Savremene Tehnike Modeliranja i Simulacije u Grafičkoj Djelatnosti
Logika modeliranja
description
Transcript of Logika modeliranja
![Page 1: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/1.jpg)
Logika modeliranjaLogika modeliranjaDr Miroslav Trajanović
![Page 2: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/2.jpg)
Geometrijski modeleri Geometrijski modeleri -- vrstevrste
Podela geometrijskih modelera je moguće izvršiti prema različitim kriterijumima. Tako se razlikuju:j j– Manifold vs. Nonmanifold
Eksplicitni modeleri i modeleri koji– Eksplicitni modeleri i modeleri koji dozvoljavaju modeliranje pomoću promenljivihpromenljivih
![Page 3: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/3.jpg)
Pristup modeliranjuPristup modeliranju
Eksplicitno modeliranjeModeliranje putem promenljivih
![Page 4: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/4.jpg)
EksplicitnoEksplicitno modeliranjemodeliranjeSreće se kod programa starije generacije. Model načinjen primenom logike eksplicitnogModel načinjen primenom logike eksplicitnog modeliranja ne obuhvata relacije između elemenata modela i definisan je isključivoelemenata modela, i definisan je isključivo svojom geometrijom. K i ik d l di t d fi i jKorisnik model gradi putem definisanja njegove eksplicitne geometrije (tačaka, linija,
ši i i )površina i zapremina). Ovakvi programi često nude kombinaciju žičanog, površinskog i zapreminskog (solid) modeliranja.
![Page 5: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/5.jpg)
EksplicitnoEksplicitno modeliranjemodeliranje
Da bi se na eksplicitnom modelu sprovele k i j j d l bitimakar i najmanje promene, model mora biti
pažljivo analiziran i neki njegovi delovi k t i iponovo konstruisani.
Sistemi koji koriste ovakvo modeliranje zahtevaju da se specifikuje deo geometrije modela koji se menja i konstruiše nova geometrija, uz primenu raspoloživih alata za modeliranje
![Page 6: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/6.jpg)
EksplicitnoEksplicitno modeliranjemodeliranje
Veliki broj savremenih paketa poseduje i dalje, uz mogućnost modeliranja putem promenljivih, mogućnost p p j , geksplicitnog modeliranja Nazivaju se hibridni modeleriNazivaju se hibridni modeleriTakvi su Unigraphics, IDEAS itd.
![Page 7: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/7.jpg)
Modeliranje putemModeliranje putemModeliranje putem Modeliranje putem promenljivihpromenljivihp jp j
Savremeni programi za modeliranje za vreme f d fi i j i d i j t č ifaze definisanja proizvoda snimaju, tumače i u modelu predstavljaju nameru konstruktora,
i j ći l ij k j t j d lsnimajući relacije koje postoje u modelu proizvoda i procesima upotrebljenim da bi se
d fi ion definisao. Ovo se u stranoj literaturi i reklamnom materijalu često naziva "capturing design intent".
![Page 8: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/8.jpg)
Modeliranje putemModeliranje putemModeliranje putem Modeliranje putem promenljivihpromenljivihpromenljivihpromenljivih
Pristup modeliranja putem promenljivih omogućava da model u svakom momentu bude promenljiv, što p j ,korisnicima dozvoljava da istražuju alternative u dizajnu i konstrukciji kao ialternative u dizajnu i konstrukciji kao i da prave revizije konstrukcije. Promene na modelu koji obuhvata relacije vrše se jednostavnom j jpromenom tih relacija.
![Page 9: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/9.jpg)
Modeliranje putemModeliranje putemModeliranje putem Modeliranje putem promenljivihpromenljivihpromenljivihpromenljivih
Modeliranje putem promenljivih najčešće koristi dve tehnike:– Parametarsko modeliranjeParametarsko modeliranje– Variaciono modeliranje
![Page 10: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/10.jpg)
Parametarski Parametarski -- varijacionivarijacioni
Korisnik modelira korišćenjem jednostavnih pravilaPravila koriste dimenzije i ograničenjaPravila koriste dimenzije i ograničenjaDimenzije: rastojanje, radijus, ugao, ..Ograničenja: paralelnost, tangentnost, normalnost, ..normalnost, ..
