativne prednosti (stečene). Uz to treba dodati i korištenje suvremenih

tehnologija i načina prodaje (na pr. e-trgovina, brendiranje, ekološka proizvodnja i dr.)

Razvijenost turizma na području FLAG-a i rastući interes i potražnja za novim sadržajima i

oblicima turizama je važan potencijal s višestrukim učincima za razvoj ribarstva i marikulture.

Također, turizam je važan i za razvoj djelatnosti povezanih s ribarstvom i marikulturom

posebno onih inovativnih, koje onda doprinose diversifikaciji ribarskog sektora. Turizam na

području FLAG-a je najvažniji gospodarski sektor koji bilježi uglavnom stalan rast zadnjih

godina, poboljšanje i proširenje turističke ponude, povećanje kvalitete usluga te mijenjanje

strukture turista i potražnje. Premda veći dio područja FLAG–a pripada u razvijenija turistička

područja u RH, i premda je to područje u neposrednoj blizini Dubrovnika, svjetske turističke

destinacije, mogućnosti turizma za razvoj ribarstva i marikulture ne koriste se dovoljno i na

pravi način. Posebno se to tiče mogućnosti koje pruža interes i rastuća potražnja za novim

turističkim oblicima i sadržajima, a koji su vezani za ribarstvo i marikulturu kao što su

specifični oblici turizma, participativno-iskustveni turizam (uključivanje i sudjelovanje turista

u pojedinim aktivnostima i poslovima u ribarstvu i marikulturi), kulturni turizam (upoznavane

sadašnjeg i prošlog načina života, kulture, običaja lokalnih zajednica kroz interpretaciju a ne

samo prezentaciju), sportski, edukacijski i ekološki turizam, gastro-eno turizam i dr. A to je

prilika i poticaj da se doprinese diversifikaciji u sektoru ribarstva, poboljšanju marketinga

plasmana i trženja proizvoda, stjecanju dodatnih prihoda, povećanju kvalitete proizvoda i

boljem povezivanju i suradnji između ribara i između školjkara. Uz taj potencijal idu i

dosadašnje inicijative i stečena iskustva, doduše sporadična i pojedinačna, nekih ribara i

uzgajivača školjaka u povezivanju s novim oblicima turizma. Radi se o tome da se kroz

sustavno uključivanje i integralno povezivanje ribarstva i školjkarstva u razvoj turizma

iskoristi taj potencijal i doprinese ukupnom razvoju područja FLAG-a.

Društveni kapital lokalnih zajednica, aktivnosti udruga civilnog društva, spremnost pojedinca

i lokalnih zajednica da doprinesu očuvanju morskog okoliša, jedinstvene prirodne baštine i

krajobraznih vrijednosti prostora, predstavlja također važan potencijal za razvoj kako

ribarstva i marikulture tako za ukupni razvoja čitavog područja FLAG-a. Uz to tu je i briga i

aktivnosti na očuvanju i njegovanju identiteta, briga za kulturnu baštinu osobito

nematerijalnu, osjećaj teritorijalne pripadnosti. Također, potencijal je njegovanje i održavanje

vrijednih kulturnih manifestacija i sportskih aktivnosti kao i podizanje svijesti lokalnog

stanovništva za očuvanje i održivo korištenje prirodne baštine. Važnost ovog potencijala je u

tome što održava i potiče povezanost, zajedništvo i solidarnost članova lokalnih zajednica te

olakšava izgradnju društvene infrastrukture

Djelovanje FLAG-a, planovi i programi za buduće aktivnosti i projekte, prikupljanje i

usvajanje znanja i vještina za pripremu i realizaciju razvojnih projekata, edukacija i

usavršavanje članova, upoznavanje i korištenje dobre prakse, te suradnja i umrežavanje s

drugim nositeljima razvoja, javnim, privatnim i civilnim sektorom na području FLAG-a te

suradnja s drugima u Hrvatskoj i EU, predstavlja potencijal za doprinos uspješnom i održivom

razvoju ribarstva i marikulture i time ujedno i doprinos ukupnom razvoju ovog područja.

Važnost ovog potencijala je u tome što omogućuje upravljanje razvojem na načelima

održivog razvoja, društvene kohezije, pametnog razvoja i drugim načelima LEADER-a i

30

CLLD-a. A u provedbi, uspješno i učinkovito identificiranje, pripremanje, provedbu projekata

i vrednovanje njihovih rezultata i razvojnih učinaka.

3.2 SWOT ANALIZA RIBARSTVA I MARIKULTURE (UZGOJA ŠKOLJAKA I RIBA) NA PODRUČJU FLAG-A

Snage i slabosti te prilike i prijetnje za razvoj ribarstva, riboprerađivaštva i marikulture i

ukupnog razvoja područja FLAG-a (SWOT analiza) raspravili su i usuglasili sudionici,

članovi FLAG-a i drugi dionici, na radionicama koje su održane u Stonu i Vela Luci te putem

konzultacija tijekom izrade LRSR. U sljedećoj tablici prikazani su rezultati SWOT analize za

razvoj ribarstva i marikulture, dok su rezultati SWOT analize ukupnog razvoja FLAG-a,

gospodarskog i društvenog, prikazani u Dodatku br. 10.

Tablica 29. SWOT analiza razvoja ribarstva i akvakulture (marikulture) na području

FLAG-a

SNAGE SLABOSTI

Općenito za školjkarstvo i ribarstvo

Povoljni okolišni uvjeti

Raznolikost flore i faune u obalnim

područjima, uključujući mnoge endemske

vrste

Utvrđena ekološka mreža Natura 2000

omogućava očuvanje staništa koji doprinose

obnovi ribljih stokova

Visoka kvaliteta proizvoda ribarstva i

školjkarstva zbog povoljnih okolišnih uvjeta

kvalitete mora i raznolikosti morskih staništa

Razvijen turistički sektor s potencijalnim

povećanjem tržišne potražnje - povećana

potražnja za ribom i školjkama generirana

turizmom, hrana, sport, kultura,tradicija

Iskustvo u pružanju turističkih usluga

Ribarstvo i školjkarstvo važna su sastavnica

identiteta lokalnih zajednica i čitavog

područja FLAG-a



vanjskim tržištima (prometna izoliranost DNŽ

od ostale Hrvatske)

Slaba međuotočna prometna i poslovna

povezanost


međugeneracijskog obnavljanja u ribarstvu i

školjkarstvu, nedostatak interesa mladih,




školjaka

Nedovoljna suradnja između znanosti i sektora

te nedostatak korištenja primijenjenih

znanstvenih i istraživanja i rezultata u

proizvodnji

Nedovoljno razvijeni i skupi kanali distribucije

Slaba diversifikacija, nizak stupanj finalizacije

i promocije lokalnih proizvoda.

Nedovoljna lokalna suradnja između različitih

gospodarskih dionika koji predstavljaju

različite interesne skupine u obalnim/otočnim

zajednicama

Nedovoljan broj proizvoda dodane vrijednosti


Nerazvijenost infrastrukture vezane uz trženje

(manjak ribarnica, prodajnih mjesta i dr.)

Manjak inovativnosti i poduzetništva


školjkarskih mjesta za razvoj specifičnih

oblika turizma (kulturni, sportski, gastro/eno

i dr.)

Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u

ribarstvu i uzgoju školjaka

Ilegalna proizvodnja i prodaja u školjkarstvu i

ribarstvu

31

Školjarstvo

Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora-

kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoj školjaka

Prirodni rezervat – zaštita dobrih prirodnih

uvjeta za školjkarstvo

Tradicija uzgoja školjaka (kamenica)

Iskustvo, dobro poznavanje i vještina u

uzgoju/ proizvodnji školjaka

Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora-

kvaliteta prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka

Prirodni ciklus uzgoja/proizvodnje školjaka

Prepoznatljivost kvalitete, posebnosti i

jedinstvenosti proizvoda (plosnata

kamenica)

Nema konkurencije na lokalnom i domaćem

tržištu

Blizina Dubrovnika, svjetske turističke

destinacije i razvijene turističke destinacije

DNŽ-a

Prilagodljivost, opstojnost djelatnosti

uzgoja/proizvodne školjaka

Izrada marketinške studije za Malostonsku

kamenicu

Sposobnost opskrbljivanja tržišta

ujednačenom količinom i kvalitetom

proizvoda

Ribarstvo

Snažna tradicija ribarstva

Raspoloživa radna snaga sa znanjima i

iskustvima u preradi ribe (Vela Luka)

Znanja, vještine, iskustvo, dobro poznavanje

tehnika i vještina u ribarstvu

Dio ribara s obzirom na veličinu plovila i

vrste alata ulov iskrcavaju na privezištima

Prilagodljivost i opstojnost poslovanja

jednog dijela ribara otežanim uvjetima

Razvijen turizam na području FLAG-a i

porast potražnje posebno specifičnih oblika


zajednica

Školjkarstvo

Problemi s koncesijama u Malostonskom

zaljevu zbog komplikacija oko nadležnosti-

Vlada RH /Županija

Smanjenje prirodne populacije (kamenica,

dagnja) nepostojanje mrjestilišta za školjkaše i

osiguravanja mlađa

Ugroženost uzgoja školjaka od predatora

(orade) protiv kojih nije moguća učinkovita

zaštita zbog ograničenja ribolova u prirodnom

rezervatu

Mala proizvodnja školjaka, nedovoljna za

plasman na nova tržišta

Manjak odgovarajuće obalne infrastrukture,

nedostatak otpremnih centara, pristaništa

Neadekvatna flota plovila za uzgoj školjkara

Manjak odgovarajućeg suvremenog

purifikacijskog centra

Neiskorištenost rastućih potencijala lokalnog

/regionalnog tržišta za plasman školjaka -

Dubrovnika svjetske turističke destinacije

Manjak ulaganja u tehnološka unapređenja

uzgoja/proizvodnje i u plasman školjaka

Nedovoljna povezanost i suradnja školjkara

Neorganizirano tržište; većinom je lokalno,

direktna prodaja na uzgajalištima ili

restoranima, samo mali dio se dalje distribuira

Izostanak diversifikacija proizvoda - proširenje

palete proizvoda marikulture razvitkom novih

proizvoda od postojećih vrsta iz uzgoja ili

uvođenjem novih vrsta u uzgoj

Neadekvatno odlaganje otpada stvorenog u

proizvodnom procesu

Pretjerana gradnja na obalnom području koja

utječe na ekosustave

Izostanak investicija u infrastrukturu

uzgajališta školjki i riba zadnjih godina na

području DNŽ

Ribarstvo

Ograničenja ili nemogućnost ribolova zbog

zaštite prirode (Prirodni rezervat Malostonski

zaljev; područja NATURA 2000 na prostoru

Lastova, NP Mljet, zatvoreni kanali za koćare i

dr.)

Štete od predatora ( dupini, tune) i neadekvatne

naknade

Ribari rade uglavnom u teritorijalnom moru,

zanemariv dio u ZERP-u

Nedostatna modernizacija ribarske flote

32

turizma (participativno-iskustveni turizam,

gastro-eno turizam, kulturni i sportski

turizam i dr.)

Nema ribarskih luka, skladišta, hladnjača,

pogona za pakiranje i dr.

Manjak iskrcajnih mjesta, sadašnja su

prostorno oskudna i imaju slabe pristupne

prometnice

Nerazumijevanje nadležnih lučkih uprava za

ribare, davanje prednosti nautičkom turizmu

Nedostatak prodajnih mjesta (ribarnica)

Manjak u uvođenja i korištenja suvremenih

načina prodaje ( e- trgovina i dr.)

Nedostatna ulaganja u tehnološka unapređenja

Manjak prerade i proizvodne ribljih

prerađevina

Slaba ili nepostojeća diversifikacija u

ribarstvu

Nedovoljna potpora i ulaganja u ribarsku flotu

i opremu

Nedovoljna povezanost ribarstva s turizmom i

drugim djelatnostima (obrazovanje, zaštita

prirode, kultura i dr.)

PRILIKE PRIJETNJE

Dostupnost i korištenje EU fondova za

razvoj ribarstva i školjkarstva

Suradnja sa znanstvenim i istraživačkim

institucijama u RH i EU radi unapređenja

ribarstva i uzgoja/proizvodnje školjaka i

stvaranja dodane vrijednosti

Mogućnosti daljnjeg razvoja kroz provedbu

Integriranog upravljanja obalnim područjem

Provedba Strategije upravljanja morskim

okolišem i obalnim područjem

Mogućnosti koje pruža EUSAIR-a (EU

Strategija za jadransko-jonsku regiju). za

znanstvenu suradnju u ribarstvu i za

ribolovne resurse, kao i održivo upravljanje

ribarstvom i razvoj zajedničkih standarda i

praksi)

Povezivanje i suradnja s drugim sektorima

čiji rast utječe na razvoj školjkarstva i

ribarstva (turizam, zaštita okoliša, ruralni

razvoj, proizvodnja autohtonih prehrambenih

proizvoda i dr.)

Stalni rast i podizanje kvalitete turizma u

Dubrovniku i na području DNŽ-a; razvoj

turizma i porast potražnje za autohtonim i

kvalitetnim gastro-eno proizvodima,

povećanje interesa za tradiciju, običaje i

život lokalnih ribarskih zajednica (kulturni,

obrazovni turizam i dr.)

Mogućnost brendiranja proizvoda

podrijetlom iz zaštićenih područja i Natura

2000 područja

Otežavajući pristup nacionalnom i izvoznim

tržištima školjaka i riba, zbog nerješavanje

slabe i neodgovarajuće prometne povezanosti

DNŽ s ostalim dijelovima Hrvatske

Smanjenje ribolovnih resursa u Jadranskom

moru.

Konkurencija za morski prostor i korištenje

obalnog pojasa (nautički turizam, sportske luke

i lučice, pritisci turističke potrošnje)

Nemogućnost obnova koncesija za korištenje

pomorskog dobra

Potencijalno povećani troškovi i ograničenja u

uzgoju zbog područja Natura 2000.

Rastući troškovi poslovanja (naročito goriva) i

ostali ulazni troškovi u kombinaciji s niskom

cijenom prve prodaje proizvoda ribarstva

Nered u organizaciji tržišta ribom, nelojalna

konkurencija na tržištu

Konkurencija od proizvođača s nižim

troškovima proizvodnje (europskih i

međunarodnih)

Negativni demografski trendovi: odlazak

mladih i iseljavanje, gubitak radne snage u

školjkarstvu i ribarstvu, odljev

visokoobrazovanog stanovništva

Ograničena kupovna moć domaćih potrošača

Povećanje prometa na Jadranu i rizik od

onečišćenja

Povećana mogućnost uvođenja štetnih vodenih

organizama i patogena (HAOP) u Jadran

putem balastnih voda zbog internacionalnog

33

Promocija visoke nutritivne vrijednosti ribe i

školjkaša iz uzgoja

Povećanje potražnje za ribom i školjkama na

domaćem inozemnim tržištima

Rast potencijalnih tržišta za proizvode s

većom dodanom vrijednosti

Provedba master plana turizma DNŽ i

županijskih i općinskih razvojnih programa

Povećanje svijesti o okolišu i održivosti

prirodnih resursa

prometa brodova, koje mogu značajno

doprinijeti promjenama u domaćoj populaciji

morske biote te ozbiljno ugroziti

bioraznolikost i na lokalnoj i na

(sub)regionalnoj razini

Zakonska regulativa vezano za mrjestilišta u

Malom Stonu

Onečišćenje okoliša –mora, neuređena

kanalizacija i odvodnja u prekograničnim

područjima (Neum)

Neprovođenje propisanih mjera zaštitite

okoliša u području uzgoja i proizvodnje

školjaka

Neregulirana sidrišta na prostoru

uzgoja/proizvodnje školjaka

Učestalost prirodnih katastrofa i nepovoljnih

vremenskih prilika

Klimatske promjene i njihov utjecaj na morski

okoliš

4. OPIS CILJEVA LRSR TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG KARAKTERA

LRSR UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE OSTVARENJA

ILI REZULTATA

4.1 VIZIJA, CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA FLAG-A

Vizija razvoja FLAG-a zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT analize, razvojnih

trendova u užem i širem okruženju te idejama o budućnosti područja. Polazište za izradu

vizije je ribarstveno područje FLAG-a sa svojim prednostima i slabostima, potencijalima i

problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Značajke područja predstavljaju polazne točke

za osmišljavanje dugoročne razvojne vizije. Područje prvenstveno karakterizira nekoliko

osnovnih elemenata: mediteranska klima, dobar geostrateški položaj prema jugu Europe,

otoci, poznate turističke destinacije, tradicija ribarstva i akvakulture, gastronomska tradicija

zasnovana na mediteranskoj prehrani – područje prepoznatljivih gastronomskih proizvoda

(vino, maslinovo ulje, voće i povrće, školjke), jedinstveno područje s velikim prostorima

zaštićene visoko vrijedne prirodne baštine (NATURA 2000/Park prirode Lastovsko otočje,

Nacionalni park Mljet), očuvan okoliš, visoko vrijedna pomorska kulturno-povijesna baština,

prepoznatljiva tradicijska gradnja i način života, razvijen društveni život lokalnih zajednica s

tradicijom očuvanja nematerijalne baštine.

Uloga lokalne razvojne strategije u ribarstvu, čija su načela osnova za osmišljavanje razvojne

vizije, je prvenstveno očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog,

privatnog i civilnog sektora te uspostaviti mrežu potpornih institucija u svrhu njihova

sinergijskog djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja FLAG-a; jačati gospodarske

mogućnosti područja s naglaskom na razvoj ribarstva i akvakulture i svih drugih djelatnosti

koje omogućuju održiv razvoj ovog ribarstvenog područja; razvoj poduzetničkog razmišljanja

i kulture te pomoć razvoju poduzetništva, posebno razvoja malog ribarstva i akvakulture te

malog poduzetništva i obrtništva. Ključna uloga strategije je osigurati kvalitetu života

stanovnika a time i njihovu opstojnost na ovom vrijednom prostoru.

Vizija područja FLAG-a koja je osmišljena temeljem analize stanja, SWOT analize i

razvojnih smjernica je:

34

Područje razvijenog i diversificiranog gospodarstva čiji razvoj je zasnovan na očuvanju i

održivom korištenju razvojnih resursa te međunarodnoj prepoznatljivosti ribarstva i

akvakulture temeljenoj na tradiciji i baštini.

Mjerama (aktivnostima) s pripadajućim operacijama (projektima) za postizanje vizije,

doprinijeti će se postizanju slijedećih općih ciljeva FLAG-a:

Promicanje identiteta, kreativnost, inovacije, poduzetništva i partnerstva između

javnog, civilnog i privatnog sektora u cilju jačanja prepoznatljivosti i identiteta

područja

Podizanje gospodarske konkurentnosti te poticanje razvoja novih proizvoda, usluga i

tehnologija te potporne infrastrukture u ribarstvenom području

Kvalitetan razvoj i potpora stjecanju specijalističkih znanja i vještina za razvoj svih

aktivnosti u području FLAG-a (s naglaskom na poticanje zaštite okoliša, primjene

načela održivog razvoja te razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva)

Očuvanje i održivo korištenje vrijedne biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih

područja/NATURA 2000, te pomorske kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Općim ciljevima želi se postići:

o Održivi razvoj ribarstva i akvakulture i s njima povezanim gospodarskim aktivnostima

i drugih sektora poput turizma, s naglaskom na zaštitu okoliša i jačanje biološke

raznolikosti

o Očuvanje identiteta i tradicije ribarstva i akvakulture te pomorske kulturno-povijesne

baštine

o Razvoj komplementarnih djelatnosti u ribarstvu i akvakulturi te diverzifikacija

ekonomskih aktivnosti

o Poticanje zapošljavanja i razvoj/očuvanje radnih mjesta u ribarstvu i akvakulturi te s

njima povezanim djelatnostima animacijom lokalnih razvojnih dionika i ukupnog

stanovništva

Uz navedeno, pri planiranju strateških/specifičnih ciljeva, lokalno razvojno partnerstvo i šira

zajednica vodili su se osmišljavanjem kako, u okviru mogućnosti OPPR za provedbu LRSR,

postići:

najbolje moguće korištenje razvojnih potencijala svih razvojnih resursa (lokalni,

unutarnji, potencijali) na načelima održivog razvoja (koji uključuju ljudske resurse,

prirodnu i kulturnu baštinu, prostorne resurse, klimatske uvjete, gospodarske resurse i

tradicijska znanja i vještine te lokalne i regionalne institucije i organizacije koje su

potpora razvoju);

maksimizaciju uključivanja ciljnih skupina iz osjetljivih slojeva društva, koji su manje

aktivni i vidljivi u društvenom razvoju zajednice, a posebno u gospodarstvu; posebno

onih koji imaju velika znanja, vještine i inovativne razvojne ideje te spremnost na

suradnju, u svrhu prevladavanja isključenosti, rodne i generacijske nejednakosti;

stvaranje novih radnih mjesta u svrhu zaustavljanja depopulacije i migracije mladih,

ali i društveno-ekonomski razvoj i povećanje kvalitete života na području;

razvoj međusektorske i projektne suradnje i parterske integracije kako različitih

sektorskih razvojnih dionika tako i različitih razvojnih dionika unutar jednog

razvojnog gospodarskog sektora a u svrhu razvoja novih usluga i proizvoda te

razmjene znanja i vještina.

