Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

http://slidepdf.com/reader/full/ljiljan-broj-447-1382001 1/68

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SALON FIAT .

Zenlca

ska o r i ć a

8

324122 5

3241 185

324 4542

OVLAŠTENI

TRGOVAC I

SERVISER

aaBa@

Seicento 1, 1 od

Punto 1,2 od

Dobio 1,2

od

9.907 KM

12.231 KM

17.136 KM

IYTGC- 1A-

--L1et

kOOt

klima

u r e đ a j

seNfi

p r a v / j a č / c e n i r a / n o

z a k l j u č a v a n j e el

o d i z a č i

prednjih stakala .

SALON

KALEN

k o l i č i n e o g r a n i č e n e

Zenlca

Brava 1,6SX

od

18.924 KM

K a m b e r o V l ć a Ć l k m a

bb

Palio 1 2 od 13.014 KM

032 410

529 ' .

sALON J\IJTO

BEES rruwfti<ibit ~ 0 0 1

ALFA 147

Lukavac v e ć od 21 530 KM

o k a v i ć l bb Mag put

Alfa 1561.6 TS v e ć od 28.592 KM

035 571 228 Alfa 1,6 TS SW v e ć od 31.937 KM

.

komercijalna ~ z i l a BEST BUY

DOBLO cargo od 14.757 KM vol. 3.000

l it

DUCATO furgon

10Q

od 25.948 KM vol. 7.500 lit

DUCATO

furgon

18Q

od

30.312 KM vol. 10.000

lit

CABINATO 14Q od 26.125 KM sjedišta

1+7

SCUDO

furgon

od 25.667

KM

vol. 4.000

lit

„

• seG

tA\

8

„ eš<;a\

0

:t.

uc .

e4\\1\ \3e

ste.f

·

9/..t Www.sabekomerc.com.ba

„ '

•

DO N A J V E Ć I H GRADOVA

EVROPE I

BLISKOG

ISTOKA

PO

NAJPOVOLJNIJIM CIJEN Ml

ZA POVRATNO

PUTOVANJE

IZ

SARAJEVA

AMSTEADAIM

ATHENS

A I M I M A N

BANGKC>K

BEIAUT

BEALIN

BARCELONA

BUCHAAEST

BAUSSELS

BUDAPEST

CC>PENHAGEN

C A I A C >

DAMASCUS

DUBAI

D U S S E L D C > A F

FAANKFUAT

GC>THENBUAG

HAMBURG

HELSINKI

ISTANBUL

JE

DAH

KUWA

.IT .

L O N D O N

L A R N A C A

M A D R I D

M I L A N

M O S C O W

M U N I C H

O S L O

P A R I S

P R A G U E

R O M A

S T O C K H O L M

S O F I A

S T U T T G A R T

S K O P J E

T E L A V I V

T R I P O L I

T H E S A S A L O N I K I

T I R A N A

V I E N N A

W A R S A W

Z A G R E B

Z U R I C H

USD 329

D E I M 68

D E I M

792

D E I M

12

D E I M

73

USD 299

USD 3 0 . S

DEM

69

USD

263

D E I M 48

D E I M

69

DEM . 73

D E I M 73

DEM

I I o .a

USD 299

D E I M

45

D E I M

AP:1

D E I M 73

D E I M 73

USD

. 2

D E I M . ' 1 3 9 2

D E I M

956

U S D

2 8 9

D E M

7 3 0

U S D

3 2 9

D E M

6 9 0

D E M

7 3 0

D E M 6 8 0

D E M 7 5 0

U S D 3 2 9

D E M 6 8 0

U S D 2 6 0

. D E M 7 3 0

D E M 6 9 0

D E M

6 9 0

D E M

6 9 0

D E M 9 5 0

D E M 7 8 0

D E M 6 8 0

D E M

6 9 0

U S D 2 6 9

D E M 6 8 0

U S D

198

U S D

2 6 9

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


'

..

•

....

juCi

i se.gregacijski, a

vi,

gospodo iz - r

·Evrope, svaki dan dolazitc u Sarajc-

I

.

vo

i prijetite da se us'voji taka,·

I

- - - - - - · ~ _ _ : . _ . . . ~ ~ - - : . : . . : _ . ~ ~ ~ ~ - ~ ~ ~ 7 - :

pomislili da su Marsovci. . . · • ··· .• ~ s t c i ~ t r a j k ~ J ~ ~

:

..:''.t

u iscoi

konste aciii cudi:iih igara- ' ml otor ni .+-' :;;; · . : ~ ~ ; ; : i ; · ;

. dan nepravedan lzborni zakon. (Sc-

1

.

st, odnosno sedam·godina nam obc:

tavate sarenu

l a z ~

a nas je svakt I

dan manjc). Od ovih svih problcma i

: : ~ ~ · . / p ~ , ~ ~ :

~ ~ ~ k ~ : : ~ ; : ~

·. 'I>Oiimana }

. f , ~ ~ f : : i ; c j ~ : ~ t

. .

BiH nije na tockoviina .da se

"pfeveie'1fEVf6pu,-Ona

je

oduvijek

u

··

Evropi. Ag(esor. je U,cinio ono st-0 je

: <.ucinio

Bif[, .

nmIOst, ~ z ,

~ l o b

o d n o

;4,c;:

se moze a s i s r e n c i i u ~ v r o p e . Ze

·

ntlja .totalno

u n i ~ r e n a ;

·pola Bosne·

ocisceno·ponaiviseod Bosnjaka. Po

.sto je BiH u vropi, njoj samo treba

..

postena i .neucjenjivacka pomoc u

· ' izgra<lnji institucija pravne drzave, :

· bez ovih cirkusanja kakvi

se

danas

desavaju (nije demokratija praviti

.

dr:Zavu

sa ljudima koji SU je rusili i

danas zele da je nestane), a onda te-

·

.

hnicko•tehnoloska i menadzerska

pomoc.

Visoki

predstavnik (OHR i

· · OSCE)je jedini koji ima vlast da je

dnQm z:auvijek

slomi politicke ne

v0ljnike (bez politicke volje ne

ma

ni

ddave

niti ekonomskog napretka,

ni slobode, ni brzog

rjesavanja imo

vlnskih Zakona itd. itd.), odnosno

O. JC l<ojl teze da od entiteta naprave

drzave . reba enritete ukinuli Onaj

· kome je svetinja drfuva ·BiH ·neka.

· o d ~ pred. Predsjednistvo pa n e k ~ v i ~

· · • di

kal<o su ukucane table pored vra

. ,.

ta

i kako su ,postavljene zastave, pa

ce

mu biti iasnoda je·

po

tome Fede

racija. s t a r i j ~ od drzave. Gospodo,

6110 koja institucija

da re,

obiljezje,

dtiave treba da je sa.desne strane iii

v.

sredinl,.ali

ne

racnnajuCi

na

one

ko)i suJ:ijvoruki. . .

. ;Ma od koga doslo,

~ : l a

C traze

.. >:nekakva ddavljanstva entitcia u

. . n ~ j n i a n j u j : u k u je sprdnja sa ovom

.... napacetiom

zeriiljoin.

J:r

s a m ~

~ d a

. vljanin samo drzave BiH, a i s\u do-

. bronamjerni ne smijete. o'dsmpati .

" 64 t ~ g

p r i n ~ i p a . Izborni zakon se

·.

·

m ~ z e iisvoiiti za petminuta, kad on

····.i.

·

ne bi bio za'Bosnjake i

sve

dobrona-

. mjerne

p o n l ~ v a J u C i

diskriminira-

gali Bosnjacima da opstanu

u

najte- . . : Graaanj

b o s n j a ~ e

nacionaln(),.. c:

; ,

zim danima

na

ovim prostorima svi sti z m)esta

ri:avedenili.

u

R S ; ' d ~ a v a

\ + ~ :

· koje samo vi iz mcdunarodnih I

organizacija

i ~ o z e r c

r ~ i e s i t i

kako

bi

I

se BiH inlcgnrala

u

Evropsku zaic- 1

dnicu drzava - znaCi da

posLanc

1

drzava. Ne treba je voditi.u Evropu,

ima ona dosta i svojih vrijcdnosti

koje

moze ponuditi Evropi,

a EHo

pa joj moze pruziti bczuvjctnu

na-

. vedenu pomoc .

Zaista, nckc cudnc igrc SC igraju

oko BiH, odnosno Bosnjaka.

Evro

pski kongrcs Jchovinih svjedoka,

· zasto bas u Sarajevu? Ja jutros ustao ·1

• I

· kad ispod vrata ubacen propaga-

ndni letak, na komc stoji i ncka pri- I

su pocencijalni "binladinovci" - hek' ·· · BifL zbog:

. t n i c k o g ' C i ~ c e n i a g r e s o ~

se cuvaju . rskevojske n a " } 3 i H

t o ~ o . m

1992. :

go

\

.

Ako

nas stvarni:> trebaju u Evro-. rune morali su napustit i svoje <Ute:

pi

nekako prepravljene

da

nismo Nakon razhih

p ~ e p i s k i

izni.edtt;

ono sto

jcsmo,

onda

Bosnjaci

pripre- nas i lokalnih

v1asti

za nadlezna

mite

se

...

S postoYan,em

. Himzo u l a ~

·sarajevo

Nadam

s

da neeu biti

. prepustena bolesti i

n e i m a ~ t i n i ·

mjesta

i

velikih opstrukcija,

a1i 1

uz

nasu

UPQfflOSt,

nll Sll).0 Se poceli vra•

eati svojim kucama

Napominjemo da je nasa

dratna imovina unistena u prosjekti.

iznad 70 posto.

Medutim, ono sto je potrebno .

spomenuti jeste da je veoma mnogo

unisteno i naseg poljoprivrednog ze

mljisra, · a nasilno i nezakonito

je

Post

ovani urednice, cijenjeni

ci- u.zeta

od nas poljoprivredna zemlja i

J

ava (uclanjenje) i ncsto pisc 0 Jcva- 1.

laoci,

ndeli

u,

sidem u haustor kaJ pu na Zovem se .Sanela BeSic, rodena

postanska sanducad,

tog

. ideolos

ko

I sam

20.

I.

1993.

godinc. Od rodenja

p r o p ~ g a n d n o g materijala. Ja mo - I bolujem od cerebralne paralize.

ram otvoreno rcci da moja privatno-

Ucenica sam drugog raircda O s n o ~

st ne

smi1'c

biti narusavana agresi- .k I 1r . d Me11 ;; u Starom

dodijeljena

za

'izgradnju kuca izbje

glim gradanima srpske nacionalno

sti,

j

to

za one koji

ne

zele da

Se

Vra"

te na svoja predratnaimanja u e d e ~

raciji, a uz i sada zive u_nasim

ne- .·

vne s O e ,a;ru in ,.., '

vnim.namjerama bilo koje vrstc, ma Tcocaku.

Te.Skim j

nesigurnim kora-

od

koga ona

<lolazila.

Ja, is

to

tako,

porusenim kucama. .

Veoma je znacajno napomenuti i

to da ti isti gradani srpske naciona

cima, krajnjim naporom snage,

Wl

.

lnosti imaiu velika imanja u Federa-

oram rcCi da je sve ovo u.organiza

ciji Vatikana: Ova najczda me prnti I

od 1992. godine na ulici, u stanu, na I

bilo kom mjcstu. c:itao sam nckc hi- l

pomoc majke, izidem do ceste i tu . . ' d r r

C

ekam da ncko od humanih i solida- · ciji; koja su yeCinom PfO a

1

za ve ·

ke

pare · ·

···

·

..

·· · · ·

rnih ljudi zastane,

sa

bilo kojim vo- , Bez. o b z i i ~ ,odluku. i s o k o g .

zi lorn , i

povcze

me do

skole.

Is o

uci-

· predstavnikitzaiBiH. na zabranu Ro ::

<

n i t ~ po z a v r s e t k ~ n a s t ~ v ~ .. o j i _ r o d i " ristenja J dodjelu poli9pi;i.vrectn9g ·

1d 1 su veoma 1 r o m a s n ~ · - Otac

pe-

;

zemlji§'ta

,za p l a ~ e v e i

i z g r a d n j ~

k u ~ ..

nz10nt:r sa malom .penz110.m .od l 16 . ea

takVa

odluka riije kod nas 1spcr ..

v

•\1 sto nasoi' ptlnoclanoi .porod1cr ...

v (

a .

..

. . . :

'.''

1 1 , • · · s ov na. . . . " ' '· . ·

ne

mozc stiCi

za hranu.. _ ·· Zbog' toga sto

nacl.lezne

:

101.<alne

':,,,;

"

..

· storijske knjige iz vrcmcna krsta

skih pohoda _ impcrator

jc

nosio u I

jednoj rw.:i' Bibliju a u drugoj mac... .

,Danas· je

co

neka druga taktika, ali

I

strategija je ista. Ja

sam

tim pojcdi-

I

ncima koji

to

propagiraju, a dosta

su inteligentni da

to

sto rade

za

Jc

hovine

·s., trebaju iCi prvcnstvenq

medu one koji su minirali i srusili

vise od 1.200 Bozijih kuca, osnivali

logorei mucili i ubijali nevin narod,

poubiiali visc od

200.000

starnca, 2c-

Uz

pomoc

humanosu_

dolaz1m

·

vlai>ti

za

navedena

mfesra

uopee

·

do

uCila

( s ~ o l s k i h k?iiga .1 ostalog .·postuju ooluku visokog

p r e t l s t a v n i 1 ~ a , · . · , , .

"•;

skobkog pnbora),

kop 110Slffi .U

pla-

..

a

a

.bismo

zaU$tavili

daljnu .

gnidnJUi;,

'''..i

sticnoj kesi jcr nemam

tor;be

- tasne. . kuea na pbljoprivrednoin.

zemliiStt1za

·

.

·

Teska mi

jc za

hranu, odjecu, obucu, · ·

d ~ t i j e S.rba·

Ostanak mi .

sJDo

se

·····

...

lijekove, skolski pribor... ·OdJ.ucili

da

se okupimo u

ponedjeljak.,

j

.

