Logistička strategija i struktura pomorske tvrtke

8/7/2019 Logistika strategija i struktura pomorske tvrtke

1/26

303

ISSN 0554-6397UDK 65.012.34:658.011:656.61PRETHODNO PRIOPENJEPrimljeno (Received): 04/2002

Pomorski zbornik 39 (2001)1, 303-326

Mirjana Kovai, dipl oec.Primorsko-goranska upanijaTrg Grivica 4, Rijeka

LOGISTIKA STRATEGIJA I STRUKTURA POMORSKETVRTKE

SAETAK

Rad predstavlja kratku studiju o meuodnosu i znaaju logistike organizacijske strukture i strategijepomorske tvrtke. Iako postoji velik broj napisanih znanstvenih lanaka i strunih djela to podrujejo uvijek nije u potpunosti istraeno.Logistika koncepcija upravljanja suvremenom pomorskom tvrtkom mora podravati zadane ciljeve

i koncept razvoja prilagoditi nizu imbenika. No bez dobre organizacijske strukture potpomognuteinformacijskim sustavom i potporom menadmenta, te uz maksimalno koritenje ljudskog resursa,teko bi bilo kreirati ekasnu logistiku strategiju.

Kljune rijei: organizacijska struktura, logistika strategija, strategija tvrtke

1. UVOD

Noviji pristup denira suvremeno poduzee kao dinamiki i stohastiki sustavstvaranja vrijednosti, koji poveava bogatstvo ovjeka i drutva dinamikim skladom,svojom eksibilnou i adaptabilnou, te je u suglasju s promjenama okruja, i ujedno

promovira logistiku koncepciju upravljanja.Suvremeno okruje, obiljeeno visokim stupnjem nestabilnosti pod utjecajem

ubrzanog razvoja tehnologije, obrade i prijenosa informacija, globalizacije i interna-cionalizacije, zasienja trita i promjena vrijednosti, treba rezultirati i promjenom

poslovne lozoje suvremenog poduzea. Dinamika okruja utjee na pomak odmaterijalnog gospodarstva, a koje se temelji na materijalnim resursima, i to zemlji,radu i kapitalu, prema nematerijalnom gospodarstvu, osnovicu kojeg ine informacije,znanje, prostor i vrijeme.


2/26

304

Logistika strategija i struktura pomorske tvrtkeMirjana Kovai


Logistika koncepcija upravljanja suvremenom pomorskom kompanijom uosnovi koje je promatranje poduzea i orijentacija na materijalne i informacijske

tokove svladavanja vremena i prostora u sustavu stvaranja vrijednosti, namee sekao najpogodnija za uspostavljanje dinamikog sklada izmeu poduzea i okruja,odnosno ovjeka i prirode. Zbog toga moemo govoriti o maksimalnom stupnju

prilagoavanja prirode ljudskim potrebama, odnosno maksimalnom dinamikomuspjenou suvremenog poduzea.

2. STRATEGIJA TVRTKE

2.1.Deniranje strategije

Strategija je pojam koji potjee od rijei strategus iz starogrkog jezika. Ta jerije obiljeavala pojedince koje dii visoki vojni in, danas poznat kao general. Takose strategija denira kao vjetina predvianja i usmjeravanja voenja naroito vojnihi politikih dogaaja.

Strategijski pristup u kreiranju i realizaciji poslovne politike u poduzeuzapoinje tijekom tridesetih godina prolog stoljea. Promjene do kojih dolazi u

poslovnom okruenju imaju za posljedicu da ad hoc pristup odreivanju poslovnestrategije i politike poduzea, na nain prilagoavanja poznatom (ex post analiza)nije dovoljan. Dakle, objektivno nametnula se potreba strategijskog planiranja,

odnosno uoavanja moguih utjecaja u budunosti na nesmetano odvijanje poslovanjapoduzea (ex ante analiza). Time poduzee stvara temeljne pretpostavke poslovnoguspjeha [2, str. 19].

Od mnogih pristupa izdvaja se pristup autora Michaela Portera (1980) kojise temelji na praksi poduzea u industrijaliziranom gospodarstvu, te na strukturii rukovoenju koje prua ta ista praksa. Najznaajnije je to strukturni utjecajiodreuju prosjenu protabilnost grane nacionalnog gospodarstva i istodobnosnano utjeu na protabilnost individualne zajednike (korporacijske) strategije

poduzea.Jedna od denicija strategije ukazuje da je strategija svojevrsni odgovor poduzea

na realne vrijednosti, kao npr. veliinu i rast poduzea, profitabilnost, lokaciju

poduzea, drutvenu odgovornost poduzea, stil i etiku, koje imaju relativnu vanosti realnost poslovne okoline [2, str. 23].

2.2. Ciljevi strategije

Odreivanje ciljeva znai izbor budueg stanja, izbjegavanje lutanja u prostorui vremenu i racionalno koritenje raspoloivih izvora. Skup ciljeva poduzea je


3/26

305

Mirjana Kovai Logistika strategija i struktura pomorske tvrtke


hipoteza njegovog rasta. Odnosno, ciljevi poduzea sublimiraju eljene i oekivanepromjene uvjeta i uinaka poslovanja u odnosu na sadanje stanje. U veini poduzea

prisutan je kompromis izmeu menadera i nekoliko vanjskih strunjaka, koji svizajedno deniraju skup ciljeva. Ti ciljevi najee imaju ekonomski karakter. Procesodreivanja i izbora ciljeva obino neposredno ovisi o veliini poduzea, zrelosti

poduzea, i pretenom obliku vlasnitva u smislu da li se radi o privatnom ili ojavnom poduzeu.

Moe se rei da je osnovni dugoroni cilj maksimizirati stopu prota. Posti-zanjem tako deniranog temeljnog cilja poduzea automatski se stvaraju uvjeti zauspostavljanje odnosa unutar poduzea i poduzea prema okolini koji pridonose

porastu razine konkurentnosti poduzea. Takav meuodnos izmeu maksimiranjaprota i jaanja konkurentnosti pretpostavka je rasta i razvoja, a time i ostvarivanja

svih ostalih zacrtanih ciljeva poduzea.

2.3. Stupnjevi strategija

Opseg proizvodnog programa poduzea namee potrebu da se u pojedinim poduzeima nailazi na vie razina strategija. Pritom razlikujemo tri razinestrategije:

korporacijska

divizijska i funkcijska strategija.

Korporacijska strategija se odnosi na imbenike koji svojim utjecajem pridonoseostvarivanju ciljeva cjelokupnog poduzea, kao npr. odluke o vrstama proizvoda,izboru plovila, vrstama posla, izvorima i kretanju sredstava prema i iz pojedinihorganizacijskih cjelina poduzea i nainima poveanja uinaka i uinkovitosti.

Divizijska strategija odnosi se na razinu pojedinih organizacijskih cjelinaili strategijske poslovne jedinice (SBU - Strategic Busines Unit). Pratei ciljevei odrednice korporacijske strategije, divizijskom strategijom tei se unapreenjukonkurentnosti proizvoda kojim ta divizijska cjelina poduzea sudjeluje na

tritu.Funkcijska strategija podrazumijeva napore na poveanju ekasnosti raspoloi-

vih resursa, odnosno to uinkovitijem uklapanju svake pojedine funkcije poduzea uprocese ostvarivanja korporacijskih ciljeva. Proces zbliavanja funkcija, o kojem sebrinu funkcijske strategije odnosi se i na izbjegavanje konkurencije, odnosno sukobau okviru zajednikog interesa, unapreenje uvjeta stvaranja uinaka i rast uinaka.

