LM13

LINGUA MONTENEGRINAasopis za jezikoslovna, knjievna i kulturna pitanja

LINGUA MONTENEGRINAthe magazine of linguistic, literary and cultural issues

God. VII, sv. 1, br. 13

IzdavaINSTITUT ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIEVNOST

RedakcijaNaume Radieski (Skoplje)

Josip Sili (Zagreb)Vuki Pulevi (Podgorica)Milorad Nikevi (Osijek)

Amira Turbi-Hadagi (Tuzla)Aleksandra Nikevi-Batrievi (Podgorica)

Przemysaw Brom (Katowice)Milica Luki (Osijek)Jakov Sablji (Osijek)Vanda Babi (Zadar)

Ljudmila Vasiljeva (Lavov)edomir Drakovi (Cetinje)

Aleksandar Radoman (Podgorica)Goran Drini (Podgorica)

Glavni i odgovorni urednikAdnan irgi

Sekretari RedakcijeNikola PopoviSanja Orlandi

Podgorica, 2014.

LINGUA MONTENEGRINA, god. VII/1, br. 13, Podgorica, 2014.Institut za crnogorski jezik i knjievnost

3

UDK 811.163.4373.45 Petrovi Njego P. II

Izvorni nauni radCvijeta BRAJII (Niki)Filozofski fakultet [email protected]

ITALIJANIZMI U JEZIKU PETRA II PETROVIA NJEGOA

U radu se analizira prisustvo rijei porijeklom iz italijanskog jezika i njegovih dijalekata u pisanoj zaostavtini Petra II Petro-via Njegoa. Obraeni korpus, koji je sastavni dio rada, obu-hvata Njegoevo knjievno stvaralatvo, pisma i Biljenicu. Ako se uzmu u obzir tvrdnje strunjaka da su italijanizmi predstavlja-li sastavni dio narodnih govora Crne Gore u Njegoevo vrijeme, kao i injenica da je vladika imao prilike da se na razliite naine direktno upozna sa tim jezikom, opravdanom se ini pretpostav-ka da u njegovoj pisanoj zaostavtini mora biti elemenata itali-janske leksike. Prikupljeni materijal uporeen je s italijanskom leksikom registrovanom u narodnim govorima Boke Kotorske, Budve i Patrovia, kako bi se utvrdilo u kojoj se mjeri italija-nizmi zabiljeeni u Njegoevoj pisanoj zaostavtini podudaraju s onima koji su uli u narodne govore, bez obzira na to to nijesu u pitanju govori Njegoevog zaviaja. Na taj nain pokuali smo da utvrdimo u kojoj mjeri je prisustvo italijanizama u Njego-evom jeziku uslovljeno injenicom da je on italijanski jezik i poznavao, to je u svojim istraivanjima dokazalo vie autora koji su se bavili ovom tematikom.

Kljune rijei: Njego, italijanizmi, narodni govori

Predmet ovog rada je istraivanje prisustva rijei iz italijanskog jezika kao i iz njegovih dijalekata (prije svega venecijanskog) u pisanoj zaostavtini crnogorskog vladike i pjesnika Petra II Petrovia Njegoa. Opte je poznato da je Italija, a posebno Venecija, na razliite naine bila prisutna na naim prostorima vjekovima unazad i da su ti nai suedi, osim u umjetnosti i kultu-ri, ostavili traga i u jeziku. Pitanjem zastupljenosti italijanizama u narodnim govorima dosad se bavilo vie jezikih strunjaka, a ove pominjemo Vesnu Lipovac-Radulovi koja je u svojim radovima obradila romanizme u govoru

4Cvijeta BRAJII

Budve i Patrovia,1 kao i jugoistonog dijela Boke Kotorske,2 i prof. Srana Musia koji je ispitivao rasprostranjenost rijei iz romanskih jezika u narod-nim govorima everozapadne Boke.3 Uticaj Italije, odnosno Venecije, bio je najjai na Crnogorskom primorju, posebno u Boki Kotorskoj. Pokuavajui da se zatiti od turskih najezda nakon raspada carstva Nemanjia, kojem je pripadao, Kotor se stavio pod zatitu Venecije 1420. godine i pod njenom vlau ostao do pada Mletake Republike 1797. godine.4 Nakon Kotora pod mletakom kontrolom nali su se i Patrovii 1423. godine, a potom i Budva 1442. godine. Preostali djelovi Boke (Risan, Herceg Novi) ee su mijenjali svoje gospodare. Uz krae prekide, bili su pod turskom vlau od 1483. do osme decenije XVII vijeka, kad su poslije Morejskog rata pripali Veneciji5. Izuzetak u tome smislu na naem primorju predstavljaju gradovi Bar i Ulcinj, kao i Sutorina u Boki, koji su pripadali Otomanskoj imperiji6. Nakon pada Venecije po mirovnom sporazumu u Kampoformiju (1797) Boka je pripala Habzburkoj dinastiji7. Tokom Napoleonovih osvajanja, te teritorije su nakrat-ko pripojene Crnoj Gori, zatim su od 1807. bile pod vlau Francuske, da bi od 1814. godine postale dio Austrije, kasnije Austrougarske imperije8. Vano je napomenuti da je i u tom periodu jezik administracije ostao italijanski. Iako nijesu bile pod njenom neposrednom upravom, i oblasti tadanje Crne Gore bile su izloene uticaju Mletake Republike. Taj uticaj nije mogao biti jak kao u oblastima na naem primorju koje je Venecija direktno kon-trolisala. Ne moe se rei da izmeu Mletake Republike i Crne Gore nije bilo komunikacija, razmjena i politikih veza, ali nikada nije bilo u pitanju stabilno i trajno saveznitvo. Venecija je u Crnogorcima vidjela iskljuivo ratobornu druinu preko koje najefikasnije moe izazvati bunu hriana pod turskom vlau, koja bi u pogodnom trenutku ili odvratila tursku vojsku od

1 Vesna Lipovac-Radulovi, Romanizmi u Crnoj Gori. Budva i Patrovii, Matica srpska, Novi Sad, 1997.

2 Vesna Lipovac-Radulovi, Romanizmi u Crnoj Gori. Jugoistoni dio Boke Kotorske, Mati-ca srpska, Novi Sad, 2004.

3 Sran Musi, Romanizmi u severo-zapadnoj Boki Kotorskoj, Filoloki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1972.

4 ivko Andrijaevi, erbo Rastoder, Crna Gora i velike sile, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2006. str. 15.

5 Gligor Stanojevi, Crna Gora od pada Crnojevia do vladike Danila Petrovia, u Crna Gora monografija, Knjievne novine, Beograd, 1976. str. 176193.

6 Milo Miloevi, Boka Kotorska, Bar i Ulcinj u Kiparskom ratu (15701573), Boka Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, br.4, Zaviajni muzej, Herceg Novi, 1972. str. 1758.

7 ivko Andrijaevi, erbo Rastoder, Crna Gora i velike sile, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2006. str. 100.

8 Isto, str. 101.

5Italijanizmi u jeziku Petra II Petrovia Njegoa

upada na njenu teritoriju ili barem njenu pozadinu uinila nesigurnom. I tu se zavravalo mletako interesovanje za Crnu Goru.9 Mleani su se u odnosu prema Crnoj Gori vodili iskljuivo trenutnim, kratkoronim interesima. Istini za volju, Venecija je, na zahtjev plemenskih starjeina, Crnu Goru uzela pod svoju zatitu 1716. godine i time stekla pravo na postavljanje guvernadura iji je prvi zadatak bio da zajedno s tadanjim crnogorskim vladikom Danilom radi na organizovanju odbrane od turskih napada. Ima i onih koji smatraju da je Mletaka Republika pokuavala da iskoristi svog funkcionera za upravlja-nje svjetovnim poslovima u Crnoj Gori.10 Zabiljeeno je da je prvi guvernadur bio mletaki podanik iz Boke. On se, meutim, na tom poloaju zadrao svega nekoliko mjeseci, a onda je Venecija prenijela guvernadurska ovlaenja na crnogorsku porodicu Vukoti i tako praktino odustala od neposrednog uea u organima vlasti u Crnoj Gori.11

U periodu koji je predmet naeg interesovanja Mletaka Republika je ve bila nestala s politike karte Evrope, tako da je njen uticaj mogao biti samo posredan kroz kulturnu tradiciju i zaostavtinu, kao i kroz lingvistiku komponentu. Takav uticaj je mnogo jai u oblastima koje su vjekovima bile pod njenom direktnom upravom, kao to je Boka Kotorska, nego u krajevima koji su sa njom bili u sporadinom kontaktu, to je bio sluaj s tadanjom Cr-nom Gorom. Crnogorski vladika Petar II Petrovi Njego bavio se knjievnim stva-ralatvom relativno kratko, svega dvadesetak godina, ali je njegova pisana zaostavtina veoma bogata. Pretpostavlja se da je prvo djelo Glas kamentaka zavrio 1833. godine. Zbog problema s dozvolom za tampanje u Beu ruko-pis nije objavljen, nego je 1835. proiren. Tako je nastala Svobodijada koja je objavljena u Zemunu 1854. Godine.12 Godine 1834. nastala je i Njegoeva zbirka pjesama pod naslovom Pustinjak cetinjski, a naredne godine jo jedna, nazvana Lijek jarosti turske, koja je sadrala svega etiri pjesme. Zbirka Ogle-dalo srpsko i spjev Lua mikrokozma objavljeni su 1845. godine u Beogradu. Gorski vijenac je tampan u Beu februara 1847. godine, a kasnije su u istom gradu izala iz tampe i dva njegova kraa spjeva Kula uriia i ardak Aleksia. Djelo Lani car epan Mali objavljeno je u Trstu, ali je njegovo tampanje zavreno u Zagrebu 1851. godine, malo prije Njegoeve smrti13. Osim Njegoevog knjievnog stvaralatva, predmet naeg interesovanja su

9 Isto, str. 19.10 Isto, str. 25.11 Isto, str. 26.12 Danilo D. Vuovi, Prilozi prouavanju Njegoeva jezika, Grafiki umetniki zavod

Planeta, Beograd, 1930. str. 6.13 Isto, str. 3.

6i njegova pisma koja je, razliitim povodima, pisao nekim uglednim savre-menicima. Sauvano je oko 1700 Njegoevih pisama objavljenih u okviru Sabranih djela koja je beogradska Prosveta izdavala u periodu izmeu 1951. i 1955. godine.14 Smatramo da je nuno obratiti panju i na taj dio Njegoeve zaostavtine da bi se utvrdilo da li su i u kojoj mjeri njegovi direktni kontakti s Italijom i poznavanje italijanske kulture i knjievnosti uticali na njegov je-ziki izraz u pisanoj zaostavtini koja nije strogo knjievnog karaktera. Kada se govori o jezikom izrazu Petra II prvo treba napomenuti da je i on bio pristalica Vukove jezike reforme i da je kao i njegov prethodnik Petar I u svom stvaralatvu koristio narodni jezik. Mihailo Stevanovi smatra da starija Njegoeva djela (Svobodijada, pjesme, Lua mikrokozma) sadre dosta ruskoslovenskih elemenata, ali da je uticaj ruskoslovenskog ogranien samo na sferu leksike.15 Stoga se, po njegovom miljenju, za Njegoeva djela moe rei da su napisana narodnim, a ne slavenosrpskim jezikom, iako se veina Njegoevih savremenika jo uvijek sluila njime. Novija djela Petra II, kako smatra Stevanovi, imaju potpuno narodni karakter. Njegov je zakljuak da je Njego pokuavao da i nenarodnim jezikim elementima, koje je sporadino koristio, d koliko-toliko narodni karakter. Stevanovi istie da ipak ne treba mijeati Njegoev narodni jezik s narodnim jezikom koji je promovisao Vuk. Njego, po njegovom miljenju, koristi narodni jezik rodnog kraja Crne Gore i okolnih oblasti.16 O stanju jezika na crnogorskim prostorima u vrijeme vladavine Petra II ali i ostalih crnogorskih vladika pie Branislav Ostoji. On smatra da vaan inilac pri stvaranju opteg jezikog tipa u rukopisima vladika predstavljaju drutveno-istorijske i socijalne prilike u kojima je ivio narod u Crnoj Gori.17 Te prilike u vrijeme vladavine Petra II nijesu bile naroito povoljne. Jedan od najveih problema predstavljala je plemenska rascjepkanost, ali i postojanje velikog broja manjih zasebnih cjelina unutar svakog plemena. Meu crnogor-skim plemenima, i pored razjedinjenosti, postojala je komunikacija, kao to su postojale i jake veze izmeu tadanje Crne Gore i primorskih oblasti koje su pripadale drugoj dravi. Ove veze, po miljenju Ostojia, uticale su i na razmjenu u sferi jezika. On vjeruje da su trgovake veze s primorskim gra-14 Petar Petrovi Njego, Cjelokupna djela, Pisma I - 18301837, knjiga sedma, Prosveta, Be-

ograd 1951; Petar Petrovi Njego, Cjelokupna djela, Pisma II - 18381842, knjiga osma, Prosveta, Beograd 1953; Petar Petrovi Njego, Cjelokupna djela, , Pisma, III - 18431851, knjiga deveta Prosveta, Beograd 1955.