,

mi, djece, silovali, rastjcrali pola

Bo

sne i pomsili i popalili svc, tc njih

1

na

jcdnoj i drugoj strani nauciti Jc-

I

vandelju koji ih tome nijc

uCio,

a

I

nas Bosnjake neka ostave

na

miru,

jer mi imamo ono sto oni ncmaju. U

konstela£iji mnogih igara i

<logada-

1

nja ima mnogo cudnih i zaprepa-

I

:scujuCih postupaka. Sve sc zna sta I

se

desilo u Bosni i Ilercegovini, da I

je

to bila dogovorena

agre

s

ija

i

ge

nocia (istrjebljenje jcdnog naroda),

1

7..acudo

to istrjcbljenje i

<lanas

trajc

naocigled medunaro<lnc z . a c d n i ~ ~ -

.u

Srebrertici je muccno I 1scrpl11-

vano

.40.000

dusa,

da

bi

uz

najvccc

ponizenjc i sram,

uz

asistcnciju

..

moounarodne

zajed.nicc,

njih

10-

.

i2

hiljada

n11jzvjcrskije

ubijeno, a

. ostalo rastjeraho. I

na

tom kamc

.nu, opet uz. asistenciju mcduna

rodne zajednice, napisati samo

datum i godinu uz sramno "osi- 1

.

g u r a v a ~ j c "

sest godina poslije , :

. geriocida i sarene laze za Bosnia-

ke; barem da-je napisano .pored <la- I

tum:Ci godine da

je

ovuda prpsao

·• neki-nebeski narod i napravio to sto

i

'

je

:

O ? J ? ~ a v i ( »

mozda bismo mnogi

i

·:: . - .•

Ovih dana trebam

na

terapiji

JJ. 6.8.2001.

godine, u

10,30

;

na

protestni •

'Ji..tzlu. Nazalost, necu moCi jer qtac i sl<up ispred Skupstine BiH i zgrade ·

majka nemaju da mi odvoje cak ni · .. OHR"a u Sarajevu .

za prijcvoz, pa se putem

Vaseg

i

na-

. Na taj -.nacin·

7-elimo

protestnim· .

S< o lista obracam svim humanim, . skUpom obavijesitti i nase nadlazne.

-''.

·

solictarnim i plemenitim ljudima organe drzave ~ i H i ?HR o, a j v e c ~ j ' ..

dobre voljc, ako mi)gu da mi se jav,e, .diskrim·inaciji

po

n a c 1 o n a l n ~ 1 . o s ~

v l f

da me posjete i da ini pomognu u i

o i s k l j ~ ~ i ~ o . na,d

nama

o s n 1 a c u ~ a .

.

grnnicama mogucnosti za h : a n ~ Oyq

~ m m o

u p r ~ v ? zbog toga

odjt..>Cu, obucu, lijekove,

skolsk1

·

pn·

. .

na s v ~ n ~ s e dosadasn1c

apele

za. ~ a ~

bor;,

a poscbno

bi me

radovala

novca-

.

~ t a v l 1 _ a n 1 . ~

bespravne gra?nie

n a ~ e ~

na pomoc;

makar bila i simbolicna,

.

· .

Ja

·1zb1egl,e S r b · ~ v n a n ~ s e m

p o ~ ~ o :

za

mene ee biti dragocjena. " .

r i v r e d n o ~ z e 1 p l 1 t s ~ u

msmo

.. Ipak se nadam

da

necc ostati

za-

n,a

r a z u r t l ~ J t ; V a n j e

~ o d

r ~ d l e z m ~

boravljcna, prepustena ovoj bolesti i . p r e d s t a v 1 1 1 1 < y l ~ 1 B1H rur1 kod

..

• v • • ·

sokog predstavmka OHR-a, gospo-

nc11nastm1.

. . . ·p ...

· ~ ~ 1 . . , . .,

1-lvala unaprijed svima koji mi .. · dina . e t n ~ . h

•

..

..

.. .

.

..

"· · · .. · · Ako se odma ne ·

zaUStave

.

se J.ave sa toplom

rl)CCl

ohrabre?Jt .

ovi

pfocesi izgradnje kltca na

nasem

Nadam se

dda uz_pob

ml.

ocd

JU-

piodnO:trizemliistu,miBosnjaci kad

dske humanostI

O L . l ~ J C t l 0 Je ane.

. . .

<;"'

0

; osuQeni ·na u n i s t e n j ~

Hvala

na

.

ustupl1enom

prostorµ .

nba

.ro

:.

srp

.. ..

' . r·odr..zr·v.o

.

g.povra

.1

. k

11

. . cl' , sk

na

. .z

0

g.nemogucnos i . , · . . · . ' ·.

za ovui

te sr, s

1

rn_ 1

.ne

,

1

- . ·

tkai otilaskri.:i.i uieee ze.mlie

i:· . ::

·..

.....· •

Iaz te bar jedan p n ~ ~ i e r a ~ L ; z h ~ ' U l

.

i . o d . b 6 n z a ~ m J a i c K o t o r s l c ~ . i .

kome budele obiav1l1 ovai rekst. · ;' "< · · . . i + D o b 6 j s M o d r l ~ J a J a i ~ : / n . '

_ · · S ~ e l a B d i ~ ,,;:.ji f ::, ..:Bijeljjp.u:iJanj ·

75414 TeQCaltkod

Tuzle;

.c. · ·

·

• ··• •

·,

· .Naselje

Bilaliti

>. ·

·: ; : ~ ~

~ : · . l

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


'

13 •

20

AUGUST 2001

•

• • • •• .

r·

•••••••••••

•·• •••••••••••••.••••••••••• .•••••••••••• • •• ••••••• •• •'i·•• ••••••• •·• • 't·••

;;;:: :: .;

- -

"·

;- - • • -

,. - ..

- .

·

.. . -;

va Ylast se morala znojiti kad je iz Haaga do- ZaSto se cudimo u ovolikom

domaCem

pateatinn• propl.

bila optuinicu protiv visokih oficira

Armije ljudi

s t o ~

Haag

posefe-za

. . . . .

geaerzBrna?.

I

hl 'h

je

BiH. Optuinlca

Je

stigta uvecer a

vec

' sutradan vec bilo

presudeno

i pn"je

Haaga, premda

je

ta

dolllaCa

optuiaica

u podne su se osjetili duinim obratiti ovtm bila

sumnjivija

od ove haib.

n a r . ~ ~ •. Vjerovatno t jednog dana oktriti

; . _ } ~ : - . . .

..

. zasto su generaH

Armije BiH

morali odgovara·

ti

za

o j 9 d i a a ~ n e

zlocine.

Ali, svakako nije

jasno zaito su se zno

jDi ovdainjl ;alitiCari.

ProSle sedmice

uspio

sam

proCitati

kako ce

nekakav llldi flBlkcioner odgovarati zbog pronevjere pune

Cetiri

• hifja@ kol\w tlbilnih ~ a t l a Nisam

upaa,tio

ime, ali sam upaintio

~ t r a t l a a

sumll ZJjfg

koje

neko

mora odgovarati i dokaiivati

da

1',

nam•lld potroilo.

.

Neko

~

mi preporuciti

da

ostavim

sudove da

rade

svoj

po-

sao.

Ali, taJ.neko valjda

zna

da

se

i

po

anonimnoj prijavi islje

~ ~ i ~ f l l O I U s v a k o m ~

Y

ovoj

drzavi

navaliti na

vrat. A

kad

tu

sje

s v a k o m

se

moze

'nesto pronaci,

p a ~ ako

nista,

da je

·utajio

kakvu

opelnsku taksu.

U

ovom laaosu progona

na

domatem

terenu

nije

ni

Cudo

sto se

p o J ~ v l j u j u 1enwall odbnunbeM

i antltaiisticke Annije BiH u

Haagu.

. _ ? ) · ~ · · . . .

Sve je dolaskom

Alijanse

na vlast stavljeno pod

sumnju

u

ovoj driavi, aaravno

osim

funkcionera

Alijanse.

Oni

su

ostali

nedodirljlvl. Kad smo pisali o stravicnim posljedicama pranja

novca u

Biha6u

I dokumentima i imenima optuiivali rukovodi·

oce,Jatmoinje

Alijanse

; oni su ostali na syojim pozicijama-da u

• - : · ~ · ; :0;o :·H

, -.

·

, ' . .

mirtf prate kako propadaju banke i privreda. Pisali

smo

o

dva·

desetak funkcionera Alijanse iz Tuzle, Sarajeva, Zenice i o kri·

vibtim prijavama koje ih terete, niko ih nije ni uznemirio zbeg

toga. Zasto je

ovoj

driari i njeaim isljednicima vainija anoai·

mna

:

prijava

od

argumentiranib t e k s ~ o v a ovdasnjih nQvina?

Y.'

·· ····

~ t t i o

zato ito

:•onimne

p r i j a v e

m o i e s

blrati, bacajuci

a filfe• • kontefner. · '

· Da

m je aeko tmi/.ficemo

iivjeti

saOwliko

Nznada

i $tta-

ha,

nasinijali

bismo • '

se

u

lice.

•

Kad je

oaj

wod

zabrao.nor•

¥last,

oiellivae

je1..-JenJe

bar

dijela

obeCallJa.

Kad l l Q l pworili4a

ee

• .

i n t t ~

smo znati da ee n a vostruko

.

p

u v r i j

vse vlasti,

ubvatiti

redove pred

evi'opsldan•

aiilbasadmna.

Kaci

SU

IWD

govorli

O

bairtli

pnt iY

Ui

4cije,

1111111

Zllli

da

6t

se

ovi

novi boriti

samo

protiv

grijehoea

lllill

starlh.

;: Z

. .

. : : ~ .

..

Kad su

nam

govorili 9 Jellnstwj

.AJl)aiSt,

nismo

• a l

natl

da ee

5e iz te AHJ.se

iZbaciti samo

jedma

partija •

aaa

lllCioaaflla,

Bosnjaka

•

Kad

su

nam govorili

o

zapo$1javanju, nismo ni m da

•1 Ntl

jos viSe'

nezaposlenih.

.

·· .:

· · ·

. ~ . ;

..

Kad

su

nam

obeCavali

nowi •gled ove zemlje

•

swi)etlr. llismo

vjerovali da ee nam

llkiauti

i OllO

malo

viza koje smo lmal •

za

bi -

cetiri

zemlje. Kaci SU gOVQrili

o

privatizaciji i str . . .

.

nismo

.vjerovali da

6e ci i •

svega sto a OYQJ

•

driavi

vrtjedi bit ,:to-"

liko jadna

·

da ee nas

investltori zaoblaziti.

t

·

got.om krugu;;:·;r

Kad su

nam

gOYOrili

o zajedniCkim iustibtdjama ow driaYe,

znali

smo

da

ee se It If greetito biti za Repablllu Srpsku, a Jilla

YM

za svoju driavicu u driaYi,

al

nismo vjerovali

da

ee bltl

vainiji

glas iz ~ S a i H e r c e g a t ~

negoli

ovaj

na5 .,.m,

modemi

i

kratski. · ·

ZaSto

smo

uvljek kae okuiai, llli a

O¥Dj

tre i? Obilll i i

osramoeem

u

raba

kao aatifaiisti, abieni . . . .Ce l i •

mini

kao

demokrate?

LllLIA.N • 13-20AUGUST2001

7

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8 LllLI N

m 13 -

20

AUGUST 2001

Kal<o SDP n a p l a ć u j e

placarine za

t r g o v a č l < e

tezge .

admašili

Savez

komunista

ije

bilo lako da\'no

kad

je svckol

ik<i

de

mokrat

ska alterna

tiva

-svoj

pred.izbo

rni marketing

gra-

dila

na

optt 1zbam<1 o poistovje

ć i v a n j u SDJ\ s

drža\'om, o

SD/\

familijarnoj privatizaciji

države,

o pois1ov1ec1\'anju

SDi\

s bošnjaštvom,

islamom,

i td,

itd.

Bezmalo ni je prošlo ni

stotinu dana

te nove

alternati-

vne v

lasti

a SDP je

zag

libio u

sve

one

optužbe koje je

pripi

si-

vao l z e t b e g o v i ć u i

SDt\-u. Pa

možda

i gore od toga.

Na

šjednici

Glavnog obora

SDP-a

svijetla

obraza

se ra

spravl

jalo o lome kako

bizni

smen

i iz

reda

m

·e stranke

ne

maju

adekvatan

i

povlašten

položaj u

dohijanju

poslova, le

je

p u ć e n a kritika

izvršim vla

stima

da pripaze,

tj. privilegi

raju

poslovne

ljude

koji

imaju

crvenu partijsku knjižicu.

V

Ciji je

Dan ustanka?

Ako

je SD/\

nekad i prnle

žirala svoje

kadron:

u

biznisu,

sasvim je

sigurno

da

to

nije

r a ~

dila ovako javno, bestidno, sta

v l j a j u ć i do

znanja svima da

u novom

dcnwkratslwm vremenu

privilegije

imati

oni podobni.

Na

toj

sjednici Glavnog

odbora SDP-a zamjereno je

i

· . -t :·····-·-. :

--; •

•.

.. · ·:-

.:

.' '•;t.;. · • • ~ ' ' : • ? - ~ : ~ · f :

~ ~ ~ ' :

~ : - ; ~ · , : . ·'.: 7(.i; ..

~ ~ ~ ;

? , , : ~ · · :_

'

=

. . .„ . ,

„

.• ..::

'

01 1ey, . I · • , . br.

. . .

nekim

strankama Alijanse

što

su ministarstva

pretvorile u

s r r a n a č k e centrale,

ali niko

nije postavio

pitanje kako

se

to državna

pitanja rješavaju

na sjednici

Glavnog odbora

jedne

stranke. Dakako,

dalo

bi se u

nedogled

govoriti o to

me

kako je

SDP

u

negativnim

pojavama privatizacije države

o t h · e ć nadmašio amaterizam

SDJ\.

SDP

se d i č i

time

·

da

je na

s 1 a v l j a č i

baštinik

antifašisli:. -

č k e

tradicije. Evo prostog logi

č k o g

dokaza

koji s v j e d o č i

da

je

SDP

taj koji

minorizira

i svodi

na

j e d n o s t r a n a č k u

mjeru anti

l a š i s t i č k o naslijede BiH koje

bi

trebalo pripadati svima,

u

interesu

svih.

Naime,

obilježa

vanje 27. jula,

dana

antifašisti

č k o g

ustanka

u Bosni i

Herce

govin i, u

svim

je

dostupnim

o p ć i n a m a

izvedeno

u

režiji

SUBNOR-a i SDP-a.

A n t i f a š i s t i č k o

tezg renje

Onaj

ko se

brine č u v a n j e

i

afirmaciju

a n t i f a š i s t i č k e ba

štine

valjda bi želio

da

se u

obilježavanje takvog

praznika

u k l j u č i

što više stranaka ili,

pak, da

to

obilježavanje ima

državne atribute. SDP

nije po

Z\ ao ni jednu stranku

iz Alija

nse,

niti bilo

koju

drugu, da

,

,

z a j e d n i č k i obilježe Dan

usta

nka.