Hijerarhija strategija upuuje na mogunost kvalitetnog izbora strategija na trirazliite razine operativnosti. Meuzavisnost te tri razine strategija mora biti kom-


4/26

306



paktna. Naime, strategija vie razine praktiki odreuje okruenje strategiji nierazine [2, str. 30].

Poduzea najee razvijaju korporacijsku i funkcijsku strategiju.

2.4.Klasikacija strategija

Literatura kazuje da postoji vie strategija, koje deniraju razliiti autori, no ovdjeemo se zadrati samo na poslovnim strategijama ili strategiji poslovnog podruja.Sutina ove strategije je odreivanje puta do konkurentne prednosti poduzea, od kojee ovisiti njegova uspjenost. Radi se o upuivanju na budue aktivnosti poduzeau pojedinim granama.

Navest emo koncept generikih poslovnih strategija, koje je razvio M. Porter,a koje se temelje na autorovoj tvrdnji da je bit poslovne strategije opredjeljivanjeputa do dosezanja konkurentne prednosti za pojedino strategijsko poslovno podruje,odnosno jedinicu poduzea. Do konkurentne prednosti mogue je doi samo preko

postizanja niih trokova od onih to ih postiu konkurenti ili pak preko diferencijacijeproizvoda odnosno zaliha. Ako se te dvije osnove kombiniraju sa irinom trinoganastupa poduzea, dobivaju se sljedee tri temeljne generike poslovne strategije [1,str. 17]:

1. strategija voenja trokova - strategija konkurencije niskim trokovima,

2. strategija diferencijacije - strategija konkurencije unikatnim proizvodima,3. strategija fokusiranja - strategija konkurencije usredotoena na odgovarajui trinisegment.

Proces izbora strategije i njoj adekvatne strukture ili obrnuto nadovezuje se nadeniranu misiju poduzea i denirane ciljeve. U nastavku toga procesa potrebno jedenirati politike kojima se operacionaliziraju postupci ostvarivanja ciljeva.

3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TVRTKE

3.1.Denicija organizacijske strukture

Organizacijska struktura predstavlja temelj organizacije svakog poduzea, pa jemnogi autori, zbog njezine vanosti, nazivaju jo i anatomijom poduzea.

Analogija proizlazi iz injenice da se i na pomorsko poduzee moe gledati kaona specian ivi organizam, koji se raa (formiranjem ili osnivanjem), ivi (egzistiraili djeluje u odreenom okruenju), stari (slabe njegove vitalne funkcije i ekasnost

poslovanja) i umire (gasi se ili prestaje djelovati).


5/26

307



Za pojedine autore organizacijska struktura je odnos, skup odnosa, sveukupnostveza i odnosa ili, pak sustav odnosa, a za druge nain ili suma naina, ureenje ili

ustrojstvo. Za neke teoretiare organizacijska struktura je i sustav i model i plan iraspored, te sredstvo, pa ak i vjetina.

Zakljuak prema Duliu na osnovi navedenog je, da je organizacijska strukturapoduzea svojevrsna kompozicija elemenata povezanih prema odreenoj koncepcijii prema poznatim organizacijskim pravilima. Ona se izgrauje kao rezultat cilja iodgovarajue strategije kojom poduzee nastoji ostvariti njome denirane ciljeve.

Svaka organizacijska struktura se gradi i oblikuje s namjerom da ona izvriodgovarajuu funkciju. Mogue su tri temeljne funkcije [1, str. 22]:

prva funkcija treba omoguiti poduzeu da ono smanji internu i eksternu neiz-

vjesnost, druga funkcija organizacijske strukture, ujedno je i najvanija, odnosi se naosposobljavanje poduzea za obavljanje razliitih aktivnosti, uz prilagoavanjeutjecajima okoline,

trea funkcija svodi se na osiguranje uspjene koordinacije svih aktivnosti upoduzeu;

Svako poduzee tei da u postupku dizajniranja organizacijske strukture oblikujei izgradi takvu organizacijsku strukturu koja e mu omoguiti stabilno poslovanje,optimalno koritenje raspoloivih materijalnih i ljudskih resursa, te brzu reakciju na

pozitivne i negativne utjecaje iz okruenja. Suprotno tome je i zahtjev za relativnomstalnou ili stabilnou strukture, izgradnja koje bi trebala omoguiti poduzeuspecijalizaciju i racionalizaciju poslovanja uz sniavanje trokova. Uspostavljanjeravnotee izmeu stabilnosti i prilagodljivosti predstavlja, u biti, osnovni ciljstrukturiranja svakog poduzea.

Slijedi da organizacijska strukturu moemo oblikovati ako poznajemo elementeod kojih je ona sastavljena, odnosno organizacijska struktura opisuje nain na koji suti elementi meusobno povezani.

3.2.Evolucija organizacijskih struktura

Prema A. D. Chandleru, koji se bavi podrujem istraivanja organizacijskihstruktura stoji da organizacijska struktura slijedi strategiju poduzea. Drugim rijeima,kad poduzea prihvaaju novu strategiju, njihova se organizacijska struktura odmahne mijenja; umjesto toga ta struktura openito zadrava svoj oblik dok se ne pojaveadministrativni problemi i slabiji poslovni rezultati poduzea, to se obino dogaaunutar nekoliko godina nakon prihvaanja nove strategije. Tada menadment podu-zea reagira tako da organizacijsku strukturu prilagouje njegovoj novoj strategiji.


6/26

308



Pritom istraivanja evolucije strategije - strukture ukazuju da ona prolazi kroznekoliko faza.

U prvoj fazi poduzea predstavlja iri vid poduzetnitva unutar kojeg poduzetnikobavlja sve aktivnosti.

U drugoj fazi poduzetnik predstavlja vou, pri emu se kljuni suradnicizapoljavaju kako bi se stvorila podjela rada unutar funkcijskih linija. U toj se faziobvezatno mijenja organizacijska struktura organizacije, tako da iz jednostavnog,uidnog oblika prelazi u postojaniju funkcijsku strukturu.

Trea faza podrazumijeva rast poduzea koje se pretvara od poduzea s jednimproizvodom u ono s mnogo proizvoda ( koji i ne moraju biti slini ), i koji se plasirajuna razliita trita.

Organizacijska struktura u ovoj fazi mijenja se iz funkcijske u drugi oblik

organizacijske strukture: organiziranje po proizvodnim odjelima, geografskimodjelima, u vie odjela, ili u strukturu matrice. U glavnoj se upravi uspjenost razliitihposlovnih jedinica poduzea procjenjuje i nagrauje prema kriterijima koji utvrujemenadment najvieg ranga.

