Ljudsko Tijelo - Kosti i Mišići

© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]: KEB-11

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam

čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i

pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i

biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

























© 2008 Brijbasi Art Press LimitedIndia Office: A-81, Sector V, Noida, 201301E-mail: [email protected]

k o s t i i m i š i ć i

Ljudsko tijelo

L j u d s k o t i j e L o 3L j u d s k o t i j e L o2

Ljudski je kostur potpora tijelu. Jednako tako štiti i osjetljive unutrašnje organe.

Ljudski se kostur sastoji od pojedinačnih ili povezanih kostiju. Te su kosti učvršćene ligamentima, tetivama, mišićima i hrskavicama. Kostur se neprestano mijenja kako tijelo stari. Odrasli čovjek ima 206 kostiju, a novorođenče oko 270.

tarzalne kosti

pubični zglob

lumbalna kralježnica

lažno rebro

torakalna kralježnica

pravo rebro

rebrena hrskavica

cervikalna kralježnica

gornja vilica

temporalna kost

parijetalna kost

frontalna kost

Najduža i najkraćaNajduža kost našeg kostura je bedrena kost – femur. Najkraća je takozvana stremenska kost u uhu.

Dijelovi kosturaLjudski se kostur dijeli na dva dijela: osovinski (središnji) te vanjski kostur, koji čine kosti povezane s osovinskim. Osovinski se dio sastoji od 80 kostiju. To su kosti glave, stup kralješnice, rebra i prsna kost. One čine vertikalu, odnosno osovinu tijela. Vanjski se kostur sastoji od 126 kostiju koje uključuju kosti udova i potporne kosti.

očna šupljina

prednji nosni otvor

gornji zubi

donji zubi

donja čeljust

ključna kost

duga prsna kost

nadlaktična kost

dvanesto rebro

kost kuka

kost podlaktice

lakatna kost

karpalne kosti

falange

križa

trtična kost

sjedna kost

metakarpalne kosti

pubična kost

bedrena kost

patela

tibija

fibula

kost gležnja

metatarzalne kosti

falange

Kosti u ljudskom tijelu

Ljudski kostur (skeletni sustav)

L j u d s k o t i j e L o 54 L j u d s k o t i j e L o

kosti su snažna tkiva koja povezuju endoskeleton, odnosno unutrašnji kostur. Potpora su strukturi tijela i štite unutrašnje organe.

Hrskavice su čvrsta vezivna tkiva. Izgrađene su od stanica koje se nazivaju hondrociti. Hrskavice su u zglobovima, rebrima, uhu, nosu, grlu i među diskovima kralješnice.

Sastav kostiju

Kosti su sastavljene od kalcija, fosfora, natrija i drugih minerala te kolagena. One omogućavaju kretanje te imaju ulogu u formiranju stanica i spremanju minerala.

koštana srž

spužvasta kost

epifizealna linija

Vrste koštanog tkiva

Postoje dvije vrste koštanog tkiva: kompaktno (čvrsto) i porozno (šupljikavo). Razlikuju se prema gustoći. Kompaktne su kosti čvrste i snažne te čine zaštitni, vanjski dio svih kostiju. Porozne su kosti unutar kompaktnih kostiju i vrlo su šupljikave.

Vrste hrskavica

Hijalina hrskavica u zglobovima i unutar kostiju

Elastična hrskavicau uški (vanjski dio uha) i cjevastim dijelovima poput grkljana

Fibrozna hrskavica u dijelovima kojima je potrebna velika potpora i snaga, poput mjesta na kojima se tetive ili ligamenti vežu za kosti

Vrste kostiju

Postoje četiri vrste kostiju:Duge kosti – kosti bedra, nogu, ruku i podlakticeKratke kosti – kosti ručnog i skočnog (nožnog) zglobaPlosnate kosti – na gornjem dijelu lubanjeNepravilne kosti – u lubanji i kralješnici

tetiva

mišić

spužvasta kost

ligament

šupljina koštane srži

Presjek kosti

Kosti i hrskavica

L j u d s k o t i j e L o 7L j u d s k o t i j e L o6

Zglobovi su mjesta gdje se sastaju dvije kosti. Najvažniji su za održavanje cjeline ljudskog kostura.