15 Stevanovi , M. Neke osobine Njegoeva jezika, u Junoslovenski filolog, knjiga XIX, Beograd, 1951. str. 1731.

16 Isto, str. 173117 Branislav Ostoji, O crnogorskom knjievnojezikom izrazu, NIO Univerzitetska rije,

Niki, 1985.

Cvijeta BRAJII

7dovima, posebno s Kotorom, dovele do toga da se u narodni jezik cetinjskog zalea infiltriraju brojne romanske rijei. Osim toga, drutveno-ekonomske okolnosti uticale su na pomjeranje stanovnitva iz kontinentalnih oblasti ka primorju. Taj priliv stanovnitva uticao je na govor dijela stanovnika samog primorja, ali je uticaj sa suprotne strane bio znatno izraeniji. Ostoji smatra da je najizraenija odlika naeg jezika u vrijeme vladavine Petra I i Petra II nepostojanje stabilne gramatike strukture i da ga je ta osobina inila podlo-nim razliitim uticajima koji su odraz nali i u pisanom jeziku cetinjskih vla-dika. On zakljuuje da je u Crnoj Gori odran kontinuitet sa srednjovjekovnim (narodnim) tipom jezika, to je uslovljeno drutveno-ekonomskom situacijom koja nije dozvoljavala da se klase izdiferenciraju na privilegovane i neprivi-legovane ni u kom pogledu, pa ni u kulturi. Zbog toga pisana knjievnost na koju su u prolosti obino imale pravo samo povlaene drutvene klase ove dugo nije ni postojala, a kada se poela razvijati, bila je neodvojiva od usmene knijevnosti irokih slojeva naroda, odnosno nije se mogla izdvojiti u posebnu razvijeniju formu knjievnog djelovanja, niti se u potpunosti osloboditi presu-dnog uticaja usmene knjievnosti.18 Pored usmenog narodnog stvaralatva na Njegoev knjievni izraz moralo je imati uticaja i njegovo poznavanje velikih evropskih knjievnosti i nekih evropskih jezika.19 Njegoevim poznavanjem italijanskog jezika bavila se Vesna Kilibarda koja kae da je italijanski je, vrlo vjerovatno, bio i prvi strani jezik s kojim se Njego, ve u ranoj mladosti, susreo u koli svoga uitelja, Josifa Tropovia (17751828), koja je kao neka vrsta male, privatne kole 1812. godine otvorena pri crkvi Sv. Vaznesenja na Toploj kod Herceg Novog.20 Pozivajui se na rad Sava Vukmanovia, objav-ljen u asopisu Boka, Kilibarda navodi i da je Njego u tom gradu italijanski jezik mogao uiti i od fratra po imenu Pjero Prezidente.21 Na uenje toga je-zika, po njenom miljenju, mogao ga je podstai i njegov stric, vladika Petar I, i sam znalac ovog jezika, svjestan da e i njegovom nasljedniku on biti od koristi pri stalnim dodirima sa stanovnitvom i vlastima Boke i Dalmacije, nekadanjih poeda Mletake Republike, u kojima je, i pod austrijskom upra-vom, nakon Bekog kongresa (1815), italijanski zadran kao jezik lokalne administracije.22 O tome da je Njego poznavao taj jezik svjedoe i italijanski

18 Isto.19 Danilo D. Vuovi u radu Prilozi prouavanju Njegoeva jezika iznosi podatak da je Njego

pored ruskog dobro znao italijanski i francuski jezik.20 Vesna Kilibarda, Njegoevo poznavanje italijanskoga jezika, Lingua montenegrina, br.

11. Podgorica, 2013. str. 198.21 Dr Savo Vukmanovi, Petar II Petrovi Njego u Herceg Novom, Boka Zbornik radova

iz nauke, kulture i umjetnosti, br.13-14, Zaviajni muzej, Herceg Novi, 1982. str. 33822 Vesna Kilibarda, Njegoevo poznavanje italijanskoga jezika, Lingua montenegrina, br.

11. Podgorica, 2013. str. 199

Italijanizmi u jeziku Petra II Petrovia Njegoa

8naslovi iz njegove biblioteke. U popisu Njegoevih knjiga koji je sainio Du-an Vuksan zabiljeeno je ukupno devet italijanskih naslova koje je Njego preuzeo iz biblioteke svoga strica i deset koje je on sm nabavio, uz nekoliko godita listova i asopisa na italijanskom jeziku iji je, mogue, bio prenume-rant.23 Svoje znanje italijanskog jezika Njego je imao priliku da usavri i u direktnom kontaktu s izvornim govornicima, budui da je u Italiji, razliitim povodima, boravio vie puta.24 Prvi vei evropski grad uopte koji je Petar II Petrovi Njego upoznao bio je Trst, grad i tada preteno italijanske kulture u kome je, idui prema Beu i Petrogradu, ili prema Veneciji Napulju, due ili krae boravio petnaestak puta.25

Ako se uzmu u obzir tvrdnje strunjaka da su italijanizmi predstavljali sastavni dio narodnih govora Crne Gore u Njegoevo vrijeme, kao i injeni-ca da je vladika imao prilike da se na razliite naine direktno upozna s tim jezikom, opravdanom se ini pretpostavka da u njegovoj pisanoj zaostavtini mora biti elemenata italijanske leksike. U korpusu koji smo pregledali, a koji ine njegova knjievna djela, Biljenica i pisma, registrovali smo 235 italijani-zama. Od tog broja 181 termin je zabiljeen u pismima, a 54 u ostaloj pisanoj zaostavtini. Najvie je imenica, ak 198, to ini 84,25% od ukupnog broja registrovanih rijei, zatim glagola, kojih je ukupno 20 (8,51%), pa pridjeva 16 (6,8%). Zabiljeen je i jedan prilog za nain. Prikupljeni materijal uporedili smo s italijanizmima koje su u svojim radovima zabiljeili Sran Musi26 i Vesna Lipovac-Radulovi.27 Kao to je ve reeno, oni su prouavali prisustvo italijanizama u narodnim govorima Boke Kotorske i Patrovia, crnogorskih teritorija koje su imale najdue i najtjenje kontakte s Italijom, odnosno Vene-cijom. Njihove radove smo odabrali za poreenje kako bismo utvrdili u kojoj se mjeri Njegoeva italijanska leksika podudara sa italijanizmima u ivom narodnom govoru, iako nije u pitanju govor Njegoevog najueg zaviaja, i bez obzira na to to je prisustvo italijanizama u govoru ispitivano gotovo vijek i po nakon vladiine smrti. Izvorno znaenje registrovanih oblika provjeravali

23 Isto, str. 20524 up. Vesna Kilibarda Njego i Venecija, Venecija i slovenske knjievnosti, SlovoSlavia,

Beograd 2011, str. 289302.25 Vesna Kilibarda, Njego i Trst, Italijanski pisci i putopisci o vladici pjesniku (B. Bjazoleto,

P. enerini, F. Dal Ongaro), CID, Podgorica 2000.26 Sran Musi, Romanizmi u severo-zapadnoj Boki Kotorskoj, Filoloki fakultet Univerziteta

u Beogradu, Beograd, 1972.27 Vesna Lipovac-Radulovi, Romanizmi u Crnoj Gori. Jugoistoni dio Boke Kotorske, Ma-

tica srpska, Novi Sad, 2004; Vesna Lipovac-Radulovi, Romanizmi u Crnoj Gori. Budva i Patrovii, Matica srpska, Novi Sad, 1997.

Cvijeta BRAJII

9smo koristei Zingarelijev28 i De Maurov29 jednojezini rjenik italijanskog jezika, kao i Boerijov rjenik venecijanskog dijalekta.30

Od ukupnog broja italijanizama zabiljeenih u Njegoevoj zaostavtini 110 pojmova (46,81%) zabiljeili su i Musi i Radulovi, 16 rijei (6,81%) re-gistrovao je samo Musi, dok je 20 termina (8,51%) prisutno samo u rjeniku Vesne Lipovac-Radulovi. Preostalih 89 rijei (37, 87%) nijesu registrovane ni u narodnim govorima Boke Kotorske, kao ni u narodnim govorima Budve i Patrovia. Od pojmova koji nijesu registrovani najvie je toponima i hidroni-ma, kao i prisvojnih pridjeva izvedenih od njih. Nijedan od 16 takvih primjera zabiljeenih kod Njegoa ne javlja se u rjenicima kod Musia i Radulovi. Njego koristi izvorne nazive za italijanske geografske pojmove (Trijest, Fri-jul, Vezuvij), iako u naem jeziku za nijh postoje ekvivalenti (Trst, Furlanija, Vezuv), ali upotrebljava i italijanska imena nekih lokacija koje ne pripadaju toj zemlji. U obraenom korpusu pronali smo toponim Raguza (it. Ragusa), to je stari naziv za Dubrovnik, a zabiljeili smo i primjer Antifar (it. Antivari) italijanski naziv naeg grada Bara, kao i oblike Albanez (it. albanese) Al-banac i skutarski (it. Scutari) - skadarski. Njego povremeno koristi i oblik Boka di Kataro (it. Bocche di Cattaro), koji predstavlja kombinaciju naeg i italijanskog toponima, poto je imenica Boka u jednini, kako se i koristi u naem jeziku, a ne u mnoini, to je sluaj u italijanskom jeziku. Registrovali smo i oblike Adrijatik (it. Adriatico) Jadransko more, kao i prisvojni pridjev adrijatski. Posebno je zanimljiv primjer Lizonco (it. Isonzo) Soa, u kom je Njego preuzeo ne samo izvorni italijanski toponim, nego i oblik odreenog lana koji uz njega stoji, poto se u govoru ova imenica i lan koji stoji uz nju doivljavaju kao jedinstvena izgovorna cjelina. Drugu kategoriju imenica koje Musi i Radulovi ne biljee, a koje se javljaju u Njegoevom rjeniku, predstavljaju nazivi razliitih administra-tivnih funkcija i institucija. To je razumljivo ako se ima u vidu injenica da veina tih institucija i funkcija u vrijeme kada su Musi i Radulovi sprovodili svoja istraivanja odavno nije postojala. Od termina kojima su se oznaavali funkcioneri razliitog ranga Musi i Radulovi biljee oblike providur (mle-taki inovnik; pokrajiniski poglavar u Mletakoj republici) i prokaradur (za-stupnik, opunomoenik; javni tuilac), dok su kod Njegoa zabiljeene i ime-nice bailo (mletaki poslanik), duka (vojvoda; arh. voa), deputat (izaslanik, poslanik), konsilijer (savjetnik), sindik (gradonaelnik). Oblike cirkul (sreski naelnik, starjeina okruga) i prezident (predednik) Musi nije zabiljeio, ali se javljaju kod Vesne Lipovac-Radulovi, dok kod nje nijesu zabiljeene 28 Nicola Zingarelli, Vocabolario della lingua italiana, Zanichelli Editore, Bologna, 2000.29 Tullio de Mauro, Dizionario della lingua italiana, Paravia, Torino, 2000.30 Giuseppe Boerio, Dizionario del dialetto veneziano, Giunti Editore, Firenze, 1998.