U etvrtoj fazi opseg poduzea karakteriziraju brojni proizvodi/trita koji moguili ne moraju biti povezani. U toj se fazi mijenja struktura poduzea tako, da umjesto

proizvodnih odjela, geografskih odjela ili vie odjela, odnosno matrice poduzeeprelazi na strukturu strategijskih poslovnih jedinica. injenica je da sve poslovneorganizacije ne prolaze kroz navedene faze evolucijskog razvoja. Meutim, velika izrela poduzea esto slijede taj put.

Ipak, postoje i pokazatelji koji upuuju da ponekad moe organizacijska struk-tura utjecati na strategiju poduzea.Poslovni uspjeh vodi do rasta poduzea, i to kako okomito, tako i vodoravno.

Uz rast dolazi i do stalnije podjele rada. Okomiti se rast odnosi na poveanje opsegaili duine hijerarskijskog lanca unutar poduzea. Poduzea koja posluju u stabilnoj,

predvidljivoj poslovnoj okolini esto imaju relativno visoki prol, s mnogo hijerar-skijskih razina i s uskim rasponom kontrole. Ona pak poduzea koja posluju unutardinamike okoline koja se brzo mijenja obino prihvaaju ravnu organizacijskustrukturu, s manjim brojem hijerarskijskih razina i irokim rasponom kontrole.Vodoravni rast odnosi se na segmentaciju organizacije na pojedine odjele.

Opseg postojee i budue uinkovitosti organizacijske strukture, koja pomae

poduzeu da primijeni svoju strategiju, moe se djelomice utvrditi i analizomadekvatnosti organizacijske strukture. Analizu uinkovitosti dijelimo na [2, str.275]:

analiza kompatibilnosti organizacijske strukture s poslovnim jedinicama podu-zea,

analiza kompatibilnosti organizacijske strukture sa strategijom poduzea, analiza organizacijske strukture i hijerarskijskih razina poduzea,


7/26

309



analiza organizacijske strukture i koordinacije izmeu njezinih dijelova, analiza organizacijske strukture i grupiranja poslovnih aktivnosti.

4. LOGISTIKA ORGANIZACIONA STRUKTURA

4.1. Teorijske znaajke logistike

Suvremeno poimanje logistike, denira logistiku kao znanstvenu disciplinu,ali i logistiku kao aktivnost. Logistika kao znanstvena disciplina, interdisciplinarnoi multidisciplinarno izuava i primjenjuje zakonitosti planiranja, organiziranja,upravljanja i kontroliranja tokova materijala, osoba, energije i informacija u susta-vima.

Logistika kao aktivnost koja obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu

pripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja, uklju-ujui i odgovarajue informacijske i energetske tokove, tako da se uporabom ljudskihpotencijala i sredstava u sustavima stave na raspolaganje tritu traena dobra u pravovrijeme, na pravom mjestu, u traenoj koliini, kvaliteti i cijeni, te tonim informa-cijama vezanim za ta dobra i to uz minimalne trokove.

Rast znaenja logistike u znanosti i praksi je objektivan proces, koji pored novihekonomskih zahtjeva sadri i poticaje za razvoj informacijske i komunikacijsketehnologije, kao i tehnika i tehnologija transporta, skladitenja i pakiranja, te tehnikaupravljanja, koje omoguuju optimalna logistika rjeenja za tokove dobara, informa-cija, energije i znanja u sustavima.

Logistika u suvremenoj pomorskoj kompaniji treba obuhvatiti stvaranje svrsi-shodne infrastrukture kojom se cjelokupni opskrbni sustav stavlja u slubu voenjaposlovne organizacije, pa pored tradicionalne prostorno vremenske transformacijedobara obuhvaa i financijsko poslovanje, raunovodstvo, kontrolu i reviziju,istraivanje i razvoj, upravljanje ljudskim potencijalima i sl., odnosno sva znanja isve aktivnosti koje podupiru ekasno provoenje osnovne djelatnosti poduzea [3,str. 27].

Proizlazi da je cilj suvremenog poduzea maksimalizacija njegove sposobnostida proizvodi obilje i bogatstvo u punom znaenju tih pojmova, to zahtijeva mnogo-strukost ciljeva, a ne samo cilj maksimilizacije prota. Time prot postaje nunosredstvo za ostvarenje temeljnog cilja - proizvodnje obilja i bogatstva, kako za

vlasnike i kupce, tako i za cjelokupno drutvo.

4.2.Elementi logistike

Trendovi razvoja pomorske kompanije, prije svega tehnoloki razvoj, najvieovisi o ljudskim potencijalima, odnosno o znanju menadmenta i zaposlenih, tenjihovoj kreativnosti da eksibilno i adaptibilno organiziraju poduzee i ekasno se


8/26

310



ukljue u proizvodnju svjetskog proizvoda. To se najuinkovitije ostvaruje ugradnjomlogistike koncepcije u sustav upravljanja poduzeem.

Najznaajniji logistiki imbenici uspjenosti poslovanja suvremenog poduzeamogu se sistematizirati, kao [1, str. 42]:

logistiki unutarnji imbenici, logistiki vanjski imbenici;

Povezani u sustav oni omoguuju uspjeno upravljanje poduzeem pomouodgovarajueg stohastikog modela, koji je pogodan za izvoenje simulacija do

postizanja dinamike optimalizacije poslovanja poduzea.

4.2.1.Logistiki unutarnji elementi

U skupinu logistikih unutarnjih imbenika mogu se sistematizirati i izuavatinjihov utjecaj na uspjenost poslovanja oni elementi koji su pod izravnom kontrolom

poduzea, na koje ono ima utjecaja i koje moe prilagoavati zahtjevima dinamikeoptimalizacije, kao to su [3, str. 50]:

logistiki strategijski ciljevi, logistika tehnologija,

logistiki ljudski potencijali, logistiki informacijsko - komunikacijski sustav, logistika organizacijska kultura;

Strategijski ciljevi koji usmjeravaju funkcioniranje poduzea u svojoj su orijen-taciji dugoroni i eksterni. Oni ciljevi koji se ne mogu kvanticirati u obliku poka-zatelja protabilnosti, deniraju se kao potencijali za poveanje uspjeha suvremenog

poduzea, a funkcija su potencijala trokova i potencijala trita.Logistika tehnologija, kao skup znanja, vjetina i strunosti sjedinjavanja

ljudskih potencijala i tehnikih sredstava, determinira ljudske potencijale, materijalne iinformacijske resurse, kao i organizacijsku strukturu, koja mora biti prilagodljiva, radi

uspjenog ostvarivanja ciljeva poduzea. Informatika i komunikacijska tehnologijakroz strojnu i programsku podrku pridonose jednostavnijem, brem i ekasnijem

provoenju logistikih procesa, inei transparentnim cjelokupni opskrbni lanac.Jedan od najvanijih zadataka menadmenta suvremenog poduzea jest stalno

poboljavanje strukture zaposlenih i prilagoavanje organizacije novoj strukturi, kakobi se sa to manje otpora i to vie zadovoljstva vodio ljude u pravcu ostvarivanjazacrtanih stratekih ciljeva poduzea. Mnogi su ljudski potencijali skriveni. Ljudi ihsami ne mogu otkriti i razvijati.


9/26

311



Suvremeno poslovanje zahtijeva da se kupac tretira prije svega kao izvorinformacija, a tek potom kao potroa. Informacije o potrebama, zahtjevima i eljama

korisnika proizvoda i usluga polazna su osnova za upravljanje logistikom u pravcustvaranja dodatne vrijednosti proizvoda i usluge za korisnika.