U osmišljavanju strateških/specifičnih razvojnih ciljeva lokalno partnerstvo vodilo se

maksimiziranjem doprinosa aktivnosti provedbe LRSR usklađenim s prioritetima Zajedničke

ribarstvene politike EU (ZRP) za programsko razdoblje 2014.-2020.:

1. Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na

znanju utemeljenog ribarstva

35

2. Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju

utemeljene akvakulture

3. Poticanje provedbe ZRP-a

4. Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije

5. Poticanje trženja i prerade

6. Poticanje provedbe Integrirane pomorske politike

a kojima se doprinosi ostvarenju 4 razvojna cilja ZRP-a:

1. Promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog

ribarstva i akvakulture/marikulture

2. Poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)

3. Promicanje uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih područja i

akvakulturnih/marikulture područja u akvakulturi

4. Poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike (IPP) Unije

Ujedno, strateški/specifični ciljevi LRSR usmjereni su maksimiziranju doprinosa ciljevima

provedbe lokalnih razvojnih strategija za ribarstvo OPPR:

Jačanje uravnoteženog ekonomskog razvoja priobalnih i otočnih zajednica ovisnih o

ribarstvu, jačanje njihovog potencijala davanjem više vrijednosti aktivnostima

vezanim uz ribarstvo te diversifikacijom u druge vezane sektore, povećavajući time

mogućnosti prihoda i zapošljavanja.

Podrška razvoju male infrastrukture.

Omogućavanje kolektivnog i strateškog razmišljanja u ribarskim zajednicama kako bi

same oblikovale svoju ekonomsku budućnost.

Povećanje razine sudjelovanja sektora ribarstva i akvakulture kroz promociju aktivnog

sudjelovanja ribara u upravljanju i donošenju odluka u strateškom planiranju lokalnog

razvoja.

Integracija i optimizacija sudjelovanja sektora ribarstva u lokalnom razvoju s ciljem

maksimalizacije sinergije i smanjenja mogućih sukoba interesa u ribarstvenim

područjima.

Promicanje socijalne kohezije u obalnim i otočnim zajednicama.

Jačanje svijesti o zaštiti okoliša i prirode te očuvanju bioraznolikosti u ribarskim

zajednicama kako bi se uključile u zaštitu resursa u svrhu povećanja otpornosti i

smanjenja ranjivosti.

Pružanje smjernica i jačanje kapaciteta za provedbu CLLD pristupa.

Uspostava odgovarajućih mehanizama za maksimalizaciju komplementarnosti i

sinergija s drugim EU fondovima.

Pružanje platforme za razmjenu najboljih praksi i iskustava u okviru EUSAIR-a i

prekogranične suradnje

Odnosno maksimiziranju doprinosa ciljevima provedbe detaljnije definiranim u OPPR

a) dodavanje vrijednosti, stvaranje radnih mjesta, privlačenje mladih ljudi i promicanje

inovacija u svim fazama opskrbnog lanca proizvoda ribarstva i akvakulture;

b) poticanje diversifikacije unutar ili izvan gospodarskog ribolova, cjeloživotnog učenja i

stvaranja radnih mjesta u ribarstvenim područjima;

c) jačanje i iskorištavanje prednosti koje se odnose na okoliš u ribarstvenim područjima,

uključujući i operacije za ublažavanje učinaka klimatskih promjena

d) promicanje društvene dobrobiti i kulturne baštine u ribarstvenim područjima,

uključujući ribarstvenu, akvakulturnu i pomorsku kulturnu baštinu;

e) jačanje uloge ribarstvenih zajednica u lokalnom razvoju i upravljanju lokalnim

ribarstvenim resursima te pomorskim aktivnostima.

U planiranju aktivnosti za postizanje razvojne vizije a time i provedbu LRSR te kreiranje

razvojnih ciljeva FLAG Južni jadran vodio se i općim načelima LEADER-a odnosno CLLD-a

36

za razdoblje 2014.-2020. prvenstveno usmjerenom na inovacije i postizanje planiranih

rezultata koji donose trajne i vidljive promjene. Načela kojima se u pripremi i planiranju

provedbe lokalnog razvoja vođenog lokalnom zajednicom vodi FLAG su:

Razvoj utemeljen na definiranim značajkama, potrebama i mogućnostima lokalnog

područja

Strategija je u potpunosti izrađena prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih

razvojnih dionika implementacijom pristupa odozdo prema gore

Tijekom izrade LRSR posebna pažnja je posvećena jačanju javno-privatnog

partnerstva odnosno integraciji FLAG-a kao nositelja razvoja lokalnog područja, te

razvoju i definiranju inovativnog, integriranog i multisektorskog pristupa lokalnom

razvoju, umrežavanju i suradnji te

Načinu programiranja isporuke projekata putem odabira od strane lokalnog razvojnog

partnerstva u smislu implementacije decentraliziranog pristupa lokalnom razvoju

Opći ciljevi (prioritetne smjernice) LRSR odnosno sažeti (SMART) opći cilj LRSR:

Do kraja 2023. ribarstveno područje FLAG-a Južni Jadran imati će unaprijeđen i prepoznat

sustav ribolova i akvakulture s učinkovitim procesima i postupcima koji će omogućiti:

otvaranje novih i zadržavanje minimalno 11 radnih mjesta, najmanje 50 osoba steći će nova

znanja i vještine, provedbu najmanje 14 inicijativa za poboljšanje konkurentnosti i razvoja

dodane vrijednosti u ribarstvu i akvakulturi.

ostvaruju se putem specifičnih ciljeva odnosno strateških razvojnih ciljeva FLAG-a Južni

Jadran do 2020-te (odnosno. do 2023.) godine:

1. Povećanje konkurentnosti ribarstvenog područja

2. Stvaranje dodane vrijednosti ribarskim i proizvodima akvakulture/marikulture

3. Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog područja

4. Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i akvakulture/marikulture

Vodeći se svim navedenim smjernicama, FLAG Južni Jadran, metodom „odozdo prema

gore“, definirao je prioritetne mjere i aktivnosti koji su doveli do definiranja strateških

(specifičnih) ciljeva, shematski sažeto prikazano na sljedećoj tablici:

Tablica 30. Prioritetne mjere Strateški/specifični razvojni ciljevi FLAG-a 2014.-2020.

Prioritetne Mjere (grupa aktivnosti) u

programskom razdoblju 2014.-2020.

Strateški/specifični razvojni ciljevi

FLAG-a u programskom razdoblju 2014.-

2020.

1.1. Jačanje suradnje unutar ribarstvenog

područja 1. Povećanje konkurentnosti ribarstvenog

područja

1.2 Jačanje inovacija unutar ribarstvenog

područja

2.1 Jačanje prerade i obrade osnovnih

proizvoda ribarstva/akvakulture

2. Stvaranje dodane vrijednosti ribarskim

i proizvodima akvakulture

2.2 Diverzfikacija/diferencijacija tržišta

(nova i drugačija tržišta, ciljani kupci)

3.1 Potpora razvoju male turističke

infrastrukture i usluga povezanih s

ribarstvom i akvakulturom

3. Revitalizacija i razvoj turizma

ribarstvenog područja

4.1 Ulaganja u diverzifikaciju

aktivnosti/djelatnosti 4. Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i

akvakulture

4.2 Stjecanje vještina za diverzifikaciju

aktivnosti/djelatnosti

37

5. Potpora radu FLAG-a

5.1 Vođenje provedbe LRSR, rad i jačanje kapaciteta FLAG-a

4.2 CILJEVI, MJERE I TIPOVI OPERACIJA LRSR ZA PODRUČJA FLAG-A TEMELJENI NA MOGUĆNOSTIMA OPPR 2014 – 2020

Tablica 31. Strateški cilj 1 – mjere i tipovi operacija

Strateški cilj 1 Povećanje konkurentnosti ribarstvenog područja

Obrazloženje cilja Svrha prvog cilja LRSR FLAG-a Južni Jadran je ekonomsko jačanje

poduzetnika u ribarstvu i akvakulturi. No ne obuhvaća samo njih već

se, sustavom poticane projektne suradnje, širi i na gospodarske

subjekte i izvan sektora ribarstva i akvakulture, a sve radi veće

potpore povećanju dohotka na ribarstvenom području. Podržana

suradnja biti će usmjerena prvenstveno na dionike u ribarstvu i

akvakulturi i turizmu no može uključivati i druge multisektorske

dionike, poput lučkih uprava, jedinica lokalne samouprave, javne

ustanove u zaštiti prirode, u kulturi, udruge i dr. Svrha ovog cilja je

poticanje inovativnog pristupa razvoju ribarstvenog područja te

poticanje korištenja znanja i sposobnosti kako bi se stvorila dodana

vrijednost lokalnim proizvodima, smanjili troškovi proizvodnje te

poboljšala ekonomska i ekološka održivost gospodarskih aktivnosti.

Ovaj cilj nije usmjeren na povećanje ribarske i akvakulturne

proizvodnje, već na povećanje njezine vrijednosti i osmišljavanjue

načina za povećanje prihoda dionika u ribarstvu i akvakulturi.

Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators)na

razini strateškog 1 LRSR (sukladno pokazateljima rezultata za Prioritet Unije I, Specifičan

cilj OPPR 1.)

4.1 Stvorena radna mjesta

(novozaposleni)

4.2 Sačuvana radna mjesta 4.3 Stvorena poduzeća

2 2 1

Izvor informacija Izvješća UT i FLAG-a Južni Jadran

Prioritetne mjere (aktivnosti) za postizanje cilja (očekivanih rezultata) s pripadajućim

tipovima operacija za njihovu realizaciju prema mogućnostima PRR 2014.-2020.

Prioritetna Mjera 1.1 Jačanje suradnje unutar ribarstvenog područja

Obrazloženje Mjere Namjena ove mjere je poticanje suradnje između različitih

poduzeća/obrta u sektoru ribarstva i akvakulture kako bi se

kreirali i postigli rezultati koje nije moguće postići

financiranjem projekata pojedinačnih nositelja. Ova mjera

usmjerena je na poticanje suradnje u svrhu jačanja

konkurentnosti jer je razvidan nedostatak udruživanja u

ribarskom području.

Odgovorni za provedbu

Mjere (aktivnosti)

FLAG Južni Jadran, DUNEA – Razvojna agencija Dubrovačko-

neretvanske županije i druge potporne organizacije i ustanove u

javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i organizacije

koje će pružiti potporu ciljanim skupinama odnosno

korisnicima – nositeljima projekata

Predviđene aktivnosti

unutar Mjere

Partnerske aktivnosti/projekti usmjereni poboljšanju održivosti

proizvodnje i učinkovitosti poduzetnika u sektoru ribarstva i

38

akvakulture. Partnerske aktivnosti vezane uz razvoj kratkih

nabavnih lanaca ribljih i akvakulturnih proizvoda; partnerske

aktivnosti poboljšanja poslovnih/tehnoloških procesa

uključujući upravljanje poboljšanjem utjecaja na okoliš i

jednakim mogućnostima; partnerske aktivnosti poboljšanja

učinkovitosti zajedničkih usluga i sl.

Ciljani korisnici Poduzeća i obrti registrirani za ribolovnu/akvakulturnu

djelatnost, samozaposleni ribari/uzgajivači u akvakulturi,

poduzeća/obrti izvan sektora ribarstva/akvakulture, udruge,

zadruge, javne ustanove i lokalne samouprave, sindikati, javno-

pravna tijela.

Kriteriji prihvatljivosti

Prihvatljive su sve aktivnosti koje doprinose ostvarenju ciljeva

LRSR izuzev onih koje uključuju troškove sukladne Članku 11.

Uredbe (EU) 508/2014.

Intenzitet potpore 50%

Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi)mjere do 2023.

Poduzetnici kojima je pružena potpora Br. 5

Financijski podržani poduzetnici Br. 5

Organizacije kojima je pružena potpora Br. 1

Financijski podržane organizacije Br. 0

Financijski podržani multisektorski projekti Br. 0

Financijski podržani projekti partnera

gospodarskog sektora

Br. 1

Mjerljivi pokazatelji očekivanih rezultata mjere do 2023.

Pokazatelj rezultata Mjerna jedinica Ciljana vrijednost

Stvorena radna mjesta (novozaposleni) Br. 0

Sačuvana radna mjesta Br. 0

Broj uključenih poduzetnika u financiranim

partnerskim projektima

Br. 5

Broj uključenih organizacija u financiranim


Br. 0

Poduzetnici u novoj/obnovljenoj infrastrukturi Br. 0

Poduzetnici koji su usvojili ili poboljšali sustav

upravljanja okolišem

Br. 5

Organizacije koje su usvojile ili poboljšale

sustav upravljanja okolišem

Br. 1


jednakosti / jednakih mogućnosti

Br. 5


sustav jednakosti / jednakih mogućnosti

Br. 1

Izgrađena/obnovljena infrastruktura m2 0

Prioritetna Mjera 1.2 Jačanje inovacija unutar ribarstvenog područja

Obrazloženje Mjere Ova mjera će poduprijeti inovativne aktivnosti koje će

rezultirati u poboljšanjem konkurentnosti poduzetnika u

području ribarstva i akvakulture, i to npr. povećanjem

vrijednosti proizvoda ili smanjivanjem troškova proizvodnje ili

povećanjem okolišne/ekološke održivosti poslovanja,

smanjivanjem/obradom otpada i dr. Mjera će podupirati

aktivnosti razvoja i uvođenja novih tehnologija, procesa i

39

inovacije kojima se povećava produktivnost/učinkovitost

poduzetnika.

Provedba ove mjere na lokalnoj razini nužna jer su inovativne

aktivnosti do sada na području FLAG-a Južni Jadran slabe i

nedovoljno zastupljene, više sporadične i pojedinačne, što je

pokazala analiza stanja i SWOT analiza.


Mjere (aktivnosti)

FLAG Južni Jadran, DUNEA i druge potporne organizacije i

ustanove u javnom vlasništvu, privatne konzultantske tvrtke i

organizacije koje će pružiti potporu ciljanim skupinama

odnosno korisnicima – nositeljima projekata.


unutar Mjere

Uvođenje inovacija kojima će se pružiti potpora, bit će korisne

ne samo za ribarstveno područje, već i za partnere koji su

uključeni u projekt. Ova Mjera potiče stvaranje dodane

vrijednosti u ribarstvu i akvakulturi. Aktivnosti koje trebaju

obuhvatiti projekti koji će se podržati putem ove Mjere su npr.

projekti kojima se provodi evaluacija postojećih procesa i

metoda za identificiranje novih pristupa/uvođenje inovacija;

projekti kojima se povećava brzina , kvaliteta učinkovitost

prerade; projekti kojima se smanjuje potrošnja energije; projekti

kojima se podupiru novi načini proizvodnje lokalnih i novih

proizvoda itd.





pravna tijela.




Uredbe (EU) 508/2014.



Naziv pokazatelja ostvarenja Mjerna jedinica Ciljana vrijednost





Financijski podržani multisektorski projekti Br. 0



Br. 3







Br. 4



Br. 1

Novi/inovativni proizvodi, procesi ili usluge Br. 3

Poduzetnici koji su usvojili ili poboljšali sustav Br. 3

40




Br. 1



Br. 3



Br. 1


Strateški cilj 2 Stvaranje dodane vrijednosti ribarskim i proizvodima

akvakulture

Obrazloženje cilja Postoji opći konsenzus da mnogo toga treba učiniti kako bi se

osigurala dodana vrijednost proizvodima ribarstva i akvakulture u

ribarstvenom području FLAG-a Južni Jadran. Vrijednost se može

povećavati promjenom ustaljenih radnih metoda i tehnologija,

smanjenjem dužine i diferencijacije lanaca nabave, preradom i

razvojem tržišta. Svrha ovog cilja je potaknuti razvoj i procese

prerade i zaštite proizvoda odnosno jačanje njihove prepoznatljivosti

kako bi bili što konkurentniji na sve zahtjevnijem tržištu. Uvođenje i

primjena novih procesa ujedno će smanjiti troškove proizvodnje i

prerade te omogućiti povećanje marži, odnosno povećanje cijena

proizvoda kroz npr. „brendiranje“ i dr..

Indikativni indikatori (mjerljivi pokazatelji) rezultata/naziv pokazatelja (result indicators) na


cilj OPPR 1.)


(novozaposleni)


3 2 2




Prioritetna Mjera 2.1 Jačanje prerade i obrade osnovnih proizvoda

ribarstva/akvakulture

Obrazloženje Mjere Cilj ove Mjere je povećanje vrijednosti proizvodnje ribarstva i

akvakulture te s njima povezanih poduzeća na ribarstvenom

području putem uvođenja poboljšanih postupaka prerade i/ili

prerade osnovnih proizvoda.

Opravdanje za provedbu ove mjere na lokalnoj razini temelji se

na ocjeni nedovoljne razvijenosti te potreba i mogućnosti

prerade i obrade osnovnih proizvoda ribarstva i akvakulture na

području FLAG-a Južni Jadran, utvrđenih u analizi stanja i

SWOT analizi.


Mjere (aktivnosti)






unutar Mjere

Uvođenje metoda za poboljšanje učinkovitosti postupaka

kojima ribarski i akvakulturni proizvodi dolaze na tržište i/ili

prerada osnovnih proizvoda usmjerena produženju roka

trajanja, povećanje iskoristivosti i otvaranje novih tržišnih

41

mogućnosti. Aktivnosti unutar ove Mjere uključuju i obradu

nusproizvoda ili otpada od proizvodnje, gastronomsku obradu i

pakiranje, certifikaciju, odnosno sve inicijative koji omogućuju

povećanje vrijednosti lokalnih proizvoda ribarstva i akvakulture

uključujući i procese i učinkovitost lanaca nabave itd.





pravna tijela.




Uredbe (EU) 508/2014.


Mjerljivi pokazatelji ostvarenja (isporuke, outputi) mjere do 2023.






Br. 2







Br. 4



Br. 1

Novi/inovativni proizvodi, procesi ili usluge Br. 5



Br. 5



Br. 1

Prioritetna Mjera 2.2 Diverzfikacija/diferencijacija tržišta (nova i drugačija

tržišta, ciljani kupci)

Obrazloženje Mjere Svrha ove Mjere je podržati inicijative stvaranja i jačanja

prepoznatljivosti i zaštite, „brendiranje“, proizvoda ribarskog

područja FLAG-a Južni Jadran kako bi se bolje pozicionirali na

tržištu te privukli nove kupce. Aktivnostima unutar ove Mjere

želi se izgraditi i zaštiti tržište lokalnih proizvoda.

Važnost provedbe ove mjere na lokalnoj razini temelji se

upravo na posebnosti lokalnih ribljih i akvakulturnih proizvoda

na području FLAG-a Južni Jadran i nužnosti da u njihovom

brendiranju i zaštiti sudjeluju lokalni proizvođači i drugi lokalni

dionici. To potvrđuje i analiza stanja i SWOT analiza.


Mjere (aktivnosti)





42


unutar Mjere

Potpora unutar ove Mjere biti će dana ograničenom broju

projekata koji su usmjereni „brendiranju“ lokalnih ribljih i

akvakulturnih proizvoda. Projekti mogu biti samostalni ili

povezani s postojećim aktivnostima unutar ribarstvenog

područja koji su vezani uz zaštitu lokalnih ribarskih i

akvakulturnih proizvoda. Aktivnosti trebaju biti usmjerene na

zaštitu na nacionalnoj i/ili EU razini lokalnih proizvoda.

Projekti moraju uključivati standarde održivog i odgovornog

poslovanja u ribarstvu i akvakulturi.





pravna tijela.




Uredbe (EU) 508/2014.


Obrazloženje za intenzitet

potpore

Diferencijacija tržišta, a naročito za proizvode školjkarstva

predstavlja zajednički interes školjkara i ribara okupljenih u

lokalnu udrugu i zadrugu, koja je ujedno i zajednički korisnik

aktivnosti unutar ove mjere. Proces brendiranja lokalnih ribljih i

akvakulturnih proizvoda i postizanje veće dodane vrijednosti

neizostavno uključuje inovacije proizvoda i proizvodnje i u

načinima nastupa na tržištima. Javni pristup rezultatima

definiran je samim sadržajem i načinom provedbe aktivnosti.







Br. 2







Br. 4



Br. 4

Nove/inovativne metode stvaranja nove/dodane

vrijednosti lokalnim proizvodima

Br. 6


Strateški cilj 3 Revitalizacija i razvoj turizma ribarstvenog područja

Obrazloženje cilja Područje FLAG-a Južni Jadran ima dugu turističku tradiciju te

predstavlja jednu od najpoznatijih turističkih destinacija Hrvatske, no

taj turizam i s njime povezane djelatnosti koncentrirane su u nekoliko

43

najpoznatijih naselja, dok druga pokazuju znakove depopulacije i

zahtijevaju ulaganja koja su usmjerena prvenstveno zadržavanju

mlađe populacije. Svrha ovog cilja je potpora povezivanju sektora

ribarstva i akvakulture s turizmom ali i lokalnim zajednicama koje

polako napuštaju ove tradicionalne djelatnosti i ne koriste mogućnosti

da ih inoviraju i povežu s drugim rastućim sektorima. Svrha aktivnosti

unutar ovog cilja je jačati potporu lokalne potrošnje lokalnih

proizvoda ribarstva i akvakulture. Ovaj cilj je usmjeren na povećanje

prihoda ribarstvenog područja kako jedinstvene cjeline.



cilj OPPR 1.)