10

imenice princip (princ, knez, mletaki dud), konte (grof; seoski knez), soldat (vojnik) koje je Musi registovao. U Njegoevom rjeniku registrovali smo i nazive nekih institucija kao to su kapitanat (edite poglavara), pretura (sud), prezidenca (predednitvo) korta (sud), koje Musi i Radulovi nijesu pronali u narodnim govorima. Kod Njegoa se javljaju i imenice kojima se oznaavaju vojni inovi (kolonel, tenente, oficijal) koje kod Musia i Radulo-vi takoe nijesu zabiljeene. Njego koristi i oblike iz sfere ekonomije i finansija koji u narodnim govorima nijesu prisutni. Neki od zabiljeenih primjera su interes (it. intere-sse) kamata, ipotekati (it. ipotecare) staviti pod hipoteku, konkorent (it. concorrente) uesnik u nadmetanju sensal (it. sensale) meetar, vidimirati (it. vidimare) ovjeriti peatom. U tu kategoriju mogu se svrstati i nazivi vr-sta novca koji vie nije u upotrebi rupa (it. ruspa) mletaki dukat, cekin imperijale (it. zecchino imperiale) kraljevski cekin, lui (it. luigi) vrsta francuskog zlatnika, talijer (it. tallero) talir. U korpusu koji smo obradili zabiljeili smo i primjere cirk (it. circo) rimski stadion, amfiteatar, foro (it. foro) rimski trg, forum, koloseo (it. Colosseo) Koloseum, kasin (it. casino) zgrada, prostorija za drutvene sa-stanke. Ovi oblici u narodnom govoru nijesu zabiljeeni, a Njego ih je mogao usvojiti i direktnim putem, obilazei Italiju i njene znamenitosti. U segmentu korpusa koji obuhvata oblike zabiljeene i kod Njegoa i u narodnim govorima posebnu panju treba obratiti na one kod kojih su prisutne manje ili vee razlike u znaenju iako vode porijeklo od iste itali-janske rijei. U najveem broju sluajeva rije zabiljeena kod Njegoa ima optije znaenje koje je blie izvornom, dok ista rije u narodnom jeziku ima specifinije i ue znaenje. O tome svjedoe i sljedei primjeri: kod Njegoa se oblik patron (it. padrone) javlja samo u znaenju gazda, to je i osnovno znaenje rijei u italijanskom jeziku, dok kod Musia i Radulovi ovaj pojam znai vlasnik broda ili mree; starjeina ribara. Imenica poltrona (it. poltro-na) u Njegoevom rjeniku znai isto to i u italijanskom fotelja, dok kod Musia ona ima znaenje batenski naslonja. Oblik pot (it. posto) Njego upotrebljava u znaenju mjesto, a ista imenica u narodnim govorima znai mjesto poznato po obilju ribe. Imenica kordun (it. cordone) kordon, kod Musia i Radulovi znai gajtan koji se priiva kao ukras; debeli gajtan. Kod Njegoa je imenica spenza (it. spesa) upotrijebljena u izvornom znaenju tro-ak, dok su Musi i Radulovi zabiljeili da ta imenica u narodnim govorima znai kupovina na trgu; troak za kupovinu; nabavka hrane. Imenica buleta (it. bolletta) u Njegoevom rjeniku znai priznanica, dok je Musi biljei u znaenju taksirana dozvola za prodaju krupne stoke. U pojedinim sluajevima od moguih znaenja izvorne rijei u narodnim govorima koristi se jedno, dok

Cvijeta BRAJII

11

je kod Njegoa zabiljeeno drugo. Primjer je imenica skala (it. scala) koju su Musi i Radulovi zabiljeili u znaenju stepenite, to je i osnovno znaenje te rijei, dok se kod Njegoa isti oblik javlja u znaenju stijena, koje je znatno rjee. Imenica prova u Njegoevom rjeniku ima znaenje dokaz, dok su u govornom jeziku primorskih oblasti Musi i Radulovi zabiljeili znaenja pokuaj, ispitivanje. Za imenicu financa (it. finanza) kod Njegoa smo regi-strovali znaenje finansije, dok ju je Radulovi u govornom jeziku zabiljeila u znaenju carinik. Zanimljiv je primjer imenice tutela (it. tutela) koju je Ra-dulovi registrovala u znaenju zatita to je njeno izvorno znaenje, dok je Njego koristi u znaenju zatitnica koje ta imenica u italijanskom jeziku ne moe imati. Od ukupnog broja imenica koje su zabiljeene i kod Njegoa i u rje-nicima Musia i Radulovi najvei dio se znaenjski podudara. U pitanju su uglavnom rijei koje oznaavaju vrste namirnica, pokustvo, djelove odjee, predmete i pojmove iz svakodnevnog ivota. Neki od primjera su imenice barka (it. barca), galija (it. galea), gondula (it. gondola), trabakula (it. traba-ccolo), vapor (it. vapore) koje oznaavaju razliite vrste plovila, zatim barilo (it. barile) bure, bistijerna (lat. it. cisterna) bunar, depozit (it. deposito) ostava, rezervoar za vodu, magazin (it. magazzino) skladite, spremite, panjega upljina u kuhinjskom zidu koja slui kao ostava. Od imenica koje oznaavaju vrste hrane zabiljeili smo sljedee primjere: bekot (it. biscotto) dvopek, cukar (it. zucchero) eer, frut (it. frutto) plod, kastradina (ven. castradina) sueno jagnjee meso, skoranca (ven. scoranza) suena riba sa Skadarskog jezera. Naveemo i nekoliko primjera imenica koje oznaava-ju djelove kue i pokustva: kamara (it. camera, ven, camara) soba, kaseta (it. cassetta) sanduk, lama (it. arh. lama pleh) plehana posuda, lincul (it. lenzuolo) arav, pirun (ven. piron) viljuka, saket (it. sacchetto) papirna kesa. Na kraju emo pomenuti neke od primjera koji se odnose na predmete i pojmove iz svakodnevnog ivota: dondo (it. arh. donno gospo-dar) stric, ujak, tetak, familja (it. famiglia) porodica, medik (it. medico) ljekar, portantina (it. portantina) (bolnika) nosila, pijaca (it. piazza) trg, riva (it. riva) obala, kolj (it. scoglio) greben u moru, malo ostrvo, butiga (it. bottega) duan, radnja, buslo (it. bussola) kompas, ura (it. ora) as, makara (it. maschera, ven. mascara) maskirana osoba, multa (it. multa) kazna, miritati (it. meritare) zasluiti, resto (it. resto) ostatak, faculet (it. fazzoletto) maramica. Italijanizmi pronaeni u Njegoevoj pisanoj zaostavtini mogu se svr-stati u grupu prilagoenih pozajmljenica. Analizirajui stepen adaptiranosti posuenica, Musi polazi od klasifikacije pozajmljenih rijei po stepenu i na-inu asimilacije. Po toj klasifikaciji podjela pozajmljenica moe se vriti s


12

obzirom na stepen asimilovanosti na fonemikom i morfemikom nivou. Na fonemikom nivou, po stepenu asimilovanosti mogu se razlikovati tri katego-rije rijei neasimilovane, djelimino asimilovane i potpuno asimilovane rije-i. Tri skupine rijei mogu se izdvojiti i s obzirom na stepen asimilovanosti na morfemikom nivou. To su neadaptirane posuenice, poluadaptirane posue-nice i semantike i prevodne posuenice (kalkovi). Musi smatra da u fonet-skom pogledu narodni govori lako asimiluju posuenice iz romanskih jezika uopte, a posebno one iz italijanskog jezika i venecijanskog dijalekta, i to prije svega zbog slinosti glasovnih sistema.31 Tu tvrdnju potkrepljuje rezultatima svog istraivanja u kome je zabiljeio vrlo mali broj fonetski neadaptiranih ili poluadaptiranih rijei. U te dvije grupe spadaju uglavnom posuenice koje sa-dre zvunu afrikatu dz poto se taj glas u nekim rijeima uva, dok u drugima daje refleks z. Kad govori o podjeli pozajmljenica s obzirom na stepen asimilovanosti na morfemikom nivou, Musi polazi od Klajnove definicije morfoloke asi-milacije koja se sastoji u tome da se rei dodaju nastavci domae promene (ako je prela iz analitikog jezika u sintetiki) ili da se od svih fleksionih obli-ka zadri samo jedan (u obrnutom sluaju). Po Musievom miljenju najvei dio posuenica u govorima everozapadne Boke adaptiran je i na morfemi-kom nivou. Najea promjena kod pozajmljenica na morfolokom nivou je promjena roda imenica. Ona je nekad uslovljena razliitim analogijama, ali mnogo ee injenicom da italijanski jezik za razliku od naeg ima samo dva roda. Jedan dio imenica uva italijanske sufikse, dok kod nekih oni bivaju zamijenjeni oblicima iz naeg jezika. Kod glagola se u nekim sluajevima uva originalni prefiks, dok neki oblici dobijaju prefikse karakteristine za na jezik. Pozajmljeni pridjevi najee dobijaju nae sufikse, dok jedan manji broj njih zadrava samo romanski oblik. Prethodno izloena zapaanja vae i za korpus koji smo mi obradili registrovane posuenice prilagoene su naem jeziku po istim pravilima i principima koji vae za pojmove koji su iz italijanskog jezika uli u narodne govore. Ovaj zakljuak se ne odnosi samo na rijei koje su prisutne i kod Nje-goa i u narodnim govorima, nego i na one koje se javljaju samo u Njegoevoj pisanoj zaostavtini.

31 Sran Musi, Romanizmi u severo-zapadnoj Boki Kotorskoj, Filoloki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 1972, str.74.

Cvijeta BRAJII

13

A

1. Adrijatik it. Adriatico Jadran. Ni kod Musia ni kod Radulovi ovaj oblik nije zabiljeen.

2. adrijatski it. adriatico jadranski3. Albanez it. albanese Albanac. Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi

ni Radulovi.4. Antifar it. Antivari Bar. Ni kod Radulovi ni kod Musia ova ime-

nica nije zabiljeena.5. antikamara it. anticamera predsoblje. Ni kod Musia ni kod Radu-

lovi ovaj oblik nije zabiljeen.6. azurni it. azzurro plav. Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi ni

Radulovi.

B

7. bagatela it. bagattella sitnica. Musi nije zabiljeio ovaj oblik, dok ga Radulovi biljei u istom znaenju.

8. bailo it. bailo (ambasador ili konzul Firence ili Venecije na Istoku); ven. bailo (venecijanski ambasador kod Visoke porte) mletaki po-slanik. Ni kod Radulovi ni kod Musia ova imenica nije zabiljeena.

9. banda it. banda strana. Ovu imenicu zabiljeili su i Musi i Ra-dulovi, s tim to Radulovi pored navedenog daje i znaenje limena glazba, a Musi pored ovih biljei i znaenje grupa razbojnika.

10. banja it. bagno kupanje. Radulovi i Musi biljee varijantu banj u znaenju kupanje, kupalite; kupatilo.

11. barilo it. barile bure. Musi je zabiljeio varijantu barijo, a Radu-lovi daje oblike bario i barelo.

12. barka it. barca manji brod. Ovu imenicu su u istom znaenju zabi-ljeili i Musi i Radulovi.

13. bastati it. bastare (biti dovoljan, arh. istrajati, izdrati) smjeti, usu-diti se. Radulovi biljei i imenicu batadur sa znaenjem sposobna osoba, dok Musi biljei glagol u znaenju koje smo i mi naveli, zatim imenicu bastadur i pridjev bastan sa znaenjem sposoban, kadar.

14. bekot it. biscotto dvopek. Radulovi i Musi pored navedene ime-nice biljee i glagol bekotat sa znaenjem dvaput pei hljeb.

15. bistijerna lat. it. cisterna bunar. Musi biljei ovaj oblik, dok Ra-dulovi daje oblik gustierna sa istim znaenjem.

16. Boka di Kataro it. Bocche di Cattaro Boka Kotorska. Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.


14

17. bola it. bolla bula, papska poslanica. Ni kod Radulovi ni kod Mu-sia ova imenica nije zabiljeena.

18. buleta it. bolletta priznanica. Musi ovu imenicu daje u znaenju taksirana dozvola za prodaju krupne stoke, dok je Radulovi ne biljei.

19. buletin it. bollettino kratak izvjetaj. Musi biljei varijantu bulen-tin, dok Radulovi nije registrovala ovaj oblik.

20. buslo it. bussola, ven. busola kompas. Kod Radulovi je zabiljeen oblik buola, a kod Musia varijanta busula.

21. butiga it. bottega, ven. botega duan, radnja. I Musi i Radulovi zabiljeili su ovu imenicu sa istim znaenjem.

C

22. cekin it. zecchino, ven. zechin zlatnik. I Musi i Radulovi zabilje-ili su ovu imenicu sa istim znaenjem.

23. cekin imperijale it. zecchino imperiale kraljevski zlatnik. Ni kod Musia ni kod Radulovi ovaj oblik nije prisutan.

24. cirk it. circo rimski stadion, amfiteatar. Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.

25. cirkul - it. circolo (krug, kruok) sreski naelnik, starjeina okruga. Musi nije zabiljeio ovaj oblik, dok ga Radulovi daje upravo u ovom znaenju.

26. cukar - it. zucchero, ven. zucaro eer. I Radulovi i Musi biljee ovu imenicu u istom znaenju.

//D

27. davana v. dogana28. departament it. dipartimento oblast, podruje; odsjek, odjeljenje.

Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.29. depozit it. deposito ostava, rezervoar za vodu. Musi biljei vari-

jantu depoit, dok je Radulovi registrovala oblik koji smo i mi ove naveli, u znaenju rezervoar za vodu.

30. deputat it. deputato poslanik, izaslanik. Ni kod Musia ni kod Ra-dulovi ovaj oblik nije zabiljeen.

Cvijeta BRAJII

15

31. destregati ven. destrigar, it. districare (razmrsiti, rasplesti, razjasniti; osloboditi) spiskati, protraiti. Kod Radulovi se ovaj glagol javlja sa znaenjem potroiti, unititi, dok ga je Musi zabiljeio u znaenju koje smo i mi naveli.

32. dogana it. dogana carina. Kod Musia se ova imenica javlja u zna-enju odeljenje za carinjenje robe, carinarnica. Isto znaenje daje i Radulovi.

33. dondo lat. dominus, it. arh. donno (gospodar) stric, ujak, tetak. Ovu imenicu biljee i Musi i Radulovi.