Organizacijska kultura postaje sve vanijom u uvjetima kada ljudski potencijalpredstavljaju njegov osnovni kapital. Ona je utkana u sve aktivnosti poduzea. Kaoopi model ponaanja, uvjerenja i vrijednosti koje su zajednike zaposlenicima u

poduzeu organizacijska kultura utjee na formuliranje ciljeva poduzea, a i podlogaje za njihovo ostvarivanje. Poticaji za promjenu organizacijske kulture u suvremenompoduzeu najee dolaze putem logistikog sustava.

4.2.2. Vanjski elementi logistike

Vanjski elementi logistike nisu pod kontrolom poduzea, njima se treba prila-goavati i eventualno neizravno utjecati na njih, kako bi bili u funkciji vlastiteuspjenosti poslovanja, kao to su [3, str. 57]:

gospodarski, znanstveno - tehnoloki, sociokulturni i institucijski uvjeti okruja, ostali elementi logistike.

Poduzee ulazi u relativno otvorene sustave. Ono s okrujem razmjenjuje ulaznesadraje i rezultate poslovanja. Osnovne veze poduzea i njegovog gospodarskogokruja ostvaruju se putem logistikog sustava. Logistika kao funkcija osiguranjadostupnosti pravog proizvoda, u pravoj koliini i kvaliteti, na pravom mjestu, u pravovrijeme, za pravog kupca, jest temeljna aktivnost kojom menadment razvija cijenei usluge istraivanjem promjena.

Najutjecajniji logistiki element jest znanost koja daje znanje, ali i tehnologija,jer to znanje koristi. Visoki stupanj logistike tehnoloke osposobljenosti poduzeakoje djeluje u razvijenim znanstvenotehnolokim uvjetima utjecajnog okruja stvaratek pretpostavke za njegovu dinamiku optimalizaciju, budui da uvjeti utjecajnog

okruja konkretnog poduzea izravno utjeu na njegovu konkurentsku poziciju, bezobzira na stupanj njegove interne znanstveno tehnoloke opremljenosti.

Sociokulturni uvjeti okruja polazni su element logistike koncepcije, usmjerenena zadovoljavanje korisnikih potreba. Sastavljeni su od stavova, elja, oekivanja,stupnjeva inteligencije i obrazovanja, vjerovanja i obiaja ljudi u odreenoj sredini ilidrutvu. Etiko okruje je takoer element sociokulturnog okruja, a ukljuuje skupineopenito prihvaenih i provoenih standarda osobnog ponaanja [3, str. 61].

Institucijskii okviri su zadani distribucijom politike moi i pravnim normama,


10/26

312



oni deniraju ope zakonske okvire za osnivanje, funkcioniranje i prestanak radapoduzea.

4.4. Metode upravljanja logistikim sustavom

U procesu upravljanja logistikim sustavom suvremene pomorske kompanijemenaderi trebaju primjenjivati one metode koje najbolje omoguuju, odnosnostimuliraju participaciju logistikih djelatnika u upravljanju. To je postalo bitan uvjetuinkovitog koritenja informacija i sustavnog svrhovitog usmjeravanja znanja ikreativnosti svih zaposlenih u pravcu ostvarivanja ciljeva poduzea.

Najprimjerenije metode upravljanja logistikim sustavom, koje stimuliraju razvojpoduzetnike kulture su [3, str. 123]:

upravljanje pomou ciljeva, upravljanje na osnovi iznimki, anticipativno upravljanje, mrena organizacija upravljanja.

Ciljevi logistikog sustava upotrebljavaju se kao osnova za planiranje, upravlja-nje organizacijskih aktivnosti, te ocjenjivanja doprinosa svih podsustava u ostvarenjunjegovih ciljeva. Ta se metoda zasniva na pretpostavkama da ljudi ele sudjelovatiu odreivanju standarda za vrednovanje svojega rada, imati povratne informacije onjegovim uincima, te priznanje i osjeaj postignua.

Upravljanje na osnovi iznimaka ukljuuje i participaciju zaposlenih. Zasnivase na selekciji informacija putem logistikog sustava, koji pojedinim mjestima irazinama u poduzeu prua informacije bitne za njihovo poslovanje i upravljanje. Ita metoda upravljanja pretpostavlja deniranje ciljeva i podciljeva, ali s granicamadoputenih odstupanja, te stalno praenje rezultata. Ona omoguuje bolju ekonomijuupravljakog vremena.

Anticipativno upravljanje se zasniva na strategiji budunosti i njoj prilagoenomodluivanju. Nabavni i distributivni logistiki procesi kojima prethode i koje slijedeodgovarajui informacijsko komunikacijski logistiki procesi omoguuju uspjenu

primjenu anticipativnog upravljanja.Klasina industrijska organizacija razdvojila je poduzee na mnoge dijelove,

pri emu je neki od njih uvijek bio vaniji od drugih. Suvremeno poduzee je,prvenstveno, orijentirano na stvaranje znanja to zahtijeva povezivanje svih dijelovapoduzea u jednu samoorganizirajuu mreno povezanu cjelinu putem logistikogsustava. Naime razmjena informacija je nuna na svim razinama.

Karakteristika logistikog sustava je upravo shvaanje povezanosti procesa kreta-nja ( transporta ) s procesima zadravanja ( skladita ), koji se mogu predstavitimreom. Osim dobara mreom se kreu jo i energija, informacije i ljudi. Logistikisustav postaje osnovom suvremene mrene organizacije upravljanja poduzeem, gdjeljudi sa svojim znanjima, organizirani u timove prema prirodi zadatka uz potpunu


11/26

313



komunikaciju obavljaju svoje poslove, upravljajui njima u cilju postizanja krajnjeguspjeha.

4.5.Dizajniranje logistike organizacijske strukture

Organiziranje je proces rasporeivanja dunosti i koordiniranje osoblja u njihovimnaporima da ostvare ciljeve poduzea. Poslovni uspjeh vodi do rasta poduzea, i tokako okomito, tako i vodoravno. Kada poduzee, nakon rasta, stekne renome, tadase ono moe opredijeliti za jednu od razliitih organizacijskih struktura kroz koju

provodi svoju strategiju. Mnoga velika poduzea mijenjaju svoju strukturu da bi nauinkovitiji nain provodila svoja strategijska opredjeljenja.

Primjena strategije poduzea zahtijeva od managementa da razmotri na kojinain treba strukturirati organizaciju. U novim malim poduzeima ta je struktura

fluidna, tako da svaki zaposleni esto zna na koji nain treba obavljati vie odjednog poslovnog zadatka, a vlasnik - menader ukljuen je u sve aspekte poslovanjapoduzea. S rastom organizacije uidno poslovanje prelazi u stanje koje karakterizirastalna podjela rada. Direktor, koji je prije bio ukljuen u sve funkcije poduzea, u

praktinom smislu, sada je u situaciji u kojoj njegova uloga vie poprima mena-dersku funkciju, a manje operativnu. Primanjem novog osoblja u poduzeu svakomse dodjeljuju posebni specini radni zadaci.