To

što su č l a n o v i SU

BNOR-a pristali da

budu stra

n a č k a

filijala i

da antifašisti

č k u

tradiciju

ove

zemlje svedu

na SDP, o č i t o je plod

njihove

senilne

nostalgije

i uvjerenja

da

time reinkarnirati

jedno-

partijski

k o m u n i s t i č k i sistem.

Ali, tu

nije kraj

blasfemiji

antifašizma. SDP

je u

Banovi

ć i m a demokratski o d l u č i o

i

da

nešto

zaradi

p r o ~ l a v i

a n ~

ustanka, jer je vrijeme tržišne

ekonomije

i,

brate mili, nema

ništa

bez

para.

Tako je SDP

štampao priznanice

za izdava

nje placarine

(20

maraka za

trgovce i

njihove

tezge na

pla

cu, gdje

je,

kulturno-umjetni

č k i m programom (29.

jula ,

obilježavao

27. juli.

· Ovo može

p o s v j e d o č i t i

i

poznati

p i j a č a r

po

nadimku

Kinez iz

Poljica,

koji

je

aktivi

stima SD P

-a

morao platiti 20

maraka

za postavljanje

antifa-

šistike

tezge.

Svako iole pi

smen

zna

da placarinu

mogu

n a p l a ć i v a t i samo državni,

odnosno o p ć i n s k i

organi,

ali

ne i stranke. Pa

ni

Savez

ko

munista sebi ne bi dozvolio

takvu

bahatost i

primitivizam

da s t r a n a č k i p e č a t

stavlja

na

priznanice za ubiranje placa

fine

za t r g o v a č k e tezge.

U

totalitarnim

režimima

država prestaje tamo gdje

po

č i n j e orvelovska partija.

F.A.

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


V

Edib Pol jo, predsjednil< Saveza _bh. udruženja u Svedskoj

Predložit

ć e m o

.

da u

Svedsl<:oj

bude centar

Svjetsl<:og saveza bh.

d i j a s p o r ~

~ ; i

uad

K O V A Č

Govori se

da

je bb. dijaspora u Švedskoj

najbolje organizirana u svijetu?

POLJO: Savez bh. udrui enjn

osnovan je u

junu

1992 godine.

Prve

godine

bio je ci lj okupiti ra-

seljene Bosance i I krccgovice

a

onda

p o m o ć i

BiH na svi; m o g u ć e

n a č i n e .

Treba svako znali da smo

i mi

dio

ove zemlje i da

se

na

nas

ne smijeti

zabora

vljati jer ni mi ne

zaborava l

jamo

domm·inu.

Ovaj Savez je

u p o č e t k u

imao oko

1.40

klubo

va

a da-

'

nas

l

07 sa

l7

hil jada

~ l a n o v a .

Kao što je

po;1,1rn to

bh. dija

spora u

š , · e ć l s k o j

ji; najbo

lje orga

n1z1

rana

u svijetu.

olio

bih

da

je tako

svugd

je

,

ali, naža

lost,

nije

.

U č e m u se

n j v i š e

og l e d j u

aktivnosti

Saveza i u

ko

joj mjeri ljudi

razmišljaju o

povratku?

POLJO: Osnovna tema svih razgo

vora bila je naša domovina. Zada

tak nam je bio i ostao) da djeca ne

zaborave svqj jezik, da odrasli ne

zaborave

ko

su šta su i odakle su.

Da

se druže

slušaju

i p r i č a j u o

. svojoj zemlji. J;1 toga proizlaze ra-

zne aktivnosti

pa

i

one

koje govore

o povratku. I n a č e svi mi razmi

l j a m o o tome, pa se, ako Bog da

nadam da ć e m o se svi jednog dana

vratiti u svoju zemlju. Uglavnom

sa\·cz kao v o d e ć a organizacija, ima

stalne projekte koji govore o po

vratku.

~ e t i r i

dosadašnje godine

bili

su

projekti

usmjereni

sv im ka

tegorijama ljudi,

a

trenutno radi

mo

na povratku starih ljudi, što je,

prema našim procjenama jedna

od najugroženijih kategorija u

Šn

:dskoj.

Naravno u tome nam pomažu ka

kn

švedske,

lako

i

institucije iz

Bi 11

Kako sa

te

geografske distance gledate

na

p o l i t i č k e

i ekonomske prilike u BiH?

POLJO: Savez bh udruženja je

a p o l i t i č n a organizacija. Ipak ako

iC

ne budemo bavili politikom

politika se

baviti

nama. Zbog

toga

pratimo

sva p o l i t i č k a

ali

i

ekonomska zbivanja

u i oko na

zemlje. Ne

prave

se neki

po

maci koje u Švedskoj o č e k u j e m o

neka pi Lan ja su

se

morala puno

brže rješavati. Sve je ovo, dakle

vezano za .

povratak

i

nesretni

Aneks

7.

Ono

što nas je u posljednje vrije

me najviše pogodilo svakako je vi

jest o

hapšenju

trojice naših viso-

kih oficira,

p r e d v o đ e n i h genera

lom Mehmedom A l a g i ć e m . Kao

u č e s n i k ovoga rata odmah

se

uzbudim kad p r i č a m o

ovome. Došlo je ne

ko

strašno

vri

ieme

u

ko-

jem se i z j e d n a č a v a j u žrtve i agre

sori, minimiziraju sva naša

strati

šta

poput

Srebrenice

Prijedora

P o č e . „ I

zato

svi Bošnjaci

imaju

obavezu da i u ovom

teškom

vre

menu stanu uz

naše oficir.e

koji su

predvodili našu borbu u odbrani

golih

života.

Zato

se u našoj

zemlji

moraju k o n a č n o p o č e t i cijeniti

prave vrijednosti i o mnogim stya- .

rima trebaju o d l u č i v a t i

oni

ljudi

l(oji

su

na svojim l e đ i m a osjetili

odbranu zemlje.

Švedski ambasador u BiH, Tomas Eli

ason,

koji

se v r a ć a k u ć i nedavno je izja

vio kako

sve

bh. izbjelice, koje su trenu

tno našle u t o č i š t e u ovoj zemlji, n e ć e

m o ć i ostati u njegovoj zemlji.

POLJO:

Ambasador Eliason vjero

vatno

misli na izbjeglice koje

su

u

Švedsku došle u posljednje dvije

godine

i

njih

prema našim info

rmacijama ima

oko pet

hiljada.

Oni

e k a j u na dozvolu za

boravak.

Šta sadržava dozvola za boravak?

POLJO: Uvjetno r e č e n o ona me

i z j e d n a č a v a sa g r a đ a n i n o m Šve

dske

imam

pravo na rad na ško

lovanje na boravak socijalnu za

štitu

penzijsko-invalidsko osigu

ranje.„

Poznato

je

da

je

BiH

sa

Kraljevinom Švedskom sklopila

sporazum o dvojnom

državlja

nstvu, pa je ono regularno i mnogi

ga _uz1ma1u.

U k l j u č e n i

ste i u organiziranje Prvog

ko

ngresa bh. dijaspore,

koji

najesen

bi·

ti održan u Sarajevu. P r i č a se da bi

Šve-

dska mogla biti izabrana kao centar bh.

dijaspore.

POLJO: Savez bh. udruženja u Šve

dskoj dao je syoj doprinos u organi-

•

ziranju Prvog kongresa bh. dijaspo-

re. Ponudili srno da budemo doma

ć i n i (ili centar) b u d u ć e g Svjetskog

saveza, kojeg ć e m o ako Bog da fo

rmirati u Sarajevu u novembru ove

godine.

Nadamo

se da

ć e m o

poslije

ovih

planiranih aktivnosti

d o ć i

do bo

ljeg uvezivanja

bh. dijaspore

u

svijetu. •

9

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


B o š n j a č l < a trojl<a u Haagu .

. . . .

Stitili u pravedni

o s l o b o d i l a č k i

karakter

borbe

ovodom i z r u č e n j a

Haškom sudu troji

ce visokih oficira

· Armije BiH, genera-

la

H a d ž i h a s a n o v i ć a

generala l a g i ć a i brigadira Ku

bure, V i j e ć e Kongresa bošnja

č k i h intelektualaca ukazuje da

su ovi visoki oficiri u č e s t v o v a l i u

zaštiti pravednog oslobodila

č k o g

karaktera borbe da bi se

odbranila Bosna i Hercegovina,

kao zajednica ravnopravnih na

roda i

g r a đ a n a

koji žive u njoj.

Po.svom p o l i t i č k o m i moralnom

karakteru, odbrana BiH je bila

egzistencijalna nužna odbrana.

Ako je u

toj

nužnoj

odl;>rani

i

bi

lo s l u č a j e v a p r e k o r a č e n j a

krše

njem pravila rata i

m e đ u n a r o -

dnih konvencija o ratovanju, i

takve

s l u č a j e v e

treba pravno sa

nkcionirati.

M e đ u t i m sama č i n j e n i c a

da su se sva trojica oficira

Armije BiH svojim dostoja

nstvenim, dobrovoljnim sta

vljanjem na raspolaganje Ha

škom sudu još jednom p o r u č i -

li da je odbrana BiH utemelje

na na principima pravde, slo

bode i demokracije i da se ovi

pnnc1p1 ne mogu dovoditi u

pitanje.

U tom smislu, ako je u nu

žnoj, pravednoj odbrambcno-

.

o s l o b o d i l a č k o j

borbi i bilo pre-

k o r a č e n j a k o j ~ 1 se mogu

la

nkcionirati ulogom I-Iaškog

-

da, onda to mogu biti samo ža

losni izuzeci koji odudaraju od

ispravnog moralnog kodeksa

afirmiranog u ponašanju bora

ca i oficira Armije R l ~ i H .

I n a č e VKBI

k a t c g o r i č n o

smatra da se Haški tribuna , u

ovom vremenskom razdoblju i

u odnosu snaga koje su na sce

ni na svim prostorima bivše Ju

goslavije, u svemu pridržava

v a ž e ć i h

n a č e l a

UN -a koji se

odnose na gonjenje lica koja su

u posljednjem ratu p o č i n i l a ra-

tne z l o č i n e u širem spektru i u

tom smislu ne pravi nikakve di

stinkcije tako da

bi

favorizirali

odrcdene skupine ili bilo kakvu

pripadnost naciji, vjeri i sl.

U

tom pravcu, najvažniji

primjer je po::;ljedn ja odluka

[ [aškog

tribuna la koja j ije-

lom svijetu, urbi et orbi, istakla

ko je p o č i n i o genocid, kao i ra

nije uliluke

I

Iaškog tribunala

da u Bi I dešavao meduna

rodni sukob. Tbme se ne može

ništa ni dodati ni odbiti, uma

juci u Yidu i kazn\ .

Iz S\'ega niwcdenog, dolazi

se, i logikom i i s t i m razumom ·

do jasnog j u č k a da se na

bosa nskohc

e c g o v a ć k i

m pro

storima ni u kom

: ; l u č a j u

i ni

na kakav n a č i n

ne

može po

i s t 0 v j e ć i v a 1 i utvrdeni agresor i

žrtva, tj. llni č i n i o c i koji su u

ratnom vihoru zapalili i ostva

rili oganj rntnog z l o č i n a i oni

kuji su se stavili u odbranu i

brani

li

:;voju državu, sebe i

svoj narod, da bi spasili goli ži

vot

i dostojanstvo.

Predsjednik

V i j e ć a

1'ongresa

b o š n j a č k i h intelektualaca

AtifPurivatra

Nal<on .dvije decenije

ijaker stari ulicom i š ć a

i h a ć je kao i mnogi

stari bosanski gra

dovi imao mnogo

fijakera. Bilo je to

prije 40 i više godi

na, kad su, umjesto automobila i

autobusa, vozili fijakeri.

Vozove

na ž e l j e z n i č k o j ili na autobuskoj

stanici č e k a l i su veoma lijepo

u r e đ e n i i udešeni fijakeri. M e đ u -

tim, od

1972.

godine krenula je

moda kupovine luksuznih auto

mobila i fijakeri su, zbog

nezdr -

ve .konkurencije; polahko gubili

posao.

Više nije bilo a č u n a baviti se

poslom gdje ima više h a č a

nego

o m a č a . Tako su 1980. godine u

B i h a ć u

bila samo

č t i r i

fijakera,

da bi 1990. godine fijaker potpu-

no nestao kao prijevozno

:-re

dstvo s ulica prelijepog B i h a ć a .

Umrli su i oni ljudi koji su volje-

li

provozati fijaker starim ulica

ma B i š ć a .

M e đ u t i m z a h v a l j u j u ć i Mu

hamedu l i j a g i ć u predsjedniku

K o n j i č k o g kluba

i h a ć

i predsje

dniku K o n j i č k o g saveza BiH, ku

pljeni su lipicaneri i prckrnsni

fi

jaker. Tako

B i š ć a n i

opet imaju

priliku da se provozaju· ulicama

grada, da osjete svu ljepotu vo

žnje fijakerom,

koji

je mnogo

intimniji

od

autom.obila

ili

auto

busa.

- Ko god po2cli, može-se pro

voza ti našim fijakerom. V e ć su

ncki mladi b r a č n i parovi koristi

li

fijaker za odlazak na v j e n č a n j e .

'fakouer, i ugledni gosti koristili

su fijaker da

se

malo provozaju

po na:foj ergeli ili starim ulicama

B i h a ć a -

p r i č a

A l i j a g i ć .

U koliko se pokaže potreba za

fijaker modom, u KK B i h a ć nas

uvjeravaju, da biti još fijakera.

Mnogi su ;e obrndovuli poja

vi fijakera na ulicama B i h a ć a .

š. s.

„

- --.

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


Jerlw

v a n k o v i ć ,

zastupnjk

u

Domu

naro-

da Parlamenta e d e r ~ c i j e , izjavio

e da

Prcd ,ie

dnik Federacije

K a l i ~

ni,Je -borav.o

tajno

u zapadnoj · · · ·

jni,

Drugi

ool

~

~ a o

nažalost, k io . .. . i

mi

ci

hrvatskih i

jo , . · • ~

mili su

ga

samo pri

"

što-je sin&li

L i j a n o v i ć e „ \ a n k o v ~ .