34. dovana v. dogana35. duka it. duca vojvoda, arh. voa. Ova imenica nije zabiljeena ni

kod Musia ni kod Radulovi.36. durati it. durare trajati. Glagol u istom znaenju biljee i Musi i

Radulovi.

D/

37. eometar it. geometra geometar. Musi je zabiljeio varijantu ometar, dok Radulovi biljei obje varijante.

38. enar it. gennaio januar. Radulovi je zabiljeila isti oblik, dok kod Musia on nije registrovan.

E/F

39. fabricirati it. fabbricare proizvoditi. Kod Musia se javljaju oblici fabrikat, ofabrikat sa znaenjem napraviti nekome neku smicalicu; opraviti, dok Radulovi biljei isti oblik kao i Musi u znaenju preva-riti, izmisliti.

40. faculet it. fazzoletto maramica. Ovu imenicu biljee i Musi i Radulovi.

41. falso it. falso laan, neiskren. Musi biljei oblik falac u znaenju pretvoran, lukav, laan, neiskren, a Radulovi prilog falso u znaenju neiskreno.

42. faliv v. falso43. familja it. famiglia porodica. Musi biljei isti oblik i isto znaenje

ove imenice, dok Radulovi daje i varijante familija, famelja, vamelja.


16

44. fanat it. fante pjeak; pub u kartama; arh. sluga, momak. Musi na-vodi sva ova znaenja, a Radulovi dodaje i znaenje ruan mukarac.

45. fanela ven. fanela potkoulja. Radulovi biljei i varijantu fanjela, kao i Musi, koji ve pomenutom dodaje i znaenje tanka pamuna ili vunena tkanina.

46. fant v. fanat47. financa it. finanza finansije. Radulovi biljei ovaj pojam u znae-

nju carinik, dok Musi ne biljei ovu imenicu.48. fjorin it. fiorino zlatnik, florin. Musi ne biljei ovu rije, dok Ra-

dulovi daje i varijantu florin.49. foro it. foro rimski trg. forum. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabi-

ljeili ovu imenicu.50. forteca v. fortica51. fortepjano it. forte-piano forte-piano, pretea klavira. Ova imenica

nije zabiljeena ni kod Musia ni kod Radulovi.52. fortica it. fortezza tvrava, utvrenje. Musi nije zabiljeio ovu

imenicu, dok Radulovi daje i varijantu foltica koja ima isto znaenje.53. fortificirati it. fortificare utvrditi. Ovaj glagol nije zabiljeen ni kod

Musia ni kod Radulovi.54. franko it. franco slobodan. Ovaj oblik biljei i Musi uz napomenu

da se koristi samo u izrazu franka karta slobodna karta u igri treete. Radulovi biljei oblik franak u znaenju slobodan, neduan; lien.

55. fregada it. fregata ratni brod. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabilje-ili ovu imenicu.

56. fregata v. fregada57. Frijul it. Friuli Furlanija. Ova imenica nije zabiljeena ni kod Mu-

sia ni kod Radulovi.58. frut it. frutto plod. Isti oblik su zabiljeili i Musi i Radulovi. 59. fundin it. affondare (potopiti, potonuti) potapanje. Musi biljei

ovu imenicu, dok Radulovi daje samo glagol fundat sa znaenjem potopiti.

60. furmetin it. frumentone, ven. formenton kukuruz. Musi biljei oblik mertin, a Radulovi je zabiljeila imenicu frumentunica sa zna-enjem kukuruzni hljeb.

Cvijeta BRAJII

17

G

61. galija it. galea, ven. galia brod na vesla koji su obino pokretali zatvorenici. Istu imenicu su zabiljeili i Musi i Radulovi.

62. galiot ven. galioto, it. galeotto vesla na galiji; fig. nevaljalac, pro-palica. Musi i Radulovi biljee ovu imenicu u znaenju enskaro, nevaljalac.

63. gondula it. gondola gondola. Musi je zabiljeio oblik koji smo i mi naveli, dok Radulovi pored navedene daje i varijantu gondola.

64. gracija it. grazia ljupkost. Kod Musia se ova imenica javlja samo u znaenju milost, dok Radulovi daje oba pomenuta znaenja.

65. graciozan it. grazioso skladan, ljubak. Ovaj pridjev u istom znae-nju biljee i Musi i Radulovi.

66. guveran it. governo vlada. Musi biljei isti oblik imenice, dok Radulovi navodi imenicu enskog roda guverna s istim znaenjem.

67. guvernadur ven. governador, it. governatore namjesnik, upravitelj. Radulovi i Musi su zabiljeili istu imenicu.

68. gvardija it. guardia garda. U Reniku uz celokupna dela Petra Pe-trovi Njegoa kae se da je ova rije, iako italijanskog porijekla, u Njegoev rjenik ula preko ruskog. Ovu imenicu su zabiljeili i Musi i Radulovi.

69. gvardijan it. guardiano uvar, straar. Musi biljei znaenje koje smo i mi naveli, a Radulovi ovu imenicu daje u znaenju starjeina samostana.

H/I

70. imperijale it. imperiale carski. Ovaj pridjev nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.

71. interes it. interesse kamata. Ni kod Musi ni kod Radulovi ova imenica nije zabiljeena.

72. inkanat it. incanto javna draba. Isti oblik biljee i Musi i Radulovi.

73. ipotekati it. ipotecare staviti pod hipoteku. Ovaj oblik nijesu zabi-ljeili ni Musi ni Radulovi.

74. iskonat it. contare, conto raun. Ni kod Musi ni kod Radulovi ova imenica nije zabiljeena.


18

J/K

75. kamara ven. camara, it. camera soba. Musi i Radulovi pored pomenutog oblika biljee i varijantu kamarin sa znaenjem sobica.

76. kamarijer it. cameriere sobar. Ovaj oblik nije zabiljeen ni kod Musia ni kod Radulovi.

77. kambijala it. cambiale mjenica. Isti oblik sa istim znaenjem bilje-e i Musi i Radulovi.

78. kamera v. kamara79. kapitanat it. capitanato ove edite poglavara. Ovaj oblik ne bi-

ljee ni Musi ni Radulovi.80. karantina it. quarantena karantin. Musi ne biljei ovu imenicu,

dok Radulovi daje varijantu kvarantin s istim znaenjem.81. karta it. carta (karta, papir) hartija, karta za igranje. Musi bilje-

i ovu imenicu s istim znaenjem, dok Radulovi daje samo znaenje isprava, dokument.

82. karta it. cartoccio fiek, eksplozivni naboj, karte. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovu imenicu.

83. kaseta it. cassetta sanduk. Musi i Radulovi biljee varijantu ka-eta sa znaenjem sanduk; mrtvaki sanduk.

84. kasin it. casino zgrada, prostorija za drutvene sastanke. Ova ime-nica nije zabiljeena ni kod Musia ni kod Radulovi.

85. Kastelnovi v. Kastel Novje86. kastig it. castigo kazna. Radulovi pored navedenog za ovu imeni-

cu daje i znaenja zlo, nesrea, udo, dok Musi navodi samo znaenje koje smo i mi zabiljeili.

87. kastigati it. castigare kazniti. Radulovi i Musi daju i varijantu katigati. U Rjeniku njegukoga govora zabiljeena je imenica kastig/katig u znaenju kazna; bruka, pometnja.

88. kastradina ven. castradina sueno jagnjee meso. Musi biljei samo oblik katradina, dok Radulovi navodi oba oblika.

89. Katel Novje it. Castel Nuovo Herceg Novi. Ovaj oblik se ne javlja ni kod Musia ni kod Radulovi.

90. katiga v. kastig91. katigovanje it. castigo kanjavanje. Ni Musi ni Radulovi nijesu

zabiljeili ovu imenicu.92. kavaleria it. cavalleria konjica. Ova imenica nije zabiljeena ni

kod Musia ni kod Radulovi.

Cvijeta BRAJII

19

93. kavaljer it. cavaliere ove nosilac odlikovanja. Musi i Radulovi ovu imenicu daju iskljuivo u znaenju udvara, ljubavnik.

94. kolona it. colonna stub. Musi biljei ovu imenicu, dok Radulovi daje samo oblik kolonada sa znaenjem red, kolona.

95. kolonel it. colonnello pukovnik. Ni Musi ni Radulovi nijesu za-biljeili ovaj oblik.

96. koloseo it. Colosseo Koloseum. Ni Musi mi Radulovi nijesu za-biljeili ovaj oblik.

97. kompromes it. compromesso kompromis. Musi daje samo varijan-tu komprome, dok Radulovi ne navodi ovu imenicu.

98. komun it. comune optina. Musi biljei oblik komuna, dok Radu-lovi daje obje navedene varijante.

99. komunitat (m.r.) it. comunit optina, zajednica. Musi i Radulovi biljee oblik komunitad.

100. konat it. conto raun. Isti oblik sa istim znaenjem zabiljeili su i Musi i Radulovi.

101. konfinati it. confinare graniiti se. Radulovi nije zabiljeila ovaj oblik, dok se kod Musia javlja sa znaenjem koje smo i mi ove naveli.

102. konkorent it. concorrente uesnik u nadmetanju. Ovu imenicu ni-jesu zabiljeili ni Radulovi ni Musi.

103. konsilijer it. consigliere savjetnik. Ovaj oblik nije zabiljeen ni kod Musia ni kod Radulovi.

104. konte it. conte grof. Kod Musia se uz ovu imenicu daje i znaenje seoski knez u mletako vreme, dok Radulovi nije zabiljeila ovaj oblik.

105. kontomacija v. kontumacija106. kontraband it. contrabbando krijumarenje. Radulovi biljei

oblik kontrabanat, a Musi kontrobanat, kotrobanat i kontraband107. kontrabanda v. kontraband108. kontrabandni it. contrabbando vezan za krijumarenje. Ni Musi

ni Radulovi nijesu zabljeili ovaj pridjev. 109. kontrakt it. contratto ugovor. Musi i Radulovi biljee varijantu

kontrat.110. kontrobanat v. kontraband111. kontumac v. kontumacija. Iako danas imaju razliito znaenje, kod

Njegoa su ove dvije rijei upotrijebljene kao sinonimi. U Velikom re-niku stranih rei i izraza navodi se da je oblik kontumac nastao od nje-makog kontumaz (prema latinskom contumax tvrdoglav). Ovaj oblik ne biljee ni Musi ni Radulovi.


20

112. kontumacija it. contumacia neodazivanje sudskom pozivu; karan-tin. Radulovi daje ovu imenicu u znaenju izolacija za vrijeme tra-janja zarazne bolesti, a u tom je znaenju ona i ove upotrijebljena. Musi ovaj oblik nije zabiljeio.

113. kontumaciranje v. kontumacija114. kordun it. cordone ove kordon. Musi ovu imenicu prenosi sa

znaenjem gajtan koji se priiva kao ukras, dok Radulovi daje znae-nje debeli gajtan.

115. koret it. corpetto prsluk, enska bluza. Kod Musia koret znai enska haljina, dio bokeke nonje, dok Radulovi daje znaenje prsluk kao dio enske nonje.

116. korta it. corte sud Musi ovaj oblik ne navodi, dok Radulovi daje imenicu korta sa znaenjem prohodite; krug u kom se zamee riba.

117. kruat ven. crosato prsluk narodne nonje vezen zlatom. Radulovi biljei samo oblik kruot sa znaenjem koje smo i mi naveli, dok Mu-si daje znaenje ohana kratka gornja odjea bez rukava.

118. kupa it. coppa aa, pehar. Musi je za ovu imenicu zabiljeio i znaenje boja u italijanskim kartama za igranje, dok Radulovi navodi samo znaenje koje smo i mi dali.

119. kuriozan it. curioso radoznao. Musi biljei varijantu kurijoan, dok Radulovi ne biljei pridjev, ve samo imenicu kuriozitad (rado-znalost).

120. kvarantina v. karantina121. kvarat it. quarto etvrtina. Isti oblik biljee i Musi i Radulovi.

L

122. lama it. arh. lama (pleh) plehana posuda. Musi biljei isti oblik s navedenim znaenjem, dok Radulovi pored ovog daje i znaenje sje-ivo noa koje odgovara znaenju koje ima ova imenica u savremenom italijanskom jeziku.

123. lampada it. lampada lampa, kandilo. Musi i Radulovi biljee samo oblik lampadina u znaenju runa lampa.

124. lazaret it. lazzaretto bolnica. Musi biljei ovu imenicu sa znae-njem koje smo i mi dali, dok Radulovi registruje znaenja veliki pro-stor; bolnica za zarazne bolesti.

125. lincul vul. lat. linteolu, it. lenzuolo arav. Musi biljei varijantu lencuo, a Radulovi lancun, lencun i lencuo. U Rjeniku njegukoga govora javlja se oblik lencuo.

Cvijeta BRAJII

21

126. Lizonco it. Isonzo Soa. Ovaj oblik nije prisutan ni kod Musia ni kod Radulovi. Zanimljivo je to to je imenica preuzeta sa pridruenim oblikom odreenog lana.