Ligamenti su vezivne trake građene od kolagena. Omogućavaju da zglobovi budu stabilni, fleksibilni i pokretljivi. Ligamenti su također u mnogim drugim organima, poput maternice, mjehura, jetre i dijafragme.

Ozljeda ligamenataLigamenti, osobito oni u skočnom zglobu i koljenu, mogu se oštetiti pri jakim uganućima ili naprezanjima zglobova i koljena. Male ozljede ligamenata mogu se ublažiti stavljanjem leda, zavoja ili ponekad fizikalnom terapijom. Ipak, ako se ligament rascijepi, to može zahtijevati kiruršku intervenciju ili će trebati vremena da zaraste kako treba.

Vrste zglobova prema osnovnom sastavu

Tri su vrste zglobova: vlaknasti, hrskavični i pravi (sinovijalni) zgloboviVezivni zglobovi povezuju kosti, ali ne dopuštaju nikakvu kretnju. Vežu kosti lubanje i zdjelice.Hrskavični zglobovi povezuju kosti koje su spojene hrskavicom. Dopuštaju male kretnje.Pravi (sinovijalni) zglobovi omogućavaju snažne kretnje i ispunjeni su sinovijalnom tekućinom.

Vrste zglobova prema kretnjama

Prema kretnjama, zglobovi se dijele na šest vrsta:Kutni – omogućuju kretnje samo u jednoj ravniniRavni - omogućuju samo najjednostavnije kretnje klizanja između ravnih zglobnih plohaObrtni – omogućuju samo vrtnju (rotaciju) oko središnje

osovine zglobaJajoliki – omogućuju kretnje u dva smjera

Sedlasti – također omogućuju kretnje u dva smjeraKuglasti – najpokretljiviji su i omogućuju kretnje u svim smjerovima

sjedna kost

iliofemoralni ligament

bedrena kost

veliki trohanter femura

bočni greben

ramus pubične kosti

unutrašnjost zdjelice

Zglob kuka

Vrste zglobova

ulna (lakatna kost)radius

karpalna kost

Zglobovi i ligamenti

L j u d s k o t i j e L o 98 L j u d s k o t i j e L o

Lubanja je svojevrsni okvir glave. Štiti mozak i osjetilne organe od ozljeda.

Dijete u trenutku rođenja ima oko 45 kosti u lubanji. No poslije, kad odraste, ima ih samo 29. Te su kosti podijeljene u dvije osnovne skupine: kosti gornjeg dijela lubanje i kosti lica (prednji dio)

Gornji dio lubanje (cranium)Sastoji se od osam kostiju. Te kosti drže i štite mozak. Kosti gornjeg dijela lubanje su frontalna kost, parijetalna, temporalna, etmoidna itd.Frontalna kost formira čelo, očne šupljine i prednji dio gornjeg djela lubanje.Parijetalne kosti, ima ih dvije, čine vrh i bočne strane gornjeg dijela lubanje.Temporalne kosti, postoje dvije, formiraju donji i središnji dio gornjeg dijela lubanje. Etmoidne kosti formiraju dio između očiju.

Kosti u uhuTri tanašne kosti koje su u

uhu također su dio lubanje. Poznate su kao koščice. Čine ih dijelovi koje nazivamo čekić, nakovanj i stremen.