Radi uinkovitijeg naina provoenja strategijskih opredjeljenja poduzeamijenjaju svoju strukturu tijekom vremena.

Pravilno rasporeivanje aktivnosti i funkcija koje moraju obavljati menaderi

naziva se departmentalizacijom. To je ujedno i teorija o podjeli poduzea na ue iire organizacijske jedinice, kao to su: odjeli (departments), divizije (divisions) isekcije (sections). Ralanjivanjem, odnosno dekomponiranjem zadataka u poduzeu,u sklopu klasine teorije organizacije bavi se teorija departmentalizacije.

U nastavku ovoga rada [1, str. 47] razmotrit e se est vrsta struktura, premaWright-u, a koje su dostupne organizacijama: funkcionalna, produktna, geografska,multiodjelna, struktura poslovnih jedinica i matrina.

4.5.1.Funkcijska organizacijska struktura

Na shemi koja slijedi prikazana je funkcijska organizacijska struktura na makroi mezzo razini. Funkcijska organizacijska struktura je jednostavna za primjenu irazumljiva. Osoblje je organizirano na osnovi funkcije koju obavlja, a ukoliko je

poduzee veliko, dodaju se nove funkcije, koje se tako mogu rasporediti. Tu strukturukarakterizira istovremeno kombiniranje slinih aktivnosti i odvajanje aktivnostikoje nisu sline na osnovi funkcije. Poduzea bilo koje veliine, koja imaju jednu

proizvodnu liniju ili nekoliko slinih proizvodnih linija, dobro se uklapaju u fun-kcijsku organizacijsku strukturu. Dok mala poduzea imaju samo nekoliko funkcijskihodjela, velika poduzea mogu biti u potpunosti podijeljena, kako vodoravno, tako i


12/26

314



okomito.Shema br. 1: Funkcijska organizacijska struktura rme

Izvor: [2, str.261]

Rast poduzea donosi sa sobom vee vodoravno proirenje, pa samim timezahtijeva i zapoljavanje strunjaka specijalista u sektorima nabave, nancija teistraivanja i razvoja. Proizvodnja je takoer postala sloena, tako da obuhvaa

planiranje, inenjering, nabavu i proizvodnju. Slino tome i marketing je podijeljenna istraivanje trita, prodaju, promociju i propagandu.Prednosti funkcijske organizacijske strukture su:

potie specijalizacije po pojedinim funkcijama, olakava planiranje i organiziranje posla, poveava motivaciju, omoguava bolju kontrolu zaposlenih;

Nedostaci su:

odgovornost zbog dobiti ili gubitaka teko je pratiti, jer posao nije organiziran u

skladu s proizvodnim programom i geografskim podrujima, perspektiva zaposlenih u poduzeu je veoma suena, dolazi do potekoa glede komuniciranja i suradnje izmeu funkcijskih podruja.


13/26

315



4.5.2.Produktna organizacijska struktura

Struktura proizvodnih odjela dobro pogoduje poduzeima koja imaju nekolikoproizvodnih linija ( programa ). Produktna struktura usredotouje se na kategorijeproizvoda poduzea, pa se u nastavku daje njen shematski prikaz.

Shema br. 2: Produktna organizacijska struktura

Izvor: [1, str. 32]

Poduzee se koncentrira na svaku pojedinu ponudu, a zatim i organizira okoproizvodne linije. Svako proizvodno podruje je polusamostalno u poslovanju kojeima u organizacijskoj strukturi onu funkciju koja je potrebna za proizvodnju i prodaju

proizvoda. Osnovne funkcije proizvodnja, marketing i nancije utkane su u proizvodniodjel. Meutim, nancije se mogu centralizirati u vrh poduzea, budui da donosekoristi poduzeu kao cjelini, pritom se moe realizirati uspjeno poslovanje smanje-njem prosjenih trokova proizvodnje, time i trokova po jedinici proizvoda, kad se

proizvodnja poveava, to rezultira efektom razmjera.

4.5.3. Geografska organizacijska struktura

Kada poduzee posluje u razliitim geografskim podrujima, tada strukturageografske podjele moe predstavljati nain organiziranja. Unutar te strukture

poslovne se aktivnosti i zaposleno osoblje grupiraju prema specinim geografskimlokacijama, bilo na lokalnoj, bilo nacionalnoj razini.

Geografska departmentalizacija se primjenjuje u mnogim poduzeima kojapokuavaju udovoljiti kupcima koji su ziki raspreni. Maloprodajne trgovine suprimjer kako, kada maloprodajni lanac raste, sve se vie trgovina otvara na razliitimmjestima.


14/26

316



Shema br. 3: Geografska organizaciona struktura

Izvor: [1, str. 34]

Prednosti geografske strukture:

proizvodi i usluge se mogu bolje oblikovati ili prilagoditi prema klimatskimpotrebama pojedinih podruja,

struktura geografske podjele omoguuje poduzeu da reagira na tehnike potreberazliitih meunarodnih podruja

proizvodnja ili raspodjela proizvoda u razliitim nacionalnim ili globalnimlokacijama moe pruiti poduzeu konkurentnu prednost,

konani proizvod moe se sklopiti i na drugoj lokaciji koja vie odgovara potrebamaza razvijenom modernom tehnologijom, ili koja je blia konanim potroaima,

geografsko organiziranje moe bolje zadovoljiti potrebe potroaa u razliitimzemljama

organiziranje na geografskim naelima omoguuju poduzeu da se prilagodirazliitim sustavima zakonodavstva,

geografska podjela omoguuje poduzeu da tono zna tko je odgovoran za dobiti gubitke budui da svaki geografski odjel predstavlja protni centar;

Nedostaci geografske strukture su:

potrebno je raspolagati veim brojem funkcijskog osoblja,


15/26

317



koordinacija funkcija na razini cijelog poduzea tee se obavlja nego u striktnofunkcionalnoj organizacijskoj strukturi, a direktori pojedinih geografskih

podruja mogu isticati svoja vlastita podruja zanemarivi tako ire interesepoduzea;

4.5.4. Multiodjelna organizacijska struktura

Nastavkom ekspanzije poduzea, to se postie uvoenjem sve veeg brojaproizvodnih linija, poduzee moe prerasti sve organizacijske strukture. Tada poduzees viestrukim proizvodnim linijama moe usvojiti strukturu organiziranja u vie odjela,tako da se tvrtka podijeli u vie odjela, s time da je svaki odjel odgovoran za vie

proizvodnih linija.

Shema br. 4: Organizaciona struktura Maytaga u vie odjela

Izvor: [2, str. 269]

Struktura organiziranja u vie odjela ima nekoliko prednosti [2, str. 269]:

olakava se kontinuirani rad poduzea, svaki odjel ima vlastite strategijske direktore najvieg ranga, pa se smanjuje teret

opsega poslovanja osoblja glavne uprave poduzea, autoritet se sputa prema dolje, na svaki odjel, a unutar toga na svaku proizvodnu

liniju, odgovornost za uspjenost obavljanja poslova moe se logiki vrednovati na razini

proizvodne linije, kao i na razini pojedinog odjela.