127. lokandija it. locanda (gostionica) gostioniar. I Musi i Radulovi biljee samo imenicu lokanda sa znaenjem koje smo i mi naveli.

128. lubarda it. bombarda vrsta starinskog topa. Musi biljei varijantu lumbarda, dok Radulovi daje oblik koji smo i mi naveli.

129. lombard v. lubarda 130. lui - it. luigi vrsta francuskog zlatnika. Ovu imenicu nijesu zabilje-

ili ni Musi ni Radulovi.131. luks it. lusso rasko. Ni Musi ni Radulovi ne biljee ovaj oblik.132. lunatika it. lunatico (udljiv, hirovit) ove udljivost, hirovitost.

Musi je zabiljeio imenicu luna u znaenju mahnitost i pridjev lunat sa znaenjem udljiv, hirovit, dok Radulovi biljei pridjev lunav u znaenju zlovoljan, neraspoloen i imenicu luna u znaenju neraspo-loenje.

LJ/M

133. magazin it. magazzino skladite, spremite. Istu imenicu sa znae-njem koje smo i mi naveli biljee i Musi i Radulovi.

134. makina it. macchina stroj, maina. Radulovi uz ovu imenicu na-vodi znaenja postrojenje za mljevenje maslina; brodski ili bilo kakvi stroj, ivaa maina, dok Musi biljei i varijantu makinja sa znae-njem maina, stroj (najee brodski ili za ivanje).

135. mana it. manna hrana s neba. U Reniku uz celokupna dela Petra Petrovia Njegoa za ovu imenicu se kae da vodi porijeklo od jevrej-skog oblika mn slatka hrana koju (po Bibliji) nebo alje.

136. makara ven. mascara, it. maschera maskirana osoba. Musi i Ra-dulovi navode i znaenje loe odjevena osoba.

137. makul ven. mascolo prangija. Musi prvo daje oblik makuo, a pominje i varijante makulj i makul, dok Radulovi nije zabiljeila ovu imenicu.

138. medik it. medico ljekar. Musi i Radulovi biljee samo varijantu medig (ven. medego).

139. mia it. miccia fitilj. I Musi i Radulovi su zabiljeili ovu imenicu u istom znaenju.


22

140. militar it. militare vojnik. Musi je zabiljeio ovaj oblik, dok se kod Radulovi moe nai samo pridjev militarski (vojni).

141. militarski it. militare vojni142. miritati it. meritare zasluiti. Musi i Radulovi su zabiljeili i

oblik meritat.143. multa it. multa kazna. Musi je zabiljeio ovu imenicu s istim zna-

enjem, a Radulovi pored navedenog oblika daje i glagol multati.144. muket it. moschetto vrsta kratke puke. Radulovi je zabiljeila

ovu imenicu, dok Musi registruje samo glagol muketat (strijeljati).145. muketati it. moschettare strijeljati. Musi biljei ovaj glagol u

znaenju koje smo i mi naveli, dok Radulovi navodi da je pored ovog zabiljeila i znaenje istui.

N/O

146. obligacija it. obbligazione obaveza, obveznica. Radulovi bilje-i ovaj oblik, dok kod Musia nije registrovan. Musi biljei imeni-cu obleg (it. obbligo) sa znaenjem dunost, obaveza i glagol oblegat (obavezati).

147. oficijal it. ufficiale oficir. Musi ovaj oblik nije zabiljeio, dok Ra-dulovi daje varijantu oficial sa znaenjem sudski slubenik.

148. okazija it. occasione prilika. Ova imenica nije zabiljeena ni kod Musia ni kod Radulovi.

149. ondin it. ondina vodena vila. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabilje-ili ovaj primjer.

P

150. palac it. palazzo palata. Musi pored ovog daje i oblik palaa, dok Radulovi navodi i varijantu palacun s istim znaenjem.

151. panjega upljina u kuhinjskom zidu koja slui kao ostava. Radulovi smatra da ovaj oblik vodi porijeklo od italijanske imenice pane. Istu imenicu sa istim znaenjem navodi i Musi.

152. part it. parte dio, strana. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovu imenicu.

153. partikularan it. particolare poseban. Ovaj pridjev nije zabiljeen ni kod Musia ni kod Radulovi.

Cvijeta BRAJII

23

154. pasani it. passato proli. Musi i Radulovi ne biljee ovaj oblik ve samo glagol pasat proi.

155. pasaport it. passaporto paso. Musi biljei varijantu pasaporat, dok Radulovi daje oblike paaporat i pasaporat.

156. pasat it. passare proi. Isti glagol biljee i Musi i Radulovi.157. pasati se it. passare ove proi se, ne raditi neto. Musi biljei

samo znaenje provesti se, dok Radulovi daje oba znaenja.158. pasport v. pasaport159. patron it. padrone gazda. Musi i Radulovi biljee ovu imenicu

u znaenju vlasnik broda ili ribarske mree, a Musi daje i znaenje starjeina ribara.

160. patrun v. patron161. pertikuljaran v. partikularan162. pijaca it. piazza trg. Kod Musia je zabiljeena varijanta pjaca u

znaenju trg, arija, dok Radulovi biljei isti oblik sa znaenjem trg, trnica. U Rjeniku njegukoga govora zabiljeeni su oblici pljaca i pjaca.

163. pinjata it. pignatta, ven. pignata lonac, erpa. I kod Musia i kod Radulovi zabiljeena je ova imenica.

164. pirun ven. piron viljuka. Isti oblik biljee i Musi i Radulovi.165. pjaca v. pijaca166. poltrona it. poltrona fotelja. Musi takoe biljei ovu imenicu, ali

naglaava da ju je on zabiljeio samo u znaenju batenski naslonja.167. portantina it. portantina (bolnika) nosila. Ova imenica zabiljee-

na je i kod Musia i kod Radulovi.168. pot it. posto mjesto. Musi i Radulovi daju iskljuivo oblik pota

u znaenju mjesto poznato po obilju ribe.169. pratika it. pratica praksa. Ovaj oblik su zabiljeili i Musi i

Radulovi. 170. prestimati it. stimare precijeniti. Ovaj glagol nije prisutan ni kod

Musia ni u rjeniku Vesne Lipovac-Radulovi.171. prezident it. presidente predednik. Musi ne biljei ovaj oblik, a

Radulovi daje varijantu preident s istim znaenjem.172. pretur it. pretore sudija173. pretura od Budve it. pretura di Budua budvanski sud. Musi i

Radulovi biljee samo imenicu pretur u znaenju sudija.174. prezidenca it. presidenza predednika funkcija. Ni Musi ni Radu-

lovi nijesu zabiljeili ovaj oblik.


24

175. princip it. principe princ, knez, mletaki dud. Musi biljei ovu imenicu u istom obliku i s istim znaenjem, dok je Radulovi nije re-gistrovala.

176. proes it. processo sudski proces. Ovu imenicu nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.

177. prokaradur it. procuratore, ven. procurador zastupnik, opunomo-enik; javni tuilac. Radulovi biljei ove navedeni oblik, a Musi pored ove daje i varijantu prokuradur.

178. prova it. prova ove dokaz. Musi i Radulovi daju ovu imenicu iskljuivo u znaenju pokuaj, ispitivanje.

179. provati it. provare pokuati. U istom obliku i znaenju ovaj glagol biljee i Musi i Radulovi

180. providur it. provveditore, ven. proveditor mletaki inovnik. Musi biljei ovu imenicu u znaenju koje smo i mi naveli, dok Radulovi daje znaenje pokrajinski poglavar u Mletakoj republici.

R

181. Raguza it. Ragusa stari naziv za Dubrovnik. Ovaj oblik nijesu za-biljeili ni Musi ni Radulovi.

182. recevuda it. ricevuta priznanica. Radulovi biljei varijente ricevuta i rievuta, dok Musi daje oblik rievuta.

183. recivuda v. recevuda184. rezina it. resina smola. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili

ovaj oblik. 185. resto it. resto ostatak. Radulovi biljei oblike rest, resto i reto u

znaenju ostatak, okrajak, a Musi biljei oblik koji smo i mi naveli.186. riva it. riva obala. I Musi i Radulovi biljee ovu imenicu sa istim

znaenjem, s tim to Radulovi dodaje i znaenje trnica uz objanjenje da se trnica nalazila na obali.

187. rozolija it. rosolio vrsta likera. Kod Musia je zabiljeena varijanta roalija, dok Radulovi ne navodi ovu imenicu.

188. rubetina it. roba (stvari, odjea) U Reniku uz celokupna dela Pe-tra Petrovia Njegoa ovaj oblik se definie kao augmentativ-pejorativ imenice rubina koulja. Ni kod Musia ni kod Radulovi taj oblik nije zabiljeen. Musi daje imenicu roba u znaenju rublje, odijelo, dok Radulovi pored tog znaenja daje i znaenje loa osoba, loa stvar.

189. rupa it. ruspa (nekorien novi) mletaki dukat. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovu imenicu.

Cvijeta BRAJII

25

S

190. saket it. sacchetto papirna kesa. Musi i Radulovi biljee ovu ime-nicu u istom znaenju.

191. sekvestrati it. sequestrare oduzeti, zaplijeniti. Radulovi nije zabi-ljeila ovaj glagol, dok se kod Musia javlja s istim znaenjem.

192. seminarija it. seminario bogoslovija. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovaj oblik.

193. senitadski it. sanit (zdravstvo) zdravstveni. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovaj oblik.

194. sensal it. sensale meetar. Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.

195. sentencija it. sentenza presuda. Musi biljei oblik setencija sa znaenjem pridika, potvrda; presuda, sudska odluka. Radulovi je za-biljeila varijantu sentenca sa znaenjem sudska rasprava, pretres, suenje.

196. senjal it. segnale znak. Radulovi biljei varijente senjal i senjo u znaenju koje smo i mi naveli, dok Musi daje samo oblik senjo sa znaenjem znak u moru koji oznaava gde je baena udica, parangal.

197. sindik lat. syndicus, it. sindaco gradonaelnik. Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.

198. skala it. scala (stepenica, ljestvica; niz; stepenasta stijena) ove stijena. Radulovi i Musi biljee ovu imenicu samo u osnovnom zna-enju (stepenica) u kom se ona koristila u govornom jeziku.

199. skoranca ven. scoranza osuena riba sa Skadarskog jezera. I Musi i Radulovi daju varijantu koranca.

200. skutarski it. Scutari (Skadar) skadarski. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovaj pridjev.

201. skuavati it. escutere (traiti od dunika da plati) uerati dug, naplatiti. Radulovi biljei ovaj glagol u znaenju koje smo i mi naveli, dok kod Musia postoji samo oblik skuat (se) izviniti se.

202. soldat it. soldato vojnik. Radulovi nije zabiljeila ovu imenicu, dok je Musi navodi u istom znaenju koje smo i mi zabiljeili.

203. sovrano it. sovrano suveren. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabilje-ili ovaj oblik.

204. spenza it. spesa troak. Musi biljei isti oblik sa znaenjem kupo-vina na trgu, troak za kupovinu. Pored ovog, on je zabiljeio i oblik spendza. Radulovi daje varijante pendza, penza i spenza sa znae-njem nabavka hrane, kupovina.


26

205. stangada it. stangata udarac motkom; neuspjeh. Ni Musi ni Ra-dulovi ne biljee ovaj pojam. Radulovi je zabiljeila imenicu stanga (motka) i glagol stangavat (pritiskati, gnjeiti).

206. stima it. stima potovanje. Musi biljei oblike stima, tima u zna-enju procjena, ali napominje da se ove imenice ponekad koriste i sa znaenjem potovanje, cijenjenje. Radulovi navodi oblik tima, uz napomenu da je zabiljeila i varijantu stimanca u znaenju procjena, potovanje. U Rjeniku njegukoga govora zabiljeen je oblik stimavat tetu procjenjivati tetu.

207. stimati it. stimare procijeniti. Musi biljei i varijante timat, sti-mavat i timavat, a Radulovi je pored onog koji smo i mi naveli za-biljeila i oblik stimavat.

208. strano it. strano udno. Ovaj oblik nijesu zabiljeili ni Musi ni Radulovi.

209. sudit it. suddito podanik. Musi je registrovao ovu imenicu, a Ra-dulovi je nije zabiljeila.

210. katola it. scatola kutija. Musi i Radulovi biljee oblik katula. 211. kolj it. scoglio greben u moru, malo ostrvo. Isti oblik s navedenim

znaenjem biljee i Musi i Radulovi.212. pijati it. spiare prokazati. Musi biljei upravo ovaj oblik, dok

Radulovi daje varijante pijavat, pijunavat sa znaenjem uhoditi, prokazati.

213. pion it. spia, ven. spion ove uhoda. Ovu imenicu u istom znaenju daje i Musi koji je zabiljeio varijantu pijun. Radulovi takoe bilje-i varijantu pijun sa znaenjem uhoda, potkaziva.