(novozaposleni)


2 2 1




Prioritetna Mjera 3.1 Potpora razvoju male turističke infrastrukture i usluga

povezanih s ribarstvom i akvakulturom

Obrazloženje Mjere Ribarstveno područje FLAG-a jedna je od najpoznatijih

turističkih destinacija u Hrvatskoj s velikim razvojnim

potencijalom održivog turizma zasnovanog na iznimnoj

prirodnoj i kulturnoj baštini i tradiciji. Radi očuvanja i razvoja

ribarstva i akvakulture, definirana je potreba jačanja njihove

sinergije s turizmom. Iako takve inicijative postoje, one su još

uvijek, izdvojeni, pojedinačni primjeri koji uključuju čarter

aktivnosti, zajedničko korištenje luka, korištenje lokalnih

ribarskih i akvakulturnih proizvoda i usluga u lokalnom

ugostiteljstvu i trgovini, u korištenju tradicijske baštine, znanja i

vještina i sl. Cjelokupan opseg tih potencijalnih sinergija

prepoznat u ribarstvenom području kao jedan od važnih

elemenata njegove prepoznatljivosti i privlačnosti

posjetiteljima. Važan je i razvoj suradnje različitih dionika i

razvoj sustava upravljanja posjetiteljima u ovom visoko

vrijednom prirodnom ali i zaštićenom prostoru, kao bi se

smanjio i izbjegnuo sukob između turizma, interesa

poduzetnika u ribarstvu i akvakulturi i zaštite okoliša, posebno

prirode.

Opravdanje za provedbu ove mjere na lokalnoj razini zasniva

se na činjenici da se razvoj male turističke infrastrukture i

usluga povezanih s ribarstvom i akvakulturom, odvija isključivo

na području FLAG-a Južni Jadran, te je i provedba ove mjere

usredotočena na lokalne nositelje razvoja i druge dionike.

Opravdanje za to daje analiza stanja i SWOT analiza.


Mjere (aktivnosti)





Predviđene aktivnosti Inicijative i aktivnosti koje će biti podržane putem ove Mjere

44

unutar Mjere trebaju biti usmjerene prema povećanju razvojnog doprinosa

turizma ribarstvu i akvakulturi a time i lokalnom gospodarstvu

čitavog ribolovnog područja. Naglasak aktivnosti unutar ove

Mjere je na poboljšanju usluga i objekata kojima se ribolov i

akvakultura povezuje s turizmom, uključujući signalizaciju,

informiranje, poboljšanje pristupa i upravljanja posjetiteljima

(posebno u područjima potencijalnih sukoba interesa u provedbi

aktivnosti korisnika područja npr. ribara i posjetitelja morskog

okoliša) i dr. Podržati će se inicijative stvaranja zajedničkih

projekata te uređenja prostora za turiste i lokalne

proizvođače/prerađivače u ribarstvu/akvakulturi, projekti

uređenja i izgradnje male turističke infrastrukture povezane s

ribarstvom i akvakulturom. Ova Mjera neće podržavati

gradnju/uređenje javnih prostora opće namjene koji mogu biti

financirani iz drugih ESI fondova ili gradnje koja je uvjetovana

zakonskom regulativom. Prihvatljive aktivnosti obuhvaćaju i

inicijative očuvanja i revitalizacije pomorske (ribolovne i

akvakulturne) kulturne/tradicijske baštine, gastronomije i sl.

Ciljani korisnici Poduzeća i obrti registrirani za ribolovnu i akvakulturnu




pravna tijela.




Uredbe (EU) 508/2014.


Obrazloženje za intenzitet

potpore

Nositelji ribarstva i akvakulture te nositelji razvoja turizma na

području FLAG-a Južni Jadran, okupljeni i u svojim udrugama i

zadrugama te turističkim zajednicama, radi svog daljnjeg

razvoja imaju zajedničke interese da osnaže razvoj male

turističke infrastrukture i usluga povezanih s ribarstvom i

akvakulturom. Zajednički korisnici su udruge i zadruge u

ribarstvu i akvakulturi te turističke zajednice i lokalna

samouprava. Novi i inovativni oblici turizama definiraju i

inovativnu izgradnju i korištenje ove male turističke

infrastrukture i usluga. Javni pristup rezultatima definiran je

samim sadržajem i načinom provedbe aktivnosti.







Financijski podržani projekti male turističke

infrastrukture

Br. 2

Financijski podržani projekti multisektorskih

partnera

Br. 1

Financijski podržani projekti partnera Br. 10

45






Prostori izgrađeni i/ili opremljeni (svi) m2 20

Posjetitelji Br. 500

Izgrađeni i/ili opremljeni prostori u privatnom

vlasništvu

Br. 1



Br. 2



Br. 1



Br. 2



Br. 1


Strateški cilj 4 Diverzifikacija iz i unutar ribarstva i akvakulture

Obrazloženje cilja Ovaj cilj će pružiti potporu ribarima i proizvođačima u akvakulturi

koji žele diversificirati svoje aktivnosti, pod uvjetom da se ne

povećava obim proizvodnje odnosno ulova. Svrha ovog cilja je pružiti

potporu novim oblicima proizvodnje, nabavi nove opreme te stjecanju

potrebitih znanja i vještina kako bi ribari i dionici akvakulturne

proizvodnje mogli u svoje dosadašnje poslovanje uključiti i razvijati

dodatne djelatnosti osim osnovnih. Ovaj cilj nije usmjeren prema

napuštanju ribarstva i akvakulture već potiče diverzifikaciju izvora

prihoda.



cilj OPPR 1.)


(novozaposleni)


2 1 2




Prioritetna Mjera 4.1 Ulaganja u diverzifikaciju aktivnosti/djelatnosti

Obrazloženje Mjere Ribarstvo i akvakultura u ribarstvenom području FLAG-a Južni

Jadran zasnivaju se na tradicionalnim uzgojima i vrstama, te

proizvodima i uslugama. No ovo područje ima dveće razvojne

mogućnosti, odnosno pruža veliku resursnu osnovu za

diverzifikaciju aktivnosti i stjecanja prihoda. Ovom Mjerom

potaknuti će se financiranje inicijativa diverzifikacije posebno

radi činjenice opadanja ekonomske snage tradicionalnog

ribarstva i akvakulture i sve manjeg broja ljudi koji se bave

ovim djelatnostima.

Opravdanje za provedbu ove mjere na lokalnoj razini temelji se

46

na potrebama lokalnih proizvođača u ribarstvu i akvakulturi da

poboljšaju i unaprijede svoje poslovanje i povećaju sigurnost i

stabilnost svojih prihoda. I da ujedno koriste nove mogućnosti

koje pruža potražnja za novim proizvodima i uslugama.


Mjere (aktivnosti)

FLAG Južni Jadran, javna ustanova DUNEA i druge potporne

organizacije i ustanove u javnom vlasništvu, privatne

konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu

ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima

projekata.


unutar Mjere

Ova mjera će osigurati financijsku pomoć ribarima i

proizvođačima u akvakulturi te s njima povezanim

poduzetnicima u realizaciji projekata alternativnih proizvoda i

usluga i neribolovnih i neakvakulurnih aktivnosti. Ova Mjera

nije namijenjena poticanju obustave ribolovne ili akvakulturne

aktivnosti. Također, inicijative iz ove Mjere ne smiju dovesti do

izmještanja poduzetnika i proizvodnje/prerade izvan

ribarstvenog područja FLAG-a Južni Jadran.


djelatnost i samozaposleni ribari/uzgajivači u akvakulturi, te s

njima povezana poduzeća/obrti, zadruge registrirane za

ribarstvo/akvakulturu, ribarske/akvakulturne udruge,drugi

partneri iz različitih sektora.




Uredbe (EU) 508/2014.






Financijski podržani projekti osnivanja

poduzeća/obrta

Br. 2



Br. 6





Kreirana poduzeća/obrti Br. 2



Br. 1



Br. 1

Prioritetna Mjera 4.2 Stjecanje vještina za diverzifikaciju aktivnosti/djelatnosti

Obrazloženje Mjere Iako su definirane mogućnosti diverzifikacije djelatnosti iz

ribarstva i akvakulture, manjak potrebnih znanja, vještina i

motivacije zaposlenih ribarstvu i akvakulturi predstavlja jednu

od ozbiljnih prepreka. Svrha ove Mjere je podržati stjecanje

novih, neophodnih znanja i vještina za sve one koji se žele

47

pokrenuti ili se uključiti projekte diverzifikacije djelatnosti iz

ribarstva/i akvakulture.

Opravdanje za provedbu ove mjere na lokalnoj razini važno je

zbog toga što lokalnim dionicima u ribarstvu i akvakulturi

nedostaje potrebno znanje i vještine za praćenje i sudjelovanje u

mogućnostima i poslovima koje pružaju nove tehnologije za

inoviranje proizvoda i usluga kao i zbog manjka sustavnog

stjecanja novih znanja, vještina i iskustava koji su osnova za

jačanje inovacija i pokretanje novih poslova.


Mjere (aktivnosti)

FLAG Južni Jadran, javna ustanova DUNEA i druge potporne


konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu

ciljanim skupinama odnosno korisnicima – nositeljima

projekata.


unutar Mjere

Stjecanje verificiranih znanja i vještina, treninzi, uključujući

osnovna znanja čiji nedostatak predstavlja barijeru za

uključivanje u aktivnosti diverzifikacije. Aktivnosti koje će biti

podržane unutar ove Mjere uključuju i postupke identifikacije

potrebnih znanja i vještina, treninga koje omogućuju jačanje

iskorištenja mogućnosti diverzifikacije. Angažiranje izvoditelja

identificiranih znanja i vještina podliježe sustavu javne nabave.

Ciljani korisnici Pojedinci zaposleni u ribarstvu/akvakulturi i s tim povezanim

poduzećima/obrtima, uključujući samozaposlene u ribarstvu i

akvakulturi, udruge/zadruge u ribarstvu i akvakulturi, pružatelji

usluga stjecanja znanja i vještina, treninga.




Uredbe (EU) 508/2014.




Organizirani/financirani treninzi/edukacije

kojima se certificiraju korisnici

Br. 2

Uključeni korisnici/polaznici Br. 10



Korisnici koji su stekli certifikate/kvalifikaciju Br. 5

Korisnici koji su uspješno završili edukacijski

ciklus

Br. 10

Korisnici koji su zaposleni nakon edukacije Br. 1

Korisnici koji su nastavili edukaciju putem

novog edukacijskog ciklusa

Br. 5


Strateški cilj 5 5. Potpora radu FLAG-a

Obrazloženje cilja Uloga FLAG-a Južni Jadran ključna je za provedbu LRSR kroz

kreiranje i jačanje partnerstva javnog i privatnog sektora koji zajedno

osmišljavaju i ostvaruju projekte koji vode poboljšanju života u

lokalnim zajednicama u čitavom ribarstvenom području. No kako bi se

48

to ostvarilo, FLAG treba potporu za svoje aktivnosti, za jačanje svojih

kapaciteta za provedbu LRSR-a. FLAG-a je jedan od važnih aktivatora

u lokalnom zajednicama koji animira, potiče i uključuje širok krug

razvojnih dionika te tako doprinosi jačanju kohezije ribarstvene

zajednice, stvarajući poticajno okruženje za kvalitetan i održiv socio-

ekonomski razvoj.



cilj OPPR 1.)


(novozaposleni)


2 1 N/A




Prioritetna Mjera 5.1 5.1 Vođenje provedbe LRSR, rad i jačanje kapaciteta FLAG-a

Obrazloženje Mjere Za vođenje LRSR rad i jačanje kapaciteta FLAG-a Južni Jadran

potrebno je osigurati sredstava za troškove rada, osoblja, za

osposobljavanje, edukaciju i usavršavanje, za publicitet i

vidljivost djelovanja, za suradnju i umrežavanje s drugim FLAG-

ovima i razvojnim organizacijama, za potporu potencijalnim

korisnicima u razvoju operacija i pripremi zahtjeva za potporu,

za sudjelovanje u upravljanju lokalnim razvojem. Aktivnosti

FLAG-a omogućuju poticanje daljnjeg socio-ekonomskog

razvoja područja, a njihovim povezivanjem s gospodarskim

sektorom stvara se jaka multisektorska razvojna platforma.


Mjere (aktivnosti)

FLAG Južni Jadran.


unutar Mjere

Aktivnosti provedbe lokalne razvojne strategije u ribarstvu koji

provodi lokalna zajednica putem rada članova i ureda FLAG-a

temeljem Članka 63. Uredbe (EU) 508/2014

Ciljani korisnik FLAG Južni Jadran, javna ustanova DUNEA i druge potporne


konzultantske tvrtke i organizacije koje će pružiti potporu ciljanim

skupinama odnosno korisnicima – nositeljima projekata.



Inicijative/projekti kojima je pružena potpora Br. 40

Financijski podržani projekti Br. 32

Organizirane animacijske aktivnosti Br. 24





Pravne i fizičke osobe kojima je pružena

potpora

Br. 32

Pravne i fizičke osobe uključene u

financijski podržane projekte

Br. 60

Sudionici u animacijskim aktivnostima Br. 100

49

4.3 OPIS ODABIRA PROJEKATA NA RAZINI FLAG-A

Odabir projektnih prijedloga na razini FLAG-a definirati će se internim aktima organizacije

temeljem procedura definiranih u ovom poglavlju te smjernicama OP PR RH 2014-2020.

Procedura pripreme i odabira projektnih prijedloga ima nekoliko faza.

Prva faza obuhvaća definiranje općih uvjeta prihvatljivosti projekata temeljem planirane

LRSR ali i sukladno prihvatljivosti troškova definiranih Člankom 11. Uredbe (EU) 508/2014.

Ona obuhvaća konačno definiranje ciljanih korisnika, detaljan opis mjera, prihvatljivih

aktivnosti, uvjeta prihvatljivosti, prihvatljivih i neprihvatljivih troškova, prihvatljivih

prijavitelja i intenziteta potpore, s kriterijima rangiranja. Važno je napomenuti kako je

definiranje navedeno u LRSR indikativno budući detalji ovise i o regulatornom okviru

provedbe LRSR odnosno provedbe Podmjera III b-d.

U drugoj fazi, FLAG priprema natječajnu dokumentaciju za objavu javnog poziva

(natječaja na razini FLAG-a) koja obuhvaća pripremu tehničke dokumentacije za objavu

javnog poziva – tekst natječaja, upute za prijavitelje, prijavne obrasce i svu prateću

dokumentaciju. Pripremljeni obrasci objavit će se na internetskim stranicama ureda FLAG-a

te web stranicama članova, kako bi bili što dostupniji širokoj javnosti u elektronskoj verziji.

Treća faza obuhvaća objavu javnog poziva FLAG-a za prijavu projektnih prijedloga u

okviru provedbe LRSR koji je objavljuje sukladno godišnjem akcijskom planu provedbe

LRS u tekućoj godini. Godišnji akcijski plan za javnu objavu, odobrava Skupština FLAG-a.

Nakon odobrenja, isti se objavljuje objavljen na web stranicama FLAG-a te se javnost

izvješćuje preko tiskanih i drugih medija na lokalnoj i regionalnoj razini. Tijekom trajanja

otvorenog javnog poziva FLAG će organizirati minimalno 3 informativna dana/radionice za

potencijalne prijavitelje s jasnim uputama o ispunjavanju obrazaca, ciljem i svrhom prijave

projekata. Informativni dani istovremeno su i način javne komunikacije LRSR usmjereni

animaciji lokalnih razvojnih dionika u cilju ispunjavanja temeljenih načela LEADER/CLLD-

a(animacijsko-informativne aktivnosti). FLAG će, ujedno, tijekom trajanja javnog poziva,

imati jasno navedene kontakte i vrijeme u kojemu će odgovarati na pisane i usmene upite

potencijalnih korisnika, zaključno do 1 dan prije zatvaranja javnog poziva (natječaja FLAG-a

za provedbu LRSR).

Četvrta faza obuhvaća aktivnosti: zaprimanje, ocjenjivanje i odabir projektnih prijedloga

Projektni prijedlozi zaprimaju se putem službene adrese FLAG-a na način i u vrijeme kako je

definirano Uputama za prijavitelje. Ocjenjivanje projektnih prijedloga provodi se prema

unaprijed definiranim i javno dostupnim kriterijima. Ocjenjivanje projektnih prijedloga

obuhvaća prvo administrativnu provjeru sukladnosti s traženim uvjetima prihvatljivosti

korisnika i ulaganja – nju provodi ured (stručna služba) FLAG-a. Ukoliko neki od

dokumenata nedostaje ili je nejasan, FLAG pisanim putem izvješćuje aplikanta kako ima 5

radnih dana za pisanu dostavu dopune ili objašnjenja. Zatim, voditelj FLAG-a izrađuje

izvješće o administrativnoj provjeri, privremenu Rang listu temeljem uvjeta i kriterija, te

upućuje dokumentaciju na daljnje odlučivanje Upravnom odboru FLAG-a. Upravni odbor

provodi procjenu projektnih prijedloga prema izvješću i privremenoj Rang listi, te prema

kriterijima odabira kojima se ujedno procjenjuje doprinos ostvarenju ciljeva LRSR i načelima

LEADER/CLLD pristupa. Kriteriji su navedeni u Dodatku 11. U slučaju da 2 ili više

projektnih prijedloga imaju jednak broj bodova, primjenjuje se načelo prvenstva predaje

projektnog prijedloga na natječaj. Svi članovi Upravnog odbora moraju potpisati izjavu o

nepristranosti (izbjegavanju sukoba interesa). Konačne odluke donose se konsenzusom.

Projekt može biti izabran za potporu FLAG-a ako ga je odobrilo najmanje 51% članova

Upravnog odbora koji imaju pravo glasa pri odlučivanju (op.a. moguće je da je redovni član

50

Upravnog odbora izuzet od glasanja ako je u potencijalnom sukobu interesa, pa se izuzima iz

istog, što se bilježi zapisnikom za sastanka). Sastanku Upravnog odbora mogu prisustvovati

sve zainteresirane osobe i otvoren je za javnost.

Rang lista odobrenih projekata objavljuje se na Internet stranicama FLAG-a Južni

Jadran. Ovim postupcima osigurava se transparentnost selekcijskog postupka. Nakon objave,

FLAG otvara rok od 7 dana za pisanu mogućnost o žalbi korisnika na odluku Upravnog

odbora. U slučaju žalbe, saziva se Skupština FLAG-a koja provodi konačno odlučivanje o

odobrenju ili odbijanju projektnog prijedloga korisnika. Nakon konačnog odobrenja, FLAG

svu dokumentaciju o procesu odlučivanja dostavlja Upravljačkom tijelu u roku od najkasnije

30dana, u svrhu završne provjere prihvatljivosti prije odobrenja. Nakon provedene provjere,

Upravljačko tijelo obavještava FLAG koji izvješćuje nositelja projekta/projektne

partnere.Aktivnosti provedbe projekata mogu započeti nakon donošenja odluke o odobrenju

od strane Upravljačkog tijela.

4.4 INOVATIVAN I INTEGRIRANI KARAKTER STRATEGIJE

LRSRFLAG-a Južni Jadran izrađena je primjenom načela LEADER/CLLD-a,putem provedbe

metodologije odozdo prema gore i strukturirana je na način međusobne sukladnosti svakog od

ciljeva, pripadajućih mjera (aktivnosti). Sama primjena multisektorskog pristupa

programiranju strateškog razvoja bila je inovacija u ribarstvenom području. Ujedno, LRSR je

posvećena maksimizaciji doprinosa horizontalnim, međusektorskim ciljevima – poticanju

inovacija s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša te prilagodbu i ublažavanje utjecaja

klimatskih promjena (održivi razvoj) te promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrani

diskriminacije odnosno omogućavanju jednakih mogućnosti svim skupinama društva.

Horizontalni, međusektorski, ciljevi ugrađeni su u cijelu LRSR i putem kriterija za odabir

projekata te sustava indikatora. Integrirani i višesektorski razvoj područja FLAG-a postiže se

kombinacijom aktivnosti (mjera i projekata za njihovu realizaciju) kojima se planira provoditi

LRS, a koje imaju pozitivan korelacijski odnos. Posebna integracija je vidljiva u poticanju

odnosno maksimizaciji programiranja prema potpori projektima suradnje, dok će u

aktivnostima provedbe cijelo vrijeme biti isticani doprinosi horizontalnim ciljevima i

načelima LEDAER/CLLD programa u okviru provedbe OPPR 2014.-2020.

Poticanje inovacija

FLAG Južni Jadran razvio je četiri pristupa poticanju inovacija. Prvo, u okviru cilja 1 Mjere

1.2 „Jačanje inovacija unutar ribarstvenog područja“ omogućiti će razvoj i implementaciju

investicijskih projekata usmjerenih jačanju konkurentnosti ribarstva i akvakulture primjenom

inovacija. Inovacije ne moraju biti potpuno inovativan pristup ili tehnologija u ribarstvenom

području, već ona može biti inovativan pristup ili tehnologija za pojedinog poduzetnika, bez

obzira na veličinu investicije. Drugo, projekti u okviru postizanja ovog cilja i mjere

ocjenjivati će se i putem kriterija rangiranja ocjene inovativnosti što će doprinijeti odabiru

projekata koji su najinovativniji.

Općenito, kriteriji odabira svih projekata, ne samo unutar prvog cilja, omogućuju veći broj

bodova projektima koji doprinose uvođenju inovacija u ribarstvenom području. Također, više

će se poticati partnerski projekti koji doprinose prijenosu novih znanja i vještina kako izvana,

tako i unutar projektnih partnera. Svi prijavitelji poticati će se na uvođenje najboljih praksi i

inovacije a posebno na uvođenje IKT-a.

Održivi razvoj

Održivi razvoj, obuhvaća tri stupa socijalne, ekonomske i ekološke održivosti. Prvenstveno,

ulaganje u nove tehnologije, posebno u ribarstvu i akvakulturi, ali i diverzificiranim

djelatnostima, omogućiti će lakšu prilagodbu i ublažavanje utjecaja klimatskih promjena

51

unutar ruralnog prostora kroz smanjenje emisije štetnih tvari. Kroz razvojne mehanizme

prijenosa znanja i informacija poticati će se provedba projekata koji doprinose smanjenju

štetnog utjecaja proizvodnje na klimatske promjene i dodatno educirati stanovništvo o potrebi

ublažavanja klimatskih promjena i utjecaju proizvodnje na klimatske promjene. Zeleni rast i

održiva upotreba resursa – najvažnije su promjene za sljedeće programsko razdoblje.