To što se drugi put40

g a đ a j u neugodnosti

pre

dsjedniku Federacije ili·

p o v i ć u

medu Hrvatima

. zapadne Hercegovine, s a ~

1110

Je

udaronje

na jednog

. .

w

. ~ ? s . l j e d ~ ~ g

~ < ~

t1.tpoht1c1,

koJl tom;:

nije zaslužio. Filipa-. . '

v . l ć ~ v o i m ~ valjda,

nikada

i

nigdje nije

spomenuto

u

aferama oko korupcije ili

u

č i n j e n i c a m a

da je napravio bilo kakav n e č a -

stan potez.

Nije,

medu im, ni sam v.ierovao da jo preko

n o ć i postao u vlastitom narodu nepodoban.

N j e g o v ~

naci · 'o fne

ridg 0vara njeg

voj

naciji. :

Ugroženi

etritsch

Ni Wolfgang Petritsch nije poželjan u

hrvatskoj samoupravi.

Marko o k i ć

jcJan od

i k a n e p o s t o j e ć e , a djelotvorne hrvatske sa

mouprave. obradovao

~ j e prorlvnike v 1 s o ~ Q g

1

predstavnika, ustvrdi··

vši kako u ovu državu

stiže

ddcgacija

Am\;·

r i č k o g

kongresa

da

ispila rad prvog č o ·

vjeka OHR·a.

Ta

J1. glupost

odmah demanlirana.

Bilo

bi

lijepo

da

amerieki kongre· .

smcni < l o đ u radi

i r a s ; · ~ iie

radi PcLritscha. SveJ;j

to uvezano je sa

s v j e d o . č e n j e m

kardinala Vi· .•

nka P u l j i ć a i nadbiskupa Ratka P e r i č a .

ko-

ji

su se u Kongresuisplakali

ibog

teškog

ži·

vota i ugroženosti

Hrvata

u Bosni

i

Herceg<r

mifU.

Jest

i m O

POSLJEDNJ

SEDMIC

Za f

otere rješenja

do

kraja oktobra -

.t\tlinisrnr:>tvo

za izhjcglice RS-a <lonije o

je odluku prema kojoj takozvani floteri,

ne-Srbi koji ni:>u

za

vrijeme rata napuštali

svoja mjesta rodenja i boravka u toku agresi-

- je i nakon, m o ć i

u ć i

u svoje

k u ć e

i stanove do

kraja oktobra

2001.

god. Prema preporuka

ma ovog mini:st;irstva, Srbi koji naseljavaju

njihove domove moraju se sami s n a ć i i oslo

boditi imovinu tlotcra.

'froš'l<ovc

eventualnog

·podstanarskog s.atusa finansirat im Vlada

RS u visini od 250 maraka m j e s e č n o u nare

dnih šest mjese<.:i.

Procenjujc se da u RS ima bli1.:u 400 tlo

tcrskih porodica, od

č e g a

samo u Banjoj Lu

ci više od 150, a u Bijcljini oko 80. Na diskri

minaciju

O\'C

vrste najviše je reagirao Helsi

nški obor RS, dck je Ured OHR-a vrlo nevje

što tretirao ovu problematiku

sve

do sada.

•

·: i

. ~ . - }

M i l o š e v i ć u

dva

genocida

na

vratu

L-

K o n a č n o je ove sedmice stigla potvrda iz

vrha Haškog tribunala, iz usta glavne tužite

ljice

Carle

del Ponte da bivši jugoslave

nski predsjednik Slobodan

M i l o š e v i ć

biti

optužen za genocid, ali ne na Kosovu, kako

se pretpostavljalo, v e ć mu klauzule geno

cida biti stavljene u p r e d s t o j e ć o j optužnici u

pripremi, u vezi sa Bosnom i Hercegovinom

i Hrvatskom. Ovu izjavu Dei Pontova je po

tvrdila za talijanski list

fl Picollo,

i to u vezi

sa narednim M i l o š e v i ć e v i m pojavljivanjem

pred

Ha

škim tribunalom, koji je

p r e d v i đ e n

za

30.

august ove godine.

Istoj dnevnoj novini tužiteljica je po

tvrdila da je sigurno hapšenje dvojice

z l o č i -

n a č k i h

komandanata srpskih vojnih snaga,

K a r a d ž i ć a i . M l a d i ć a .

Aviokompanije

kao k r i j u m č a r i apatrida

„

Ove sedmice Misija UN-a u BiH optu-

žila je

n a j j a č u državnu aviokompaniju

ir

Bosnu i manju

aviokompaniju

ir Comme-

rc da k r i j u m č a r e

ljude

iz

nekih azijskih

zemalja, nakon što je prva od njih pre-

usmjerila

svoje sakodnevne letove iz

Sara-

jeva za Tuzlu. Tako je otvorena direktna li

nija

Istanbul-Tuzla-Sarajevo. Na

Tuzla-

nskom

aerodromu

koji dosad

nije imao

državnu g r a n i č n u

službu, sletjelo je 287

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


.

.

POSLJEDNJ

SEDMIC

stranih

državljana,

od kojih

se v e ć i n a

uputila prema Zapadu.

Brzom intervencijom Federalne policije,

n a j v ~ ć i

broj ovih

apatrida u h v a ć e n

je u

po

kušaju izlaska iz Bosne i I-Iercegovine na

g r a n i č n o 1 n prijelazu u Velikoj Kladuši.

Šef

Državne

g r a n i č n e službe Tomislav

Mihalj

kazao je ovim povodom

da

bi ' uzla

mogla postati

centralna

t a č k a ilegalne imi

gracije u Evropi.

enerali pred

Haškim

tribunalom

Trojica visokih

oficira

Armije Bi H,

generali Mehmed A l a g i ć

i

Enver Hadži

h a s a o n o v i ć te brigadir Amir

Kubura

,

prošlog

č e t v r t k a , sedam dana

nakon nj i

h ovog p r i v o đ e n j a u BiH, prvi put su

se

pojavili pred sudijama Haškog tribuna

la. Sva

trojica n j a č k i h oficira izjasni

li su se da ni su krivi ni po jednoj t a č k i

optužnice.

Mada

su

imali pravo da izja

šnjavanje o optužnici odgode za 30 dana,

A l a g i ć ,

H a d ž i h a s a n o v i ć i Kubura to pra

vo

ni su

iskoristili. Bez

obz

ira na

to

što

su

odbacili sve t a č k e optužnice,

oficiri

Armije

BiH

su

izjavili

da

razumiju

optu

žnicu, dakle da nema potreb e da se ona u

cjelini č i t a , i

prihvatili

su

da

se

odmah

izjasne

po

njenim t a č k a m a . Time

su,

i z m e đ u

ostalog,

potvrdili da poštuju

M e đ u n a r d n i

sud.

Generali A l a g i ć i H a d ž i h a s a n o v i ć te

brigadir Kubura, navedeno je u

optužni

ci,

od januara

93.

do

januara 94. bili

su

na

komandnim

pozicijama u T r e ć e m

ko.,.

rpusu

Armije BiH, koji

je

operirao

na

p o d r u č j u

od Bugojna,

Travnika,

Viteza

i

B u s o v a č e

do Zenice,

Maglaja,

Zavidovi-

Ž e p č a i Kaknja. U tim

operacijama

i

posliji; njih, kako

se

nan)lli

u

optužnici,

uhijenu je

najmanje

200 civila, bosa

nskih Hr\'ata

1 Srha, dnk je

mnogo

više

njih

ranjcrn>.

OHR zatražio obustavu

gradnje

u Kotorskom

l\akon

cijek

serije

pro1csta

povratni

ka u Kotorsko, zbog g r a c . l n j ~

k u ć a

za dose

ljene Srbe na bošnjat:kom zemljištu, Ured

visokog predstavnika zatražio ji. od O p ć i -

ne

Doboj da

na 15

dana

ohustavi gradnju

na ovom podrut:ju.

OHR je od povratnika

u

Kotorsko do

bio no\'e

inform

at:ije koje upitnim

ranije informacijc nn osnovu kojih je 4.

decembra prošle

godine OHR

izdao

odo

brenje

za

dodjelu

zcmljišt<I. Nove info

rmacije, kako

je s a o p ć e n o

iz

OHR-a, t i č u

se odabira ljudi koj ima je zeml ja

dodije

ljena, ali OH R se

n e ć e baviti

legiti_mite

tom

nacionalizacije zemljišta u Koto

rskom iz 1963. god ine. Tb je, navodi

se,

predmet raspra

ve D

oma ;rn

ljudska prava.

OHR ć e , dakle, provjeravati kojim su to

rase ljenim

Srbima

vlasti u Doboju

dodje

ljivale

zemljiš te, a

ne

d a li su na to imale

pravo. To baš

i

nije od'luka koja bi mogla

zadovoljiti

Kotoranc

koji protestiraju ne

samo zbog dodjele placeva Srbima

koji

im aju imovinu u Federaciji,

v e ć i

zbog,

kako tvrde,

pljaC::kc

njih

ovog

poljoprivre-

dnog zemljišta. •

Potrošena

reprezentacija

Prvo je fudbaler } l u j d u r o v i ć odbio da

igra

1 a

reprezentaciju, a onda

je

to isto

uradio Katana.

~ v e m

to na.l(i dobri fudbulcri.

Bolje

žongliraju sa

,,'<iržavon1ocgo sa loptom.

Kad je trebalo

Ja

se afirmiraju, pa prodaju,

;00da im je reprezentacija bila ~ v e t i n j u . Kad so se

j . : Q n a č n o

prodali i ustalili, na reprezentaciju nisu

~ n i s l i l i

.,

•. ; Za razliku ?<I naših

p o l i t i č a r a ,

koji tek kad do-

..

, du na vlast i postanu važni

misle na reprezentaci

. u , . 9 v l ~ š i f u đ b a 1 e r i pošto se zasite reprezentaci

. .

i s i ~ na

nju.

..

u d e ć i , svak'

je

od ove države spre-·

.. .

•

-

·

Ol<O nn.J treba,

· ~ o n d a

je napustiti.

'

r

ke

trebali zabrinuti što iz ove

'

fbilJnCta

miadih i v i ~ o k Q Q b t a z o v a - : ..

l t č l z a

d,omovino n

i i t a v o g vijeka

v ~ z e nj<lni.

za razliku

od onih

što

su

se

najeli' kad su vidjeli reptezentaei:ju,

Mrtve firme

o č u v a n i

leševi

Nakon javnog upisa dionica u Federaciji BHL

v e ć i n i od531 p r e d u z e ć a prijeti s t e č a j . Tako smo (

saznmida država e m ~

mehanizme zaštite

radnika

• privatizi..ranim

firmama.

, Tako smo, eto, krenuli u privatizaciju,osJanja-

f.Wi

sei fla

SuJJu Hrlu.

( ) t t č e braniti inlerese radnika kad ostanu oez

. ~ · i h $tave

µ

r c d n j o v j e k o v n ~

uvjete, kad

. fZldDj'1·kap

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


. Kontinentalni tu-rizam

Biseri o t o č k e ljepote

Bosanska Otoka .,

ovih dana pokaz<lla je

mnogobrojnim gosiu11a

iz susjednih o p ć i n a

USK, RS i Hrnnske

gdje je

o m a ć i n bi<l i dr.

Mujo D e m i r o v i ć

mini

star

a

kulturu u Vladi

FBiI

I

kantonalni mini

star

za privreuu Atif

H o d ž i ć , n a ~ d n O p ć i -

ne Bosanska

Krura

Džemaludin Ć a u š e v i ć

sve ljepote ovog živopn

snl>g

mje

sta, kome

poseb<ll1

~ a r m dajc lje

potica Una.

Pod

nazivom

13is

c

ri

o t o č h

ljepote

r ~ a n i z a c i j i

bo-

sanskokrupske

t u r u s t i č k e

zaje

dnice te l_okalnih udruženja lo

vaca i ribolovaca i uz

o m o ć

Mi

nistarstva za privredu

USK

i

brojnih

sponzora,

na

poznatom izletištu rije-

č n o j adi M l i n č i ć i ,

.

održano je veoma kori

sno druženje

uz

mnogo

broj ne kulturne i zaba-

. vne sadržaje, izložbu lo

v a č k i h i

ribarskih trofe- .

ja, roštiljijadu i degusta

ciju

proizvoda ovda

šnjih

r e d u z e ć a .

Ovaj korisni t e f e r i č

O t o č a n a

pokazao je ne

s l u ć e n e m o g u ć n o s t i razvoja

tu-

rizma u ovom

dijelu

BiH.

š.

s.

Selma

se

v r a ć a

u Visol<o

Dobila

14 kilograma

Nakon

v i š e m j e s e č n o g l i j e č e n j a SAD

Selma

M o s t i ć se oporavljena v r a ć a k u ć i

tdvogodišnja djevojka iz

Visokog, javnosti poznata

po pn;fjeranom eksperi

mentiranju radi mršavlje

nja, trebala

bi

se

uskoro;

nakon

\ iše

m j e s e č n o g Jijet:enja u A1rn:rici, vra-

titi u BiH. 0clma je tokom l i j e č e n j a

dobila 14 kilograma i, prema našim

saznanjima,

o s j e ć a dobro, te jc

dva č e k a da

se

vrati u domovinu.

D<l podsjetimo, Sdma

je prošle

godine poželjela Ja smanji svuju te

žin·u

pa

je, stoga, p o č e l a s 1<:rapijo111

Ali, umjesto

lu1iu

kilirn, koliko je

planirala, ona

je

za kratko vrijeme

izgubila desetak kilograma. ~ a l < o n

toga se situacija ot ima kutrnli i

ima samo za dYa mjeseca gubi pre

ko 20 kilograma i oholijcvn odano

rcksije. 'Preživjela je tri k l i n i č k e

smrti

nu

Odjelu poluintcnzivne

njege u Sarajcvu, a u jednom mo

mentu imala

je samo 28

kilograma.

'legobc

su se

oduljile i

p o v e ć a l e ,

a

ukazala se i potreba za odlaskom u

inozemstvo

rndi

u ~ p j e š n i j e g l i j e č e -

nja

te je

djevojka otputovala

u

Ameriku. Medutim,

to

je

morala

pripremiti, ni manje ni više,

200.000 dolara, koliko je bilo potre

bno

za t r o m j e s e č n o l i j e č e n j e

na spe

cijn liziranoj klinici u Kaliforniji.

G r a đ a n i BiII odazvali su se

apelu njene rodbine i za kratko

vrijeme pri.kupljena je potrebna

suma novca. Seima je, uz pratnju

snahe Mirhe, u SAD otišla u dece

mbru prošle godine.

