LL 6 Homonimija

8/13/2019 LL 6 Homonimija

1/26

paradigmatski leksiki

odnosi(sadrajno-izrazni)

homonimija


2/26

jezini znakin potentia(jezina razina; jezini znak

kao sredstvo nominacije)in actu(govorna razina; jezini znak

kao ostvaraj)

Kad ne bismo priznali takvu dvojnostjezinoga znaka, problema homonimije,

polisemije ili sinonimije ne bi ni bilo jerje semantika aktualizacija nekogaleksema jednoznana.


3/26

semiologijaznanost o znakovimasa semiolokoga stajalita sinonimi i

homonimi esto su smatrani antonimima(vie izraza za jedan sadraj, jedan izrazza vie sadraja); to nije tonosinonimi: vie izraza za jedan sadrajhomonimi: vie izraza za vie sadraja

na razini konteksta: sinonimi su uvijekzamjenjivi, a homonimi su meusobnoiskljuivi


4/26

ovisnost homonima o kontekstu

nemamo predodbu kad kaemo kup,potreban je kontekst: finale kupa, vonikup

itnjak e dokapitalizirati Mlinar.razgranienje homonimije i polisemije:jedna ili dvije rijei

jedno od najteih problema uleksikografiji


5/26

gramatika homonimija:morfoloka: DLI mn.: knjigama,

knjigama, knjigama

tvorbena: -a1(nosa), -a2(divlja)

sintaktika:Avion gaa brod.leksika: bor1, bor2

frazeoloka:1.da ti mozak stane izvanredno, divno

2.da ti mozak staneuasno,

nepojmljivo


6/26

polisemija i homonimija razvile su sedijakronijski, a oituju se sinkronijski i za

njihovo razgranienje treba primijeniti isinkronijske metodeetimolokom metodom moe se samo

iskljuiti polisemija: nije isti etimon, nijepolisemija, ali ne znai da je polisemijaako je isti etimon

depolisemizacija

dehomonimizacija


7/26

to je homonimija?nije homografija: u hrv. svi homonimi

jesu homografi, ali svi homografi nisuhomonimi

nije homofonija: u hrv. svi homonimijesu homofoni, ali svi homofoni nisuhomonimi

Martinova baba debelo prede(hrv.) /Martinova Baba de bello prede(lat.)(Rukavina 1843, 182).


8/26

homonimija je rijetka pojava u jezicima:

engl.: leech1(pijavica), leech2(rub jedra)

fr.: manche1(rukav; tjesnac), manche2(dralo, poluga)

nj.: der Kiefer1

(eljust), die Kiefer2

(bor)rus.: 1(ena), 2(veliki eki)

3(kola od dizanoga tijesta)tal.: mora1(dud),mora2(crnka), mora3

(odgaanje)sl.: predok1(predak) i predok2(pramac)


9/26

svaka jednakost izraza nije homonimija

osim jednakosti izraza mora postojati

odsutnost bilo kakve semantikekohezije

uvjet za homonimiju jest pripadnost

istomu idiomu, istoj vrsti rijei i istomuvremenu te identinost zvunoga plata igramatikih formi dvaju ili vie leksema ipotpuna odvojenost njihovih semantikihstruktura


10/26

homonimi nisu: pasi pas, luki luk, bitibit

homonimi nisu: zlo, zlo izlo, mlada imlada, draga idraga

(konverzijom ne nastaju homonimi)

homonimi moraju imati sve lekse jednake,zato homonimi nisu:

izvesti(parnjak od izvoziti), izvezem ...izvezu(drva iz ume)izvesti(parnjak od izvoditi), izvedem ...

izvedu(predstavu)


11/26

homonimijasemantiki odnosukojem dva ili vie leksema, koji

pripadaju istomu leksiko-gramatikomurazredu, a razliitim leksiko-semantikim razredima, imaju sve

jednake lekse i ni jedan integralni sem

u homonima su svi semovi distinktivni,

nema ni jednoga integralnoga semaA1= {a, b, c, d}

A2

= {m, l, r}


12/26

PAZI!

jednaki izrazi, a ne isti izraz

im su dvije rijei, nema istoga:klju1

klju2

gramatiki homonimi: DLI mn. sobamatri su padea i tri su oblika jednaka, a

ne istagr. homoios'jednak'


13/26

to je onda zajedniko homonimima?nemogunost kontekstualne

zamjenjivostiako A1, onda ne A2, odnosno ako A2,

onda ne A1

iskljuivost jedina semantika vezameu njima

homonimi nastaju:zbog sluajne fonetske podudarnostiraspadom polisemije


14/26

fonetska podudarnost zbog neutralizacije

u fonolokim procesima:list> list1, lyst> list2u tvorbenim procesima:

topljenje1

< topititopljenje2 < topliti

minski1< mina

minski2< Minsk

jari1< jarak

jari2< jarac


15/26

fonetska podudarnost

1. meu domaim rijeima

(idioglotemima)mk1m. tiinamk2m. mukanje (krave)

prni1prid. koji se odnosi na paru(stroj)

prni2prid. koji se odnosi na par (broj)


16/26

2. meu domaom i posuenom rijei:pasati1impf. stavljati pojas

pasati2impf. (njem. passen) pristajati,dolikovati

3. meu posuenicama (aloglotemima)a) iz jednoga jezika (posueni kao

homonimi):

banda1. (tal. banda) druinabanda2. (tal. banda) razg. strana (na

desnu bandu)


17/26

b) iz dvaju jezika:

dza1. (gr. dosis) odreena mjera

neega, obrokdza2. (njem. Dose) kutija za

bombone, duhan i sl.

Sve su to jednostavni primjeri. Problem

se javlja kad treba utvrditi je li seraspala polisemija, jesu li homoniminastali depolisemizacijom.


18/26

(de)polisemizacija

fr. rijei timbre'zvono' (12. st.)

semantiki razvoj: prvotno se znaenjearhaiziralo, a razvila su se nova znaenja

koja su se smjenjivala (bilo ih je ukupno15)

danas: timbre1'boja glasa'

timbre2'potanska marka


19/26

depolisemizacija (homonimizacija), paronimizacija

rus.

(tur.uho)

1. 2. (homonimi)(aka) (kulak bogati seljak) (paronimi)


20/26


21/26

*polisemizacija

medvjedm1. zool.vrsta zvijeri

2. ekon.burzovni pekulant(semantika posuenica iz engl.)

depolisemizacija (homonimizacija)

1. medvjedmzool. vrsta zvijeri

2. medvjed m ekon.burzovni pekulant

u engl. je bear vieznanica jer postoji istamotivacija(1. ivotinja, 2. preprodavamedvjeih koa u 19. st.)


22/26


23/26

homonimi imaju razliitu sintaktiku ileksiku spojivost

duga kosacvjetaotra kosakosi

homonimi imaju razliite prijevodneekvivalente

hrv. tal. fr.klju1 chiave clklju2 bollore bouillonnement


24/26

nije dovoljan samo jedan kriterij za

razgranienje homonimije i polisemije

jezik nastoji izbjei homonimnikonflikt:

prstni(< prst), prsni(< prsa)

masni(< mast), maseni(< masa)


25/26

u rjeniku homonimi moraju imati svakisvoju natuknicu

homonimne se natuknice obrojavajuAni i onje pogreno: jedna natuknica

kljuonje pogreno: pas1i pas2, luk1i luk2gimnazijski udbenici pogreno:

lakim. i lak. pridj. nepravi homonimihomonimi: dopisati'zavriti pisanje'

dopisati'pripisati'


26/26

LL 6 Homonimija

Documents

Transcript of LL 6 Homonimija