Ribarstveno područje FLAG-a Južni Jadran obuhvaća vrijedna područja zaštićene prirode

gdje je provedbom LRSR potrebno stvoriti suživot gospodarskog razvoja i biološke

raznolikosti. Sve aktivnosti koje će se sufinancirati moraju biti u skladu sa zahtjevima

navedenim u nacionalnim i EU propisima o okolišu, dok će se u aktivnostima edukacije i

animacije od strane FLAG-a budući nositelji projekata informirati o provedbi sustava „zelene

nabave“. Također, svi korisnici će morati dokazati kako njihov projekt neće imati štetan

utjecaj na okoliš, da potvrde kako je on ekološki neutralan i/ili predstave kako će projekt

pozitivno doprinijeti održivom razvoju. Također će se provjeravati i provedba odgovarajućih

aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena. FLAG će, tijekom provedbe LRSR, pratiti

ispunjavanje načela održivog razvoja na razini projekta kroz izvješća o praćenju, kao i kroz

kontrolu provedbe projekta na lokaciji te naknadnim vrednovanjem doprinosa na ciljeve

horizontalnih načela. Važno je istaknuti kako će se prilikom osmišljavanja i implementacije

projekata implementirati sve adekvatne smjernice Uredbe o uspostavi okvira za djelovanje

RH u zaštiti morskog okoliša (NN 136/11) kojom je u nacionalno zakonodavstvo uvedena

Okvirna direktiva o morskoj strategiji (ODMS) koja uključuje obvezu poduzimanja potrebnih

mjera za postizanje ili održavanje dobrog stanja morskog okoliša (DSO) te predstavlja

zakonodavni okvir koji povezuje razne politike i potiče uključivanje pitanja okoliša u druge

politike te pruža opći okvir za usklađivanje mjera koje se trebaju poduzeti, odnosno

omogućuje upotpunjavanje postojećih s mjerama na temelju drugih zakona i međunarodnih

sporazuma, primjenjujući pritom „ekosustavni pristup upravljanja“ kao strateški pristup

integriranom upravljanju morskim okolišem koji na uravnotežen način potiče očuvanje i

iskorištavanje prirodnih resursa. Nadalje, Vlada RH je donijela Uredbu o izradi i provedbi

Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem kojom se dugoročno određuju i

usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem i morskim područjem na načelima

održivog razvitka i integralnog upravljanja obalnim područjem u skladu s ukupnim

gospodarskim, društvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom. Navedenim smjernicama

usmjerena je cjelokupna provedba LRSR, ciljevi i mjere kreirani su tako da se smanji

negativan utjecaj na okoliš kako ribarstva i akvakulture, tako i svih drugih aktivnosti. Kriteriji

za ocjenjivanje projekata usmjereni su na maksimiziranje poticanja ekoloških aktivnosti i

smanjenje onečišćenja mora te očuvanje njegove raznolikosti, na što su direktno usmjerene

aktivnosti planirane realizacijom cilja 3, Mjere 3.2. Provedbom LRSR poticati će se projekti

podizanja gospodarske konkurentnosti kojima će se poticati ulaganja koja su okolišno

prihvatljiva i održiva, imaju pozitivan utjecaj na okoliš i uvode tehnologije i procese koji

omogućuju opće poboljšanje okoliša te biološke raznolikosti. Svi projekti će morati objasniti

svoj pristup održivosti okoliša. Praćenje specifičnih pokazatelja održivosti okoliša (poduzeća /

organizacije usvajanja ili poboljšanje sustava upravljanja okolišem) su uključene u

pokazatelje mjera.

Promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrana diskriminacije (članak 7. Uredbe

(EU) 1303/2013) – Jednake mogućnosti

Jedan od ciljeva Europskog fonda za ribarstvo je promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena

u razvoju ribarstva i akvakulture te u ribarstvenim područjima. Tijekom izrade LRSR i

formiranja partnerstva FLAG je posebnu pažnju posvetio upravo uključivanju žena te

predstavnika iz drugih osjetljivih društvenih skupina. FLAG će tijekom cijelog razdoblja

provedbe LRSR pratiti rodnu ravnotežu kako u lokalnom partnerstvu tako i u strukturi

52

nositelja projekata koje će podržati. Trenutno FLAG ima 39 članova od kojih je 7 žena.

Kriteriji odabira projekata odnose se i na primjenu načela jednakih mogućnosti to će pomoći u

osiguranju primjene ovog načela. Također, od svih nositelja će se, prilikom izvješćivanja,

tražiti rodna podjela sudionika/korisnika ali i uključivanje mladih, tamo gdje će to biti

primjenjivo. Važno je istaknuti kako je u sve pokazatelje provedbe LRSR ugrađen i

pokazatelj usvajanja ili poboljšanja sustava jednakosti/jednakih mogućnosti.

4.5 OPIS TEMA PLANIRANIH PROJEKTA SURADNJE I NAČIN ODABIRA PROJEKATA SURADNJE

Suradnja između FLAG-ova i drugih razvojnih dionika ribarstvenih područja uključuje

razmjenu dostignuća, iskustava i znanja. Aktivnosti suradnje unutar okvira Uredbe (EU)

508/2014 Članak 64, odn. 1303/2013 Članak 35. te podrazumijevaju prijenos znanja i

iskustava, primjera dobre prakse, diseminaciju inovativnosti i razvoj temeljen na iskustvu.

Dva su opća oblika suradnje u kojima će djelovati FLAG Južni Jadran, to su prvenstveno

daljnji razvoj sustava institucionalnog umrežavanja putem mreža razvoja ribarstvenih

područja na EU (FARNET) i nacionalnoj razini u okviru provedbe aktivnosti III b

(sudjelovanje u radu Nacionalne mreže FLAG-ova koja će se osnovati u okviru provedbe

OPPR, te u radu drugih mreža za razvoj LEADER/CLLD programa) te poseban oblik –

projektna suradnja koja podrazumijeva razvoj zajedničkih projekata FLAG-ova i njihovih

razvojnih dionika. Projektna suradnja, koja će se provoditi u okviru Mjere 5.2 LRSR

obuhvatiti će 2 tipa suradnje: međuregionalna suradnja koja obilježava suradnju između

različitih ruralnih područja unutar država članica ili između FLAG-ova, i također je otvorena

za druga javno-privatna partnerstva koja provode strategije lokalnog razvoja koji predvodi

zajednica unutar Republike Hrvatske te transnacionalna suradnja koja obuhvaća gore

navedene dionike izvan granica RH ili Unije (suradnja između FLAG-ova i javno-privatnih

partnerstva iz najmanje 2 države članice ili tzv. trećih država koje prate sličan pristup

lokalnom razvoju). FLAG, putem suradnje provoditi će aktivnosti umrežavanja sa drugim

FLAG-ovima i njihovim lokalnim razvojnim dionicima na području RH i EU na temama

vezanim uz jačanje kapaciteta dionika u revitalizaciji tradicijske baštine te stvaranju dodane

vrijednosti i povećanje dohodka iz ribarstva i akvakulture razvojem uspostave kratkih lanaca

nabave s naglaskom na inovativne pristupe promociji i marketingu, zatim jačanje

diverzificiranih djelatnosti s posebnim naglaskom na razvoj selektivnih oblika turizma

temeljenog na tradicijskim vrijednostima područja u prostorima ekološke mreže NATURA

2000 te jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih dionika u području razmjene znanja i vještina u

primjeni inovacija u ribarstvu i akvakulturi.

Kada FLAG izrazi interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme, pristupiti

će odlučivanju o projektnim partnerima koji su mu geografski i tematski sukladni. FLAG

planira provedbu 2 projekta suradnje – prvi na nacionalnoj, drugi na međunarodnoj razini, s

kojima već ima uspostavljene kontakte. Odluku o ulasku u projekt suradnje, kroz detaljno

elaboriranje i prikazivanje rezultata implementacije, moraju podržati članovi Skupštine.

Upravni odbor će direktno sudjelovati u pripremi projekta suradnje, osiguravajući kvalitetni

obuhvat i visoku razinu kvalitete predmetnog projekta. Prilikom ulaska u projekte suradnje,

FLAG Južni Jadran potpisati će Sporazum o suradnji sa odabranim FLAG-om, u kojemu se

jasno navode zadaci, prava i obaveze svakog od partnera. Okvirne teme suradnje, mogući

partneri i razdoblje suradnje prikazani su u Dodatku 12. Trenutno nije poznat provedbeni

okvir odabira i provedbe projekata suradnje od strane Upravljačkog tijela, kao niti njihovo

financiranje. Stoga su kriteriji navedeni u Dodatku 12. indikativni, kao i planirana financijska

alokacija navedena poglavlju 4.2.

53

4.6 USKLAĐENOST SA NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

LRSR je prvenstveno usklađena s ciljevima te prioritetima OPPR (a time i ciljevima

Zajedničke ribarstvene politike RH i EU). Ova strategija je namijenjena djelovanju u

sklopu sveobuhvatnog okvira kao odgovor na hijerarhijsku vezu između strategije

Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast, reformirane ZRP-e, Strategije EU za

Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), Strategije EU za Dunavsku regiju (EUSDR, Stup

„Zaštita okoliša“). Nadređeni strateški razvojni dokument županijske razine kojemu direktno doprinosi LRSR

FLAG-a Južni Jadran je Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije

2016. – 2020. Doprinos LRS mjeri se putem indikatora isporuka (outputa) na razini mjera

kojima se kumulativno mjeri ostvarenje rezultata postizanja strateških ciljeva (indikatori

rezultata).

Tablica 36. Shema usklađenosti LRSR s relevantnim nadređenim dokumentima RH Strategija razvoja poduzetništva u RH

2013.-2020.

C1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti

C3 Promocija poduzetništva

C4 Poboljšanje poduzetničkih vještina

C5 Poboljšano poslovno okruženje

Strategija razvoja turizma RH do

2020.

C2 Novo zapošljavanje

C3 Investicije

C4 Povećanje turističke potrošnje

Strategija borbe protiv siromaštva i

socijalne isključenosti 2014.-2020.

C1 Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv

siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje

nejednakosti u društvu

C2 Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih

kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i

socijalno isključenih osoba

Županijska razvojna strategija

Dubrovačko-neretvanske županije

2016.-2020,

C1 Povećati konkurentnost i uspostaviti održivi

gospodarski rast i razvoj

M1.2.2.Unapređenje poljoprivredne djelatnosti, ribarstva i

marikulture

5. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRSR

Pripremne konzultacije i sastanci izradu LRSR odvijali su se tijekom 2016. godine: od 25.

kolovoza 2016. do 26. listopada 2016. Ukupno je bilo više od 30 konzultacija (podrazumijeva

telefonske razgovore, e-mail i druge kontakte)i 4 sastanaka i radionica. Pripremni sastanci i

konzultacije održani su na 2 lokacije, Ston i Vela Luka. U tim pripremama i izradi LRSR-a

bilo je uključeno i sudjelovalo ukupno 97 (na prve 3 radionice).

Tablica 37. Pregled radionica izrade LRSR-a Radionice - teme i opis rada Broj sudionika Mjesto Datum

1. Važnost LRS, pristup, sadržaj i način izrade

Utvrđivanje razvojnih problema i potencijala

i SWOT analiza

Ston:21

Vela Luka:18

Ston

Vela Luka

25.9. 2016.

19.9. 2016.

2. Utvrđivanje nacrta ciljeva prioriteta i mjera

Razrada mjera sukladno PRR-u

Vela Luka:18,

Ston:13

Vela Luka

Ston

19.9. 2016.

3. Razrada mjera, aktivnosti, razmatranje

potencijalnih projekta

Vela Luka:12,

Ston:15

Vela Luka

Ston

10.10.2016.

4. Usuglašavanje nacrta LRSR 25 putem

interneta

10.- 20.10.

2016.

5. Rasprava i prihvaćanje nacrta LRST 35 Ston 26.10.2016. Izvor: FLAG Južni Jadran

54

U svim fazama pripreme i izrade LRSR-a, sudjelovali su predstavnici različitih interesnih

skupina, uključujući socio-ekonomski ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije. U

izradi LRSR-a udio žena bio je prosječno 20%, a mladih prosječno 29%.

5.1 OPIS PARTNERSTVA

Struktura i sastav partnerstva udruge FLAG Južni Jadran detaljno je naveden u Dodatku 13.

Tablica 38. Struktura i sastav partnerstva FLAG-a Južni Jadran

Struktura

partnerstva

FLAG-a

Južni

Jadran,

listopad

2016.,

40 člana

Rodna struktura predstavnika

članova i članova FLAG-a

(fizičke osobe)

Interesna skupina

Žene Muškarci Javna Privatna

Javni sektor Civilni sektor Gospodarski

sektor

12 3 25

7 33 30% 7% 63%

18% 82% 28% 54%

Broj članova partnerstva iz gospodarskog sektora

ribarstva3

25

Udio članova partnerstva iz gospodarskog sektora

ribarstva (%)

63%

6. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRSR

Akcijski plan prikazuje hodogram planiranog tijeka implementacije mjera (aktivnosti) za

postizanje očekivanih rezultata strateških ciljeva LRSR u programskom razdoblju 2014.-2020.

(koji se realizira do 2023.) Akcijski plan ujedno sadrži i planirani broj projekata u navedenom

programskom razdoblju, za čije se prikupljanje planiraju otvoriti javni pozivi (natječaji)

FLAG-a za provedbu LRSR (sukladno Bazi prikupljenih projektnih ideja).

Tablica 39. Akcijski plan FLAG-a Južni Jadran 2014.-2020.

SC/M 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.

2022.

2023. Ukupno

projekata

SC1 1 1 1 1 4

M1.1 1 1

M1.2 0 1 1 1 3

SC2 1 2 2 2 2 2 11

M2.1 1 1 1 1 1 1 6

M2.2 0 1 1 1 1 1 5

3pravne ili fizičke osobe koje su vlasnici ili ovlaštenici važeće povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova, ovlaštenici

povlastice za uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama i/ili povlastice za akvakulturu, subjekti u poslovanju s hranom

sukladno posebnom propisu koji su korisnici odobrenih ili registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog

podrijetla za žive školjkaše i/ili proizvode ribarstva te ribarske zadruge, udruge, klasteri i ostali oblici udruživanja iz područja

ribarstva

Izvor: FLAG Južni Jadran

55

SC3 1 2 2 2 2 1 1 11

M3.1 0 1 1 1 1 1 5

SC4 1 2 1 1 1 6

M4.1 0 1 1 1 1 4

M4.2 1 1 2

SC5

M5.1 N/A N/A N/A N/A N/A


7. NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE LRSR

Praćenje provedbe LRSR FLAG-a Južni Jadran obuhvaća stalno praćenje, mjerenje učinaka

provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti.

Praćenje i vrednovanje LRSR sastavni je dio redovnih aktivnosti FLAG-a. Statut FLAG-a te

interni pravilnici o radu FLAG-a, definirali su zadaće tijela FLAG-a, koje, između ostalog,

obuhvaćaju zadaće praćenja, izvješćivanja i vrednovanja učinkovitosti rada FLAG-a odnosno,

provedbe strategije koja je dala smjernice i okvir za rad FLAG-a u narednom razdoblju.

Zadaće su raspoređene između Upravnog i Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela,

odnosno, stručne službe (ureda) FLAG-a Južni Jadran. Za provedbu praćenja LRSR i njezino

vrednovanje, FLAG mora: uspostaviti bazu projektnih prijedloga za realizaciju aktivnosti

LRSR, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava svih indikatora mjerenja

provedbe tipova operacija, mjera i postizanja ciljeva (odnosno očekivanih rezultata), zatim

pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvantitativnih, odnosno, narativnih i

financijskih), te implementirati sustav edukacije za provedbu unutarnjeg i vanjskog

vrednovanja (ex ante evaluacija). FLAG će uspostaviti elektronički sustav praćenja i

vrednovanja putem sučelja prilagođenog za provedbu LEADER/CLLD projekata. LRSR je

predmet redovitog praćenja, minimalno na godišnjoj razini, kako bi se procijenio napredak u

provedbi te identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti,

zatim provelo praćenje financijskih pokazatelja implementacije LRSR, provelo praćenje

usklađenosti sa zakonskim okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, kao i praćenje

postizanja strateških ciljeva. Redovito praćenje će se provoditi putem:

a) pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi LRSR i postizanja ciljeva,

temeljem definiranih pokazatelja isporuka i rezultata, formiranih za praćenje ciljeva,

odnosno mjera/aktivnosti (na razini promatranja ukupne LRSR, zbrojeno, svih

godišnjih akcijskih planova u vremenskom tijeku provedbe projekta);

b) izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća institucija/organizacija/ustanova/

gospodarskog sektora s područja FLAG-a a koje prate promjene u okviru svojih

redovnih djelatnosti (HGK, HOK i dr.);

c) pripremu i donošenje redovitog izvješća o radu ureda FLAG-a i provedbi LRSR,

temeljem godišnjeg akcijskog plana implementacije LRSR (a što uključuje i donošenje

akcijskog plana za slijedeće jednogodišnje razdoblje);

d) pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za

realizaciju mjera utvrđenih LRSR, na području FLAG-a (izvješća korisnika – nositelja

projekata/partnera koje je odobrio FLAG i temeljem toga, Upravljačko tijelo).

Praćenje i vrednovanje aktivnosti rada lokalnog razvojnog partnerstva i provedbe LRSR

potrebno je izvoditi na godišnjoj razini i to u svrhu: procjene prikladnosti odabiranih

prioritetnih mjera/aktivnosti i projekata, napredka u ostvarivanju ciljeva odnosno očekivanih

rezultata; zatim ključnih pokazatelja isporuka i uspješnosti te izvješćivanja u smislu praćenja i

56

vrednovanja provedbe akcijskog plana i ukupne LRSR; primjerenosti, učinkovitosti,

transparentnosti implementacije LRSR i aktivnosti FLAG-ate kako bi se ocijenila uloga i

doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela FLAG-a, njihova rada i prikladnosti

određenih načina njihova uključivanja u rad na provedbi LRSR (procedure, usklađenost sa

zakonskim okvirom, sredstva i dr.). Ukoliko Upravni odbor ili Skupština, temeljem

dostavljenog izvješća o provedbi LRSR utvrdi kako je došlo do promjene u okolnostima

planirane provedbe, donosi odluku o reviziji LRS i prilagodbi promijenjenim uvjetima.

Vrednovanje LRSR podrazumijeva primjenu mehanizama unutarnje i vanjske (vanjski

stručnjak) kontrole provedbe i upravljanja LRSR, a kako bi se utvrdila razina njezine

uspješnosti. Sam proces vrednovanja podrazumijevanja provjeru zadanih prijelomnih točki

definiranih u ovom poglavlju s ciljem izrade izvješća o kvaliteti planiranog dokumenta i

njegovoj provedbi ili izradi prijedloga za njezinu reviziju. Ciljevi vrednovanja LRSR su:

unapređenje sustava upravljanja LRSR; identifikacija novih mogućnosti financiranja

razvojnih projekata kroz LRSR; usklađivanje s nacionalnom politikom i Operativnim

programom za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske, u slučaju promjena u evaluacijskim

razdobljima te priprema za novo programsko razdoblje, od 2020-te. Vrednovanje provedbe

LRSR provodi se na dvije razine:

1) Unutarnje(interno) vrednovanje provodi FLAG na razini svake godine kroz pripremu

godišnjeg akcijskog plana i sastavljanja izvješća o radu. Ovim postupkom prati se

uspješnost provedbe LRSR kroz identificirane indikatore „odozdo prema gore“ te se daje

osvrt na sam proces provedbe s aspekta FLAG-a kao decentraliziranog provedbeno-

upravljačkog tijela.

2) Vanjsko vrednovanje vodi neovisni stručnjak, minimalno dva puta tijekom provedbe

LRSR (2018., 2023.), koristeći metode:

Analize dokumenta LRSR– koja se provodi kako bi se utvrdila njegova usklađenost s

nacionalnim programima i nacionalnom politikom ruralnog razvoja (koja je

promjenjiva). Prilikom analize potrebno je provesti i analizu stanja područja FLAG-a

kojom se utvrđuju potrebne promjene u odnosu na početnu LRSR, a čime se utvrđuju

polazišta revizije definiranih postavljenih ciljeva, mjera ili tipova operacija.

Analize godišnjih izvješća o provedbi LRSR – provodi se kako bi se utvrdio doprinos

planiranim indikatorima na razini ciljeva, mjera i tipova operacija, razmotrili izneseni

stavovi i zapažanja o postupcima provedbe te identificirani izazovi u provedbi. U

analizi je potrebno provesti konzultaciju i s nadležnim provedbenim tijelima (min.

Upravljačko tijelo za provedbu OPPR RH)

Usmene konzultacije – nužno je provesti intervjue sa stručnom službom (ured) FLAG-

a kao bi se istražili stavovi o uspostavljenim procedurama upravljanja dokumentom te

analiziraju povratne informacije o provedbi LRSR na razini svake godine. Intervjue je

potrebno provesti i s lokalnim dionicima, predstavnicima javne i privatne interesne

skupine s naglaskom na gospodarske subjekte u ribarstvu i akvakulturi, kako bi se

prikupile informacije širokog kruga dionika o dojmu koji ostavlja LRSR, aktivnostima

FLAG-a te njihovom mišljenju o mogućnim poboljšanjima koji se provode revizijom

dokumenta. Svi članovi lokalnog partnerstva također predstavljaju ciljanu skupinu od

koje je potrebno prikupiti informacije o njihovom viđenju LRSR i njezine uspješnosti.