M e đ u t i m

.umjesto lri, morala je u bolnici

provesti šest mjeseci . Sa 34 kilo

grama, koliko

je

imala pri odlasku,

njena težina sada

je

dostigla

48,

što

je veliki uspjeh i ohrabrenje.

Selmin oporavak, ipak, nije te

kao

lahko. Ljekari su, vremenom,

utvrdili da je njen organizam toli

ko oslabio da u o p ć e nije prihvata-o

hranu. Zalihe u organizmu bile su

iscrpljene i to je trebalo nadokna

diti. Iako

se

hranila prema uputa

ma ljekara, u prva dva mjeseca do

bila je samo jedan kilogram. Tek

nakon tri mjeseca, Selma je

p o č e l a

dobijati na težini.

Prije dvadesetak dana napu

stila je bolnicu i sada je kod rodbi

ne u Č i k a g u , ali pod ljekarskim

nadzorom i kontrolom, uz terapiju

dva puta s e d m i č n o

Prema prognozama a m e r i č k i h .

ljekara,Selma o s t i ć bi za dva mje

seca, kad joj je zakazana završna ko

ntrola, mogla k u ć i „ u Visoko.

E.D.

V .

Sta je šeš-beš?

Da

igramo

tavle

oznati tavla klub I lu-

hmb 1z Bosanske

Krupe_ povodom

održavanja 29 inte

nrncionalm: Una

re

gate, organizirao je ekipni turnir

na kome su nastupili klubovi:

Ajna iz Bihaca, Bosna [z Orašja,

Vat1vl asac iz

Donjeg

Vakufo

i do

m a ć i n Zuhrub.

f a k m i č e n j e JC oJržano

na

prekrasnoj plaži

hi

u Bosanskoj

pa Vatrogasca,

druga je Bosna iz

Orašja;

r e ć a

Zuhrah, a tek e t v r t a

Ajna, koja je bila veliki favorit. ·

·Tavla izaziva sve v e ć e

zani-

manje i _mladih. Od naredne

.sezone ljubitelji šeš-beša u'Bo

sanskoj Krupi a

povodom

ju

bilarne regate, organizirat

j a č i

i brojniji

turnir.

Krupi. Prvo mjesto osvojila je eki-

Š.

S.

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


6

LRLIAN • 3 20 AUGUST 200I

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


.

Beriz

B e l l < i ć

. l a n Predsjedništva

Bosne

i

Hercegovine

)..)

ejo

O M E R G I Ć

. -. -

Da

li je

današnjom odlukom Predsjedni·

štva

Bosna

i Hercegovina dobila svoju

jedinstvenu vanjsku politiku?

B E L K I Ć :

J\lli smo danas k o n a č n o

usvojili dokument koji se zove ri-

ncipi pnmci i zadaci u

v o đ e n j u

va-

njske

poli1ih1J

To je

dokument koji

je

o b a v e z u j u ć i okvir za sve one koji na

neki

n a č i n

participiraju u

p r o v o đ e

nju te politike p o č e v od MVP-a

preko skupštinskih komisija i dru

gih radnih tijela koja po bilo kojem

osnovu i na bilo koji

n a č i n u č e s t v u

ju u implementaciji našeg odnosa

sa drugim državama

u k l j u č u j u ć i

č a k i posjete recimo delegacija ka

ntona ili delegacija o p ć i n a inoze

mnim reg ijama i gradovima. Po

državam i lu regionalnu saradnju

o p ć e p r i h v a ć e n u u Evropu i svijetu

jer se smatra da

je

ona mnogo ela

s t i č n i j a

brža jednostavnija da grad

sa gradom saraduje. Dakle

ovo je

dokument koji na neki n a č i n daje

okvir

za

ponašanje svih onih koji

imaju komunikaciju po bilo o j e m

osnovu sa drugim državama. Po

meni ovo

je

jedan od dva

n a j z n a č a

jnija posla koja

je

Predsjedništvo

usp

jel

o da dovrši. Odbrambena

po

litika i vanjska politika su dva do

kumenta koje je Predsjedništvo u

skladu sa svojim ingerencijama za

vršilo i u ovom s l u č a j u radi se da

kle o jedinstvenoj vanjskoj politici

Bosne i Hercegovine.

Mnogi misle

da

ste Vi do

sada i11ali na

jiskreniji istup na konferenciji ~ a k o n

pravno

r e č e n o

transfera generala

Armije BiH u Haag.

B E L K I Ć :

1o

i jeste bio transfer a

ne ekstradicija. A što se t i č e mog

kako kažete iskrenog istupa poku

šat

ga

pojasniti. Predsjedništvo

km> ins1ituciji1 niti ja kao dio insti

tucije po zakonu po kojem se cije

la procedura vodila apsolutno nije

u k l j u č e n o

niti ga ima u procedura

ma niti IIaag komunicira

sa

Pre

dsjedništvom niti

MVP.

Ali

ja mo

ram biti pošten i korektan; onog

trenutka kada je ministar vanjskih

poslova primio u skladu sa Federa

lnim zakonom iz 1996. godine za

p c č a ć c n e koverte

i

mene

je

obavi

jestio kao

č l a n a

Predsjedništva.

J\tlornm

r ć i

da sam

se

saglasio da

se ispoš1uje procedura i vodi r a č u -

Ono

što je do mene došlo

od ovog s l u č a j a

pred UN·

om, jeste samo ono što

je gospodin

Husein

Živalj

reagirao

kod mene i što

sam

u p u ć i v a o

na MVP.

Ambasada SR

Jugoslavije

u

New

Yorku stavila je u

promet

Sporazum o spe

cijalnim

vezama

RS

i Ju

goslavije u engleskoj va

rijanti, u kojoj je na ne-

koliko mjesta

stajalo da

se

radi

o sporazumu

i z m e đ u dvije

države.

Go-

spodin Zivalj je reagirao

kako bih

i ja. Mislim

da

je

on

poslao pismo

go

spodinu M i š i ć u ovdje u

Sarajevo. U razgovoru sa

·gospodinom

Lagumdži·

jom

utvrdio

sam

da

se,

n a s r e ć u nikakva šteta ni

je desila niti je

iko

of ci·

jelno

potpisao

taj

doku

ment. Sad to svodim na

pokušaj prodavanja

ma-

gle.·Ja ne sumnjam da je

bilo ko od ljudi iz

MVP-a,

ne daj Bože, s a u č e s n i k u

toj namjeri.

Dakle,

to

je

jedan neuspješan pokušaj

lažnog predstavljanja. To

bi

bilo isto kao kad bih ja

došao

u Mostar i rekao

da

sam George

Bush.

Tu

nema

štete;

pokušaj je

ste, ali,

n a s r e ć u

nema štete

LJILJAN

U

13

- 20 AUGUST

2001

7

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


INT RVJU

SEDM I E

na o Zakonu.

To

je jedna strana me-

dalje, a druga strana medalje je ko-

rektna i poštena komunikacija i

sa

Vojskom Federacije BiH, s ljudima,

oficirima, generalima, pošten odnos

prema javnosti i pošten odnos pre

ma ljudima o kojima se govori,

na-

š a v a j u ć i

stalno poštovanje Zako

na i saradnju sa Tribunalom. Niko

nije kriv dok

se

ne dokaže, to je

osnovno, i ja sam zato izrazio nadu

da Tribuna r a z l i k o v a ~ i projekte

kojima pripadaju a z l i č ljudi, ko

ji se nalaze pod opservacijama Ha

aga. Govorim o projektu agresije,

genocida i e t n i č k o g č i š ć e n j a i, na

18 LllLJA N •

13

- 20 AUGUST 2001

drugoj strani, govorim o projektu

odbran_, ali

ne

iskljut:u1cm da : .11

se, u odbrani pravedne St\·a ri - za-

štite zivota, 11ud1 i države. mogli c.le

siti

p o j e d i n a č n i

z l o č i n i

11

dijdo\1-

ma Bosne. Konrnktiran sam i,a

ol'ici

rima

Vojske

Federacije, u (.h. \'Cl

sa

ti

tog d.ma, prije konferencije za šta

mpu koju smo imali u Prcdsjetln1-

štvu. Onda sam izasao ususret ideji

gospodina Alije Bebmena, ko1i 1c

smatrao da bi bilo dobro Ja :.e obra

timo grndanima i objasn i

mo

o

mu

se

radi.

Bio

sam u Do

mu

Armi

je, gdje je bio jedan

scmi:1.ar

za

ofi

cin.:,

pojavio sam se pred n a j \

i ~ i m

oficirima Vojske Federacije da

ih

informiram o onom što uslijedi

ti, i moram

reci

tla su ovi ljudi bili

potpuno na nivou situacije. Mislim

tla je

propu::.t

napravljen što

se

nisu

p r o c e ~ i r n l i svi ti s l u č a j e v i pojedina

č n i h z l o č i n a kojih je b

il

o, i za

ko

je

\'isoki oficiri i brigadiri j generali

znaju da su

se

desili mimo njihove

kontrole, mimo njihove naredbe,

mimo projekta.

Možemo

to

prema Sporazumu

o

pravili·

ma

rimskog

puta.

B E L K I Ć : Naravno, možemo i

po

Jrugim osnovama. Dakle, radi se o

k r i v i č n i m djelima, ne moraju svi

p o č i n i t e l j i

ratnih z l o č i n a na ovoj

strani ·biti u Haagu, ali može biti

naš pravedan odnos prema nedje

lu

pred našim sudovima.

Vratimo

se

pitanju

tužbe BiH

za genocid

protiv

Jugoslavije.

Bilo je

previše nedo-

umica.„

E L K I Ć Da budem iskren, ja sam

odahnuo, dakle, poslije jednog

strašnog pritiska i straha da ne

omahn'em u ovom s l u č a j u da svo

jim č i n j e n j e m ili

n e č i n j e n j e m

ne

dovedem u pitanje tu tužbu.

To

je

za mene bilo i ostalo pitanje ugle-

Cijela stvar

oko

tužbe je

v o đ e n a

na

neki n a č i n vani-

nstitucionalno, bez

jasnih

izvora f nansiranja, bez ja-

sne

komunikacije

sa

~

tucijom Predsjedništva,

državnim

organima itd.

Povrh svega,

ponašanje

gospodina š a ć i r b e g o v i ć a

me je

zbunilo,

ja to mo-

ram

kazati,

ne

u l a z e ć i

u

situaciju

koja

je nastala

vršenjem njegove

funkcije

šefa Misije u UN u. BiO

sam

siguran

da

ne

postoji

č o v j e k

na Kugli

zemaljskoj

iz

BiH, prvenstveno m i s ~ i m

na

Bošnjake,

koji bi

sebi

dozvolio

d ugrozi

tu

tu-

žbu. Nikada nisam

pomi-

slio,

niti

vjerovao da

bi go-

spodin Š a ć i r b e g o v i ć

pravio neku radnju

u tom

smjeru,

iako

je

do mene

dolazilo:

"Pa

on s d radi

nešto

kod

gospodina

Pani-

pa on se može nagodi-

ti,

pa neke

pare,

pa ovo i

ono .

skladu

sa svojim

ovlaštenjima, nikad

nisam

na to pomislio, ali mu za-

mjeram što na

desetke

mojih

poroka, zahtjeva,

pi-

sama, nije reagirao,

dao

mi ulazne informacije,

po-

mogao da nas poveže sa

institucijama

za

koje

je

o o V

organmrao

mrezu

•

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


da, č a s t i odnosa prema ovoj drža

vi moje b u d u ć n o s t i u ovoj državi,

moje

familije komšija i

poznani

ka. Takav je moj odnos bio prema

tom

problemu. Ali sam

se tada

su

o č i o sa

problemom:

Ni

kroz

jednu

instituciju

ove

države, nakon odlu

ke Predsjedništva iz 1993. godine,

kad

je

pokrenuta

stvar ovaj

pro

blem

nije v o đ e n . P r a k t i č n o

cijela ·

stvar oko tužbe

je

v o đ e n a na neki

n a č i n

vaninstitucionalno,

bez ja

snih

izvora finansiranja, bez jasne

komunikacije

sa institucijom

Pre

dsjedništva, državnim organima,

itd. Povrh svega

ponašanje

gospo

dina Š a ć i r b e g o v i ć a me je

zbunilo,

ja to

moram

kazati,

ne

u l a z e ć i

u

si-.

tuaciju koja je nastala vršenjem ·

· njegove funkcije šefa Misije u UN

u. Bio

sam siguran da

ne

postoji

č o v j e k

na

Kugli zemaljskoj

iz

BiH,

prvenstveno

mislim

na Bošnjakc,

koji

i

sebi dozvolio

da

ugrozi

tu

tužbu. Nikada

nisam

pomislio,

ni

ti vjerovao da

bi

gospodin Š a ć i r b e -

g o v i ć napravio

neku

radnju u

tom

smjeru, iako je do mene

dolazilo:

on sada radi nešto kod

gospo

dina a n i ć a pa on

se

može nagodi

ti pa .neke

pare,

pa ovo i

ono .

U

skladu sa svojim ovlaštenjima, ni- _ .

kad nisam na to pomislio,

ali

mu

zamjeram

što na desetke mojih po

ruka,

zahtjeva, pisama,

nije reagi

rao

dao mi ulazne informacije,

po

mogao da nas poveže

sa

institucija

ma

za

koje je organizirao mrežu.

Dakle, vrlo je važno

da

je

Predsje

dništvo razriješilo Š a ć i r b e g o v i ć a ,

.imenovalo

pravnog

zastupnika i

organizatora tima u ovom sudu, da

bi odredili ad hok sudiju koji

u

proceduri m o ć i

zadovoljiti

potrebe

koje Sud ima u

odnosu

prema BiH.

Sada

tražim

n a č i n da o j a č a m

tu

strukturu,

da

taj

predstavnik BiH

ima pristojnu administrativnu

strukturu

oko sebe, koja

raditi

kontiuirano, sa

sjedištem u

Saraje

vu

gdje biti

sva

dokumentacija

i odakle se pratiti cijeli proces.

Prošli

vikend sam,

zajedno

sa

go

spodom K r i ž a n o v i ć e m i

Trakom,

imao

duži

razgovor

sa

šefom

advo

katske kancelarije Van

Bizenom,

te

smo informirani

o toku i

stanju

tužbe.

Njegove procjene su optimi

s t i č n e

naravno,

da je

stvar kompli

cirana, da

treba mnogo truda,

eksperata

itd.

To

je proces koji

tra

ži nepogrješivost

mi smo

dese

tke

hiljada

stranica tamo dostavili,

ja

sam optimist

da

BiH

ovaj

spor dobiti.