214. pijon v. pion

T

215. talijer it. tallero talir. Radulovi daje varijantu talier, dok Musi ne biljei ovaj oblik.

216. tenente it. tenente porunik. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabilje-ili ovu imenicu.

217. trabakula it. trabaccolo vrsta broda s dva jedra. I Musi i Radulo-vi biljee ovaj oblik.

218. trabakul v. trabakula

Cvijeta BRAJII

27

219. tranzito it. transito prolaz. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovaj oblik.

220. tribunal it. tribunale sud. Musi biljei samo varijantu tribuno, dok Radulovi nije zabiljeila ovu imenicu.

221. Trijest it. Trieste Trst. Ovaj oblik nije zabiljeen ni kod Musia ni kod Radulovi.

222. trijestinski it. triestino transki. Ni Musi ni Radulovi nijesu za-biljeili ovaj oblik.

223. Trijee v. Trijest224. trijomf it. trionfo trijumf. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili

ovu imenicu. 225. triplo it. triplo trostruk. Musi ne biljei ovaj oblik, dok je Radulo-

vi zabiljeila prilog triplo (trostruko).226. tutela it. tutela (zatita) ove zatitnica. Musi nije zabiljeio ovaj

oblik, dok Radulovi registruje dva znaenja zatita, kontrola, ali ne i ovo u kome je imenica upotrijebljena kod Njegoa.

U

227. ura it. ora as. Ovu imenicu zabiljeili su i Musi i Radulovi.

V

228. vakancija nlat. vacantia, it. vacanza slobodno mjesto. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovaj oblik.

229. vakansija v. vakancija230. vapor it. vapore parobrod. Ovaj oblik su zabiljeili i Musi i Radu-

lovi. Musi navodi i varijante vaporet i vapori, a Radulovi biljei i oblike vaporina i vaporin.

231. Vezuvij it. Vesuvio Vezuv. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovu imenicu.

232. vidimirati it. vidimare ovjeriti, potvrditi peatom. Ni Musi ni Ra-dulovi nijesu zabiljeili ovaj glagol.

233. Vijena it. Vienna Be. Ovaj oblik nije zabiljeen ni kod Musia ni kod Radulovi.

Z

234. zabestijati it. bestija (zvijer) pobjesnjeti. Ni Musi ni Radulovi nijesu zabiljeili ovaj glagol.


28

235. bir it. sbirro, ven. sbiro andarm; Radulovi u daje i znaenja dounik; lukav, pametan, a Musi navodi i znaenja uhoda, dostavlja; policijski straar. U Reniku uz celokupna dela Petra Petrovi Njegoa daje se samo znaenje uhoda, pijun.

Literatura

Andrijaevi, . i Rastoder, . (2006). Crna Gora i velike sile, Podgorica: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.

Boerio, G. (1998). Dizionario del dialetto veneziano, Firenze: Giunti Editore. (prvo izdanje: Giovanni Cecchini Editore, Venezia 1856.)

De Mauro, T. (2000). Il dizionario della lingua italiana per il terzo millennio, Torino: Paravia.

Kilibarda, V. (2000). Njego i Trst. Italijanski pisci i putopisci o Vladici-pjesniku, Podgorica: CID.

Kilibarda, V. (2011). Njego i Venecija, Venecija i slovenske knjievno-sti, Beograd: SlovoSlavia, str. 289302.

Kilibarda, V. (2013). Njegoevo poznavanje italijanskoga jezika, Lingua montenegrina, br. 11, Podgorica, str. 199.

Lipovac-Radulovi, V. (1997). Romanizmi u Crnoj Gori Budva i Patro-vii, Novi Sad: Matica srpska.

Lipovac-Radulovi, V. (2004). Romanizmi u Crnoj Gori Jugoistoni dio Boke Kotorske, Novi Sad: Matica srpska.

Lipovac-Radulovi, V. (2009). Romanismi lessicali in Montenegro. Bu-dua e Pastrovici. La parte sud-orientale delle Bocche di Cattaro, Roma: Il Calamo.

Miloevi, M. (1972). Boka Kotorska, Bar i Ulcinj u Kiparskom ratu (15701573), Boka Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, br.4, Zaviajni muzej, Herceg Novi, str. 17-58.

Musi, S. (1972). Romanizmi u severo-zapadnoj Boki Kotorskoj, Beograd: Filoloki fakultet Univerziteta u Beogradu.

Musi, S. (1975). La quantit vocalica negli italianismi delle Bocche di Cattaro, Italica Belgradensia I, Universit di Belgrado, Beograd, str. 169179.

Ostoji, B. (1985). O crnogorskom knjievnojezikom izrazu, Niki: NIO Univerzitetska rije.

Stanojevi, G. (1976). Crna Gora od pada Crnojevia do vladike Danila Pe-trovia, Crna Gora monografija, Beograd: Knjievne novine, str. 176193.

Cvijeta BRAJII

29

Stevanovi, M. (1951). Neke osobine Njegoeva jezika, Junoslovenski filolog, knjiga XIX, Beograd, str. 17-31.

Vukmanovi S. (1982). Petar II Petrovi Njego u Herceg Novom, Boka Zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, br.13-14, Zaviajni muzej, Herceg Novi, str. 338.

Vuovi, D. (1930). Prilozi prouavanju Njegoeva jezika, Beograd: Grafiki umetniki zavod Planeta.

Zingarelli, N. (2002) .Vocabolario della lingua italiana, XII edizione, Bologna: Zanichelli.

Cvijeta BRAJII

WORDS OF ITALIAN ORIGIN IN THE LANGUAGE OF PETAR II PETROVI NJEGO

The paper analyzes the presence of words originating from the Italian language and its dialects in the written legacy of Petar II Petrovi Njego. The analyzed texts, included as an integral part of the paper, encompass Nje-gos literary works, letters and Biljenica (Notebook). Taking into account the statements of experts that words of Italian origin represented an integral part of vernacular speech patterns of Montenegro in Njegos time, as well as the fact that the bishop had the opportunity to get directly acquainted with the language in many ways, it would be reasonable to assume that his written legacy ought to include elements of the Italian lexicon. The collected material was compared to the Italian vocabulary registered in the vernacular speech patterns of Kotor, Budva and Patrovii, with a view to determine the extent to which words of Italian origin recorded in Njegos written legacy coincided with those that entered the vernacular speech patterns, regardless of the fact that these speech patterns were the ones of his home region. In this way, the author attempts to determine the extent to which the presence of the words of Italian origin in Njegos language is conditioned by the fact that he knew Italian, which was proved by several authors in their research. Key words: Njego, words of Italian origin, vernacular speech patterns


LINGUA MONTENEGRINA, god. VII/1, br. 13, Podgorica, 2014.Institut za crnogorski jezik i knjievnost

31

UDK 811.163.4367.634Izvorni nauni rad

Miomir ABOVI (Tivat)Univerzitet Mediteran [email protected]

O NEKIM ASPEKTIMA UPOTREBE I ZNAENJA VEZNIK GDJE, IAKO (MADA) I JER

U ovom radu baviemo se odreenim aspektima upotrebe veznik gdje, iako (mada) i jer koji dosad nijesu izuavani u okviru montenegristike/srbistike/kroatistike/bosnistike. U pita-nju su konteksti i znaenja za koje se moe rei da nijesu primar-ni kod upotrebe ovih veznika, ali se ipak prilino esto sreu u jezikoj upotrebi. Grau smo ekscerpirali iz tekstova svih funk-cionalnih stilova B/CG /H/S jezika.

Kljune rijei: veznici, sintaksa, dopusnost, suprotnost, iako, gdje, jer, prostorno znaenje, klauza, sloena reenica

U ovom radu pozabaviemo se veznicima gdje, iako (mada) i jer i kla-uzama njima uvedenim iji odreeni aspekti upotrebe (makar koliko je nama poznato) u naoj jezikoslovnoj literaturi ili nijesu obraivani ili su, vie-ma-nje, registrovani i obraeni tek ovla. Stoga ga smatramo pokuajem upotpu-njavanja slike hipotaktikih odnos u savremenom knjievnom B/CG/H/S je-ziku, kroz opis funkcionisanja odreenih hipotaktikih veznika u reeninim kontekstima koje ine odreeni tipovi odnos upravne i zavisne klauze. Pri-mjere smo ekscerpirali iz tekstova svih funkcionalnih stilova, ali prije svega iz naunog i novinarsko-publicistikog stila. Prvi hipotaktiki veznik ijim emo se odreenim aspektima upotrebe pozabaviti je veznik gdje. Taj veznik jezikoslovna literatura notira kao ve-znik koji uvodi zavisne klauze razliitih funkcionalnih odnos u odnosu na upravnu klauzu pominje se kao veznik izrinih, uzronih (u vezi s kojima se upotreba toga veznika markira kao arhaina), u nekim gramatikama mjesnih i, konano, relativnih reenica. Upravo za ove posljednje od pobrojanih i vezana je upotreba veznika gdje o kojoj emo ove govoriti. O upotrebi veznika gdje u relativnim reenicama najopirnije govori S. Kordi u svojoj monografiji Relativna reenica. Ona najprije sve vremen-

32

Miomir ABOVI

ske, mjesne i nainske reenice podvodi pod relativne reenice, i to argumen-tuje injenicom da ... odnosnost relativne reenice, s jedne strane, i njezina prilonost, atributnost, subjektnost itd., sa druge strane, nisu pojmovi iste ra-zine. Odnosnost je nad-pojam, zasnovan na semantikim i formalnim kriteri-jima, dok je prilonost, atributnost, subjektnost reenice pod-pojam, zasnovan na funkcionalnim kriterijima (Kordi, 1995: 231). Kad je u pitanju upotreba leksike jedinice gdje u relativnoj reenici, Kordi razlikuje priloni relativi-zator gdje, s jedne strane (Kordi, 1995: 235), i vezniki relativizator gdje, sa druge (Kordi, 1995: 255). Razliku izmeu prilonog relativizatora i vezni-kog relativizatora gdje autorka odreuje na bazi sljedeeg kriterijuma: kad antecedent ima u relativnoj reenici funkciju prilone oznake mjesta, onda je gdje priloni relativizator (Kordi, 1995: 235), a kad gdje ima funkciju vezni-ka, ali ne i sintaktiku funkciju unutar relativne reenice, tada je gdje vezniki relativizator (Kordi, 1995: 255). Kad je u pitanju razlika izmeu upotrebe re-lativizatora koji i prilonog relativizatora gdje, nju S. Kordi odreuje ovako: Koji e se od ta dva mogua relativizatora upotrijebiti zavisi o tome da li se eli istai osnovno znaenje relativne reenice ili njezino dodatno znaenje. Ako se eli istai osnovno, predmetno-poistovjeujue znaenje, upotrijebit e se relativizator koji. Ako se eli istai dodatno, mjesno znaenje, upotrije-bit e se relativizator gdje (Kordi, 1995: 235). Kod relativnih reenica iji je antecedent imenica odreene vrste pro-stornog znaenja upotreba prilonog relativizatora gdje u funkciji koju mu u gore navedenom citatu pripisuje S. Kordi sasvim je uobiajena u savreme-nom B/CG/H/S jeziku, i to gotovo da i nije potrebno dokazivati. Navodimo tek nekoliko primjera: ... to bi, naravno, uvelo malu pravopisnupometnju, naroito u onoj dravnojsredini gde je carevala srpskoslovenska ortografska-tradicija... (S. Vukomanovi, Srpski jezik i njegov razvoj, 69) Bio sam blizu mjesta gdje su mi prijatelji izginuli... (D. Barns, Flobe-rova papiga, 13) Poznati antiglobalista odbio je da nastupi u dvorani Pionir, gde je prvo bitno bio zakazan koncert... (Danas, 14. 9. 2013, 2) Upotrebu veznikog relativizatora gdje za koji je bitno, kako smo re-kli, da ima ... funkciju veznika, ali ne i sintaktiku funkciju unutar relativne reenice (Kordi, 1995: 225) S. Kordi ilustruje sljedeim primjerom: Ima jo kojekakvih potankosti, kao doekivanje Stadlerovaca, veliki troak grada Zagreba za doek Beana, gdje je odreeno 25.000K, dok isti Zagreb nema za Drubu irila i Metoda ni 1000K (Kordi, 1995: 225). Ona dalje navodi da ... gdje u navedenom primjeru moe biti zamijenjeno relativizatorom koji, ali koji bi osim funkcija veznika vrio unutar tih reenica funkciju prijedlo-nog objekta (Kordi, 1995: 256). U literaturi se, kae S. Kordi .... prven-