Područje licaSastoji se od 14 kostiju. Te kosti oblikuju čeljusti, obraze i nos. Kosti lica uključuju mandibulu (donju čeljust), maksilu, zigomatske kosti, lakrimalne kosti, raonik (vomer) i nazalne kosti nosa.Mandibula je kost u donjem dijelu čeljusti i ujedno jedina kost u lubanji koja se može micati.Maksila ili gornji dio čeljusti čine dvije kosti.Zigomatska kost sastoji se od dvije kosti koje formiraju gornji dio obraza.Lakrimalne kosti su dvije kosti koje oblikuju unutarnji kut oba oka.Raonik i nazalna kost čine nos.

donja čeljustdonji zubi

gornji zubi

ramus donje čeljusti

gornja vilica

nazalna kost

frontalna kost

parijetalna kost

temporalna kost

nazalna šupljina

molar

Kosti lubanje

etmoidna kost

zigomatska kost

lakrimalna kost

Lubanja

11L j u d s k o t i j e L oL j u d s k o t i j e L o10

Prsni koš je poput kaveza koji se sastoji od 12 pari rebrenih kostiju. U torakalnom je području, na dijelu između glave i trbušne šupljine.

Prsni koš zatvara prsnu šupljinu. Štiti srce, pluća, trbuh, slezenu i bubrege od ozljeda. Također pomaže pri disanju tako što se širi, a tako omogućuje i plućima da se šire i skupljaju.

Rebrene kostiPrsni je koš sastavljen od tri tipa rebrenih kostiju: pravih, lažnih i tekućih rebara.Pravim rebrima nazivamo prvih sedam pari rebara. Ta su rebra povezana sa sternumom, dugačkom prsnom kosti, i protežu se otraga do kralješnice.

Lažna rebra čine sljedeća tri para kostiju. Kraća su od pravih rebara. Nadovezuju se na najniže pravo rebro na prednjoj strani i kralješnicu na stražnjoj.tekuća rebra su posljednja dva para rebara. Najmanja su od svih rebara i vezana su samo uz kralješnicu.

prsna kost

prsn

i koš

ksifoidni nastavak

rebrena hrskavica

kostohondralni spoj

osmo rebro

tekuća rebra

lažna rebra

prava rebra

Struktura prsnog koša

tipična i atipična rebraRebra od trećeg do devetog poznata su kao tipična rebra jer imaju jednaku građu. Sva ta rebra imaju glavu razdvojenu na dvije plohe nalik na krijestu. Unutrašnja površina ima brazde koje čuvaju živce i krvne žile. Prvo, drugo, deseto i dvanaesto rebro poznata su kao atipična jer svako od njih ima drukčiju građu.

sternokostalni zglob

kostalna margina

prvo rebro

drugo rebro

treće rebro

četvrto rebro

peto rebro

šesto rebro

sedmo rebro

deveto rebro

deseto rebro

Prsni koš

12 L j u d s k o t i j e L o 13

Lakat je zglob između nadlaktične kosti (humerusa) i prednjih ramenih

kostiju (ulne i radiusa). Zglob lakta omogućava kretnje samo u jednom smjeru.

Teniski lakatLakat je izvrgnut mnogim ozljedama zato što u njegovu pokretanju sudjeluje nekoliko mišića, kostiju i ligamenata. Jedna od češćih ozljeda lakta je takozvani teniski lakat (lateralni epikondilitis).

Zglob laktaZglob lakta je zapravo skup triju zglobova. Trohleja humerusa spaja se s ulnom, kapitulum humerusa spaja se s glavom radiusa. Treći zglob je superiorni radioulnarni zglob.

nadlaktična kost

radius

anularni ligament

lakatna kost

kolateralni ligament lakatne kosti

radijalni kolateralni ligament

trochlea

tetiva tricepsa lakatna kost

vrećica s tekućinom

radiusunutarnji mišić

kvrga laktatetiva bicepsa

kapitulum

Zglob lakta presjek zgloba lakta

Lakat

L j u d s k o t i j e L o

Lakat je učvršćen i stabiliziran s nekoliko ligamenata. Ti ligamenti uključuju ulnarni kolateralni, radijalni kolateralni i anularne ligamente. Zglob je zaštićen kapsulom i podmazuje ga jedna velika bursa – vrećica ispunjena tekućinom, smještena između kosti i tetive.

L j u d s k o t i j e L o14

Gležanj (skočni zglob) je mjesto gdje se sastaju stopalo i noga. To je sinovijalni spojni zglob koji se sastoji od subtalarnog zgloba i pravog zgloba nožnog članka.