To biti

z n a č a f n o za

definitivno u t v r đ i v a n j e odnosa

m e đ u n a r o d n e

zajednice

prema

onom

što

je ovdje bilo i

što

je

zna

č a j n o za b u d u ć n o s t BiH, za satisfa

kciju

n j e z i n i m

g r a đ a n i m a

i

mora

lna

i

materijalnu.

I, što je najvažni-

je

bit

to

jedna ozbiljna poruka

narodu Jugoslavije, da

viJc

sta

z n a č i ne voditi r a č u n a koga

se

bira

i koga se podržava.

Dakle

ovo nije

tužba

protiv

naroda

Jugoslavije.

Ovo je

tužba

protiv režima. koji je

· taj

narod,

na

n e s r e ć u podržao

i

izabrao. Uvjeren

sam da

presu

da biti osnovan•• i da BiII i z a ć i

kao

pobjednik

u ovom sporu .

Objasnite

nam svoj boravak u Beogradu.

S kim ste se susreli i s kim ste razgova-

rali?

B E L K I Ć :

U delegaciji Prcdsjetlni

štva ja sam se susreo

sa

gospodi

nom

Koštunicom,

gospodinom

Ži

. ž i ć e m te

predsjednikom ~ k u p š 1 i -

ne gospodinom B u l a t o v i ć e m .

Ra

zgovarano je o odnosima, o sara-

..

dnji,

o

formiranju meJudržavnog

v i j e ć a .

M e đ u t i m

u

dvije-tri

situ

acije natuknute je to pitanje -

žbe, dakle, nije direktno rnzgova

rano

o

tužbi,

ali je spomt:n u ta u

nekim

kontekstima. Rekao sam

da

je to stvar prava i pravde, da posllr·

je konvencije postoji

sud, da

po

stoj..: dvije

strane,

da sudovi posto

ji za ovakve

stvari,

i da je to

stvar

koja ne bi

trebala

o p t e r e ć i v a t i

tu

vrslll razgovara o

b u d u ć n o s t i

civi

lirncijskom odnosu, ekonomskoj

saradnji i svemu ostalom

qobrom

za

naše

dvije države. I razgovor je

na tome završavan.

I

moja sazna-

1_ja su da niko iz delegacije nije

dalje na d r u k č i j i

n a č i n posebno

razgovarao,

n.i

gospodin

Lagu

mdžija, ni gospodin K r i ž a n o v i ć ni

gospodin

R a d . i š i ć .

Govori

se i

piše

kako se

pokušao

podme-

tnuti

dokument za

verificiranje

specija-

lnih odnosa

i z m e đ u RS

i

Jugoslavije

pri

UN u._Da li ste vi

upoznati

s tim s l u č a -

jem i o e m u se

radi?

B E L K I Ć :

Nekidan,

upozoren

sam,

u

rvatskoj

r i j e č i je izašao tekst

odnosno izvještaj

od

Bosanskog ko

ngresa u Americi u kojem su optu

ženi funkcioneri

države

BiH Alija

nsa i posebno

v d . i ć

B e l k i ć

i Lagu

mdžija da su izdali BiH, da

njsu

re-

agirali

·

na Specijalni

sporazum

i z m e đ u RS i Jugoslavije iako

su

imali

ustavne

m o g u ć n o s t i da to za

ustave. Koristim se

prilikom

-

da

ka

žem da j gospodin B e l k i ć pokre

nuo pitanje

ustavnosti

Sporazuma

o

specijalnim

odnosima

i z m e đ u

RS

i Jugoslavije

po

inicijativi

dijela

Ustavne komisije RS dakle njenih

č l a n o v a Bošnjaka i. Hrvata.

Oni su

inicijativom išli

prema

meni, a

ja

sarri

odmah reagirao, s m a t r a j u ć i

osnovanim njihov zahtjev. Iskori

stio sam svoje

ustavno

pravo i

kod

Ustavnog

suda

otvorio

proceduru

provjere ustavnosti tog

sporazuma.

To je informacija o kojoj

se

i ne go

vori u

medijima.

O tome

sam

govo

rio u Višegradu

za

potrebe TVRS,

prilikom posjete. I onda su me lju

di pitali zašto

sam

ja to uradio. Re

kao sam:

Postoje

o g u ć n o s t i regi

onalne saradnje, da ne bih sam

bio kontradiktoran,

kultura, sport,

privreda itd„ ali kad

je u

pitanju

odbrana,

to

su

državne

funkcije ne

ma

govora o pravu bilo kojeg

entite-

LJILJAN

l

13 - 20 AUGUST 200 l 9

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


INT RVJU

S E D M I E

ta da takve aranžmane prave sa

drugim državama. Radi se o diskri

mina

o r s k o m

pristupu u odnosu na

veliki dio· grada na BiH. Dakle, je

dan dio

r a đ a n a

samo zbog toga što

su srpske nacionalnosti ima odre

đ e n e

pogodnosti u odnosu na susje

dnu zemlju, dok ostali nemaju. Za

što i

ja

ne bih mogao sa

l i č n o m

ka

rtom i ć i u Jugoslaviju? U ovom slu

č a j u pokrenuo sam pitanja koja se

t i č u direktnih ingerencija države i

entiteta, koji ne mogu zadirati u

re

lacije koje ureduje država.

lnteresira me funkcioniranje Predsjedni

štva. Č i n i mi se

kao

da je Predsjedništvo

prvi put saglasno o

najvažnijim

stvarima.

B E L K I Ć : Nisam sklon procjenjiva

nju·o tome da li su tri

č o v j e k a

sagla

sna ili ne, skloniji sam tezi o potpu

noj odgovornosti sve trojice

č l a n o v a

Predsjedništva. Oni su kolektivni

šef države

i

nije pitanje da

li

su sa

glasni, nego su odg_ovorni za sve što

rade ili ne rade za ovu državu. Iza

brani smo i odgovorni za taj posao.

;Ipak, mlpravljena je jedna dobra

atmosfera u Predsjedništvu, imamo

neke rezultate, naravno, u kapacite

tu koliko Predsjedništvo za tsta ima

pravnu snagu kad

je

r i j e č o njegovoj·

ustavnoj poziciji.

Č i m

vi imate u

Ustavu da Predsjedništvo simbolizi

ra vrh, a ne kaže

se

da je šef države,

odmah imate

feler.

Ali, i u okviru

tog felera, uvjeren sam da se jako

mnogo stvari može uraditi. a r o č i t o

ako se argumentirano ide sa proje

ktima c. javnost, i argumentirano

prave pritisci na entitetske skupšti

ne i vlade da tlogovaraju i prenose

poslove na državu. Evo, kažu ljudi,

prema Dejtonu sport nije na nivou

~ r ž a v e

č a k

ni na nivou Federacije

nego je na kantonu formalno-pra

vno. Šta je suština. Suština j

e,

nara

vno, da treba neke stvari, i v e ć i n u

stvari ljudskog života svesti na loka

lni nivo. Zašto da se ne razlikuje .

pristup kulturi u Varešu, od Gruda

ili

F o č e

Ali, problem

je

kada d o đ e

do

v e ć e

komunikacije, jer država se

pojavlj1;1je

kao jedina

m o g u ć a

insti

tucija koja uspostavlja dalje relacije

u širem okruženju. To. su državne

stvari i nisu upitne. Dakle, ne treba

država voditi politiku sporta, ali

država treba osigurati ulazak u aso

cijacije, u evropska isvjetska takmi

č e n j a . Zamjene se teze. Niko niko

me ne oduzima pravo da se bavi ku

lturom i sportom kako on voli, osje

i ima potrebu, ali ako h o ć e da bu

de dio sistema svjetskog, regiona

lnog, država mu treba, država je

je

dina adresa gdje

to

može ostvariti.

Samo je pitanje kad ljudi shvatiti

da je to u korist njihove djece i bolje

b u d u ć n o s t i .

Ili i dalje mrcvariti

svoj stari san. Ova država ima i pe-

0

Llo JAN

13

- 20

AUGUST 2001

rspektivu i

b u d u ć n o s t ja

sam po

tpuno uvjeren a prodisati.

Govorite

o p t i m i s t i č n o ali

problem

u

vezi

sa odlaskom

omladine iz ove zemlje

je

sve

m u č n i j i .

B E L K I Ć :

To

je lema gdje se ja

na

jnelagodnije o s j e ć a m . fo je tema

na koju ja, kao č o v j e k koji nosi ja

vnu visoku funkciju,

u

ovom

I

n:-

nutku, nemam odgovora. Imam

samo jedan strah, jednu strepnju,

r a z u m i j e v a j u ć i kakve katastrofa

lne posljedice

za

ovu državu i

nj

nu perspektivu može izazvat i

odlazak zdravih, sposobnih, irila

dih lj_udi. S.tari ljudi i boles :li ljudi

nisu ni

u

stanju

o t i ć i .

ivicne plaši:

Kome, onda, Izborni zakon, kome

Odluka o konstitutivnosti naroda,

evropski standardi, demokratiza

cija? I moj sin je u

A m e r i č

od

1996

godine, sa suprugom, rade

ispod prosjeka svog obrazovanja,

imaju šansu za posao i nadu u bo

lji život. Dakle, jedini

je n a ć i n

uvjeriti

te

ljude da za g.odinu

dvije u

ovoj

zemlji dobiti posao.

Prema mom mišljenju, kad

je

r i j e ć

o ekonomiji, o nezaposlenosti,

ovdje se mora otvori ti front pod

nazivom: Biti ili ne biti, jedins1ve

no, kao borba protiv kuge .

Bilo je problema i u vezi sa finansiranjem

oficira i timova u ~ i b u n a l u u Haagu.

B E L K I Ć : Ne samo o pitanju fina

nsiranja, bio je jedan neureden sta

tus u o p ć e . Evo, recimo, jedan srpski

oficir za vezu je imao l o g i s t i č k u po

dršku iz

RS,

vezan

za

i \ ~ n i s t < r s t v o

pravde. B o š n j a č k i i hrvatski su hili

.·

vezani za 1vlinistarstvo vanjskih po

slova i radili kao savjetnici ministra.

Na moju inicijativu donesen

je

zva

n i č a n

akt koji preuzima odgovorno

st i ingerencije nad radom tih oficira

za

vezu, na

n a č i n

i model koH je pre

p o r u č i l a g o s p o đ a Carla del Ponte.

Dakle, Predsjedništvo je donijelo

odluku

da

preuzima na sebe organi

zaciju, a

kao

rebalans budžeta smo

uputili zahtjev

za

finansiranje ofici

ra

za

vezu. Ministarstvo trezora pre

dla

že

da se

kao

posebna pozicija u

okviru nekih p r e d r a č u n a otvori sta

vka

l inansiranja oficira

za

vezu. Ci

jeli

bi

nesporazumi mogli da nasta

nu u e d e ć e m :

Kojim

kapacitetom

i koliko mi možemo osigurati no

rmalne uvjete za rad tih ljudi? 1ada

šnja Armija BiH i institucije BiH su

dugo

radile

i prikupljate dokaze, svi

jet obavjcštavale, pozivale institucije

da sankcioniraju genocid, da sankci

oniraju ratne

z l o č i n e

i

l o g i č n o

je da

je

nastavljeno na takav

n a č i n

raditi

prema Haškom tribunalu. Danas

imamo, otprilike,

18

ljudi sa sjedi

~ t e m

u I laagu. Naravno, kad

je r i j e č

o obavezi, ima ih koje se ne mogu

prevoditi

na novac, ali to se

mora ri

ješiti

kroz

budžet, a Skupština da to

javno odbori i da se sve

to

ugradi u

budžet

BiH

. . Ja nemam posebnih

problema,

i

tu nema ništa sakrivene).

Ti ljudi nisu ilegalni, ti ljudi su u

okviru Statuta, u okviru potrebe

države

BiH.

Ovom odlukom, koju je

Predsjedništvo donijelo, razriješili

smo taj problem. U fazi izrade su

principi organizacije, jedinstvena

pravila

za sva

tri ureda. Postoji šef,

sekreta

r,

t e h n i č k i

saradnik, i u reba-

lansu budžeta treba da javno otvori

mo

p o z i ~ i j u .

Opredjeljenje Predsje

dništva

je

da se jasno zna koliko taj

po.sao košta, da

g r a đ a n i

znaju, kao

što trebaju da znaju koliko košta

ti spor BiH.protiv Jugoslavije. Ja

predložiti Skupštini BiH rebalans

budžeta, da se ta stavka iskaže i da

piše - troškovi m e đ u n a r o d n i h sporo

va BiH koštaju toliko. Ja ne mogu da

pohvatam koliko je dosada to košta

lo.

Zakon o fondacijama BiH tako

đ e r nije prošao na Skupštini BiH.

On ima šanse da p r o đ e ali mora se

javno progovoriti ko je protiv a ko je

za. Šta

je

ovdje problem? B e l k i ć ka

že

to

je nacionalni interes Bošnjaka,

bez obaveze da objavi u č e m u je na

cionalni interes, jer

to

ujeda. Nema

te argumentacije, jednostavno se pa

ušalno kaže i svi zanijeme. Mora se

otvoriti debata: Kaže se da je ugro

žen nacionalni interes Srba, pa da vi

dimo kako? Kako biti ugrožen na

cionalni interes Srba, Hrvata,

Bo

šnjaka donošenjem nanormalnijeg

zakona o slobodnim zonama, ili na

jnormalnijeg zakona

o p ć i h -civiliza

cijskih tekovina o osnivanju fonda

cija

za pet ljudi,

ako h o ć e

da osnuju

fondaciju da pomažu neke stvari.

Imao sam ideju da se formira fond

za podupiranje tužbe BiH protiv Ju

goslavije, jer imam zainteresova

nih vlada, asocijacija itd., koje su

spremne poduprijeti ovu stvar, i

imam naznaka pravnih ekspera

ta koji nude usluge BiH, jednosta

vno

z

svog

u b j e đ e n j a da je sud pra

vde u Hagu institucija koja je civili

zaciji nužna, i to

je

na neki

n a č i n

za

njih izazov sa moralnog aspekta. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


POLITIK DRUŠTVO

·

- · -

..

Pokušaj

u s t o l i č e n j a

odgovornosti

vojnog i

p o l i t i č k o g vrha

bo·

š n j a č k o g naroda sre·

dnje

Bosne

u optužni·

ci

što je izdalo

Više

javno

tužiteljstvo u

Vitezu prije više od

šest godina,

samo

je

manevar

k ~ j i treba·

ti dokazati.