Dodatnu analitičku metodu vrednovanja predstavlja pisano anketno istraživanje među

lokalnim dionicima kako bi se utvrdila potreba za daljnjim financiranjem, područjima

financiranja te osjećajem doprinosa kvaliteti života na ribarstvenom području koje

obuhvaća FLAG (ovo istraživanje se može provesti i elektroničkim putem).

Izrade preporuka temeljem prikupljenih ulaznih podataka. Vanjski stručnjak mora

izraditi izvješće o vrednovanju koje će sadržavati: prikaz korištene analitičke metode,

opis ciljne skupine, analizu prikupljanih podataka, izvješće o postignuću zadanih

57

indikatora na razini godine i za razdoblje vrednovanja, preporuke o potrebi revizije

strategije i daljnjeg rada na provedbi te analizu ljudskih kapaciteta koji upravljaju

provedbom LRSR.

Godišnja izvješća o radu i nalazi vanjskog vrednovanja javno su dostupni na web stranicama

stručne službe FLAG-a i članova partnerstva. Na tematskoj sjednici partnerstva potrebno je

analizirati izvješće vanjskog vrednovanja te postupiti prema preporukama za unaprjeđenje

provedbe LRSR. Dobro je provesti i posebne informativno - animacijske radionice za dionike

FLAG-a - ciljne skupine LRSR kako bi se prezentirali nalazi provedenog procesa budući je

isti u međuovisnosti s njihovim sudjelovanjem u provedbi LRSR. Za provedbu vrednovanja

strategije potrebno je planirati slijedeće resurse.

Tablica 40. Resursi za provedbu vrednovanja LRSR

Vrednovanje Unutarnje (FLAG) Vanjsko

Nositelj aktivnosti Stručna služba (ured) FLAG-a

priprema godišnji akcijski plan i

godišnje izvješće za

prezentaciju/odlučivanje

Upravnom odboru i Skupštini

Vanjski stručnjak

Vrijeme provedbe Jednom godišnje 2018./2019. (međuevaluacijsko

razdoblje); 2023./2024. (završno

vrednovanje ukupne LRSR)

Vrsta troška Alokacija resursa ureda FLAG-a

na pripremi akcijskog plana i

izvješća o provedbi;

organizacijski troškovi sastanka

UO/Skupštine FLAG-a,

administrativni troškovi

Troškovi vanjskog stručnjaka,

organizacijski troškovi

informativno-animacijske

radionice za širok krug razvojnih

dionika i lokalnog razvojnog

partnerstva (Skupština FLAG-a),

medijski troškovi informiranja

Procijenjeni trošak do 25.000,00 kuna do 60.000,00 kuna

7.1 INDIKATORI ZA MJEREN JE UČINKA PROVEDBE LRSR

Detaljni pokazatelji očekivanih rezultata i isporuka navedeni su na razini ciljeva i mjera u

poglavlju 4.2.

8. OPIS SPOSOBNOSTI PROVEDBE LRSR

Provedba LRSR može se pratiti kroz nekoliko grupa ključnih aktivnosti u kojima svako tijelo

FLAG-a ima svoju ulogu, a to su:

Prikupljanje i priprema projektnih prijedloga – obuhvaća aktivnosti pripreme natječaja

i poziva za dostavu projektnih prijedloga, a prema dinamici danoj u akcijskom planu

za svaku godinu i u skladu s dinamikom raspisivanja natječaja, u okviru pripreme

projekata podrazumijevaju se radionice za potencijale prijavitelje koje za cilj imaju

upoznati korisnike sa uvjetima natječaja te procedurama odabira, ugovaranja i odabira

projekata;

Odabir projektnih prijedloga – podrazumijeva administrativnu i kvalitativnu kontrolu

pristiglih projektnih prijedloga, odabir prijedloga od strane Upravnog odbora koji

provjerava doprinos LRSR i LEADER/CLLD načelima, izradu Rang liste te moguću

provedbu žalbenog postupka, konačno odlučivanje Skupštine te upućivanje projektnog

prijedloga na kontrolu Upravljačkom tijelu koje izdaje potvrdu o odobrenju.

58

Provedba projekata – pretpostavlja kontrolu provedbe projekata na terenu (monitoring)

te sukladnost s nacionalnim propisima vezanim za provedbu projekata koji su

financirani kroz LRSR FLAG-a, suradnju s korisnicima kako bi im se olakšala

provedba i objasnile provedbene procedure, upravljanje projektima na razini FLAG-a

kao pružatelja potpore;

Animacijske aktivnosti – odnose se na motiviranje i animiranje lokalne zajednice za

uključivanje u aktivnosti FLAG-a, ispitivanje stavova o razvojnim prioritetima FLAG-

a te prikupljanje ideja i prijedloga za daljnje funkcioniranje FLAG-a, poticanje na

suradnju u radu FLAG-a;

Aktivnosti suradnje – uključuju pripremu i provedbu projekata međuteritorijalne i

transnacionalne suradnje u tematskim područjima definiranim LRSR u okviru

financijskih mogućnosti FLAG-a u slučaju nemogućnosti financiranja istih putem

OPPR RH.

Horizontalni elementi koji su ključni za uspješnu provedbu svakog radnog paketa su

administracija i praćenje i evaluacija. Administracija se odnosi na osiguravanje dovoljnog

ljudskog kapaciteta za provedbu strategije sukladno definiranim provedbenim okvirom i

procedurama te upravljanje projektnim ciklusom projekata koji su predviđeni za financiranje

kroz LRSR. Određeni ljudski kapaciteti nužni su i za provođenje interne i vanjske evaluacije

(vrednovanja) provedbe LRSR sukladno postavljenim procedurama u cilju praćenja

učinkovitosti i svrsishodnosti LRSR. Rizici provedbe LRSR s mjerama ublažavanja navedeni

su u Dodatku 14.

8.1 LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR

Popis članova i članica organizacijskih tijela FLAG-a prema njihovoj pripadnosti različitim

interesnim skupinama i opisom stručnosti članova ureda (stručne službe) FLAG-a nalazi se u

Dodatku 15.

Organizacijska struktura FLAG-a trenutno je sukladna potrebnim kapacitetima provedbe

potrebnih grupa aktivnosti za implementaciju LRSR no važno je napomenuti kako će se

stručna služba (ured) FLAG-a morati povećati za još minimalno 2 osobe, no nakon odobrenja

za inicijative za provedbu LRSR. Trenutni kapaciteti dovoljni su za osiguravanje provedbe

pripreme LRSR kao i pripreme za daljnju implementaciju. Odgovornosti i zadaće pojedinog

tijela FLAG-a sukladno definiranim grupama aktivnosti za provedbu LRS prikazani su u

sljedećoj tablici.

Tablica 41. Odgovornosti i zadaće pojedinog tijela FLAG-a

Radni paket Odgovorno tijelo Područje odgovornosti

Priprema/provedba

javnog

poziva/natječaja za

prikupljanje i odabir

projektnih prijedloga

korisnika

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Priprema dokumentacije za objavu natječaja,

organizacija i održavanje informativnih

radionica, unos i obrada projektnih prijedloga u

Bazu, sukladno internim pravilnicima

Upravni odbor Suglasnost objave plana natječaja FLAG-a

Skupština Odobrenje objave natječaja prema prethodno

odobrenom godišnjem akcijskom planu LRSR,

u tekućoj godini

Odabir projektnih

prijedloga za

sufinanciranje putem

provedbe LRSR

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Zaprimanje projektnih prijedloga, provedba

administrativne kontrole i priprema za

odlučivanje Upravnog odbora, priprema

dokumentacije o odabranim projektima (pomoć

korisnicima) i slanje na suglasnost UT

59

Upravni odbor Razmatranje i odobravanje/dodatno ocjenjivanje

projektnih prijedloga prema izrađenoj

preliminarnoj (administrativnoj) rang listi

pripremljenoj od strane ureda FLAG-a

Skupština Konačno odlučivanje o odabiru projektnih

prijedloga - u slučaju žalbe na odluku Upravnog

odbora

Upravljačko

tijelo

Ministarstva

poljoprivrede

Provjera odabranih projektnih prijedloga

FLAG-a, izdavanje suglasnosti za provedbu

projekata.

Provedba odobrenih

projekata

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Organizacija i provedba radionica za korisnike,

provođenje kontrole na terenu, stručna pomoć u

provedbi projekata u svojstvu voditelja projekta

ispred decentraliziranog upravljačkog tijela

(FLAG)

Animacijske

aktivnosti

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Organizacija tematskih radionica i

informativnih dana FLAG-a, konzultacije s

lokalnim stanovništvom, organizacija tematskih

konferencija, specijalizirane edukacije za

djelatnike FLAG-a kako bi podigli svoje

kapacitete i prenijeli znanja i iskustva na

lokalnu zajednicu, promoviranje suradnje

Aktivnosti suradnje

(u slučaju

mogućnosti

provedbe)

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Priprema projekata suradnje, upućivanje na

odobrenje Upravnom odboru, provedba

projekata suradnje, umrežavanje FLAG-a sa

strukovnim organizacijama, lokalnim i

regionalnim tijelima te drugim FLAG-ovima

Upravni odbor i

Skupština

Odobravanje projekata suradnje

Administracija Stručna služba

(ured) FLAG-a

Priprema Provedbenog plana LRSR i godišnjeg

Akcijskog plana provedbe LRSR, priprema

izvješća o radu FLAG-a, priprema plana rada

FLAG-a za naredno razdoblje, komunikacija s

UT, koordinacija lokalnog partnerstva

Upravni odbor Donošenje prijedloga godišnjeg akcijskog plana

provedbe LRSR te godišnjeg izvješća o radu i

plana rada udruge

Skupština Odobrenje godišnjeg akcijskog plana provedbe

LRSR te godišnjeg izvješća o radu i plana rada

udruge

UT Monitoring rada FLAG-a sukladno regulativi

Praćenje i

vrednovanje

provedbe LRSR

Stručna služba

(ured) FLAG-a

Izrada godišnjeg izvješća o provedbi LRSR

prema zadanim parametrima (godišnje)

Upravni odbor Donošenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSR

Skupština Odobrenje godišnjeg izvješća o provedbi LRSR

Vanjski stručnjak Provedba vanjskog vrednovanja provedbe

LRSR temeljem zadanih parametara

vrednovanja te izrada preporuka za daljnju

provedbu

60

8.2 FINANCIJSKI KAPACITETI ZA PRVEDBU LRSR

Financijski kapaciteti za FLAG-a Južni Jadran za provedbu LRSR temelje se korištenju

sredstava koja su na raspolaganju iz Mjere III OPPR RH 2014-2020, odnosno za provedbu

podmjere III b (provedba lokalne strategije razvoja koji predvodi zajednica) i III d (tekući

troškovi i animacija), dok je provedba podmjere III c (aktivnosti suradnje) još uvijek upitna

radi spoznaja o izostanku financiranja iz sredstava EFPR. Predfinanciranje aktivnosti vezanih

uz provedbu podmjera III d i III c iz kojih samo partnerstvo (FLAG) ima na raspolaganju za

povrat iz javnih sredstava, a prema postojećim informacijama UT, iznosi 550.000 EUR. Dio

sredstava predfinanciranja planira se koristiti iz članarine (samofinanciranje) članova

partnerstva, a koja je trenutno na razini 40.000,00 kn/godišnje (ukupno svih članova). Osim

članarina, FLAG planira koristiti i sustav međufinanciranja NZRCD, ako će biti moguće, te

kredit ZEF-a (u iznosu od cca 100.000,00 kn/godišnje)ili kredit komercijalne banke. Struktura

predfinanciranja aktivnosti zasniva se samo na izvoru iz jednog fonda (EFPR/OPPR) kojeg je

Republika Hrvatska definirala za provedbu mjere LEADER/CLLD putem OPPR do 2020-te

godine. Dodatni troškovi provedbe LRSR odnose se na provedbu projekata koji će biti

sufinancirani putem provedbe podmjere III b (ciljana vrijednost definirana simulacijom

UTMP je 1.650.000 EUR) točnije, na iznos javne potpore za dodjelu projektima lokalnih

razvojnih dionika čije je projekte odabrao FLAG. Proračun troškova za provedbu LRS rađen

je metodom odozdo prema gore, odnosno, projiciran je prema iskazanim potrebama korisnika

tijekom programiranja LRSR (baza projektnih ideja, javne konzultacije). Tijekom

programiranja potrebnih alokacija prema tipovima operacija FLAG se vodio i visinom

dozvoljenog intenziteta potpore definiranom Člankom 95. Uredbe (EU) 508/2014. Stoga se

financijska potreba realizacije LRSR treba promatrati i kroz vlastita sredstva (učešće)

korisnika podmjere. Važno je napomenuti kako FLAG neće prihvaćati aplikacije koje su u

svojoj ukupnoj vrijednosti projekta veće od 100.000 EUR-a. FLAG može sufinancirati

aktivnosti planirane ovom LRS putem drugih izvora financiranja, ali iste mora pratiti

odvojeno od indikatora planiranih za praćenje provedbe unutar OPPR 2014-2020, jer je ovaj,

temeljem uputa UTMP u potpunosti usmjeren isključivo na jedan izvor sufinanciranja.

8.3 ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA

Prikaz iskustva u provedbi LEADER pristupa dan je u Dodatku br.16.

8.4 ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN MJERE LEADER

Prikaz iskustva u provedbi izvan mjere LEADER dan je u Dodatku br.17.

61

9. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN

Tablica 42. Financijski plan FLAG-a Južni Jadran 2014.-2020. u EUR-ima* Plan

2017.

Plan

2018.

Plan

2019.

Plan

2020.

Plan

2021.

Plan

2022.

Plan

2023.

Prihodi po potpori koja se traži u

LRSR

220.726 374.976 322.726 322.726 269.226 165.976 114.976

Prihodi od članarina i članskih doprinosa 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

Prihodi iz drugih izvora (potpora JL(R)S,

zaklade…)

6.000 4.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000

Ukupno prihodi od članarina i članskih

doprinosa i iz drugih izvora

11.000 9.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000

PRIHODI UKUPNO 231.726 383.976 332.726 332.726 279.226 175.976 124.976

Rashodi za provedbu LRSR-a 156.750 311.000 258.750 258.750 205.250 102.000 51.000

Rashodi za tekuće troškove i troškove

vođenja LRSR-a

63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976

Rashodi za razvoj partnerstva na

području FLAG-a

11.000 9.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000

RASHODI UKUPNO 231.726 383.976 332.726 332.726 279.226 175.976 124.976

RAZLIKA - VIŠAK/ MANJAK 0 0 0 0 0 0 0

* 1 EUR = 7,4195


Tablica 43. Troškovi za funkcioniranje FLAG-a Južni Jadran – EFPR potpora

u EUR-ima* Troškovi rada 80.000

Troškovi osoblja 218.000

Troškovi osposobljavanja 42.000

Troškovi povezani s odnosima s javnošću 6.000

Financijski troškovi 20.000

Troškovi povezani s praćenjem i evaluacijom LRSR 18.000

Troškovi nastali s ciljem razmjene informacija i promicanja LRSR 18.000

Troškovi pružanja potpore potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i

pripremi Zahtjeva za potporu

45.833

Ukupno 447.833

* 1 EUR = 7,4195


62

Tablica 44. Broj projekata, iznosi javne potpore po mjerama i udio u ukupnoj alokaciji

* 1 EUR = 7,4195


Mjera Broj projekata Iznos javne potpore u

EUR-ima*

Udio u ukupnoj

alokaciji (u %)

CILJ 1. 4 214.000 12

MJERA 1.1. 1 53.500 3

MJERA 2.2. 3 160.500 9

CILJ 2. 11 561.000 31

MJERA 2.1. 6 306.000 17

MJERA 2.2. 5 255.00 14

CILJ 3. 5 255.000 14

MJERA 3.1. 5 255.000 14

CILJ 4. 6 313.500 18

MJERA 4.1. 4 209.000 12

MJERA 4.2. 2 104.500 6

UKUPNO 26 1.343.500 75

Cilj 5 447.833 25

MJERA 5.1. 447.833 25

UKUPNO 1.791.333 100

63

Tablica 45. Financijska alokacija po godinama u EUR-ima* 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. UKUPNO

CILJ 1. 53.500 53.500 53.500 53.500 214.000

MJERA 1.1. 53.500 53.500

MJERA 2.2. 53.500 53.500 53.500 160.500

CILJ 2. 51.000 102.000 102.000 102.000 102.000 102.000 561.000

MJERA 2.1. 51.000 51.000 51.000 51.000 51.000 51.000 306.000

MJERA 2.2. 51.000 51.000 51.000 51.000 51.000 255.00

CILJ 3. 51.000 51.000 51.000 51.000 51.000 255.000

MJERA 3.1. 51.000 51.000 51.000 51.000 51.000 255.000

CILJ 4. 52.250 104.500 52.250 52.250 52.250 313.500

MJERA 4.1. 52.250 52.250 52.250 52.250 209.000

MJERA 4.2. 52.250 52.250 313.500

UKUPNO 156.750 311.000 258.750 258.750 205.250 102.000 51.000 1.343.500

Cilj 5 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 447.833

MJERA 5.1. 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 63.976 447.833

SVEUKUPNO 220.726 374.976 322.726 322.726 269.226 165.976 114.976 1.791.333

* 1 EUR = 7,4195


10. DODACI

64

DODATAK BR. 1: NATURA 2000 NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN

Pregled NATURA 2000 (Ekološka mreža) područja na teritoriju FLAG-a Južni Jadran, Dubrovačko-neretvanska županija (Izvor: HAOP-DZZP, 2016.)

SITE ime SITE kod SITE tip link za podatke

Biokovo i Rilić HR1000030

SPA

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000030

Srednjedalmatinski otoci i

Pelješac HR1000036 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000036

SZ dio NP Mljet HR1000037 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000037

Lastovsko otočje HR1000038 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000038

Delta Neretve HR1000031 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR1000031

Viški akvatorij HR3000469

SCI


JI dio Pelješca HR2001364 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001364

Delta Neretve HR5000031 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000031

Park prirode Lastovsko otočje HR5000038 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000038

Lastovski i Mljetski kanal HR3000426 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000426

I dio Korčule HR2001367 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001367

Čoćina jama HR2000019 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000019

Movrica špilja HR2000091 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000091

Ostaševica špilja HR2000092 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000092

Polušpilja kod Sobre HR2000104 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000104

Gorska jama HR2000141 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000141

Velika špilja HR2000180 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000180

Lokva u Prljevićima HR2000555 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000555

Blatina kod Blata HR2000944 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000944

Gornji Majkovi - lokve HR2000947 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000947

Slano - oleandri HR2000950 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000950

Krotuša HR2000951 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2000951

Blatina kraj Prožure HR2001008 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001008
























65

Blatina kraj Sobre (Mljet) HR2001009 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001009

Matica-Vrgoračko polje HR2001046 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001046

Jama Kornjatuša HR2001204 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001204

Slatina kod Kozarice na Mljetu HR2001277 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001277

Otoci Badija; Planjak; Kamenjak;

Bisače; Gojak; M. Sestrica;

Majsan; M. i V. Stupa; Lučnjak te

hrid Baretica

HR2001420 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001420

Jama za Rasokama HR2001451 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001451

Vilenska peć HR2001452 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001452

Jama u Zadubravici HR2001454 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001454

Vitkovača jama HR2001458 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001458

Pasja jama HR2001460 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001460

Kukova peć HR2001461 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001461

Golubinka kod Handrake HR2001474 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001474

Ljubičica kod Handrake HR2001475 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001475

Dubrovačko promorje - Doli HR2001490 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001490

Jama za Sv. Spasom HR2001499 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001499

Šćedro - podmorje HR3000119 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000119

Otok Proizd i Privala na Korčuli HR3000152 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000152

Stonski kanal HR3000163 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000163

Uvala Slano HR3000165 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000165

Solana Ston HR3000167 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000167

Jama Stračinćica HR3000376 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000376

Badija i otoci oko Korčule HR4000007 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000007

Saplunara HR4000010 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000010

Otok Korčula - od uvale Poplat do

Vrhovnjaka HR3000153 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000153

Pavja luka HR3000156 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000156


























66

Rt Rukavac - Rt Marčuleti HR3000162 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000162

Sjeverna obala od rta Pusta u

uvali Sobra do rta Stoba kod uvale

Okuklje s otocima i akvatorijem


Jama Zaglavica HR3000381 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000381

Akvatorij J od uvale Pržina i S od

uvale Bilin žal uz poluotok

Ražnjić


Elafiti HR4000028 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000028

Nacionalni park Mljet HR5000037 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR5000037

Obalna linija od luke Gonoturska

do rta Vratnički HR3000172 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000172

Malostonski zaljev HR4000015 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR4000015

Naziv FLAG-a

Površina

FLAG-a

(ha)*

Površina

SCI

u FLAG-u

(ha)

Udio SCI u

FLAG-u (%)

Površina

SPA

u FLAG-u

(ha)

Udio SPA

u FLAG-u

(%)

Ukupna površina

N2K

u FLAG-u (ha)*

Ukupni udio

N2K

u FLAG-u

(%)*

Južni Jadran 628.902,92 157.295,01 25,01% 64.552,69 10,26% 162.486,67 25,84%

SCI (=POVS) - Područja od značaja za

Zajednicu

POVS - Područja očuvanja značajna za vrste i

stanišne tipove

SPA (=POP) - Područje posebne zaštite

POP - Područja očuvanja značajna za ptice

* dio SCI i SPA područja se površinama

preklapaju

* u površinu uračunat i morski teritorij









68

DODATAK BR. 2: STRUKTURA GOSPODARSTVA PREMA ZAPOSLENOSTI I FINANCIJSKIM REZULTATIMA U PRAVNIM OSOBAMA, PREMA NKD, 2010. I 2015.