Pravi zglob nožnog članka sastoji se od triju kosti: tibije, fibule i talusa. Zglob omogućava nožnom članku kretanje gore-dolje. Subtalarni zglob obuhvaća dvije kosti: talus i kalkaneus (kost pete). Taj zglob omogućava gležnju kretnje lijevo-desno.

LigamentiPostoje dvije skupine ligamenata u gležnju: lateralni kolateralni ligamenti i medijalni kolateralni (deltoidi). Lateralni kolateralni ligamenti su grupa od pet ligamenata: prednji talofibularni, kalkaneofibularni, talokalkanealni ligament, stražnji talokalkanealni i stražnji talofibularni ligament. Medijalni su skupina od četiri ligamenta: tibijalni vikularni ligament, kalcenotibijalni, prednji talotibijalni i stražnji talotibijalni ligament.

Pokret skočnog zglobaZglob nožnog članka omogućava dvije različite vrste pokreta: dorzifleksiju i plantarnu fleksiju. Dorzifleksija omogućava zglobu podizanje prstiju kad se stoji samo na petama. Plantarna fleksija omogućava kretnje prstima prema dolje, kad se stoji na prstima.

peta metatarzalna kosttetiva mišića lista

kalkaneofibularniligament

prednji talofibularni ligament

cuboid

stražnji talofibularni ligament

tibija

kost gležnja

Kosti i ligamenti u skočnom zglobu

petna kost

Gležanj

15L j u d s k o t i j e L o

16 L j u d s k o t i j e L o L j u d s k o t i j e L o 17

koljeno je najveći zglob u tijelu koji spaja femur i tibiju. To je sinovijalni zglob pokriven čašicom, koja je poznata kao patela.

Koljeno je sastavljeno od dvaju različitih zglobova: femoropatelarnog i femorotibijalnog zgloba. Femoropatelarni zglob spaja prednjicu femura sa sezamoidnom kosti i patelom. Femorotibijalni zglob spaja femur i tibiju.

Kosti i ligamentiKoljeno je zglob s trima kostima: femurom ili bedrenom kosti, tibijom i patelom odnosno čašicom koljena. Dva važna ligamenta koja su u koljenu prednji su krucijalni ligament i stražnji krucijalni ligament. Važni su za stabilnost koljena.

KretnjaZglob koljena omogućava nekoliko vrsta kretnji koje uključuju svijanje, rastezanje, zaključavanje i otključavanje koljena te laganu rotaciju.

Presjek koljena

bedrena kost

artikularna hrskavica

artikularna šupljina

tibija

prednji krucijalni ligament

vrećica s tekućinom

patela

vrećica s tekučinom

stražnji krucijalni ligament

Koljeno

19

L j u d s k o t i j e L oL j u d s k o t i j e L o18

mišići su odgovorni za pokretanje raznih dijelova tijela. Pomažu u našem svakodnevnom kretanju.

Mišići mogu samo gurati, ne mogu vući. Mišićne se kretnje dijele na dvije vrste: svjesne i nesvjesne. Svjesne kontrolira čovjek, dok su nesvjesni, poput kontrakcija srčanog mišića ili treptanja kapcima, automatski.

mišići u paruKako bi proizveli kretnje u tijelu, mišići uvijek rade u paru. Kontrakcija mišića ili skupine mišića obično je izbalansirana izduživanjem ili opuštanjem druge skupine mišića.

Kretnje koje proizvode mišićiMišići proizvode kretnju svijanjem kostiju u pokretljivim zglobovima. Rade to zahvaljujući svojoj mogućnosti da se skupljaju i vraćaju u prvobitnu veličinu. Kontrakcija u mišićima događa se zahvaljujući mišićnim vlaknima. Do kontrakcije dolazi kad motorički živac u mišićnim vlaknima šalje električne impulse. Ti impulsi uzrokuju skraćivanje mišićnih vlakana što proizvodi kretnju. Energija za tu kretnju proizlazi iz kemijske energije uskladištene u tijelu, a nju dobivamo iz hrane koju konzumiramo.