16/26

318



Meutim, i ovdje moemo navesti nekoliko nedostataka:

tekoe u raspodjeli neizravnih trokova poduzea (koji ne ukljuuju materijal iradnu snagu) kroz pojedine odjele,

pojava nefunkcionalnog rivaliteta meu pojedinim odjelima kada pokuavajudobiti vei udio glede raspodjele resursa poduzea,

problem je i cijena transfera koji se odnosi na cijenu koju jedan odjel zaraunavadrugom odjelu za svoje proizvode ili dijelove proizvoda.

4.5.5. Organizacijska struktura strategijskih poslovnih jedinica

Rast organizacije moe zahtijevati da se postojee proizvodne linije grupirajuu odjele, a da se odjeli sami po sebi grupiraju u strategijske poslovne jedinice(SBU). Ova struktura je pogodna za vrlo velika poduzea s razliitim odjelima [2,str. 270].

Shema br. 5: Struktura strategijskih poslovnih jedinica, Wright, 1992. str. 160

Izvor: [2, str. 270]

Prednosti su:

smanjuje se raspon kontrole glavne uprave poduzea, glavna uprava je manje optereena koliinom informacija koje pristiu iz razliitih

organizacijskih jedinica koje daju izvjea o svojim operativnim poslovima, suradnja izmeu pojedinih odjela je bolja.

Nedostatke je, takoer, vano uoiti, a oni su:


17/26

319



glavna uprava poduzea postaje previe udaljena od pojedinog odjela i proizvod-

nih razina, rivalstvo izmeu direktora strategijskih poslovnih jedinica glede dobivanja veeg

dijela resursa poduzea moe postati kontraproduktivnim, ta struktura komplicira analizu portfelja.

Struktura strategijskih poslovnih jedinica je, dakle, ona u kojoj se povezaneproizvodne linije grupiraju u odjele, a ti se odjeli grupiraju u vee entitete kao to topokazuje navedena shema.

4.5.6. Matrina organizacijska struktura

Matrina struktura je jedinstvena po tome to posjeduje dvostruki lanac koman-diranja. Struktura matrice je takva struktura unutar koje i funkcijski direktori idirektori zadueni za pojedine projekte demonstriraju svoj autoritet u sklopu aktiv-nosti poduzea [1, str. 35].

Slijedi da su dvije osobe nadreene zaposlenom osoblju: direktor projekta idirektor funkcijskog odjela u kojem rade podreene osobe.

Matrina organizacijska struktura je mjeavina funkcijske i produktne (i unekim sluajevima geografske) departmentalizacije u kojem postoji dvostruki sustav

nareivanja pri emu je naglaen i input i output. Autor Allen Janger navodi neke odnajeih oblika:

Matrica proizvod - funkcije pokriva funkcijski resurs poduzea s brojnim vodite-ljima proizvoda koji su zadueni za postizanje poslovnih rezultata.

Matrica proizvod - regije pokriva regionalnu podjelu strukture s brojnim rukovo-diteljima proizvoda koji su zadueni za postizanje poslovnih rezultata za svoje

proizvodne okvire. Multidimenzionalna matrica je matrica regionalne podjele koje su organizirane u

matrice proizvodno-funkcijske, a koje su za uzvrat dio matrice proizvod - regije.Shema br. 6: Produktno funkcijska matrica

Izvor: [1, str. 35]


18/26

320



Matrina struktura ima dvije vrste menadera, resource manager i business manager.

Menaderi resursa snadbdijevaju osoblje resursima i dolaze iz funkcijskih podruja kaoto su proizvodnja, inenjering, razvoj i istraivanje i marketing. Poslovni menaderi

primaju kadrove od resornih menadera i zadueni su za koordiniranje zaposlenih takoda osiguraju protabilnost odreenog posla ili proizvodne linije.

Matrina struktura moe postati prilino sloena stvarajui tako isto tolikoproblema koliko ih i rjeava. Moemo rei da matrica ne predstavlja krajnji oblikorganizacijske strukture. U nekim sluajevima to je ekasno organiziranje privre-menih oblika departmentalizacije.

Neka poduzea koriste strukturu matrice iako stopa tehnolokih promjena unjihovoj industrijskoj grani nije velika. Tako je Toyota koristila strukturu matrice za

plasman svojeg vozila Lexus na trite najluksuznijih automobila iste kategorije.Bez obzira na oblik struktura matrice nudi sljedee prednosti:

kombinacijom funkcijske strukture i strukture projekta ili proizvoda poduzeeima koristi od obje forme,

matrica je trokovno uinkovita budui da direktori projekata plaaju samopotrebne usluge osoblja u pojedinim funkcijskim odjelima,

matrina struktura je veoma prilagodljiva,


19/26

321



matrica omoguuje zaposlenima u funkcijskim odjelima nie razine da budu bliskoukljueni u projekt,

struktura matrice je pravo sredstvo za profesionalnu obuku i unapreenje glavnihdirektora.

No, i matrina struktura ima nekoliko nedostataka, a oni su:

vei administrativni trokovi, koji su povezani s poslovanjem poduzea, strukturu matrice karakteriziraju mogui vei konikti koji proizlaze iz oblika

organizacije, rad unutar matrine strukture moe uzrokovati jai stres kod zaposlenih u pojedi-

nim funkcijskim odjelima, zbog izvjeivanja dvojice a ne jednog efa.

5. MEUODNOS ORGANIZACIJSKE STRUKTURE I LOGISTIKE INFRA-STRUKTURE

5.1. Organizacijska struktura i meuodnos strategija - struktura

Organizacijska struktura omoguuje koordinaciju aktivnosti i kontrolu akcijanjezinih lanova. Struktura zbog svoje kompleksnosti ukazuje na razinu razliitostiizmeu pojedinih aktivnosti unutar organizacije, a zbog formalizacije ukazuje na

razinu primjene pravila i procedura koje se primjenjuju u poslovnim komunikacijamaunutar organizacije. Komponenta strukture je i centralizacija koja upuuje na lokacijuautoriteta koji donosi odluke.

Meuodnos izmeu strategije i strukture tijekom vremena se mijenja, zavisnoo stabilnosti i promjenjivosti okoline. Promjene uvjeta okoline utjeu na potrebu

promjena strukture kao oblika rada i stanja, i strategije koja pridonosi ostvarivanjuciljeva. Tu je i menadment koji je u situaciji da sama sebe organizira, razvija ireproducira u skladu s ciljevima poduzea.

Dakle, menaderi moraju uoavati i denirati nain ostvarivanja ciljeva, voditi seunutarnjim utjecajima okoline, kao to je to postignuti poloaj na tritu i dostignutistupanj tehniko tehnolokog razvoja pomorske kompanije, te pravodobno sagledati

njen razvoj.U literaturi se nailazi na dva pristupa usklaivanja odnosa izmeu strategije i

strukture [2, str. 308]:

Chandlerov pristup i pristup njegovih nasljednika.

(1) Chandlerov pristup koji nastaje tijekom 60-ih g. prolog stoljea, temeljem


20/26

322



istraivanja stotinjak velikih poduzea u SAD-u. Poruka tog veoma obimnog istrai-vanja je da se strategija kree od proizvodnje jednog proizvoda preko vertikalne

organizacije prema diverzikaciji proizvodnog programa. Time se organizacijskastruktura razvija od organske prema mehanikoj strukturi.