33

O nekim aspektima upotrebe i znaenja veznik gdje, iako (mada) i jer

stveno... gdje i kako razmatraju kao veznici kad nadreena reenica sadri glagol opaanja (Kordi, 1995: 257). Posebnost takvih reenica je u njihovoj dvostrukoj sintaktikoj vezi ... povezane su i s glagolom nadreene ree-nice i s imenikim antecedentom, pa su stoga ujedno i objektne (izrine) i atributne (relativne) (Kordi, 1995: 257). Meutim, ve u tekstu same njene monografije javljaju se primjeri poput sljedeeg koji se ne uklapaju, barem ne u tvrdnju da se gdje prvenstveno javlja kao veznik kad nadreena reenica sa-dri glagol opaanja: U ovim primjerima gdje i kako mogu biti zamijenjeni i nesklonjivim, veznikim relativizatorom to (u primjeru 78, gdje se radi o funkciji prijedlonog objekta, taj relativizator bi ipak bio tee prihvatljiv) (S. Kordi, Relativna reenica, 256). Evo jo tri slina primjera: .... beziznimno je pripisivanje kopulativno-pridjevnoga znaenja tim reenicama mogue samo sa subjektivno-pragmatikoga poimanja vritelja radnje gdje je vrijeme... komunikacijski ikognitivno teko spoznatljivo... (B. Belaj, Pasivna reenica, 31), ... Semantika je ustrojstvo... konvencionalizirano konceptualno ustrojstvo gdje se pod konceptualnim ustrojstvom misli na neprekidni tijek ljudskog... znanja... (B. Belaj, Pasivna reenica, 9), ... Tome u prilog ide i injenica da imenska leksema ima pluralni oblik, npr. ... Sandalj se za to vreme povukao u planine i ekao razvoj dogaaja (orovi, 290), gde se ne precizira o kojem konkretnom brdu ili planini se radi... (N. Arsenijevi, Akuzativ s predlogom u savremenom srpskom jeziku, 1, 2, 156). Moramo primijetiti da je u povlaenju razlike izmeu prilonog relativizatora gdje, s jedne strane, i veznikog rela-tivizatora gdje, s druge, S. Kordi unekoliko nedosljedna i nedoreena, i to u dva pravca. Najprije, sporan je njen odnos prema pojmu funkcije u formuli-sanju kriterijuma za izdvajanje veznikog relativizatora gdje. Jer, iz stava da je gdje priloni relativizator kad antecedent ima u relativnoj reenici funkciju prilone oznake mjesta, a da je veznik kad nema sintaktiku funkciju unutar re-lativne reenice nuno proizlazi zakljuak da Kordi pojam gramatike funk-cije u datom sluaju reducira na funkciju prilone oznake (mjesta). Meutim, ve za primjer koji ona navodi ne moe se rei da antecedent nema funkciju u okviru relativne reenice, samo to ta funkcija nije funkcija prilone odredbe mjesta. Pojam funkcije definie se ... (, .) (, 2001: 10). U zavisnosti od prirode tog naznaenja, kad su u pitanju reenini konstituen-ti, sintaktika nauka razlikuje odredbe koje se definiu kao ... konstituenti kojima se prua dodatna, i zato neobavezna, informacija o mestu, vremenu, nainu, uzroku, cilju i sl. realizovanja situacije oznaene reenicom (Stanoj-i, Popovi, 2008: 232) i dopune, konstituente koje je neophodno izrei da bi data klauza bila informativno cjelovita. Stoga se, u primjeru koji navodi

34

S. Kordi te u primjeru iz njene monografije koji smo naveli ne moe rei da gdje nema sintaktiku funkciju unutar relativne reenice, nego samo da nema funkciju prilone odredbe (mjesta). Takvih primjera moe se navesti jo: Vei-na Bonjaka... koriste naziv Bosnian / Croatian ili naziv Ser-Bo-Croatian, gde ovakvo pisanje otvara mesto za bonjaku komponentu. (Danas, Nedelja, 31. 8. 2013, 12),... Glavni inspektorat amerikog dravnog sekretara je nedavno poslao internidokument... pod naslovom Balkanska jezika problematika, gde se posle posete amerikihambasada u Srbiji, Hrvatskoj, CrnojGori, BiH dolo do zakljuka... (Politika, 16. 2. 2011, 13),... ja sam za drugu varijantu gdje bi ti rekao... (razg.), ... da se kod Montepranza radi onajistijem sluaju restitucije u Crnoj Gori, gdje se vlasnicima treba vratiti imovina... (Vijesti, 1. 4. 2011, 9), ... i pored globalnog kraha neoliberalnog koncepta koji je pritom samo vulgarnokopiran gdje se zapravo pokazalo da se ne radi o preduzet-nikom duhu... (Vijesti, 3. 6. 2011, 14), ... On predlae drugu varijantu gdje suprogrami razvrstani po anrovima... (razg.), Mi smo posle te pobune Cr-venih beretki gde nam je bilo potpuno jasno... (TV B 92, 28. 9. 2010), ...esto se moe uti pogreno miljenje da neiji odgovor pun zastajkivanja, gdje su stanke ispunjene rijeima hm, ovaj, eh ili samo tiinom, ukazuje da dotina osoba lae. (PaulSaeger, Sandi Mann, Zar bismo vam lagali, 69), ... On je... naveo da je jedini izlaz civilizovanaprocedura steaja KAP-a gdje e... prava svih povjerenika biti ispotavana... (Cafe del Montenegro, 5. 8. 2013). U svim navedenim primjerima umjesto relativizatora gdje mogli bismo upotrijebiti vezniki sklop u okviru + genitiv zamjenice koji, - a, - e ili prijed-lono-padenu konstrukciju u + lokativ iste zamjenice. Te konstrukcije, me-utim, u zavisnoj klauzi prije da imaju funkciju dopune nego odredbe budui da se odnose na antecedent ije bi izostavljanje proizvelo klauzalne jedinice unekoliko drugaijeg, izmijenjenog znaenja: ... beziznimno je pripisivanje kopulativno-pridjevnoga znaenja tim reenicama mogue samo sa subjektiv-no-pragmatikoga poimanja vritelja radnje gdje je vrijeme... komunikacij-ski i kognitivno teko spoznatljivo... > U okviru subjektivno-pragmatinoga poimanja vritelja radnje vrijeme je teko spoznatljivo, ali ne * Vrijeme je komunikacijski i kognitivno teko spoznatljivo. Ili: ... da se kod Montepranza radi onajistijem sluaju restitucije u Crnoj Gori, gdje se vlasnicima treba vratiti imovina > U najistijem sluaju restitucije u Crnoj Gori vlasnicima se treba vratiti imovina, ali ne samo *Vlasnicima se treba vratiti imovina. Drugo, S. Kordi je funkciju i prilone odredbe koju antecedent moe vriti u zavisnoj klauzi relativne reenice neopravdano reducirala samo na funkciju prilone odredbe mjesta. Navodimo etiri primjera u kojima antece-dent u zavisnoj klauzi ima funkciju prilone odredbe okolnosti: ... Konjevi se na skupu u Perastu, gdje je razmatran reim plovidbe oko perakih ostrva...

Miomir ABOVI

35

(Dan, Regioni, 7. 6. 2013, 7), ... Imali smo susret gdje smo saoptili... (Portal Analitika, 29. 12. 2010), ... u to vrijeme je Crna Gora bila u ratnom okruenju, gdje je prioritet, makar Slube unutranjih poslova, bio da sprijei prenoenje ratnog plamena iz BiH u Crnu Goru...(Dan, 10. 2. 2011, 9)... To e biti druga aukcija u roku od sedam dana gdje se reprogramira dug. (Vijesti, 31. 8. 2013, 5). Konano, treba konstatovati i injenicu da su antecedenti u svim nave-denim primjerima imenice uglavnom apstraktnog ili, to je bitnije naglasiti, neprostornog znaenja. Na osnovu svega navedenog moemo zakljuiti da je razlikovanje prilonog, sa jedne strane, i veznikog relativizatora gdje, sa dru-ge, u velikoj mjeri postavljeno na spornim teoretskim osnovama i, u krajnjoj liniji, nepotrebno i od sekundarnog znaaja; moda bi u lingvistikom smislu bilo suvislije govoriti jednostavno o relativizatoru gdje. Mnogo je bitnije, po nama, notirati fakat ekspanzije leksike jedinice gdje, u savremenom jeziku, kao veznika relativizatora kojim se zavisna klauza uvrtava u upravnu u okviru zavisnosloene relativne reenice. Izvor te ekspanzije, po nama, su reenini konteksti kao to je sljedei: Glavna baza dilera droge bila je jedna vila u mjestu Prati, gdje su narkotici bili sakriveni u umjetnikim slikama. (Cafe del Montenegro, 22. 6. 2013), u kojima se gdje naslanja na imenicu koja referie na odreen, konkretan prostorni entitet. Iz ovakvih reeninih konteksta u kojima je relativizator gdje koji uvodi zavisnu klauzu znaenjski (na osnovu pripadnosti istoj semantikoj kategoriji kategoriji spacijalnosti) kompatibilan sa antecedentom na koji se odnosi upotreba relativizatora gdje proirila se i na sluajeve u kojima njegov antecedent nije imenica prostornog znaenja. Objanjenje te pojave, po nama, treba traiti u tzv. teoriji lokalizma. P. Piper, eksplicirajui postavke te teorije, kae sljedee: U reavanju proble-ma relevantno za oveka u vanjezikom univerzumu i odraz toga u semanti-kom sistemu izgleda celishodno da se poe od dve injenice: prvo, ovek je deo univerzuma i moe se sa dosta verovatnoe pretpostaviti da je sklon da u njemu izdvaja pre svega ono to je karakteristino za njega samog konkret-nost; drugo, ovekov odnos prema univerzumu nije pasivan nego aktivan pa bi se u tom smislu moglo oekivati da u svetu koji ga okruuje pored razliitih oblika konkretnosti izdvaja i fiksira u jeziku i razliite oblike akcije... Pojam konkretnosti obino se smatra irim od pojma prostornog odnosa kao odnosa izmeu dva objekta, ali injenica da samo konkretni objekti mogu imati pro-storna obeleja i stupati u prostorne odnose daje osnova da se pojam prostor-nog znaenja proiri na sva konkretna znaenja tako da se moe govoriti o unutranjem prostoru (kao prostornom odnosu izmeu delova nekog objekta koji tom objektu daju formu) i spoljanjem prostoru (kao prostornom odnosu izmeu dvaju ili vie objekata). Dominantna uloga prostornih znaenja i sred-stava izraavanja tih znaenja u jeziku naroito je uoljiva u kvantitativnom


36

pogledu. Rei sa konkretno prostornim znaenjem su iroko zastupljene u razliitim jezicima sveta i vrlo frekventne, o emu govore podaci frekvencij-skih renika (Piper, 1983: 91). Stoga, na osnovu reenog, smatramo da se i upotreba gdje u kontekstima pomenutih relativnih reenica moe objasniti upravo tako kao pokret odreene leksike jedinice iz sfere konkretnog u sferu apstraktnog; pri tome se i antecedent na koji se naslanja zavisna klauza u izvjesnoj mjeri opredmeuje, a iskaz, upotrebom ovog veznikog sredstva u za njega neoekivanom pa i inkompatibilnom semantikom konktestu, postaje izraajno efektniji i semantiki razueniji. Jo jedan veznik ija upotreba u gramatikama srpskohrvatskog, srpskog i hrvatskog jezika nije u punoj mjeri osvijetljena, ba kao ni priroda klauz njime uvedenih, jeste veznik iako (mada). U svim gramatikama se navodi da je u pitanju veznik dopusnih zavisnosloenih reenica s malim varijacijama u definisanju i opisu tih reenica. Navodimo definisanje i gramatiko-seman-tiki opis dopusnih reenica u gramatikama srpskohrvatskog, srpskog i hrvat-skog jezika. Prema onome to se njima kazuje, dopusne reenice predstav-ljaju prepreku da se vri ili da bude ono to se iznosi u glavnoj reenici, pa ipak se to vri, odnosno ipak to biva. Dopusne su, dakle, one zavisne reenice kojih sadrina ne pogoduje vrenju, postojanju ili nastajanju onoga to se ka-zuje glavnom reenicom, a ovo se i pri tome vri ili izvri, odnosno bude ili biva (Stevanovi, 1974: 909). Dopusne ili koncesivne reenice su zavisne reenice sa dopusnim (koncesivnim) znaenjem, tj. reenice koje pokazuju da se situacija oznaena viom reenicom (potvrdnom ili odrinom) ostvaruje uprkos onome to znai zavisna reenica. Drugim reima, situacija zavisne re-enice predstavlja smetnju za realizaciju situacije vie reenice, ali se situacija vie reenice ipak realizuje (Stanoji, Popovi, 2008: 329). Dopusnima ili koncesivnima nazivaju se one zavisnosloene reenice u kojima se doputa ostvarenje sadraja osnovne sureenice unato tomu to je on u suprotnosti sa sadrajem zavisne, tj. to ne postoje uvjeti za njegovo ostvarenje... (Sili, Pranjkovi, 2005: 349). Autori ove gramatike donose i uvid da ... dopusne reenice nastaju na dva naina. Prvi je nain da se suprotnost udrui sa uzro-nou, pa su takve dopusne reenice u relaciji prema uzronima, npr. uzro-na: Budui da je umoran, nee doi na sastanak; dopusna: Iako je umoran, doi e na sastanak. Takve dopusne reenice nazivaju se uzronodopusnima. Drugi je nain da se suprotnost udrui s uvjetom, pa su takve dopusne ree-nice u relaciji prema uvjetnima, npr. uvjetna: Ako je umoran, nee doi na sastanak; dopusna: Ako je i umoran, doi e na sastanak. Takve dopusne reenice nazivaju se uvjetnodopusnima (Sili, Pranjkovi, 2005: 349). Do-pusnom reenicom se iznosi nedovoljan uslov za izvravanje radnje nadre-ene reenice... U dopusnoj reenici se, dakle, iznosi neka prepreka za rea-