Naime,

u

optužnici sa grbom

Hrvatske

Republike

Herceg-Bosne stoji

kako

je

Armija

BiH

e t n i č k i

č i s t i l a

Hrvate

sa ovih prostora, te

izazvala rat

da

uništi

HVO i stvori

islamsku

državu.

Apsurdno

i

• V

sm1esno

+

Enes

A K U P O V I Ć

dlazak

dva generala i je

dnog

brigadira Armije

BiH u Haag, te njihovo

prvo pojavljivanje pred

sudom, još ne prestaje

uznemiravati javnost koja .je sklo-

na

tvrdnji da se radi o i z j e d n a č a

vanju žrtve i

z l o č i n a c a .

Tužilaštvo u

Haagu samo

je

obradilo stare optužnice od javnog

tužiteljstva iz Travnika, sa sjedi

štem u Vitezu, koje su

prije

više

od

šest godina napravljene protiv ge

nerala Envera H a d ž i h a s a n o v i ć a

generala

Mebmeda

A l a g i ć a i

Esa·

da

S p a h i ć a

bivšeg zapovjednika

306. brdske brigade

r e ć e g

korpu

sa Armije

BiH.

Ko je p r o č i t a o 9ptužnicu i ova

dokumenta

sa p e č a t i m a

Hrvatske

Republilse Herceg Bosne, mora

u o č i t i i d e n t i č n o s t u optužnicama.

L o g i č n o

da

je Tribuna iskoristio

ovu dokumentaciju, iako se mora

postaviti

pitanje

p e č a t a HR He

rceg Bosne, skoro 20 m}eseci na

kon Vašingtonskog sporazuma i

stvaranja

Federacije

Bosne i He

rcegovme.

Više javno tužiteljstvo Travnik

sa sjedištem u Vitezu podnijelo je

Višem

sudu

zahtjev

za p r o v o đ e n j e

dstrage

protiv ove trojice oficira

Armije Bosne i Hercegovine.

H a d ž i h a s a n o v i ć A l a g i ć i Kubura u dokumentima

Hrvatsl<:e

Republil<:e

•

Ko je imao planove

e t n i č k o g č i š ć e n j a

koje sli bik garant

opstanka

i

sigu

rnosti "hrvatskog naroda na tim pro

storima".

Razlozi optužnice su navedeni

11

osnovanoj sumnji

<la su

"li

mjcM.:cll

lipnju (maju) 1993. godine u cilju

ostvarivanja t n i č k o g

č i š ć e n j a

terito

rija

o p ć i n e

'lhivnik i Zenica od oso

ba ncmusli-

U ovom dijelu zahtjeva za pro

vodenjc istrage može se vidjeti ka

ko sli u pitanju bile vojne operaci

je. Tvrdnja o 'stvaranju e t n i č k i

stih teritorija, rc o muslimanskoj

državi trebala je pokazali i politi-

man.skc naci

onalnosti

ostvarivanja

ideje o

. č i s t o j

m u s l i m ~

nskoj državi

izdali zapo

vjed pripa

dnicima 1re

ć e g korpusa

Armije BiH i

takozvanih

specijalnih

postrojbi

Ma

nevar,

1

mu

s l iman ska

' brigada, Pa

triotska liga,

Zelena legija,

koje su u sa-

, stavu ' f r c ć c g

k o r p u s a

Armije BiH,

da vojno uni

šte postrojbe

Hrvatskog vi

j e ć a obrane,

o ~ n o • / C > : l t l $:..t„n.i.i

<J:j

• :u fll'lj:i:dJo-ni por, t ni l i k r l v i č n •

. .

:.

dje\tl ko,ja

1ru

s.

·· ~ t o v l j , j u : 1 ~

t<:.>r.-..t. 1>roi.zil::t:.t

l:t

Y . r l v i ~ n l h · ·

pr1j$v;i P'ol

\ e i J .;;kf\

t:t.:.lnte·:::

' r<i:

.. " I : ~ . , od lo . 1

t 2 . 5 . l 9 9 ~ s · « 1 1 n ~ .

. - : . t t o pr i loga uz ~ t ~ ' l : . i . : 1 1 1 . t p;·lj..tv:.t: ·

1. l) , J a ~ ~ O V i ' l " l , ~ J . " t ~ i 1 S µ $ . t 6 e l ~ U \ l . ~ v Q J ~ i : V t . t . .

· os.i;1in·J1Ccnlh- 1 i:

okt)ln·,,·tt

k r i · 1 : ~ n 1 I : . d.i.,1t13 koJn it:1 :le ~ t a v l J a : >

l• t.ar1:t:. · · , .

O . s - . : u n j l ć ~ n

t \ · ~ 1 · 1

ii.:;.., d t f \ j t

fJ.jasnt

'

po·.

.

č l j o , )

e-.i

Qni 1 · t ~

> : ; t u ~ : i l J ,

;.;,o

i

:15 sv•

.:ru;;e

okolnoa.tl

ve;.ono i v f č r . J o

ri,j„lo l .<ija

h. ::v :l"3\'lJ.o..1u n:l ter.:ft.

2

<)

l

( ~ ~ 0 \ ' U

Oštc-=c

r:1:

, ; .

n;, :1? f l ' : :

l

":\ i ka,.; ."J. C:;.·

: ..

. a o : ~ , . . l u C : i . . 1 u

„ t v 'lt; •• i c t ) v i . f . ,

; :9

2 1.st O,

0

\'e-t ..: · 1 ~ 1 ~ t:;i<dn:lr P . o f : i r \ ć .

V i ~ t 1 j ' PQt..r' i t : ' l/q I : . ~ y ~ · ~ y i ,r.ab,Jv : l ~ : ; n a SO?&tf'3 Lju&1C41.

·;on:n P tr 1..S, v1<:'2 Po.1tri .:. ?v.-;:11-:o K . . i k r l ć . s•11

: .z

' l ' r " - ~ ' 1 1 . V . : J . : ··

· t:o>.:l z , , ' J J ~ , V"'t:i ~ : ~ ~

~ i : : d f i r u 1

L ~ t . : ~

Đ C ' 3 t „ • t , , ) u ~ .

t·1u

t u , • t f .

it::a ~ . ~ . ~

4 • 1 ~

;:.;.l.; C1:%ti:o ? ; > ć t T ~ . : 9 ' J ' l i i l : .

;

. .

:

> : ~ ;l(' J f ' > , t 1 ~ : - . . 1 1 . . : f l f p: O:'JVt' pvit=i i

h

tt:l

4h-:no:a l l . . ~ O J ~

l

·p>.1;1-:.

1

t

z r , ~ i ·t • „ \ ': I

.;

. ·

·

. ·

..

.

\. -

č k u

pozadinu sukoba

Armije BiH

i HVO-a. Naime, malo ko ovdje

nije svjestan

da

je pokušaj dokazi

vanja

komandne

odgovornosti -

vezan sa onom mnogo važnijom,

p o l i r i č k o m o d g o v o r n o š ć u . Spomi

njanje maja mjeseca i navodnih

planova

t n i č k o g

č i š ć e n j a i stvara

nja

muslimanske

države

ima malo

L J I L J A N

13

- 20 AUGUST 2001

21

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


V

POLITIK DRUSTVO

veze sa mozgom, jer

je

Tužilaštvo

u Haagu upozna to sa <lesecima

napada HVO-a na gradove srednje

Bosne, gdje su

v e ć i n s k o

stanovni

štvo Bošnjaci. Još u oktobru

1992.

godine HVO

je

napao na Prozor,

napravio 11 logora u kojima je

ubijen

121

Bošnjak.

O tim je

z l o č i n i m a

nad civili

ma u

Haagu v e ć s v j e d o č i o

ameri

č k i

novinar Ed Villiamy,

s i p a j u ć i

optužbe protiv tadašnjeg zapovje

dnika

HVO-a i HV-a Željka Šilje

ga zbog masovnog ubijanja bo

š n j a č k i h civila koji su bježali pre

ma Jablanici. Tada je i komandant

snaga UN-a u srednjoj Bosni, pu

kovnik

Stcwart,

ljutito rekao Šilj\

gu da se dobro.zna ko koga napada

u Prozoru, te

da

je

n a p a d a č

IIVO,

a ne Armija BiH.

Odmah

nakon Prozora IVO i

IIV

napali

su

i na Gornji Vakuf, ali

su ti napadi samo podijelili grad.

Sredinom januara 1993. godi

ne HVO,

p o j a č a n

HV-om, opet je

napao

na

Gornji Vakuf, a rezultat

toga je bio: Sedamdeset i tri ubije

na civila i

s t r a v i č n o

razaranje ovog

srednjobosanskog r a d i ć a .

Sa ovakvim tvrdnjama odbra

na

bi

morala imati lahak posao po

bijanja, ovisno od

t r u č n i h

svjedo

ka. Uostalom, z l o č i n u

A h m i ć i m a

nad

više

od sto Bošnjaka dogodio

se

16.

aprila, a nekoliko

dana

ka

snije i

s t r a v i č a n z l o č i n

u Bukovici,

o kojem gotovo nikada nije pisano

niti su

novinari pokušali

r e ć i

o

ubijanju

gotovo svih muškaraca

Bošnjaka ovog sela, a onda i silo

vanja svih žena u ovom

u n e s r e ć e

nom naselju iznad Travnika.

Nažalost, ni Tužiteljstvo,

ni Vi

ši sud u Vitezu, nisu nikada proce

sirali niti jednog z l o č i n c a u ovom

s t r a v i č n o m

a h m i ć k o g z l o č i n u ,

pre

mda im se zlo dogodilo pred

o č i m a ,

a jedan od sudija potpisnika ovih

dokumenata mogao je sa prozora

gledati to užasno ubijanje civila.

E t n i č k o č i š ć e n j e

po

·nalogu_

K a r a d ž i ć a

Neodrživa je i tvrdnja u optu

žnici o pokušajima navodnog etni

č k o g

č i š ć e n j a sela koja navodi Tu

žilaštvo iz Viteza. E t n i č k o

č i š ć e n j e

J a n k o v i ć a

i

drugih

hrvatskih sela

oko Travnika potpomogao

je I

lVO,

z a h t i j e v a j u ć i od civila Hrvata da

odu, i pored poziva oficira ' f r e ć e g

korpusa da ostanu u svojim domo

vima, a onda

ih p r e b a c u j u ć i

sa

V l a š i ć a

preko Banje Luke u Lipo

vljane u Republici Hrvatskoj.

Interesantno

je da se ovi, koba

jagi, zarobljeni civili prebacuju u

Hrvatsku, dok

se

pripadnici HVO

a, sa

kompletnim naoružanjem

22 LJILJAN

t i

13 - 20

AUGUST

200I

preb:.leuju

li

Vareš,

brigadu

l l \ /0

-;1

Bu

bovac, i

to po

nan.:dc

nju nikoga drugog do

Radovana

K a r a d ž i ć a

O č i t o je Ja

su dogada

nja u Bo:.ni i

I

krecgo

vini od

1992.

do

1995.

godine nepoznanica 1

za

takvu m o ć n u i nsl i

tuciju kno što je l laag,

a u najrnanju ruku 1c

prije svih sudenia po

trebno

bilo

objasniti

stvarno stanje i pozadi

nu

sukoba IVO-a i

Armije

Bili. Ilaag

jednog lijepog

dana

morati objasniti kako

su

M i l o š e v i ć

i T u đ m a n

pregovarali () rodjdi

Bosne i

I

kreegovinc,

a

kako nji h ovi

U Ć l . : n

1

1

ovdje u BiH, Boban

i

K a r a d ž i ć

i

kako

to

ni

gdje i nikada

Il\'O

i

\IH.S

(Vojska Rcpublikc

Srpske) nisu ispalili niti

jedan metak jedni proti\·

drugih. lb se,

YJerO\

'illnu, nalaze

odgovori na sve priC::e o nanidnom

g r a đ a n s k o m

rutu, o

ctniC::kim t:i

š ć e n j i m a

Bošnjaka,

o s1v;1r;1njll

e t n i č k i

č i s t i h

državica i o 'asisti

č k i m politikama koje su o\·djc

ubile stotine hiljada ljudi.

U

dijelu optužnice

goYori

se

o

ubijenim civilima, što

je

o p t u z u j u ć c

u

s l u č a j u

.Maline

ka<la

je

strijdjano

26 zarobljenih \'ojnika 11\'0-a, dok

je još deset žrtava stradalih lukom

borbi pridoc..lano ovom z l o ć i n l l . H1

su još tri vojnika fIVO-a koja

MI po

dlegla nakon

m u ć e n j a li

zatnirinw.

Da li je bilo komanJnc oJgon>

rnosti

li

ovom

sluC::aju?

'ki.ko da cc

se

p r o n a ć i

ijedan dokument koji

govori o

u č e š ć u

generala

: \ l a g i ć a

i

H a d 7 . i h a s a n o , i ć a

i brigadira Kubu

re

u ovim

n e č a : . n i m

rabotama.

l'rn

blcm

je

druge prirode, 1 on se

t i ć c

kasnijeg proces1ran1a ili kaznja\·a

nja

p o č i n i t d j a ,

a

to

jc, kolikt.l

je

po

znato, uraJe no u

č e t i r i s l u č a j a

U jednom dijelu optužnice go-

vori se da

su

"sakralni objekti

hrvatskog naroda dcva:-.t1rani i

oskrnavljeni , i to:

K a t o l i č k a

crk\·a

u G u č o j (;ori, Brajkovieima, ( lo

rnjem

Doku,

Don1cm Puti(·cvu,

O v č a r e \ ' U

i 'lhn'niku , kao 1 s\·a ka

t o l i č k a groblja

1 ~ a

podrucju opcinc

Travniki 6'.enica".

Ovo, jednos tavno, nije

L a ć n o .

lako

se Slid u I Ia agu

ne nrnžc ba

viti

p o č i n j e n i m nl.:djclima 1a

drugoj strani kao argllml.:ntom,

Bošnjaci .m(igu hiti

z a ć u d e n i

što

im je IIVO i vrh hrvatske politi

ke u Ilcrecg Bo :; ni osta\'IO

ć i t a

vim one dvije džamije:

u V i ~ i č i -

YISE JA.Yr:o t vZ l t tUSMO IR.AVfftl.

SJEO Stt U

Yttt.ZO

er*J: Kf„)47/9' i '61/9'

i iah1•,

2.1.11.199$.