Osnovni elementi promjena organizacijske strukture prema autoru su:

strategija odreuje elemente i funkcionalne karakteristike organizacijske strukturepoduzea,

strategija podrazumijeva postavljanje ciljeva, rasporeivanje proizvodnih resursai mjera kojima se ostvaruju resursi,

organizacijska struktura obuhvaa linije autoriteta, te komunikacijske kanale isame informacije koje su temelj donoenja odluka.

(2) Suvremeno istraivanje meuodnosa strategija - struktura nastavak je istraivanjakoja je vodio Mintzberg Henri. Radi se o osuvremenjivanju originalnih zamisli za-etnika tih istraivanja. Danas je najraireniji pristup koji podrazumijeva naglaavanjetriju dimenzija, i to: inovacije, minimizacije trokova i imitacije.

Poruke istraivaa nakon Chandlera, na temelju konkretnih istraivanja ukazujuda:

strategija moe pratiti strukturu, odnosno nema iskljuivosti, strategija i organizacijska struktura prilagoavaju se utjecajima mode;

Dakle, uspjena kompanija razvija prikladnu strategiju da bi ostvarila zacrtaneciljeve i izgradila odgovarajuu organizacijsku strukturu. Prema McKinseyu meu-odnos strategije i strukture treba se proiriti informacijskim sustavom, planiranjem,kontrolom i stimulativnim sustavom nagraivanja zaposlenih.

5.2.Povezanost organizacijske strukture i logistike

Suvremeni logistiki sustav integrira sve logistike procese i podsustave podu-zea u ciljno orijentiranu cjelinu. Logistika se po svojoj prirodi ispreplie s tradici-

onalnim funkcionalnim podrujima poduzea, pogotovo danas, u okolini koja zahtijevaintegriranost opskrbljivakog lanca.

Pojednostavljeno, funkcije suvremenog poduzea utemeljene su na lancustvaranja vrijednosti proizvoda i usluga, odnosno proizvoda stvorenih proizvodnjomi usluga pruenih logistikom do marketinkih usluga za poboljanje plasmana

proizvoda i usluga na tritu. Krajnji rezultat je irenje podruja logistike odgovor-nosti. Moemo rei da je logistika povezana unutarnjim vezama s proizvodnjom,marketingom, ali i nancijama. Slijedi shematski prikaz iz kojeg je vidljivo da se


21/26

323



logistika i nancije razlikuju od ostalih tradicionalnih poslovnih funkcija, zbog svojeusmjerenosti na cjelokupan poslovni proces. Pritom nancije pokazuju sliku uspje-

nosti logistike u suvremenom poduzeu [ 3, str. 131].

Shema br. 7: Povezanost organizacijske strukture - strategije i logistike

Izvor: [3, str. 31]


22/26

324



Logistiko upravljanje suvremenim pomorskim poduzeem moe se shvatiti kaoupravljanje zalihama, onima koje miruju i onima koje su u pokretu. Moderan logi-

stiki koncept naglaava potrebu orijentacije na potranju, te upravljanje protokomzaliha, za razliku od tradicionalnih modela upravljanja stanjem zaliha. Orijentacijana potranju s ciljem smanjenja protoka vremena realizacije narudbi rezultirasmanjenjem trokova kapitala vezanog za zalihe i poveanjem razine usluga pruenihkupcu, a time i poveanjem prihoda poduzea.

Suvremena poduzea prepoznaju strateko znaenje logistike za uspjenostposlovanja, pa se u podruje logistike odgovornosti ukljuuju: transport, skladitenjei manipuliranje, pakiranje i signiranje, nabava, planiranje proizvodnje i usluivanjekupaca. injenica da vrijeme angairanja cirkulirajueg kapitala u direktnoj proi-zvodnji iznosi samo 5%, najvie 10% ukupnog vremena angairanog u procesu

reprodukcije, dok ostali dio vremena od 90%, odnosno 95% otpada na logistikeprocese, ukazuje na vanost logistikih aktivnosti. Usluna poduzea pokazuju jovee znaenje logistikih aktivnosti za svoju uspjenost poslovanja.

Moe se zakljuiti da je logistika usmjerena na realiziranje istih ciljeva poduzea,kako su oni denirani i strategijom poduzea. No, jo je vanije istai meusobnu

povezanost i isprepletenost organizacijske strukture rme i logistike koja utjee natu istu organizacijsku strukturu, njene promjene, rast, ili je tradicionalno samo prati,a to sve rezultira uspjehom u poslovanju.

Sve to je reeno o meuodnosu izmeu strategije rme i strukture nadovezujese na logistiku i njene aktivnosti, koje se nalaze u svim porama poslovnih aktivnosti

i nemogue ih je izdvojiti iz poslovnog sustava poduzea.Dakle, govorimo o pomorskoj kompaniji kao poslovnom sustavu i cjelini,koje djeluje u svojoj okolini, reagira na promjene u okolini i tako odrava svojuravnoteu.

Logistiki procesi u poslovnom sustavu odnose se na voenje procesa toka dobarai informacija od izvora do krajnjeg korisnika. Logistika kao aktivnost organizacijski itehnoloki oblikuje, prostorno i vremenski optimalno planira, upravlja i kontrolira, tetrokovno prati najpovoljnije tokove dobara i informacija od dobavljaa do kupca.Razvijeni logistiki sustav denira strategiju tvrtke i oblikuje njenu strukturu, pa time

jaa njenu konkurentnu poziciju na tritu i utjee na uspjenost poslovanja.

6. ZAKLJUAK

Razvojem tehnologije, odnosno pojavom visoko sosticiranih tehnologija,uspjenost poduzea sve vie ovisi o ljudima, njihovom znanju, kreativnosti, privre-nosti poduzeu i njegovim ciljevima, njihovoj inicijativnosti i poduzetnikom

ponaanju. Zaposleni tako, putem svoga znanja i kapitala angairanog u fondove,postaju suvremeni kapitalisti.


23/26

325



Korporacije s ogranienom odgovornou i odgovarajuom menaderskomstrukturom, pomorske tvrtke privlae velike izvore kapitala, stvaraju prot koji

prestaje biti iskljuivim ciljem, ve postaje preduvjetom razvoja koji poveavakvalitetu ivota za sve.

Logistika presudno utjee na uspjenost poslovanja suvremenog poduzea.Kao krvotok koji povezuje sve poslovne podsustave i daje ivot poduzeu, logistika

postaje posebno znaajna za poslovanje poduzea u suvremenim uvjetima. Svrhalogistike strategije je stalno usavravanje materijalnih i informacijskih tokova, kojinabavna trita kroz transformacijske procese poduzea povezuju s potroakimmjestima sukladno ciljevima poduzea.

Suvremeno poduzee prepoznaje strateko znaenje logistike za uspjenostposlovanja, to rezultira irenjem logistike odgovornosti na tradicionalna podruja

proizvodnje i marketinga, a u novije vrijeme i nancija, raunovodstva, kontrole,upravljanja ljudskim potencijalima, istraivanja i razvoja i sl.. U podruje logistikeodgovornosti je tako strukturiran transport, skladitenje i manipuliranje, pakiranjei signiranje, nabava, planiranje proizvodnje i usluivanje kupaca. Funkcionalnadimenzija je podrana institucionalnom i instrumentalnom dimenzijom logistikogmenadmenta koji ima veoma vanu ulogu u upravljanju poduzeem.