Miomir ABOVI

37

lizaciju radnje u nadreenoj reenici, a radnja (stanje, zbivanje) se i pored te prepreke ipak ostvaruje (Mrazovi, Vukadinovi, 1990: 534). I autorke ove gramatike dovode u meusobnu vezu dopusne, uzrone i pogodbene reeni-ce, na osnovu postojanja uzrono-posljedinih odnosa izmeu radnji zavisnih i radnji nadreenih reenic, ali ... dopusna reenica se od uzrone odno-sno pogodbene razlikuje po tome to taj odnos ne funkcionie u oekivanom smislu. Odreeni uzrok nema oekivane, ve suprotne posledice (Mrazovi, Vukadinovi, 1990: 535). Navodi se i konstatacija da se ... stoga... reenini kompleks sa dopusnom reenicom uvek moe preoblikovati u reenini niz sa dve nezavisne reenice pri emu nadreena reenica iz reeninog kompleksa u reeninom nizu postaje suprotna npr. Doi u iako sam bolesna Bolesna sam, ali u ipak doi (Mrazovi, Vukadinovi, 1990: 535). Dopusne ree-nice uvrtavaju se u glavnu kao njezina prilona oznaka doputanja. Takvom se prilonom oznakom izrie da se i uz ispunjavanje nekoga uvjeta ne postie oekivani rezultat (Katii, 1991: 293). Veznik iako u stvari je stegnuta se-kvenca i ako = ako i. Posljednja se moe shvatiti kao granini sluaj uslovne implikativnosti sa optim znaenjem: u svim sluajevima, pa i tome da: Ii emo na izlet iako bude padala kia = Ii emo na izlet bez obzira na sve, pa i na kiu = Svakako emo ii na izlet. Iz uslovne sfere, tj. iz sfere kondicio-nalne presupozitivnosti, znaenje konstrukcije na taj nain migrira u oblast bezuslovne presumptivnosti... Veznik iako ve rekosmo da ima koncesivno ili dopusno znaenje: sadraj zavisne reenice svojim ostvarenjem ometa os-tvarenje upravne, pa se ova i pored te smetnje ostvaruje. Sadraji se, prema tome, uzajamno iskljuuju, pa i pored toga se ostvaruju. Za ovo je pogodan termin ekskluzivna diskoincidencija, ili sa drugog gledita posmatrano kon-traimplikacija (Simi, Jovanovi, 2002: 1358). Dopusne (kao i pogodbene) reenice u povezivanju za glavnu ne veu se (kao ostale zavisne reenice), ne naslanjaju se ni na koju rije u glavnoj... Pritom se u zavisnim reenicama s tim veznicima (ranije u tekstu pomenuti su veznici dopusnih reenica, M. A.) izrie da ni ispunjeni uvjet ili zapreka za radnju glavne reenice ne postiu oekivani ishod: radnja glavne reenice je u suprotnosti s oekivanim isho-dom. U dopusnim reenicama radnja prema radnji glavne reenice, dakle, sto-ji kao u suprotnim reenicama, to jest u suprotnosti s radnjom glavne reenice, ali se u dopusnim reenicama ne utvruje sama suprotnost, nego se istie da je takva suprotnost nastala uprkos oekivanjima (Ragu, 1997: 434 435). U navedenim odreenjima veznika iako (mada) i dopusnih zavisnoslo-enih reenica u okviru kojih ovi veznici funkcioniu te zapaanja o njima mogue je uoiti dvije konstante prva i univerzalna za sve definicije je da se zavisnom klauzom uvedenom veznikom iako (mada) izraava smetnja, prepreka za realizaciju onoga to se tvrdi upravnom klauzom, ali da se to ipak


38

realizuje. Drugo zapaanje koje se sree u veini prirunika je uoavanje veze izmeu kategorije dopusnosti, s jedne strane, i kategorij uslovnosti, uzrono-sti i suprotnosti, s druge. Usprkos ovim tanim zapaanjima, neki tipovi i nijanse odnosa izmeu upravne klauze i zavisne klauze uvedene veznikom iako (mada) u okviru da-tih zavisnosloenih reenica nijesu osvijetljeni u jezikoslovnim prirunicima. Navodimo nekoliko primjera koji ilustruju reenu tvrdnju: ... I ovaj prirunik potuje funkcionalni kriterij u osnovnoj klasifikaciji zavisnih reenica, a zatim u okviru pojedinih klasa primenjuje semantiki, a ne formalni kriterij, mada se i ovde kao jedini indikator odreenog znaenja navode veznici. (I. Antoni, Vremenska reenica, 20), ... I brdo je bilo samo malo vie, pa je i pogled bio drugaiji, iako su se videle iste stvari,isto jezero, iste planine i vrhovi... (S. Va-ljarevi, Komo, 7). Kad su navedeni primjeri u pitanju, moe se rei da je zna-enje smetnje (prepreke) kod zavisne klauze uvedene veznikom iako (mada) da se realizuje stanje stvari na koje referie upravna klauza neaktuelno, od drugostepenog znaaja (a znaenje smetnje se, kako smo vidjeli, u serbo-kro-atistikim gramatikama navodi kao gotovo jedino znaenje klauz uvedenih veznikom iako (mada)). Da bismo adekvatno opisali i te sluajeve upotrebe veznika iako (mada), bie korisno vratiti se na sam poetak, tj. pozabaviti se sutinom prirode semantike kategorije dopusnosti. Na podlozi i na materijalu ruskog jezika semantikom kategorijom dopusnosti i raznovrsnou upotrebe veznika u ruskom jeziku najtemeljnije se bavila E. V. Urison. Ona naj-prije ukazuje na injenicu da, za razliku od termina ciljno znaenje (reeni-ca), uzrono znaenje (reenica), vremensko znaenje itd., termin dopusnost oigledno takoe ukazuje na neko znaenje, ali da samo to znaenje ostaje potpuno nejasno. , () , (, 2011: 85). Govorei o vezniku u ru-skom jeziku, ona navodi niz njegovih znaenja od znaenja prepreke, preko znaenja ovog veznika bliskog znaenju suprotnom vezniku ali do funkcioni-sanja kao frazne partikule (kako ona naziva tu vrstu rijei) u primjerima kad zavisna klauza moe stajati samo u postpoziciji u odnosu na upravnu i po pravilu je odvojena od nje prilino velikom pauzom (primjeri tipa Djed je tada ivio s nama u kui iakosi ti bio mali i, naravno, to ne pamti) (, 2011: 8384). I u B/CG/H/S jeziku primjeri s takvom upotrebom veznika iako (mada) sasvim su uobiajeni. Navodimo, za poetak, vei broj primjera s upo-trebom veznika iako (mada) kada se zavisnosloena reenica uvedena tim ve-znikom moe direktno transformisati u nezavisnosloenu sa veznikom ali: ... U EIkau da takvu vrstu ureaja za badarenje nikada nisu proizvodili mada je kompanija proizvodila ove ureaje od 1990. godine u okviru vojnog progra-

Miomir ABOVI

39

ma. (Danas, 17. 5. 2008, 21), ...Moram da priznam da sam oekivao uvrede, mada me je iznenadio spektar fraza (blii je nekim rigidnijim dravnim slu-bama)... (Vijesti, 13. 2. 2008, 35), ... Taj poar je ugaen mada su nae ekipe jo na terenu. (TV IN, Dnevnik, 18. 9. 2011), ... U osnovi ovakvo tumaenje konceptualizacije vremena u zapadnoj civilizaciji preovlauje, mada ima au-tora koji ga vie ili manje u detaljima modifikuju... (I. Antoni, Vremenska re-enica, 42), ... donatorsko nije samo u novcu, nego i u elji... da se pomogne, iako ne elim da umanjim znaaj donatora. (Danas, 9. 2. 2013, 43), ... Mogu-e je manipulisati na svakom nivou, iako ne na svakom jednako. (Vijesti, 1. 4. 2011, 3), ... Podjednako je frekventna i veza da + prezent koja se neto ee realizuje ako se dva vrioca radnje razlikuju, mada nije retka ni u sluaju identinosti dva agensa... (J. Grkovi-Mejdor, Jezik Psaltira iz tamparije Crnojevia, 176), ... Tito je bio lien paranoidnih sklonosti, mada je i on vrlo esto upotrebljavao projekciju... (V. Adamovi, Tridiktatora Staljin, Hitler, Tito, 14), ... igrai su od danas na odmoru, mada za veliki broj Zvezdinih re-prezentativaca tek slede nova iskuenja... (Politika, 20. 5. 2006, 24), ... Neke stvari su se promijenile u tekstu. Vrijeme je prolo i jednostavno je moralo da se prilagodi dananjem, mada ona ostaje u karakteru ene koja okuplja poro-dicu i bije bitku za nju. (Vijesti, 2. 3. 2007, 5), ... Tvrava je sauvana skoro u potpunosti, mada je prilino zaputena. (Vijesti, Art, 10. 2. 2007, 9), ... Rekla je da je dobro, mada tako nije izgledala. (I. Marojevi, Mediterani, 19),... Enigma je konaan stav SNP, mada ima sve vie signala da e ta stranka... ipak glasati protiv ustava... (Vijesti, 6. 10. 2007, 3), ... Ovakvi zakljuci polaze od toga da je modalna konstrukcij adativ + infinitiv u slovenskom primarna, iako je ona zapravo sekundarna, nastala reanalizom indoevropskih mihi est konstrukcija. (Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku 73, 2008,79), ... stariji objasni da im je ao to su odocnili, mada ipak i na vreme stigli... (B. Peki, Zlatno runo, knj. 6, 385). Vezu kategorija suprotnosti i dopusnosti, kako smo vieli u uvodu ovog razmatranja o vezniku iako (mada) i dopusnoj reenici, konstatovala je i relevantna serbo-kroastistika literatura. Tako npr. M. Stevanovi povodom reenica tipa Pregovori su slabo napredovali, ali imun je bio zadovoljan ili Nije sretan, ali ivi zakljuuje da su ... i jedne i druge reenice iz oba posljednja stava (stavova u kojima se nalaze reenice po smisaonom odnosu klauz u okviru njih iste kao dvije upravo navedene, M. A.) po smislu svome isto... to i dopusne reenice, ali se po sintaksikom odnosu razlikuju od njih; ovo su naporedne, nezavisne reenice, a dopusne su zavisne (Stevanovi, 1974: 808). R. Simi i J. Jovanovi, pak, u svojoj knjizi kad je u pitanju veznik ali primjeuju da je ovaj ... pokazatelj ... uzajamnog iskljuivanja injenica povezanih viom strukturom. Inkompatibilni sadraji segmenata, prema tome,


40

povezani su nekim dodatnim kriterijem u zajedniku celinu. Povezanost je ipak u drugom planu, a uzajamno iskljuivanje u prednjem (Simi, Jova-novi, 2002: 766). Ako veznik iako (mada) u primjerima tipa Otili smo na plau iako je bilo oblano okvalifikujemo kao iako (mada) nedostatne pre-preke, onda bismo isti veznik u netom navedenim i njima slinim primjerima mogli odrediti kao iako (mada) uzajamnog iskljuivanja. U svim navede-nim primjerima primarna funkcija onoga to se tvrdi zavisnom klauzom je funkcija svojevrsne korekcije onoga to se iznosi upravnom klauzom, dok bi se znaenje pomenutih zavisnih klauz generalno moglo okvalifikovati kao znaenje neoekivanog ishoda onoga to se iznosi upravnom klauzom. Ili, ako stvari posmatramo iz perspektive uzajamnog djelovanja teksta i njegovih re-cipijenata, klauze uvrtene veznikom iako (mada) moemo nominovati klau-zama iznevjerenog logiko-psiholokog oekivanja recipijenata date reenice. Znaenje smetnje da se ono to se saoptava upravnom klauzom realizuje ba u tom obliku u navedenim primjerima je sekundarno i potisnuto u drugi plan. Ovakva znaenjska profilacija ovih reenica uslovljena je i njihovom struktu-rom tj. postpozicijom zavisne klauze sa veznikom iako (mada) u odnosu na upravnu. Postpozicija zavisne klauze u navedenim primjerima ima za poslje-dicu da njen sadraj recipiramo kao informaciju koja je naknadno dodata. Kad se

LM13

Documents

Transcript of LM13