DrhtavicaMišići tijelu omogućavaju toplinu spajajući glukozu s kisikom. Kad tjelesna temperatura padne ispod normale, mišići se počnu snažno grčiti kako bi spojili još više glukoze i kisika. Rapidno grčenje mišića poznato je kao drhtavica.

kosti pete

tetiva peroneusa longusa

tetiva peroneusa brevisa

ahilova tetiva

tetiva flexora hallucisa

stražnja tibijalna tetiva

tetiva flexora digitoruma

mišić ekstenzor digitorum

mišić ekstenzor digiti minimi

mišić ekstenzor pollicis brevis

transverzalna vlakna ekstenzora

mišić ekstenzor radialis brevis

mišić ekstenzor pollicis longus

mišić ekstenzor radialis longus

mišići koji rade

Mišići koji rade


Ljudsko se tijelo sastoji od više vrsta mišića. Dijelimo ih u tri različite skupine.

Te su tri grupe mišića: poprečno prugasti (skeletni), srčani i glatki. Svaka je skupina mišića zadužena je za drugu funkciju.

Poprečno-prugasti mišićiPričvršćeni su uz ljudski kostur. Ti su mišići zajedno s kosturom odgovorni za kretanje tijela. Zovu se poprečno-prugasti zato što po sebi imaju poprečno postavljene svijetle i tamne pruge. Kretnje tih mišića mogu se svjesno kontrolirati. Omogućavaju tijelu snagu i izdržljivost.

Glatki mišićiGlatki su mišići u probavnom sustavu, u krvnim žilama, u mjehuru, u dišnim putovima i u maternici. Ti su mišići složeni u slojevima. Oni također rade automatski.

srčani mišićSrčani mišić (miokard) je mišić smješten u srcu. Pomaže mu da pumpa krv. Srčani mišić radi automatski.

muškarac rasteže mišiće

Vrste mišića


mišićni je sustav mreža mišića u ljudskom tijelu. Sustav omogućava kretanje tijela.

Mišićni je sustav također odgovoran za funkcioniranje važnih organa u tijelu, poput srca ili pluća. Jednako tako pomaže da tijelo ostane toplo.

TetiveTetive su rebrasta, čvrsta vezivna tkiva. Povezuju mišiće i kosti. Sačinjene su od kolagen što ih čini jačima čak i od mišića. Fleksibilne su i mogu izdržati stalni pritisak za vrijeme pokretanja mišića.

Najduži i najmanji mišić Stapedius, mišić u uhu, najmanji je u mišićnom sustavu. Sartorius, mišić koji se proteže od pojasa do koljena, najduži je u mišićnom sustavu.

tetive extensor hallucis longus

adductor longus

masseter

temporalisfrontalis

orbicularis oculi

orbicularis oris

pectoralis major

deltoid

biceps brachii

triceps

brachioradialis

rectus femoris

patella

gastrocnemius

soleus

tibiatetive extensor

digitorum longustetive extensor hallucis longus

donji extensor retinaculum

tibialis prednji

peroneus longus

adductor longus

Hypothenar longus

bicipital aponeurosis

brachioradialis

tetiva bicepsa brachii

trapezius

sartorius

mišići u tijelu

Mišićni sustav

Ljudski kostur (skeletni sustav) … 2Kosti i hrskavica … 4

Zglobovi i ligamenti … 6Lubanja … 8

Prsni koš … 10Lakat … 12

Gležanj … 14Koljeno … 16

Mišići koji rade … 18Vrste mišića … 20

Mišićni sustav … 22

Sadržaj

Izdavač: 24sata d.o.o.

Prijevod: Jasmina Sarić Čedić

Lektura: Snježana Babić Višnjić

Tisak: Radin print d.o.o.

Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8

Ljudsko tijelo 2 - Kosti i mišići - 978-953-323-150-1

© 2008 Brijbasi Art Press Limited

Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom

za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.

Ljudsko Tijelo - Kosti i Mišići

Documents

Transcript of Ljudsko Tijelo - Kosti i Mišići