Upravljanje logistikim procesima ukljuuje i deniranje adekvatne strategije,te oblikovanje strukture poduzea u cilju postizanja zacrtanih ciljeva. Poveanjerazine logistike usluge uz istodobno sniavanje logistikih trokova je bitno opredje-ljenje suvremenog poduzea. Razvijeni logistiki sustav u svakom je pogledu izvor

konkurentne prednosti poduzea i initelj uspjenosti poslovanja.

LITERATURA

1. Reichert Alexander Philipp.: Logistics organization structures and corporate strategy,Massachusetts institute of tehnology, September, 1997.

2. Buble Marin et all.: Strategijski management, Ekonomski fakultet, Split, 1997.3. Zeki Zdravko, Logistiki menedment.: Glosa doo, Rijeka, 2000.


24/26

326



Mirjana Kovai

STRUCTURE AND LOGISTIC STRATEGY WITHIN AMARITIME COMPANY

SUMMARY

This paper is a brief study on the relationship and signicance of the logistic organizational structureand strategy within a maritime company. Despite the considerable number of scientic articles andstudies already written, the eld does not appear to be adequately explored.The concept of logistic management within a modern shipping company must support the respectivetargets and adjust the development concept to a series of factors. However, the creation of an efcientlogistic strategy would be quite a difcult task without a good organizational structure, informaticsystem back-up, good management support, and human resources used to the maximum.

Key words: organizational structure, logistic strategy, company strategy

STRATEGIA LOGISTICA E STRUTTURA DELLAAZIENDA MARITTIMA

SOMMARIO

Lo scritto un breve studio sui legami tra le strutture di organizzazione logistica e strategia societaria.Finora nelle varie pubblicazioni stato dibattuto il concetto di accoppiamento tra la struttura diorganizzazione logistica, strategia societaria e struttura. Tuttavia questo un terreno non ancoracompletamente elaborato.Una organizzazione logistica deve avere di complemento e supporto il restante della societ e teneredi vista le preposte nalit societarie. I legami tra organizzazione logistica e struttura societaria digrande importanza per lo sviluppo dellazienda. La struttura organizzativa, tuttavia, la chiave perla creazione di una logistica efciente.

Parole chiave: struttura organizzativa, organizzazione logistica, strategia societaria.


25/26

367

UPUTE SURADNICIMA

asopis objavljuje radove koji se recenziraju. Recenzirani radovi kategoriziraju se uove kategorije:

izvorni (originalni) znanstveni lanak original scientic paper prethodno priopenje preliminary communication pregledni lanak review izlaganje (referat) sa znanstvenog skupa conference paper struni lanak professional paper esej essay osvrt publication and/or paper review

Izvorni znanstveni lanak sadri dosad jo neobjavljene rezultate izvornih istraivanja.Prethodno priopenje sadri nove rezultate znanstvenih istraivanja, koji zahtijevaju brzoobjavljivanje. Pregledni lanak mora biti originalan, saet i kritiki prikaz jednog podrujaili njegova dijela u kojem autor i sam aktivno sudjeluje. mora biti istaknuta uloga autorovaizvornog doprinosa u tom podruju s obzirom na ve publicirane radove, kao i pregled tihradova. Izlaganje sa znanstvenog skupa, prethodno referirano na takvom skupu, mora bitiobjavljeno u obliku cjelovitog lanka, i to samo ako nije prije toga objavljeno u zbornikuskupa. Struni lanak sadri korisne prijedloge iz odreene struke i ne mora sadravati izvornaistraivanja.

Odluku o kategorizaciji pojedinog rada donosi urednitvo na temelju prijedloga najmanje

dva recenzenta.Rad e se objaviti jedino temeljem pozitivnih recenzija.Prihvaanje kategoriziranih lanaka za objavljivanje obvezuje autora da isti lanak

ne smije objaviti na drugomu mjestu bez doputenja urednitva asopisa ako je ono lanakprihvatilo, a i tad uz podatak o tome gdje je prvi put lanak objavljen. Kategorija lankanavodi se u zaglavlju lanka i u sadraju sveska. Ostali se prilozi koje asopis objavljuje, nekategoriziraju.

Radovi predloeni za objavljivanje moraju zadovoljiti sljedee:

1. Rukopis ne smije biti ve objavljen ili u tom cilju upuen drugom asopisu;2. Naslov mora biti koncizan i istovremeno informativan;3. U lijevom kutu naslovne stranice rukopisa treba stajati ime i prezime autora te naziv i

adresa ustanove u kojoj radi;4. Tablice moraju biti pregledno i korektno prireene, te uredno opisane (broj, naslov,

legenda);5. Izvorni znanstveni radovi, prethodna priopenja, pregledni i struni lanci moraju biti

opremljeni zakljukom i saetkom te kljunim rijeima.6. Radovi se dostavljaju u tri primjerka. Uz rad treba priloiti i disketu. Rad se moe dostaviti

i e-mailom7. Rad koji ne odgovara uputama vratit e se autoru.


26/26

368

INFORMATION FOR CONTRIBUTORS

This journal publishes papers subject to review. The papers subject to review are cat-egorised as follows:

original scientic paper preliminary communication review conference paper professional paper essay publication and/or paper review

An original scientic paper contains yet unpublished results of original research. A pre-liminary communication contains new research results which demand prompt publication. Areview article ought to be an original, concise and critical review of a certain eld or its segmentin which the author himself actively participates. There must be emphasised the authors originalcontribution to the eld with regard to the works already published. There must also be provideda list of those works. A conference paper, i. e. a written form of a presentation submitted at aconference, must be published as a complete paper, provided that it has not been published as

part of the collected papers of the conference. A professional paper contains useful suggestionsconcerning a certain eld and need not involve original research.

The category to be assigned to a certain paper is within the sole discretion of the EditorialBoard, which will base its decision on the proposals by at least two reviewers.

The journal will publish only those papers which received a positive review.

Upon acceptance of the paper for publication by this journal the author undertakes notto cause the paper to be published elsewhere without the permission of the Editorial Board.Should the Editorial Board grand the permission, a repeated publication should contain a noticeas to where the paper was originally published. The category of a papaer shall be indicated inthe head of the paper and in the journals table of contents. Other contributions published bythe journal are not subject to categorisation.

Any written work submitted for publication in this journal must satisfy the followingconditions:

1. The manuscript should not have been already published or under consideration by anotherjournal.

2. The title should be both concise and informative.

3. The authors name and surname, as well as his employment address should be indicatedin the left hand side of the title page.

4. Tables must be drawn clearly and correctly, and must be accompanied by appropriateexplanations.

5. Original scientic papers, preliminary communications, review articles and professionalpapers, should be accompanied by a conclusion, summary and key words.

6. A contribution ought to be submitted in three copies. The written manuscript must be ac-companiet by a oppy disk. The paper can be submitted also by e-mail.

7. Manuscripts which do not comply with the above conditions shall be returned to their au-thors.

Logistička strategija i struktura pomorske tvrtke

Documents

Transcript of Logistička strategija i struktura pomorske tvrtke