![Page 11: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/11.jpg)
ParametarskoParametarsko modeliranjemodeliranje
Predstavlja zapisivanje istorije operacija d li j i jih ih lji ih ( t jmodeliranja i njihovih promenljivih (na taj
način se snima namera konstruktora) i istorije d t CAD f k ij k jpromena posredstvom CAD funkcija koje
pokreće korisnik programa. Proces modeliranja zapisuje se tako što se snimaju parametarske relacije na način zavistan od njihovog redosleda (sekvencijalno)
![Page 12: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/12.jpg)
ParametarskoParametarsko modeliranjemodeliranje
Model se posle promene regeneriše tako što di d č tk k išć jga program gradi od početka, korišćenjem
definisanog redosleda parametara.Prednost parametarskog modeliranja leži u brzini regeneracije. Nedostatak je činjenica da korisnik mora da definiše sve potrebne informacije o veličini i p jorijentaciji nekog elementa modela, pre nego što je moguće definisati sledeći element.j g
![Page 13: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/13.jpg)
VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje
Bazira se na simultanom rešavanju sistema j d či d bi ti l d š jjednačina, da bi se stiglo do rešenja. Najvažnija razlika u odnosu na parametarsko modeliranje je sledeća: – kod parametarskog modeliranja, oblik modela je
limitiran rešenjima baziranim na parametrima geometrije, koji su često jednostavne jednačine; k d ij i di j di ij k j d fi iš d l– kod varijaciong dizajna dimenzije koje definišu model mogu da se baziraju na složenom sistemu jednačina čime bi se na primer mogle izračunavati dimenziječime bi se, na primer, mogle izračunavati dimenzije modela na osnovu nekih osobina materijala.
![Page 14: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/14.jpg)
VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje
Ovde nije bitan redosled relacija koje se definišu pri izradi modela, te je moguće promeniti svaku od njih, bez obzira na p j ,redosled nastanka, ne vodeći računa o tome da li se neki element modelatome da li se neki element modela referencira na neki drugi koji je nastao pre njega (odnosi roditelji deca)pre njega (odnosi roditelji-deca).
![Page 15: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/15.jpg)
VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje
Još jedna od prednosti varijacionog d li j j ć t k t i jmodeliranja je mogućnost konstruisanja
nepotpuno definisane geometrije u smislu d d j ič j (" t i t ")dodavanja ograničenja ("constraints"). Time je moguće prvo definisati samo poznata ograničenja, zatim sagraditi model, pa njegovom analizom i adekvatnim promenama doći do potpuno definisanog modela.
![Page 16: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/16.jpg)
VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranje
Potpuno i nepotpuno definisana ograničenja na skici (fully and partialy constrained sketch)
![Page 17: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/17.jpg)
VariacionoVariaciono modeliranjemodeliranjePotpuni variacioni modeleri zahtevaju poznavanje domena problema koji se rešava jer su jednačine zadomena problema koji se rešava, jer su jednačine za svaki od problema specifične.U sadašnjim programskim paketima se primenjujeU sadašnjim programskim paketima se primenjuje samo u fazi izrade 2D profila, zbog složenosti opisivanja i rešavanja 3D problema preko sistema op s a ja eša a ja 3 p ob e a p e o s ste ajednačina. U trenutku prelaska u 3D režim, program usvajaU trenutku prelaska u 3D režim, program usvaja pretpostavljene vrednosti nedefinisanih parametara, te je ishod sličan kao kod čisto parametarskog j p gmodeliranja.
![Page 18: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/18.jpg)
Hibridni modeleriHibridni modeleri
Interni model ima više od jedne prezentacijeObično B-rep i CSGObično B rep i CSGKombinovanje skulpurnih površi i
i k d lzapreminskog modela
![Page 19: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/19.jpg)
Feature basedFeature based
Tehnički element je entitet geometrijskog modela koji sadrži poredgeometrijskog modela koji sadrži, pored definisane geometrije i ograničenja, ponašanje geometrije korišćenjem pravila i atributapPrimer: rupa ili otvor u paralelepipeduOt j j d ži j jOtvor – smanjuje dužinu sa smanjenjem visine bloka
![Page 20: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/20.jpg)
TehniTehniččki elementki element -- primerprimerTehniTehniččki element ki element -- primerprimer
![Page 21: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/21.jpg)
Metode gradnje modelaMetode gradnje modela
instanciranje primitiva,extrudiranje,presvlačenjepresvlačenje,sklapanje modela od temena, ivica i stranica (granična reprezentacija)bulove operacijebulove operacije.
![Page 22: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/22.jpg)
Instanciranje primitivaInstanciranje primitiva
![Page 23: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/23.jpg)
EkstrudiranjeEkstrudiranje
![Page 24: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/24.jpg)
PresvlačenjePresvlačenje
![Page 25: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/25.jpg)
Bulove operacijeBulove operacije
![Page 26: Logika modeliranja](https://reader034.fdocuments.net/reader034/viewer/2022050723/55cf9d9f550346d033ae6d9b/html5/thumbnails/26.jpg)
Unija, PUnija, Presek, resek, RRazlika azlika