2010. 2015.

Djelatnost Br.

Poduzetnika

Zaposlenost Ukupni

prihodi Neto dobit

Br.

Poduzetnika

Zaposlenost Ukupni prihodi Neto dobit

Broj 000 Kn 000 Kn Broj 000 Kn 000 Kn

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I

RIBARSTVO 41 85 26.614.984 -269.296 44 99 42.611.034 591.421

RIBARSTVO* 19 48 14.157.572 -8.197 16 46 15.549.969 -582.187

RUDARSTVO I VAĐENJE 6 30 3.787.080 -8.563.499 5 9 13.263.130 8.247.021

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 74 460 165.425.557 -7.305.435 75 498 120.225.406 -33.517.113

OPSKRBA ELEKTRIČNOM

ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I

KLIMATIZACIJA

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE

OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE

OTPADOM TE DJELATNOSTI

SANACIJE OKOLIŠA

9 197 52.652.219 -4.638.318 16 182 64.364.591 1.431.761

GRAĐEVINARSTVO 99 868 269.861.240 400.303 102 606 200.241.653 8.242.780

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;

POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

179 700 485.822.854 -8.200.652 176 671 533.593.231 -4.625.086

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 37 147 99.994.206 1.859.557 34 110 48.548.468 734.648

DJELATNOSTI PRUŽANJA

SMJEŠTAJA TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE

65 327 84.138.545 -4.609.941 91 362 101.764.929 -9.200.846

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 12 24 1.515.151 -257.174 14 23 3.486.887 -189.357

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I

DJELATNOSTI OSIGURANJA

POSLOVANJE NEKRETNINAMA 35 20 10.902.867 -8.456.688 38 5 2.202.536 -9.242.140

STRUČNE, ZNANSTVENE I

TEHNIČKE DJELATNOSTI 35 109 25.377.929 -4.815.252 46 107 20.052.607 1.449.264

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE

USLUŽNE DJELATNOSTI 22 33 8.339.184 -63.315 31 54 22.729.727 1.653.496

69

JAVNA UPRAVA I OBRANA;

OBVEZNO SOCIJALNO

OSIGURANJE

OBRAZOVANJE 5 23 3.475.475 183.618 6 38 9.583.470 477.455

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 6 31 7.204.254 408.317 6 23 4.161.370 801.679

UMJETNOST, ZABAVA I

REKREACIJA 11 12 2.277.386 -634.214 13 17 4.766.526 884.940

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 4 14 3.856.724 51.649 12 17 3.460.399 141.924

UKUPNO SVE DJELATNOSTI 659 3.128 1.265.403.227 -44.918.537 725 2.867 1.210.605.933 -32.700.340

Izvor: Fina

70

DODATAK BR. 3: ULOV I UZGOJ (PROIZVODNJA) MORSKE RIBE, LJUSKAVACA, KAMENICA TE OSTALIH MEKUŠACA I ŠKOLJAKŠA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U RAZDOBLJU 2010.-2015.

(2010.-2012.)

2010. 2011. 2012.

ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom)

Dubrovačko primorje

plava riba 2.018,30 0,00 0 504,00 0,00 0 421,58 0,00 0

ostala riba 4.193,20 0,00 0 2.474,55 0,00 0 1.137,95 0,00 0

ljuskavci 0,00 0,00 0 2,30 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 nema podatka 123.715

mekušci 139,70 0,00 0 287,70 0,00 0 175,40 0,00 0

ukupno 6.351,20 0,00 0 3.268,55 0,00 0 1.734,93 0,00 123.715

Janjina

plava riba 88,10 0,00 0 49,90 0,00 0 30,00 0,00 0

ostala riba 204,70 0,00 0 272,45 0,00 0 461,70 0,00 0

ljuskavci 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 289,00 0,00 0 207,00 0,00 0 573,10 nema podatka 1.100

mekušci 20,90 0,00 0 72,30 0,00 0 131,70 0,00 0

ukupno 602,70 0,00 0 601,65 0,00 0 1.196,50 0,00 1.100

Lastovo

plava riba 1.223,00 0,00 0 367,50 0,00 0 3.152,50 0,00 0

ostala riba 24.071,70 0,00 0 17.820,17 0,00 0 10.394,11 0,00 0

ljuskavci 9.403,10 0,00 0 7.614,03 0,00 0 1.940,41 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 6.482,00 0,00 0 4.239,20 0,00 0 2.770,90 0,00 0

ukupno 41.179,80 0,00 0 30.040,90 0,00 0 18.257,92 0,00 0

Lumbarda

plava riba 2.234,00 0,00 0 1.286,00 0,00 0 2.154,00 0,00 0

ostala riba 13.966,30 0,00 0 16.686,00 0,00 0 10.291,80 0,00 0

ljuskavci 410,50 0,00 0 381,00 0,00 0 77,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 464,70 0,00 0 323,50 0,00 0 603,50 0,00 0

ukupno 17.075,50 0,00 0 18.676,50 0,00 0 13.126,30 0,00 0

Metković

plava riba 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 51.300,00 206.000

ljuskavci 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ukupno 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 51.300,00 206.000

Mljet

plava riba 452,10 0,00 0 386,50 0,00 0 285,00 0,00 0

ostala riba 3.502,70 0,00 0 3.006,00 0,00 0 2.527,30 34.500,00 80.500

ljuskavci 193,00 0,00 0 131,50 0,00 0 143,50 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 143,00 0,00 0 136,00 0,00 0 414,40 0,00 0

ukupno 4.290,80 0,00 0 3.660,00 0,00 0 3.370,20 34.500,00 80.500

Opuzen

plava riba 1.530,00 0,00 0 1.621,00 0,00 0 3.675,00 0,00 0

ostala riba 470,00 0,00 0 2.502,00 0,00 0 1.115,00 0,00 0

ljuskavci 0,00 0,00 0 22,00 0,00 0 19,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0,00 0 142,00 0,00 0 50,00 0,00 0

ukupno 2.000,00 0,00 0 4.287,00 0,00 0 4.859,00 0,00 0

Slivno

plava riba 295,00 0,00 0 316,00 0,00 0 226,00 0,00 0

ostala riba 7.274,00 0,00 0 4.967,20 0,00 0 4.105,00 0,00 0

ljuskavci 5,00 0,00 0 73,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

71

mekušci 431,00 0,00 0 257,00 0,00 0 253,00 0,00 0

ukupno 8.005,00 0,00 0 5.613,20 0,00 0 4.584,00 0,00 0

Ston

plava riba 7.872,40 0,00 0 6.983,80 0,00 0 8.741,35 0,00 0

ostala riba 3.596,90 0,00 0 4.491,05 0,00 0 4.971,45 0,00 0

ljuskavci 122,70 0,00 0 109,20 0,00 0 98,10 0,00 0

školjke 541,00 0,00 0 327,00 0,00 0 1.972,00 nema podatka 784.391

mekušci 958,70 0,00 0 1.054,10 0,00 0 855,77 0,00 0

ukupno 13.091,70 0,00 0 12.965,15 0,00 0 16.638,67 0,00 784.391

Vela Luka

plava riba 1.732.783,00 0,00 0 2.313.216,30 0,00 0 1.234.143,50 0,00 0

ostala riba 25.088,60 0,00 0 9.436,35 0,00 0 18.030,55 0,00 0

ljuskavci 320,30 0,00 0 705,30 0,00 0 217,20 0,00 0

školjke 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 746,40 0,00 0 835,75 0,00 0 1.243,80 0,00 0

ukupno 1.758.938,30 0,00 0 2.324.193,70 0,00 0 1.253.635,05 0,00 0

Ukupno FLAG JJ

plava riba 1.748.495,90 0,00 0 2.324.731,00 0,00 0 1.252.828,93 0,00 0

ostala riba 82.368,10 0,00 0 61.655,77 0,00 0 53.034,86 85.800,00 286.500

ljuskavci 10.454,60 0,00 0 9.038,33 0,00 0 2.495,21 0,00 0

školjke 830,00 0,00 0 534,00 0,00 0 2.545,10 nema podatka 909.206

mekušci 9.386,40 0,00 0 7.347,55 0,00 0 6.498,47 0,00 0

ukupno 1.851.535,00 0,00 0 2.403.306,65 0,00 0 1.317.402,57 85.800,00 1.195.706,00

DNŽ

plava riba 1.941.515,20 0,00 0 2.506.940,60 0,00 0 1.415.706,53 0,00 0

ostala riba 215.848,61 0,00 0 196.042,17 0,00 0 215.898,25 133.238,00 451.500

ljuskavci 50.052,08 0,00 0 45.770,69 0,00 0 26.499,31 0,00 0

školjke 1.753,40 0,00 0 939,50 0,00 0 3.035,30 nema podatka 910.706

mekušci 23.934,40 0,00 0 25.292,42 0,00 0 29.965,54 0,00 0

ukupno 2.233.103,69 0,00 0 2.774.985,38 0,00 0 1.691.104,93 133.238,00 1.362.206

RH

plava riba 43.917.614,83 527.028,00 13.623 63.075.076,00 2.207.888,00 36.287 56.243.628,56 1.941.365,00 32.615

ostala riba 4.038.839,77 0,00 0 4.467.466,83 0,00 0 4.305.979,37 4.582.149,00 14.481.058

ljuskavci 541.600,35 0,00 0 483.899,27 0,00 0 444.428,47 0,00 0

školjke 107.109,83 0,00 0 132.389,83 0,00 0 170.128,17 nema podatka 2.797.677

mekušci 899.765,30 0,00 0 1.012.494,21 0,00 0 1.113.703,03 0,00 0

ukupno 49.504.930,08 527.028,00 13.623 69.171.326,14 2.207.888,00 36.287 62.277.867,60 6.523.514,00 17.311.350

(2013.-2015)

2013. 2014. 2015.

uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom) ulov (kg) uzgoj (kg) uzgoj (kom)


plava riba 0,00 0 1.868,50 0,00 0 1.219,65 0,00 0

ostala riba 0,00 0 321,35 0,00 0 803,35 0,00 0

ljuskavci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,60 0,00 0

školjke nema podatka 201.940 8,00 nema podatka 160.225 6,00 nema podatka 273.308

mekušci 0,00 0 358,30 0,00 0 227,40 0,00 0

ukupno 0,00 201.940 2.556,15 0,00 160.225 2.257,00 0,00 273.308

Janjina

plava riba 0,00 0 599,00 0,00 0 562,50 0,00 0

ostala riba 0,00 0 982,80 0,00 0 1.240,90 0,00 0

ljuskavci 0,00 0 24,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke nema podatka 10.840 2.838,00 nema podatka 3.870 1.651,20 nema podatka 112.280

mekušci 0,00 0 148,00 0,00 0 92,00 0,00 0

ukupno 0,00 10.840 4.591,80 0,00 3.870 3.546,60 0,00 112.280

Lastovo

plava riba 0,00 0 1.548,90 0,00 0 522,80 0,00 0

ostala riba 0,00 0 9.480,37 0,00 0 8.736,47 0,00 0

ljuskavci 0,00 0 2.076,87 0,00 0 1.801,34 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

72

mekušci 0,00 0 2.471,99 0,00 0 2.645,67 0,00 0

ukupno 0,00 0 15.578,13 0,00 0 13.706,28 0,00 0

Lumbarda

plava riba 0,00 0 5.377,00 0,00 0 3.952,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 25.308,30 0,00 0 18.804,50 0,00 0

ljuskavci 0,00 0 171,00 0,00 0 377,50 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 855,00 0,00 0 685,50 0,00 0

ukupno 0,00 0 31.711,30 0,00 0 23.819,50 0,00 0

Metković

plava riba 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 0,00 40.600,00 151.500 0,00 56.100,00 200.000

ljuskavci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ukupno 0,00 0 0,00 40.600,00 151.500 0,00 56.100,00 200.000

Mljet

plava riba 0,00 0 581,00 0,00 0 641,80 0,00 0

ostala riba 31.261,00 120.750 4.599,50 30.377,00 151.250 2.998,80 39.085,00 176.250

ljuskavci 0,00 0 253,00 0,00 0 263,85 0,00 0

školjke nema podatka 50.000 0,00 nema podatka 40.000 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 538,80 0,00 0 358,60 0,00 0

ukupno 31.261,00 170.750 5.972,30 30.377,00 191.250 4.263,05 39.085,00 176.250

Opuzen

plava riba 0,00 0 3.048,80 0,00 0 3.581,50 0,00 0

ostala riba 0,00 0 278,82 0,00 0 387,00 0,00 0

ljuskavci 0,00 0 18,00 0,00 0 0,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

ukupno 0,00 0 3.345,62 0,00 0 3.968,50 0,00 0

Slivno

plava riba 0,00 0 0,00 0,00 0 476,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 8.306,00 0,00 0 4.420,00 0,00 0

ljuskavci 0,00 0 184,00 0,00 0 231,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 nema podatka 48.444

mekušci 0,00 0 630,50 0,00 0 99,00 0,00 0

ukupno 0,00 0 9.120,50 0,00 0 5.226,00 0,00 48.444

Ston

plava riba 0,00 0 9.588,36 0,00 0 16.294,90 0,00 0

ostala riba 0,00 0 3.819,38 4.310,00 12.860 3.606,85 3.991,00 13.859

ljuskavci 0,00 0 69,80 0,00 0 31,50 0,00 0

školjke nema podatka 2.189.836 14.922,80 nema podatka 382.208 14.238,00 nema podatka 631.500

mekušci 0,00 0 2.075,35 0,00 0 1.502,05 0,00 0

ukupno 0,00 2.189.836 30.475,69 4.310,00 395.068 35.673,30 3.991,00 645.359

Vela Luka

plava riba 0,00 0 2.478.343,80 0,00 0 2.379.755,00 0,00 0

ostala riba 0,00 0 10.168,80 0,00 0 7.401,10 0,00 0

ljuskavci 0,00 0 199,95 0,00 0 178,00 0,00 0

školjke 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0

mekušci 0,00 0 1.062,60 0,00 0 550,60 0,00 0

ukupno 0,00 0 2.489.775,15 0,00 0 2.387.884,70 0,00 0

Ukupno FLAG JJ

plava riba 0,00 0 2.500.955,36 0,00 0 2.407.006,15 0,00 0

ostala riba 31.261,00 120.750 63.265,32 75.287,00 315.610 48.398,97 99.176,00 390.109

ljuskavci 0,00 0 2.996,62 0,00 0 2.883,79 0,00 0

školjke nema podatka 2.452.616 17.768,80 nema podatka 586.303 15.895,20 nema podatka 1.065.532

mekušci 0,00 0 8.140,54 0,00 0 6.160,82 0,00 0

ukupno 31.261,00 2.573.366,00 2.593.126,64 75.287,00 901.913,00 2.480.344,93 99.176,00 1.455.641,00

DNŽ plava riba 0,00 0 2.838.227,06 0,00 0 2.706.765,29 0,00 0

ostala riba 31.261,00 120.750 229.857,73 83.652,00 342.490 198.821,88 177.673,00 669.765

73

ljuskavci 0,00 0 49.222,83 0,00 0 67.213,30 0,00 0

školjke nema podatka 2.460.387 18.428,80 nema podatka 589.738 16.232,60 nema podatka 1.074.332

mekušci 0,00 0 31.918,40 0,00 0 28.663,84 0,00 0

ukupno 31.261,00 2.581.137 3.167.654,82 83.652,00 932.228 3.017.696,91 177.673,00 1.744.097

RH

plava riba 2.989.192,00 47.785 72.251.433,07 2.202.692,00 31.989 65.755.808,28 2.234.569,00 31.500

ostala riba 5.491.013,00 16.570.959 3.982.555,80 7.296.473,00 19.828.450 3.926.375,20 9.028.081,00 23.922.771

ljuskavci 0,00 0 757.243,70 0,00 0 871.340,82 0,00 0

školjke nema podatka 3.700.508 789.141,85 nema podatka 3.701.475 962.452,15 nema podatka 10.269.695

mekušci 0,00 0 1.600.402,10 0,00 0 1.311.236,76 0,00 0

ukupno 8.480.205,00 20.319.252 79.380.776,52 9.499.165,00 23.561.914 72.827.213,21 11.262.650,00 34.223.966

74

DODATAK BR. 4: BROJ I VRSTE PLOVILA NA PODRUČJU FLAG -A JUŽNI JADRAN , 2013.-2015.

Plovila prema vrstama

2013. 2014. 2015.

plovila

veličina

GT snaga KW plovila

veličina

GT snaga KW plovila

veličina

GT snaga KW

Dubrovačko

primorje

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

brodice 11 17,00 294,90 12 18,00 321,40 22 42,28 742,07

ukupno 11 17,00 294,90 12 18,00 321,40 22 42,28 742,07

Janjina

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

brodice 4 4,42 53,28 4 4,42 53,28 7 7,59 63,60

ukupno 4 4,42 53,28 4 4,42 53,28 7 7,59 63,60

Lastovo

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

brodice 38 91,61 1194,61 38 91,61 1194,61 54 122,30 1737,26

ukupno 38 91,61 1194,61 38 91,61 1194,61 54 122,30 1737,26

Lumbarda

brodovi 1 27,64 147,00 1 27,64 147,00 1 27,64 147,00

brodice 16 44,13 971,11 16 44,13 971,11 34 102,55 1787,12

ukupno 17 71,77 1118,11 17 71,77 1118,11 35 130,19 1934,12

Metković

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

brodice 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 1 1,98 6,60

ukupno 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 1 1,98 6,60

Mljet

brodovi 1 12,35 106,60 1 12,35 106,60 1 12,35 106,60

brodice 20 54,55 768,51 20 54,55 768,51 37 88,28 1087,02

ukupno 21 66,90 875,11 21 66,90 875,11 38 100,63 1193,62

Opuzen

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

brodice 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

ukupno 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

Slivno

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

brodice 7 35,62 280,56 7 35,62 280,56 14 44,19 360,34

ukupno 7 35,62 280,56 7 35,62 280,56 14 44,19 360,34

Ston

brodovi 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00 0 0,00 0,00

brodice 41 72,77 994,58 42 73,77 997,88 58 112,38 1582,30

ukupno 41 72,77 994,58 42 73,77 997,88 58 112,38 1582,30

Vela Luka

brodovi 15 1109,17 4591,60 15 1109,17 4591,60 15 1109,17 4591,60

brodice 30 67,77 631,11 32 70,97 654,01 209 439,03 3893,82

ukupno 45 1176,94 5222,71 47 1180,14 5245,61 224 1548,20 8485,42

Ukupno

FLAG JJ

brodovi 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20 17 1149,16 4845,20

brodice 167 387,87 5188,66 171 393,07 5241,36 436 960,58 11260,13

ukupno 184 1537,03 10033,86 188 1542,23 10086,56 453 2109,74 16105,33

DNŽ

brodovi 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76 26 1651,96 7484,76

brodice 398 947,32 17516,45 404 962,61 17922,34 1005 2286,80 31514,68

ukupno 424 2599,28 25001,21 430 2614,57 25407,10 1031 3938,76 38999,44

RH

brodovi 657 35671,09 166738,85 658 35710,14 167433,37 653 35813,19 167113,55

brodice 3735 10420,71 180156,79 3816 10536,21 182022,83 7196 17998,66 262632,34

ukupno 4392 46091,80 346895,64 4474 46246,35 349456,20 7849 53811,85 429745,89

*uključuje aktivna i neaktivna plovila u određenoj godini

75

DODATAK BR. 5: BROJ I VRSTE RIBARSK I MREŽA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN . 2010.-2015.

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.


koće 0 0 0 0 0 0

plivarice 1 1 1 0 1 0

potegače 3 4 2 3 3 1

stajačice 4 7 6 3 5 5

Janjina

koće 0 0 1 0 0 0



stajačice 8 13 10 5 5 6

Lastovo

koće 1 1 1 0 0 0



stajačice 103 82 59 58 47 50

Lumbarda

koće 2 2 1 1 1 1



stajačice 31 19 11 13 12 12

Metković

koće 0 0 0 0 0 0




Mljet

koće 0 0 0 0 0 0



stajačice 20 20 19 13 17 14

Opuzen

koće 1 2 4 1 0 0




Slivno

koće 2 3 3 2 1 1




Ston

koće 0 0 0 0 0 0



stajačice 43 63 37 36 39 37

Vela Luka

koće 4 4 4 1 1 1

plivarice 14 13 16 15 15 14


stajačice 32 25 23 24 24 24

Ukupno FLAG JJ

koće 10 12 14 5 3 3

plivarice 24 17 21 23 23 21

potegače 25 26 20 25 17 12

stajačice 246 238 169 156 153 152

DNŽ

koće 25 30 27 16 14 12

plivarice 47 30 36 41 42 37

potegače 60 76 60 60 51 52

76

stajačice 540 565 403 376 372 367

RH

koće 633 636 610 600 596 560

plivarice 353 336 307 294 313 290

potegače 313 334 319 294 256 226

stajačice 3669 4125 3692 3034 3014 2933 *broj plovila koja su koristila navedeni alat

DODATAK BR. 6: POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA NA PODRUČJU FLAG-A JUŽNI JADRAN U 2015.

JLS FLAG-a Ukupno broj

OPG-a

Ukupno broj

članova OPG-a

Ostali org.

oblici

Općina Lumbarda 93 103 1

Općina Vela Luka 416 329 6

Općina Lastovo 102 93 5

Općina Mljet 103 70 2

Općina Ston 326 297 8

Općina Trpanj 65 53 1

Općina Dubrovačko

primorje 182 119 0

Metković 1.136 1.204 16

Opuzen 795 904 21

Kula Norinska 291 249 4

Slivno 352 401 15

UKUPNO FAG 3822 3861 79

Izvor: APPRRR 2015.

