logika

download logika

of 1

description

Ispitnja pitanja iz logike

Transcript of logika

1. Valjanost kao vrijednost i princip Logika se bavi principima valjanog zakljuka valjanost predstavlja i vrijednost i zato to se o principima valjanog zakljuivanja razmilja. Dokazati neki sud znai svesti ga na valjan nain iz istinitih premisa.Znaaj valjanosti u kontekstu dokaza je taj to je uslov dokaza istinite premise u valjanom zakljuku. Kod demonstrativne premise imamo da je ona asumpcija jedne od paraprotivrenih iskaza dok je dijalektika premisa pitanje o tome koja je od dvije protivrenosti istinita kod demonstrativnog zakljuka nuno je da su premise istinite, te je zakljuak istinit, dok kod dijalektikog zakljuaka nije poznato da su premise istinite. Kod 3 diskursa u kojima trai dokaz Aristotelovom demonstrativnom zakljuku odgovara matematiki doskurs.Elementi geometrije koji se uzimaju za osnovu logike su : 1) odreeni nauni iskazi moraju biti uzeti kao istiniti bez dokaza. 2) ostali nauni dokazi moraju biti izvedeni iz ovih. 3) Elaboracija deduktivnog sistema ukljuuje razmatranje relacije logike posledice ili slijeenja.Elementi svakog logikog sistema su: 1) iskazi o vrstama stvari, odnostno o optim iskazima.2)unverzalni iskazi koji su nuno istiniti i sluajno istiniti3) kod iskaza koji su nuno istiniti, obratiti posebnu panju definicijama.4)Podvoenje posebnih varijanti pod opta pravila.

2. Platonova filosofija logikePlaton razmatra 3 vana pitanja o prirodi logike 1. ta se to sa pravom moe nazvati istinom ili neistinom 2. koja je to veza koja valjano zakljuivanje ini moguom ili kakva je to nuna povezanost3. kakva je priroda definicije i ta to definie-Platon posmatra formu rijei, relaciju kao ono to je istinito i neistinito -Verbalni obrazac kod platona predpostavlja da pravi predmet predikata istie ili neistie relaciju.Platonu nuna povezanost za valjan zakljuak je izmeu ideja. po njemu je nunost u tome to je ideja svojstvo ili skup svojstava zajedniki odreenom broju stvari tj. svojstvo u stvarnosti koje odgovara optoj rijei.platon je smatrao da se definicija ne odnosi na predmet, na koji rije upuuje, nego na rije samuono to je definisao jeste ideja ili uobiajena priroda prestavljanja putem mnotva pojedinanih predmeta. ovo kasnije je ustanovljeno kao izraz realna definicija.-Platon u vezi prepostavke da nebie jeste, ispituje ove pojmove i reava zagonetke u vezi sa njima na nain da pojanjava kako je diskus ono to u sutini mie biti istina ili neistina