DODATAK BR. 7: VELIČINA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA NA PODRUČJU FLAG -A JUŽNI JADRAN U 2015.

JLS FLAG-a Manje od 3 ha 3-20 ha Veće od 20 ha

Općina Dubrovačko primorje 30,6% 26,8% 42,6%

Općina Ston 54,2% 21,9% 24,8%

Općina Janjina 80,7% 19,3% 0,0%

Općina Lastovo 93,2% 6,8% 0,0%

Općina Lumbarda 85,3% 14,7% 0,0%

Općina Mljet 83,1% 16,9% 0,0%

Općina Vela Luka 86,3% 13,7% 0,0%

Metković 47,5% 22,3% 30,1%

Opuzen 78,0% 19,9% 2,1%

Kula Norinska 84,6% 15,4% 0,0%

Slivno 70,0% 22,9% 7,1%

Izvor: APPRRR, 2015.

77

DODATAK BR. 8: RELATIVNA MEĐU POPISNA PROMJENA BROJA STANOVNIKA PO GRADOVIMA I OPĆINAMA FLAG-A JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001. -2011. GODINE


DODATAK BR. 9: UKUPNO PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINA I GRADOVA NA PODRUČJU FLAG JUŽNI JADRAN I DNŽ U 2001. -2014. GODINE


78

DODATAK BR. 10: SWOT ANALIZA RAZVOJA PODRUČJA FLAG -A JUŽNI JADRAN

SNAGE SLABOSTI Opće zemljopisne značajke područja

Dobra razvedenost obale

Dobri potencijali za obnovljive izvore energije

(sunce, vjetar)

Opće zemljopisne značajke područja

Nepovoljan geografski oblik FLAG-a – fizička

odijeljenost pojedinih dijelova FLAG-a (otoci)

Nedovoljna i loša prometna povezanost područja

FLAG-a s ostatkom zemlje i unutar područja (malo

direktnih linija s Dubrovnikom)


vanjskim tržištima (prometna izoliranost DNŽ od

ostale Hrvatske)

Slaba međuotočna povezanost

Prirodna i kulturna baština

Povoljna klimatska obilježja

Bogata prirodna baština (nacionalni park, 2 parka

prirode, 1 regionalni park

Očuvana priroda, krajobrazi

Dobra kakvoća mora i kakvoća zraka

Brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna

baština (materijalna i nematerijalna baština

Bogata prirodna baština, bioraznolikost, bogatstvo

vode

Izrazite krajobrazne vrijednosti prostora

Brojna i raznovrsna, bogata i atraktivna kulturna

baština (materijalna i nematerijalna baština,

kulturno-povijesna baština)

Povoljni okolišni uvjeti.

Raznolikost flore i faune u obalnim područjima,

uključujući mnoge endemske vrste.

Utvrđena Natura 2000 morska područja kao dio

procesa uspostave ekološke mreže Natura 2000

koja omogućava očuvanje staništa koji doprinose


Prirodna i kulturna baština

Ugrožena prirodna baština (kanalizacija,odvodnja,

odlagališta otpada, poplave)

Sukob interesa: zaštita prirode i poljoprivredna

proizvodnja

Nedovoljno vrednovanje pojedinih zaštićenih

područja, krajobraza i nedostatak planova

upravljanja za pojedina zaštićena područja

Manjak programa i projekta održivog korištenja

prirodne i kulturne baštine

Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada i divlja

odlagališta u nekim dijelovima FLAG-a

Zapuštene protupožarne staze

Nedovoljna zaštita i obnova kulturne baštine

Gradnja u zaštićenim područjima - širenje

“apartmanskih naselja“ i narušavanje graditeljske i

urbanističke baštine

Prometna i komunalna infrastruktura, energetika

Pokrivenost čitavog područja mrežom cesta i

putova

Vodoopskrbom pokriveno gotovo cijelo područje

FLAG-a

Kvalitetnom elektroopskrbom pokriveno cijelo

područje FLAG-a osim nekih dijelova

Postojanje resursa za korištenje obnovljivih izvora

energije i proizvodnju električne energije iz

alternativnih izvora (voda, sunce, vjetar)

Prometna i komunalna infrastruktura, energetika

Nedovoljno održavana prometna infrastruktura (loše

stanje nerazvrstanih cesta)

Loša pokrivenost telekomunikacijskom mrežom na

otocima (mala brzina interneta)

Nezadovoljavajuće stanje vodoopskrbnog sustava;

korištenje azbestnih cijevi u javnom vodovodu

Neretva – Pelješac - Korčula – Lastovo (nedovoljno

razvijen sustav vodovoda

Sezonska opterećenja zbog povećane potrošnje u

turističkoj sezoni

Nepostojanje kanalizacijskog sustava na poluotoku

Pelješcu i otocima (Lastovo, Mljet, Dubrovačko

primorje), u dolini Neretve , osim otoka Korčule i

neizgrađeni sustavi odvodnje i sustava za

pročišćavanje otpadnih voda

Veliki troškovi prijevoza otpada do odlagališta zbog

prostornog disperziteta i naselja s malim brojem

stanovnika, naročito s otoka i teritorijalne

prekinutost od ostatka RH otežan prijevoz otpada na

graničnim prijelazima

79

Gospodarstvo

Općenito

Dobri resursi za poljoprivredu, osobito voćarstvo,

vinogradarstvo, maslinarstvo

Razvijeno vinogradarstvo, pčelarstvo,

maslinarstvo, voćarstvo, vrhunski proizvodi

vinarstva, školjkarstva,

Mali prerađivački pogoni (uljare, vinarije)

Dobri resursi za “zeleno poduzetništvo“

Razvijen turizam, Korčula (i druga središta), u

obalnom dijelu FLAG-a pojedinačni vrhunski

turistički kapaciteti (Grad Korčula, Slano, Vela

Luka)

Tradicija brodogradnje manjih brodova

Izgrađene poslovne zone u nekim područjima


povećanjem tržišne potražnje - povećana potražnja

za ribom i školjkama generirana turizmom, hrana,

sport, kultura,-tradicija


Povoljni okolišni uvjeti

Raznolikost flore i faune u obalnim područjima,

uključujući mnoge endemske vrste

Utvrđena ekološka mreža Natura 2000

omogućava očuvanje staništa koji doprinose


Visoka kvaliteta proizvoda ribarstva i

školjkarstva zbog povoljnih okolišnih uvjeta

kvalitete mora i raznolikosti morskih staništa


povećanjem tržišne potražnje - povećana

potražnja za ribom i školjkama generirana

turizmom, hrana, sport, kultura,-tradicija

Iskustvo u pružanju turističkih usluga

Ribarstvo i školjkarstvo važna su sastavnica

identiteta lokalnih zajednica i čitavog područja

FLAG-a

Gospodarstvo

Općenito

Usitnjenost i raštrkanost zemljišnih posjeda i

neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Nedovoljna potpora razvoju malih poljoprivrednih

gospodarstava

Nedovoljna ulaganja u znanje, tehnologiju,

inovaciju proizvodnje i prerade

Nedovoljno razvijena ekološka poljoprivredna

proizvodnja

Manjak sustavnog predstavljanja i promoviranja

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, osobito

autohtonih

Nedovoljna organiziranost i povezanost proizvođača

u poljoprivredi i umreženost poljoprivrednih

proizvođača s turizmom

Nedostatan razvoj „zelenog poduzetništva“

Nedovoljno razvijen ruralni turizam u naseljima u

unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca (sportski,

kulturni, zdravstveni i dr.)

Manjak sustavnog korištenja turizam za razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti

Manjak turističke infrastrukture osobito u

unutrašnjosti otoka i poluotoka Pelješca

Slabi razvoj obrtništva

Nedostatak poduzetničke inicijative i

nemotiviranost radno sposobnog stanovništva



vanjskim tržištima (prometna izoliranost DNŽ od

ostale Hrvatske)

Slaba međuotočna prometna i poslovna povezanost


međugeneracijskog obnavljanja u ribarstvu i

školjkarstvu, nedostatak interesa mladih,




školjaka

Nedovoljna suradnja između znanosti i sektora te

nedostatak korištenja primijenjenih znanstvenih i

istraživanja i rezultata u proizvodnji

Nedovoljno razvijeni i skupi kanali distribucije

Slaba diversifikacija, nizak stupanj finalizacije i

promocije lokalnih proizvoda.

Nedovoljna lokalna suradnja između različitih

gospodarskih dionika koji predstavljaju različite

interesne skupine u obalnim/otočnim zajednicama

Nedovoljan broj proizvoda dodane vrijednosti


Nerazvijenost infrastrukture vezane uz trženje

(manjak ribarnica, prodajnih mjesta i dr.)

Manjak inovativnosti i poduzetništva


školjkarskih mjesta za razvoj specifičnih oblika

turizma (kulturni, sportske, gastro/eno i drt.)

Gubitak tradicionalnih vještina i znanja u ribarstvu

i uzgoju školjaka

80

Školjarstvo

Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora- kvaliteta

prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka

Prirodni rezervat – zaštita dobrih prirodnih uvjeta

za školjkarstvo

Tradicija uzgoja školjaka (kamenica)

Iskustvo, dobro poznavanje i vještine u uzgoju/

proizvodnji školjaka

Povoljni prirodni uvjeti, čistoća mora- kvaliteta

prirodnih uvjeta za uzgoja školjaka

Prirodni ciklus uzgoja/proizvodnje školjaka

Prepoznatljivost kvalitete, posebnosti i

jedinstvenosti proizvoda (europska plosnata

kamenica)

Nema konkurencije na lokalnom i domaćem

tržištu

Blizina Dubrovnika, svjetske turističke

destinacije i razvijene turističke destinacije DNŽ

Prilagodljivost, opstojnost djelatnosti

uzgoja/proizvodne školjaka

Izrada marketinške studije za Malostonsku

kamenicu

Sposobnost opskrbljivanja tržišta ujednačenom

količinom i kvalitetom proizvoda

Ribarstvo

Snažna tradicija ribarstva

Raspoloživa radna snaga sa znanjima i iskustvima

u preradi ribe (Vela Luka)

Znanja, vještine, iskustvo, dobro poznavanje

tehnika i vještina u ribarstvu

Dio ribara s obzirom na veličinu plovila i vrste

alata ulov iskrcavaju na privezištima

Prilagodljivost i opstojnost poslovanja jednog

dijela ribara otežanim uvjetima

Razvijen turizam na području FLAG-a i porast

potražnje posebno specifičnih oblika turizma

(participativno-iskustveni turizam, gastro-eno

turizam, kulturni i sportski turizam i dr.)


ribarstvu

Gubitak identiteta ribarskih i školjkarskih zajednica

Školjkarstvo

Problemi s koncesijama u Malostonskom zaljevu

zbog komplikacija oko nadležnosti- Vlada/Županija

Smanjenje prirodne populacije (kamenica, dagnja)

nepostojanje mrjestilišta za školjkaše i osiguravanja

mlađa

Ugroženost uzgoja školjaka od predatora (orade)

protiv kojih nije moguća učinkovita zaštita zbog

ograničenja ribolova u prirodnom rezervatu

Mala proizvodnja školjaka, nedovoljna za plasman

na nova tržišta

Manjak odgovarajuće obalne infrastrukture,

nedostatak otpremnih centara, pristaništa

Neadekvatna flota plovila za uzgoj školjkara

Manjak odgovarajućeg suvremenog

purifikacijskog centra

Neiskorištenost rastućih potencijala lokalnog

/regionalnog tržišta za plasman školjaka -

Dubrovnika svjetske turističke destinacije

Manjak ulaganja u tehnološka unapređenja

uzgoja/proizvodnje i u plasman školjaka

Nedovoljna povezanost i suradnja školjkara

Neorganizirano tržište; većinom je lokalno, direktna prodaja na uzgajalištima ili restoranima, samo mali dio se dalje distribuira

Izostanak diversifikacija proizvoda - proširenje palete proizvoda akvakulture razvitkom novih proizvoda od postojećih vrsta iz uzgoja ili uvođenjem novih vrsta u uzgoj

Neadekvatno odlaganje otpada stvorenog u

proizvodnom procesu

Pretjerana gradnja na obalnom području koja utječe

na ekosustave

Izostanak investicija u infrastrukturu uzgajališta

školjki i riba zadnjih godina na području DNŽ

Ribarstvo

Ograničenja ili nemogućnost za ribolova zbog

zaštite prirode (Prirodni rezervat Malostonski

zaljev; područja NATURA 2000 na prostoru

Lastova, NP Mljet, zatvoreni kanali za koćare i dr.)

Štete od predatora ( dupini, tune) i neadekvatne

naknade

Ribari rade uglavnom u teritorijalnom moru,

zanemariv dio u ZERP-u

Nedostatna modernizacija ribarske flote

Nema ribarskih luka, skladišta, hladnjača, pogona

za pakiranje i dr.

Manjak iskrcajnih mjesta, sadašnja su prostorno

oskudna i imaju slabe pristupne prometnice

Nerazumijevanje nadležnih lučkih uprava za ribare,

davanje prednosti nautičkom turizmu

Nedostatak prodajnih mjesta (ribarnica)

Manjak u uvođenja i korištenja suvremenih načina

prodaje ( e- trgovina i dr.)

81

Nedostatna ulaganja u tehnološka unapređenja

Manjak prerade i proizvodne ribljih prerađevina

Slaba ili nepostojeća diversifikacija u ribarstvu

Nedovoljna potpora i ulaganja u ribarsku flotu i

opremu

Nedovoljna povezanost ribarstva s turizmom i

drugim djelatnostima (obrazovanje, zaštita prirode,

kultura i dr.)

Tržište radne snage

Stručnjaci s poznavanjem vještina za proizvodnju

autohtonih proizvoda, za marikulturu

(školjkarstvo - Dubrovačko primorje, Ston; uzgoj

ribe)

Stručnjaci za poljoprivredu, turistički djelatnici,

stočari (Dubrovačko primorje, Lastovo) pčelari,

ugostitelji

Tržište radne snage

Nedostatak radne snage u poljoprivrednim i

turističkim zanimanjima (posebice stručne,

kvalificirane radne snage za visoko kvalitetne

proizvode i usluge)

Nezainteresiranost srednjoškolske populacije za

obrazovanje za tražena zanimanja

Nedovoljno stipendiranje deficitarnih zanimanja isl.

Strukturna nezaposlenost, nerazmjer između ponude

i potražnje za radnom snagom

Nedostatak međugeneracijskog obnavljanja u

ribolovu i školjkarstvu nedostatak interesa

mladih, kvalificiranih i poduzetnih osoba za rad u

ribarskoj industriji.

Nezaposlenost, sezonska zaposlenost i ograničena

alternativa zapošljavanja koja posebno pogađa

obalne, ruralne i otočke zajednice što rezultira

starenjem i depopulacijom zajednica.

Stanovništvo

Dobri pojedinačni primjeri mladih obitelji koje

ostaju živjeti i raditi na području FLAG-a i

poduzetnika u malim sredinama

Proaktivni mladi visokoobrazovani ljudi

umirovljeni stručnjaci koji doprinose razvoju

većeg dijela područja FLAG-a

Stanovništvo

Depopulacija čitavog područja FLAG-a

Starenje stanovništva,

Mali prirodni prirast

Nedovoljna obrazovanost i educiranost ukupnog

stanovništva

Kvaliteta življenja

Tradicija dobrog obrazovanja - kvaliteta

nastavnika i provedbe obrazovnih programa

Dobra mreža objekata osnovnih škola

Mnogobrojni i raznovrsni kulturni

programi/događaji

Visoka kvaliteta dijela kulturnih programa,

međunarodna prepoznatljivost

Nedostatak sportske dvorane i prostora za

vježbanje na otvorenom (Ston, Mljet)

Očuvanost i njegovanje lokalne nematerijalne

kulturne baštine (folklor, proslave i priredbe i dr.)

Angažirano sudjelovanje pojedinih organizacija

civilnog u javnom životu

Uspješan rad nekih organizacija civilnog društva

Kvaliteta življenja

Manjak vrtića u nekim područjima FLAG-a (Mljet)

Nedovoljna opremljenost i moderniziranost škola

Manjak srednjih škola uzrokuje velike dnevne

migracije mladih i opterećenost srednjih škola u

Korčuli i Blatu; potreba srednje škole na Pelješcu za

učenike s Mljeta

Nedostatak dodatnih programa obrazovanja za

mlade (glazbeni odgoj i dr.) i programa vezanih za

posebnosti razvoja područja FLAG-a

Nedovoljna suradnja obrazovnih institucija s

gospodarskim subjektima

Nedostatna sportsko-rekreacijska infrastruktura,

programi i sadržaji

Manjak program za unapređenje uvjeta i kvalitete

rada u zdravstvenim djelatnostima; nedovoljno

održavanje zdravstvene infrastrukture, nedostatak

specijalističkog kadra

Otežano djelovanje hitne medicinske pomoći

Nedovoljno poboljšanje uvjeta života ljudi s

posebnim potrebama, umirovljenika (manjak

domova i sl.)

82

Potencijali u kulturi nedovoljno su vrednovani i

iskorišteni za razvoj FLAG-a

Nedovoljna uključenost organizacija civilnoga

društva u upravljanje razvojem (većina udruga

neaktivne)

PRILIKE PRIJETNJE Mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz

fondova EU-a, državnih, županijskih i drugih

programa

Porast potražnje za selektivnim oblicima turizma

(gastro-enološki, kulturni, sportski, zdravstveni i

dr.) i elitnim turizmom

Porast potražnje za ekološkim poljoprivrednim

proizvodima i za autohtonim i brendiranim

proizvodima

Suradnja sa znanstvenim i istraživačkim

institucijama u RH i EU radi unapređenja

poduzetništva, proizvodnje, usluga, posebno

ribarstva i uzgoja/proizvodnje školjaka i stvaranja

dodane vrijednosti

Tehnološka unapređenja u uzgoju /proizvodnji

školjaka putem financiranja iz EU fondova i

drugih izvora

Mogućnosti daljnjeg razvoja kroz provedbu

Integriranog upravljanja obalnim područjem.

Provedba Strategije upravljanja morskim okolišem

i obalnim područjem

Povezivanje i suradnja s drugim sektorima čiji rast

utječe na razvoj školjkarstva i ribarstva (turizam,

zaštita okoliša, ruralni razvoj proizvodna

autohtonih prehrambenih proizvoda i dr.)

Stalni rast i podizanje kvalitete turizma u

Dubrovniku i na području DNŽ-a – razvoj

turizma i porast potražnje autohtone i kvalitetne

gastro-eno ponude, povećanje interesa za tradiciju,

običaje i život lokalnih zajednica (ribarska sela)

Mogućnost brendiranja proizvoda podrijetlom iz

zaštićenih područja i Natura 2000 područja

Promocija visoke nutritivne vrijednosti ribe i

školjkaša iz uzgoja.

Povećanje potražnje za ribom i školjkama na

domaćem inozemnim tržištima

Potencijalna tržišta za proizvode s većom

dodanom vrijednosti

Provedba master plana turizma DNŽ i drugih

županijskih razvojnih programa

Povećanje svijesti o okolišu i održivosti prirodnih

resursa

Jačanje suradnje, koordinacije i razmjene

informacija između tijela uključenih u

koordinaciju usluga na moru, na nacionalnoj i

transnacionalnoj razini

Neodgovarajuća provedba nacionalne politike

ruralnog i otočnog razvoja

Elementarne nepogode (požar, potresi) i ekološke

katastrofe (nesreće velikih tankera, smeće iz

susjednih država i dr.)

“Betoniziranje“ obale i apartmanizacija

Prostorno planiranje bez sudjelovanja lokalne

zajednice

Jačanje sive ekonomije

Korupcija na svim razinama društva

Spora i neučinkovita uprava

Međunarodni krizni događaji (migrantska kriza, dr.)

Povećanje prometa na Jadranu i rizik od onečišćenja.

Učestalost prirodnih katastrofa i nepovoljnih

vremenskih prilika

Klimatske promjene i njihov utjecaj na morski

okoliš.

Otežavajući pristup nacionalnom i izvoznim

tržištima školjaka i riba, zbog slabe i

neodgovarajuće prometne povezanosti DNŽ s

ostalim dijelovima Hrvatske

Smanjenje ribolovnih resursa u Jadranskom moru.

Konkurencija za morski prostor i korištenje

obalnog pojasa (nautički turizam, sportske luke i

lučice, pritiske za izgradnju zbog turističke

potrošnje)

Nemogućnost obnove koncesije za korištenje

pomorskog dobra

Potencijalno povećani troškovi i ograničenja u

uzgoju zbog područja Natura 2000.

Rastući troškovi poslovanja (naročito goriva) i

ostali ulazni troškovi u kombinaciji s niskom

cijenom prve prodaje proizvoda ribarstva.

Nered u organizaciji tržišta ribom

Konkurencija od proizvođača s nižim troškovima

proizvodnje (europskih i međunarodnih).

Negativni demografski trendovi: odlazak mladih i

iseljavanje, gubitak radne snage u školjkarstvu i

ribarstvu , rizik od starenja stanovništva,

iseljavanja aktivne radne snage, nedostatak

interesa mladih, poduzetnih i kvalificiranih ljudi

za rad u ribarskoj industriji, odljev

visokoobrazovanog stanovništva,


zajednica

Ograničena kupovna moć domaćih potrošača

Povećana mogućnost uvođenja štetnih vodenih

organizama i patogena (HAOP) u Jadran putem

balastnih voda zbog internacionalnog prijevoza

83

roba u Europu: neadekvatno obrađene balastne

vode koje se ispuštaju u Jadran mogu značajno

doprinijeti promjenama u domaćoj populaciji

morske biote te ozbiljno ugroziti bioraznolikost i

na lokalnoj i na (sub)regionalnoj razini

Nedostatak zajedničkih baza podataka s obzirom na

različite aspekte morskog okoliša

Nedostatak financijskih sredstava za provedbu

Sustava praćenja i promatranja za stalnu procjenu

stanja Jadranskog mora kao sastavnog dijela

Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim

područjem

Zakonska regulativa vezano za mrjestilišta u Malom

Stonu (pojasniti u čemu je prijetnja vezano za

zakonsku regulativu))

Onečišćenje okoliša –mora, neuređena kanalizacija i

odvodnja (precizirati od kuda dolazi, lokalno,

susjeda biH)

Dalje povećanje populacije predatora (orada) što

može dovesti do kraha proizvodnje školjaka (što je

tu prijetnja, ono što se tiče samog područja FLAG-

a, što je „izvana“

Neprovođenje propisanih mjera zaštitite okoliša u

području uzgoja i proizvodnje školjaka


ribarstvu

84

DODATAK BR. 11: KRITERIJI ODABIRA PROJEKTNI PRIJEDLOGA (ZAHTJEVA ZA POTPORU) FLAG-A JUŽNI JADRAN

Kriteriji za odabir projektnih ideja

Kriteriji Maks.

broj

bodova

Ostvaren

broj

bodova

Objašnjenje

evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija

Strateška

integracija

Projektna ideja usklađena je sa strateškim ciljevima

EU/nacionalne/regionalne razine

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Usklađenost s

LRSR

Projektna ideja usklađena je sa strateškim

programskim ciljevima i prioritetima LRSR

ako DA – 10 bodova

ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)

5

Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji

tradicijske baštine, vještina i metoda

revitalizacija/promocija tradicijske baštine, vještina i

metoda - 10 bodova

modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i

proizvoda u području – 5 bodova

ako NE – 0

Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije,

metodologije, znanja i vještine

uvođenje/promocija nove tehnologije, metoda, znanja

i vještina – 10 bodova

ako NE – 0

5

Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku

konstrukciju (osigurano financiranje)

ako DA – 15 bodova

ako NE – 0

(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje) Napomena:

Ovaj kriterij se primjenjuje isključivo u slučaju

potpore projektnim prijedlozima za natječaje kojima

je preduvjet 100% financiranja prije odobrenja

povrata sredstava

Projektna ideja ima osigurano minimalno 50%

vlastitih sredstava (za projekte koji moraju imati

osigurano min. 50% vlastitih izvora financiranja)

ako ima 75% - 10 bodova

ako ima 50-75% - 5 bodova

ako ima manje od 50% - 0 bodova

10

85

Ujednačen

razvoj cijelog

područja

Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju

cijelog područja FLAG-a

projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju sve 3

JLS – 6 bodova

projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 2 JLS

– 4 boda

projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 1 JLS

– 2 boda

Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za sve

stanovnike područja FLAG-a (nova radna

mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj

poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)

ako DA – 4 boda

djelomično – 2 boda

ako NE – 0 bodova

10

Uključenost

lokalne

zajednice

U realizaciju projektne ideje uključeni su

predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)

uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3 boda

uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda

uključeni predstavnici 1 sektora – 1 boda

Projektna ideja kreirana je i bit će provedena

primjenom načela „odozdo prema gore“

ako DA – 5 boda

ako NE – 0 bodova

8

Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava

ako DA – 5 bodova

ako NE – 0 bodova

5

Primjena u

drugim

područjima

Projektna ideja primjenjiva je i u drugim područjima,

i omogućuje umrežavanje aktivnosti

Ako DA – 3 boda

Ako NE – 0 bodova

3

Razvoj

gospodarstva

Projektna ideja predviđa održivo korištenje

postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela

održivog razvoja)

Ako DA – 7 bodova

Ako NE - 0 bodova

Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti

lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode

i usluge

Ako DA – 8 bodova

Ako NE – 0 bodova

15

Upravljanje

projektima

Ocjena sposobnosti i reference podnositelja/nositelja

projektnog prijedloga

3 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti

4

86

iznad 5.000 Eur – 5 bodova

2 i više uspješno provedenih projekata vrijednosti

veće od 5.000 Eur – 4 boda

1 uspješno proveden projekt vrijednosti veće od

5.000 Eur – 2 boda

Nema provedenih projekata vrijednosti veće od 5.000

Eur – 0 bodova

Jednake

mogućnosti

Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni, žene,

mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe treće

životne dobi i dr. marginalne/osjetljive i socijalno-

ekonomski ugrožene skupine, poljoprivrednici, mikro

poduzetnici i dr.)

Projektna ideja uključuje 2 i više prioritetnih ciljanih

skupina FLAG-a – 5 bodova

Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu ciljanu

skupinu FLAG-a – 3 boda

Projektna ideja ne uključuje prioritetne ciljane

skupine FLAG-a – 0 bodova

5

Utjecaj na okoliš Utjecaj na okoliš

Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova

Pozitivan utjecaj – 4 boda

Neutralan – 1 bod

Negativan utjecaj na okoliš, moguće

onečišćenje ili ugrožavanje okoliša – 0 bodova

5

Specifični kriteriji

Projektna ideja realizira prioritetne projektne aktivnosti LRSR

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi identitetu područja FLAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih i tradicijskih

vrijednosti područja FLAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na području

FLAG-a

ako DA - 5

ako NE - 0

5

Ukupan broj bodova: 100

87

DODATAK BR. 12: TEME, PARTNERI, RAZDOBLJE SURADNJE I KRITERIJ ODABIRA PROJEKATA SURADNJE FLAG-A JUŽNI JADRAN

Teme

FLAG planira suradnju u području ribarstva, akvakulture (marikulturi) i upravljanju

razvojem udruge.

U području ribarstva suradnja će se ponajprije usredotočiti na teme koje bitne za:

praćenje i primjenu novih tehnologija i inovacija

korištenje i istraživačkih, znanstvenih, stručnih i poslovnih, rezultata u poslovanju

jačanje stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja

poticanje i razvoj udruživanja i poslovne suradnje

poboljšanja trženja

sudjelovanje u praćenju i donošenju regulative

uključivanju u razvoj lokalnih zajednica.

U području akvakulture (marikulture) pored tema koje su navedene za ribarstvo, pod

posebnog interesa uzgajivača školjaka je:

stjecanje novih znanja i upoznavanja s novim tehnologijama kroz suradnja s

europskim proizvođačima kamenice (Ostreae edulis)

upoznavanje i primjena posebnosti u tehnološkim rješenjima koja olakšavaju

proizvodnju te način procesuiranja i trženja kamenica ciljem ispitivanja tržišnih

mogućnosti na europskom tržištu.

Za rad i razvoj FLAG su planira se suradnja na temama kao što su: upravljanje projektima,

upravljanje FLAG-om, jačanje kapaciteta FLAG-a (ljudskih resursi, prikupljanje financijskih

sredstava za projekte, razvoj partnerstva, promocija FLAG-a i dr.)

Partneri suradnje

Partneri suradnje su FLAG-ovi i udruženja u EU i u Hrvatskoj čije je djelovanje i razvoj

blizak razvojnim potrebama i posebnostima FLAG-a Južni Jadran. Potencijalni partner su:

znanstvene institucije: Sveučilište u Dubrovniku, CEKOM, Savjetodavna služba Ministarstva

poljoprivrede – ispostava Ston, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Oceanografski

institut u Dubrovniku, FLAG-ovi sa područja Jadranske Hrvatske, FLAG-ovi iz EU i

FARNET.

Razdoblje

Suradnja se planira i razdoblju od 2016. do 2020.

Kriteriji za odabir tema i partnera:

Pri odabiru tema i partnera za suradnju primjenjuju se slijedeća načela:

teme relevantne za ruralni razvoj ribarstva i akvakulture na području FLAG-a

teme za koje postoje stručne i izvedbene sposobnosti članova, članova, zaposlenika i

suradnika FLAG-a

teme koje potiču i omogućuju stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti, primjenu

novih tehnologija u ribarstvu i akvakulturi na području FLAG-a

teme s kojima se angažirano bave drugi FLAG-ovi i druge organizacije u ribarstvu i

akvakulturi ruralnog razvoja

teme za koje postoji obostran interes, spremnost i dogovor partnera za suradnju.

88

DODATAK BR. 13: POPIS SUDIONIKA IZRADE LRSR

Br. Ime i Prezime

Naziv

organizacije/institucije

koju predstavlja - člana

FLAG-a

Dob Spol Sektor

<29 29-

50 >50 Ž M Javni Civilni Privatni

1. MATO OBERAN VODITELJ FLAGA X X X

2. BORIS FRANUŠIĆ PONTA LUKE d.o.o. X X X

3. IVICA GLAVOR ŠKOLJKARSTVO

ĐIDO X X X

4. MARO FRANUŠIĆ RIBOLOV MERI X X X

5. DUBRAVKO

DRAŽETA

OBRT ZA MORSKI

RIBOLOV DEA X X X

6. VEDRAN KUNICA DRUGA STONSKI

ŠKOLJKARI X X X

7. TANJA STANIĆ

EKOLOŠKA

UDRUGA MALA

SIRENA

X X X

8. MARIELA ČAKELIĆ

EKOLOŠKA

UDRUGA MALA

SIRENA

X X X

9. SANJA JEIĆ

MAGDALENIĆ

EKOLOŠKA

UDRUGA MALA

SIRENA

X X X

10. NIKOLINA TALAJIĆ GRAD METKOVIĆ X X X

11. DRAŽEN ČOVIĆ OPĆINA SLIVNO X X X

12. NIKOLA

KALAFATOVIĆ

OBRTNIČKA

KOMORA DNŽ X X X

13. VERONIKA KRALJ

DUBROVAČKO

NERETVANSKA

ŽUPANIJA

X X X

14. FRANICA MILOŠ DUNEA X X X

15. BARBARA

MIROŠEVIĆ

OPĆINA VELA

LUKA X X X

16. RANKO SURJAN OBRT RANKO X X X

17. NIKŠA PETKOVIĆ OPĆINA VELA

LUKA X X X

18. LEO KATIĆ OPĆINA LASTOVO X X X

19. MARIN BARČOT OBRT BARČOT-

TONKO BARČOT X X X

20. IGOR KRŠINIĆ OPĆINA

LUMBARDA X X X

21. BORIS ANDREIS OPĆINA VELA

LUKA X X X

22. OREB NIKICA POSLOVNI SUBJEKT X X X

23. FRANO MILINA R.OBRT BUTARA X X X

24. IVO PECOTIĆ R.O. ANTE X X X

25. MARKO PECOTIĆ R.O. MIDD X X X

26. TOMISLAV IVČEVIĆ UDRUGA

LASTOVSKI RIBARI X X X

27. TONKO GUGIĆ NAČELNIK OPĆINE

VELA LUKA X X X

28. IVO KOLA

OPĆINA

DUBROVAČKO

PRIMORJE

X X X

89

29. MARO BILIĆ MORSKI RIBOLOV

BROCE X X X

30. DRAGAN MEDAN LAG 5 X X X

31. MAJA FICOVIĆ SAVJETODAVNA

SLUŽBA X X X

32. LJUBOMIR FRANUŠIĆ RIBOLOV

MAESTRAL X X X

33. MATO FRANUŠIĆ OBRT MF ŠKOLJKA X X X

34. MARIJA ROGLIĆ LAG 5 X X X

35. STIJEPO MEMUNIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X

36. ANTUN SIBILJAN POSLOVNI SUBJEKT X X X

37. NIKŠA MATKOVIĆ UZGOJ ŠKOLJAKA

MATKOVIĆ X X X

38. ANTUN PAVLOVIĆ

OBRT ZA UZGOJ

ŠKOLJKE

KAMENICA

X X X

39. PERICA MILJEVIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X

40. ANTE FRANUŠIĆ

RIBOLOV I

ŠKOLJKARSTVO

TONĆI

X X X

41. MARIO

RADIBRATOVIĆ

MARIKULTURA

"MARIO" X X X

42. MARIJO POLIĆ IRMO X X X

43. TOMISLAV BOŽOVIĆ POSLOVNI SUBJEKT X X X

44. ANDRO MEKIŠIĆ OBRT SIPA X X X

45. RENATA MOZARA DUNEA X X X

Sudjelovanje dionika u izradi LRS

<29 29-

50 >50 Ž M Javni Civilni Privatni

29% 42& 29%

(20

%)

(80

%)

38% 13% 49%

% % % % % 2% 2% 4%

7%

90

DODATAK BR. 14: RIZICI PROVEDBE LRSR FLAG-A JUŽNI JADRAN

Glavni rizici sagledivi temeljem dosadašnjeg rada FFLAG-a Južni Jadran i izrade LRSR-a su sljedeći:

Rizik Razina rizika Mjere ublažavanja rizika

Nedovoljno usavršavanje zaposlenika i suradnika FLAG-a i

nedostatno stjecanje novih znanja i vještina planiranja i

upravljanja razvojnim projektima.

Niska Sustavna provedba stalnog usavršavanja zaposlenika i suradnika

FLAG-a, korištenje učinkovito korištenje svih vanjskih resursa

(LmH, županijskih i državnih te inozemnih) stalna podraška UO

FLAG-a za jačanje kapaciteta FLAG-a.

Potpora UO i članova za jačanje kapaciteta FLAG-a.

Ograničenja i nemogućnost angažiranja novih suradnika,

posebno onih zainteresiranih, motiviranih i spremnih za rad na

projektima ruralnog razvoja i rad s lokalnim zajednicama.

Niska Nastavak sustavnog animiranja i privlačenja novih suradnika

kroz volonterske, povremene i projektne angažmane.

Osiguravanje dobrih radnih uvjeta i suradničke atmosfere.

Osiguravanje financijskih uvjeta FLAG-a za privlačenje novih

suradnika.

Nedovoljna upućenost i manjak vještina članova lokalnog

partnerstva za sustavno praćenje i bavljenje razvojnim

potrebama na području FLAG-a.

Srednja Organiziranje i provedba edukacije i treninga, sudjelovanje na

skupovima i konferencijama, sudjelovanje u stručnim sastancima

na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, razmjena

iskustava s drugim FLAG-ovima.

Sukob interesa u radu FLAG-a i donošenju odluka. Srednja Uspostava internog sustava za izbjegavanje sukoba interesa, sa

jasnim i transparentnim pravilima i uputama. Uspostava

procedura i postupaka za upravljanje konfliktnim situacijama i

izbjegavanje sukoba interesa.

Osiguranje potpune transparentnosti svih aktivnosti i svih

postupaka donošenja odluka.

91

Ograničavanja inoviranja aktivnosti FLAG-am novih

inicijativa i inovativnih projekata ruralnog i lokalnog razvoja,

koje pokreću suradnici FLAG-a.

Srednja Planiranje novih inicijativa i inovativnih projekata, informiranja

i uključivanja lokalnog partnerstva, sustavna stimulacija

podrška od UO FLAG-a.

Preuzimanje dodatnih odgovornosti bez osiguravanja potrebnih

financijskih sredstava.

Srednja Dobar financijski monitoring i potpora svih članova FLAG-a.

Razvoj sustava volontiranja.

Promjena smjernica u javnim politikama Vlade RH posebno

vezanih uz provedbu Programa ruralnog razvoja i djelovanje

udruga.

Visoka Stalno educiranje i informiranje članova ureda FLAG-a o

odlukama nadležnih tijela za provedbu programa OPR. Suradnja

s LEDAER mrežom Hrvatske, HGK i drugim udruženjima.

Nedostatak sredstava za predfinanciranje aktivnosti FLAG-a i

korisnika podmjere 19.2 i Programa ruralnog razvoja RH

2014.-2020.

Visoka Aktivnostima za jačanje rada FLAG-a i njegovu promociju kao i

pojačane aktivnosti vezane uz osiguravanje financijskih

sredstava financijskih institucija i organizacija.

92

DODATAK BR. 15: LJUDSKI KAPACITETI ZA PROVEDBU LRSR

Na kojim poslovima

rade

Mato Oberan – VODITELJ, zadužen je za financijsko i organizacijsko

vođenje udruge te koordinaciju, ugovaranje, prijavu i nadzor svih projekata

FLAG-a. Vodi administrativne i tehničke poslove FLAG-a u skladu sa

zakonom, općim aktima i drugim propisima, organizira, brine o izvršavanju i

nadzire obavljanje poslova ostalih djelatnika, poduzima mjere za

osiguravanje učinkovitosti u radu, brine o urednom i pravilnom korištenju

imovine i sredstava za rad, organizira, obavlja i nadzire poslove u svezi

pripremanja sjednica Upravnog odbora i Skupštine, brine o zakonitom radu

FLAG-a, izrađuje nacrte i prijedloge općih i pojedinačnih akata, prati propise

vezane za rad FLAG-a, obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom

i općim aktima FLAG-a, brine o provedbi lokalne razvojne strategije u

ribarstvu za područje na kojemu Udruga djeluje, obavlja i druge poslove

vezane po nalogu predsjednika FLAG-a i Upravnog odbora.

Administrator/ stručni suradnik – obavlja administrativno tehničke i

uredske poslove FLAG-a, obavlja protokolarne poslove za potrebe

Predsjednika, Upravnog odbora i Voditelja FLAG-a, vodi podsjetnik,

organizira sastanke i prijem sastanaka za potrebe Predsjednika, Upravnog

odbora i Voditelja FLAG-a. Zadužena je za prijavu i provedbu LEADER

projekata FLAG-a. Obavlja poslove prijema, distribucije, opreme i

arhiviranja pošte, poslovi se odnose i na elektroničku poštu, obavlja poslove

nabave artikala za reprezentaciju, uredskog materijala, potrošnog materijala

za održavanje, sitnog inventara, surađuje s tijelima drugih institucija, vodi

odgovarajuće evidencije i registre, obavlja i druge poslove po nalogu

Predsjednika, Upravnog odbora i Voditelja FLAG-a.

Volonteri – surađuju sa voditeljem i drugim zaposlenicima FLAG-a u

izvršenju svakodnevnih obaveza ureda, vođenja poslova udruge te

provedbe projekta na kojem volontiraju. Sudjeluju u pripremi, organizaciji

radionica/događanja/prezentacija/studijskih putovanja. Animiraju članove

FLAG-a i buduće potencijalne članove FLAG-a o radu udruge.

Na koliko su projekata

surađivali

Sudjelovali su na provedbi projekta iz Pripremne potpore. Voditelj FLAG-a

je ujedno i predsjednik ceha ribara HOK RH.

Koje su edukacije i

usavršavanja prošli

Upravljanje projektnim ciklusom – PCM „Project Cycle Managment“

Provedba projekta financiranih iz EU Fondova Izvor: FLAG Južni jadran

93

DODATAK BR. 16: ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA

2016. godina

Sudjelovanje u radionicama :

1. 25.08. Prva radionica za izradu LRSR(Ston)

2. 19.09. Druga radionica za izradu LRSR(Vela Luka i Ston)

3. 10.10. Treća radionica za izradu LRSR (Vela Luka i Ston)

4. 26.10. Usvajanje LRSR (Ston)

Sudjelovanje na stručnim sastancima:

1. Zagreb 28.09., „Jačanje sposobnosti hrvatskih lokalnih inicijativa u ribarstvu za

izradu kvalitetnih lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu” u organizaciji Uprave

ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede, u suradnji sa Jedinicom za podršku

FARNET mreže ribarstvenih područja Europske unije

2. Biograd na moru, 27.05-28.05., International Fishing Expo

3. Zagreb, 17.06., Sastanak sa zastupnicom Europskog Parlamenta Ružom Tomašić

na temu analize stanja i načina rada LAG-ova i FLAG-ova

Studijska putovanja: Studijsko putovanje Istra/Italija/Slovenija

Sudjelovanje u treninzima: Praktični treninzi o Provedbi projekata financiranih iz EU

Fonodva i PCM u organizaciji RRA DUNEA d.o.o.

Upoznavanje i predstavljanje FLAG-a na terenu: organiziranje radionice i sastanci na

mjesečnoj osnovi u JLS koje su članovi FLAG-a za njihove stanovnike

Organiziranje radionica: radionice su organizirane za potrebe izrade Marketinške studije i

LRSR

Suradnja s medijima (radio TV , tiskani mediji, društvene mreže i dr.) Suradnja s

lokalnim medijima, (radio, tv, i tiskani mediji) koji su pratili rad FLAG-a, a posebno

provedbu pilot projketa i izradu LRSR

Priprem i provedba pilot projekta izgradnje mini ribarnice u Stonu – prva ribarnica

montažnog tipa koja je smještena u samom središtu Stona budući da članovi FLAG-a do

sada nisu imali prikladno mjesto za prodaju proizvoda ribarstva i služi kao pilot projekt i

u drugim ruralnim sredinama

Projekti školjkara u okviru IPARD-a: Nekoliko članova FLAG-a je korisitlo sredstva iz

IPARD programa Izvor: FLAG Južni Jadran

DODATAK BR. 17: ISKUSTVO U PROVEDBI PROJEKATA IZVAN LEADER PRISTUPA

2016. godina

Sudjelovanje u radionicama

Sudjelovanje na stručnim sastancima

1. Pag, 13.10.-15.10, Susreti ribara Hrvatske obrtničke komore

Sudjelovanje u projektima općina i DNŽ Izvor: FLAG Južni Jadran

LRSR FLAG-a Južni Jadran...Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran Ston, 22....

Documents

Transcript of LRSR FLAG-a Južni Jadran...Lokalna razvojna strategija u ribarstvu FLAG-a Južni Jadran Ston, 22....