~ š l

SuoTMAVNu<

S J E DI , . . V I T U

F ' ~ I M L . J t N O /

po.•

l //

• „'Ji_

4 .1•r/t "

„VJS t- SUOO

'lR4VH1tc:

SJ&OfST

U

VlftZU

N• tt4t1Ju

ocrtdbi ~ 1 . lS?. t 15$ .

preuzeto& 21lP·•·

. .

lAlfTJC'

lA PROYODJClfst STIUCE

PP'.oT1'1:

.

.

t. tlf ' IU ffAOZtHASAllOYtc- -

blvšt

u p o 1 ' j ~ n . 1 k 111 k o r p u ~

Arat;• 1 1 ~

•3•41&tt

Z • n t ~ l .

u d • «U•o

f;• t1•r•llt.tti.

Ar•1J• l lH

4t SJ•dtlttft

11

Sa.r•J•v• "

~ E t t . ~ • o A ~ A G I C ~ t v t l ~ ; 4 • J • đ ~ l k opetatlvnc f M . ~ c

kr•jlr.a prl 111 korpl4U AtcJ.J•

e i ~ .

~ Q d a . obnAJa

d ~ 2 ~ o • t .

iapovJcdntk•

? .

c o r p u . ~ 9 1 1 „ i . t a l J ~ DH1,

„r . 1 I

j C 8 ~ 0 SPAK(( b1Yil zapovJ111dnik ~ 6 . b r d 1 k c -

bt'((Odt-

t t l

korpuoo At„&Jer DlH, udoa z . o i p o Y J ~ n l 7oG brJi41d:•

?.korpu

••

AttllJ•

BJH. . ·.

Jl:A ro::>'lOJ t 09MQVl iA SUMNJA tli su

U

~ J ~ • • c u

llpnjij 1 9 9 ) . « < > < f t ~ u cll4u

o o ~ v a r 1 v o n j o

poltttk•

c L n l č k ~ C

~ i l ć ~ • t.,-1tortJ•

o p t t n ~ ~ r b v n f k

J Z o n i ~ •

o4 oaoba ll'lfllU•llO*nakt

n.i:letnalnostJ

1 o.stvec-tva.r.JQ

ldoJt

o

tlat.oj

• u a u „ • n ~ l < O j drt•Yt tzd•ll a . S p O V J ~ d p r l p • d n 4 ~ 1 "

i l l Korpuaa

Ar•1J•

81H t t o k o z v ~ n l b

s p e e t ~ a l ~ l h p ~ ~ \ r O J b \

M • ~ c v a r , 7. u•lt•allCk.a

brlzad•. Patrtotaka

l lC• · t • l •n•

l t l1 J• .

~ O j • t u o aatt•V'U

(JJ

~ o r p ~ s a Arcij• BlH. da vojno ~ f t 1 4 t i :

~ s t 1 · 0 , 1 l u r ffrv•tako( v t , l i t ~ t

o ~ f ' . a r e ~ ko-

-sv b lle

&•,..nt

opat.anka

. atgurno:t.L

h t v t t • I U ~ (

naro4s na

tt . .

proeatori•••

~ i : 811J'f0tlIO

c.Jr•1bl

t .

).tentv•t.• ~ 0 ~ ~ ~ 1 ~ ~ o ~ • t t t t J t r • d J a l ' l a k l ~ ~ ~ a

ll •,

r t . J„• ~ • t t p o t p u ~ . . o

un1lt•

~ t - a t s k o p . x 6 3 t - o o p ć l ~ _ . ,

1rO-ftlk

1 i • ~ ' c • • &•tlr•nJ•

svakot t.:•1e ~ ~ g o • o a ranlJ•J t ~ • t o J a n ~ .

•

a

;i prlpt41nct

~ • Y t d t l \ U t postrojbt.

po

dlrekt:

ni•

.J:IP••J•Jl'l&tt,-_,..

o • ~ J t t n l h vr•„ rw od llP Ja

199}. do

v•lJ•e• l , 9 , . g c . d J n ~

pt cdo:z•l•

vojne

op.raclJ• trJtkoa to.j1)4 Jiil vallld 410 t.c••t•kof

~ e a n • t v 14 p o d r u e j ~ o p f l ~ • T ~ ~ v n t -

l l e n t e ~ p r o e j e r • ~ t

prlnJdno

r t1 • lJ •n l

to 1& ~ ~ • t J e : t . 1 ~ ~ C t 4 :

J • ~ ~ o v i d l . t ~ p o ~ k ,

.

l IAVUl

P O ~ :

l"rotSv

ovcJ r j t l e n ~ •oi t ae i a J - Y i t ~ . i J . l . b

Y i J • ~ U OYCJrC

lud.a.

V r ~ \ l

Oj. tt-i

4..0&.

od d&M

pr1.jo;.a ovo1

rjelon,1•.

' • lb• Oft

s.toltrf.f.••

icvc-hn$• rjdt_eJa.

ma 1 u Livnu,

dok

je ostale mini

rao i sravnio do temelja. Na svu

: - . r c ć u ,

to :;c nije dogodilo na po

d r u č j u

gdje je bila Armija BiH.

Jednostavno, na optužbe o uni

~ l a v a n j u

k a t o l i č k i h

crkvi, Armija

je odgovorila stražama

pred tim

objektima u najgore vrijeme. Sve

p o d : - . j e ć a

na jedan tekst u zagre

b a č k o m

s c d m i č n i k u

o crkvi Gu

ć o j

<iori, historijskoj vrijednosti

ove države, kalfa je u naslovu re

č e n o : ( l u č a

nora

je uništena,

sLakla su porazbijana, a knjige

razbacane".

Ko

je uništavao

a

ko

štitio

vjerske objekte

Kako je Armija vodila i o tome

r a č u n a

postoji datirani snimak

:-\

·

ih

vjerskih

k a t o l i č k i h

objekata u

srcdn1oj Rosni i

Jatiran

je sa ju

nom 1993., gdje

je

vidljivo da ni

kakvih

o š t e ć e n j a

nema. Ovakav

od110:-.

prl.:ma

k a t o l i č k

vjerskim

hramovima ne govori u prilog ne

kakvng cin

č k o g

č i Š i e n j a ili stva

ranja č i s t e islamske drzave, za ra-

zliku od stanja koje možemo i da

nas vidje

u

na mjestima gdje

su

po

:-.tojalc

džami1e, a gdje je vladao

llVO.

Vif.i :-.ud

li

Travniku sa sjedi

štem ·u Vitezu, od predsjednika

Vladimira

Ž u l j e v i ć a _ ,

na ovu je

opl užnicu protiv generala Armije

Bi[[ reagirao

7.

februara l 996. go

Jinc

i oJre<lio "pritvor", a

onda

im

odredio i branitelja po službenoj

dužnosti.

.

/

Valjda se

r u k o v o d e ć i

ovim

optužnicama, Viši sud u Vitezu

je

krenuo i na

p o l i t i č k i

i vojni vrh

Zenice i napravio novu tužbu pro

tiv

SS

lica, uglavnom tadašn jih po

l i t i č k i h

funkcionera iz Zenice.

Imena je nepotrebno nabrajati, jer

u

trideset posto

s l u č a j e v a

nisu ni

t a č n a .

U ovoj opcužnici se poja

vljuje ime Amira Kubure bez ije

dnog ozbiljnijeg pedatka za optu

žbu.

U v l a č e n j e p o l i t i č k o g

vrha u

sve ove igre, svakako ima svoje ci

ljeve. Oni se

t i č u

jedne - iste tvrd

nje o podjednakoj krivici svih tri

ju strana i

i z j e d n a č a v a n j u

žrtve i

z l o č i n c a .

Haag

je v e ć

presudio u

dva

s u đ e n j a

agresiju i

SR

Jugosla

vije i

R

Hrvatske na Bosnu i IIe

rccgovinu, a prije deset

dana

i za

genocid nad Bošnjacima.

Optužnica protiv generala

Armije BiH ne može biti problem

dobro pripremljenoj odbrani. Za

z l o č i n e p o č i n j e n e nad

Hrva tima

u

srednjoj Bosni moraju odgovarati

p o č i n i t e l j i . T a č n i j e , morali su, pre

mda je naknadna pamet

j a č i

<lio

svakog Bošnjaka, i premda

f

neke

od tih p o č i n i t e l j a trebalo odavno

procesi rati.

I

odbrana i tvorci ovakve optu

žnice moraju znati da je od 24 ta

č k e

za

koje je optužnica teretila

Darija

K o r d i ć a , p o l i t i č k o g šefa

HVO-a srednje Bosne, otpalo

č a k

14 t a č a k a .

Tribuna u

Haagu je

ozbiljna ustanova, ma koliko da

nas Bošnjaci bili o p t e r e ć e n i odla

skom svojih generala u Schewcni

ngen i ma · koliko ova institucija

bila izvana napadana i

o p t e r e ć i v a -

_

na politikom. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


•

~ „ . . .. „

LICEJI

J

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


V

POLITIKA

I

DRUSTVO

KAKAV

M N ST ·R TAKAV I

KOMESAR:

•

K o n a č n o riješena enigma ol o izbora policijslzog·

<omesa

ra u Sarajevu

•

eri

~

s t r a ž i v a č k i

tim Ljiljana

roteklc sedmice ministar

unutrašnjih poslova -

ntona Sarajcvo Nermin

P e ć a n a c i m i č n o je ra-

. zriješio dileme u vezi sa

izborom vršioca dužnosti policijskog

komesara u glavnom gradu BiH. Pu

tem partijskih glasila obznanio je da

je prije 20 dana poslao svoj prijedlog

IPTF-u, ali pošto željeni odgovor ni

je dobio, a uskoro i n e ć e v jerovatno

biti negativan), nije s a o p ć i o nje

govo ime. jiljan iz svojih izvora sa

znaje da je to

Ferid

P a p o v i ć F e đ a

aktuelni n a č e l n i k S a o b r a ć a j n e poli

cije KS,

č i j e

su šanse kod IPTF-a,

prema istom izvoru, ravne nuli. Za

dobre poznavaoce prilika u saraje

vskoj policiji, to je više nego prvora

zredno

z n e n a đ e n j e ,

ali za aktuclnog

kantonalnog miniscra Alijansu za

promjene, posebno SDP, najbolje

rješenje. Niti bi se mnogo piLao, niti

miješao u ministrov i svoj posao, a

Alijansini kadrovici, posebno njego

vi kafansko-kartaški jarani, mogli bi

mirno

da

spavaju, za razliku od eve

ntualnog izbora Munira A l i b a b i ć a

Munje, ponajboljeg poznavaoca lika

i djela mladih p r e o b r a ć e n i h ko

munista. On ima više policijskog

iskustva nego e ć a n a c i njegovi prvi

saradnici zajedno. Uprko s

e ć a n c o -

vom prijedlogu,

Munja

i dalje osta

je adut IPTF-a, a uz to se, kako sa

znajemo, pomalo raspituje kako su

pod ministrovom zastavom birva

ktilc dijeljeni poslovni prostori u

Starom Gradu. On č e k a raspisiva

n je oglasa, a dotada raditi v.d. ko

mesar. Scoga je vrlo zaniml jivo ko je

predloženi vršilac dužnosti polici

jskog komesara.

Zataškavanje

dvaju

pokušaja ubistva

·

policajaca

· MUP-ovi

biografi

i kolege

iz policije tvrde da ga je pred rat

iz

Sa

ndžaka

u Sarajevo doveo

4

LllLI N l 13

- 20AUGUST 200I

na

Za dobre poznavaoce prilika u sarajevskoj policiji

to

je

više nego

prvorazredno i z n e n a đ e n j e ,

ali

za

aktuelnog

kantonalnog ministra

i

Alijansu za pro

mjene, posebno SDP, najbolje

rješenje.

Niti bi se

mnogo

pitao,

niti

miješao

u ministrov i svoj

posao,

a Alijansini

kadrovici,

posebno

njegovi

kafansko-ka

rtaški

jarani, mogli bi

mirno

da spavaju,

za

razliku

o

eventualnog

izbora

Munira

A l i b a b i ć a Munje,

najboljeg

poznavaoca

lika i djela mladih i preobra

ć e n i h

komunista. lako

postoji zahtjev

za

istragu

od antikorupcionog

tima OHR-a zabog u m j e t n i č k i h

slika koje su nestale iz

t u đ e g

stana u kojem je

P a p o v i ć stanovao,

ministru

P e ć a n c u

nije smetalo

da ga predloži za

v.d. policijskog

komesara

S

V

ozen

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


POLITIKA

I

DRUŠTVO

•

Zavrzlame ol<o tendera za izgradnju autoputa Jošanica - Podlugovi

Ako

je Komisija

za

p r o v o đ n j

postupka

tendera v e ć

raspisala

m e đ u n a r o d n i t e n d e r , a

nije

bila obavezna,

mo·

rala

je,

u tom s l u č a j u ,

poštovati

i

FIDIK me·

đ u n a r o d n e

propise

u

odabiru

najpovoljnijih

ponuda)

Nusret H O D Ž I Ć

ederalno ministarstvo za

promet i komunikacije i

Direkcija za ceste objavili

su e đ u n a r o d n i tcnder za

izgradnju prve,

11 S

kilo

metara duge, dionice

G o ~ ~ m i c a

-

Podlugovi) autoceste Sarajevo - Ze

nica, za šta su ponudili i oc.govara

j u ć u

tendersku dokumentaciju.

M e đ u t i m , kako smatraju u Bh. ko

nzorciju, koji su za

ovaj

posao

fo-

rmirale

č e t i r i

v o d e ć e firme nisko-·

gradnje u našoj zemlji (GIK

l

lidro

gradnja, GP Put,

Bosnaputei•i i ŽGP

- svi iz Sarajeva),

mimo

njihovih

o č e k i v a n j a i na iznenadenje

s t m č n i h

lica i svih onih koji

znaju kukva je

graditeljska sposobnost i iskustvo po

trebno

za ovakvu

vrstu posla, Direkci

-

ja i Ministarstvo,

umjesto

da u provo

đ e n j u

tenderskog

postupka

primijene

m e đ u n a r o d n e

standarde

u

odabiru na

-

jpovoljnijeg i z v o đ a č a

radova,

oni

cje

lokupni

postupak

improviziraju .

Jata

firma

bez

graditeljske reference

Iako su oni, tvrde u Konzorci

ju, Vladi FBiH dostavili najbolju

tendersku ponudu, Komisija za

raspisivanje tendera napravila je

niz

krupnih

grešaka u

p r o v o đ e n j u

tenderskog postupka.

Prije

svega,

izbrisan je

tenderski

uvjet kqji

se

zove

iskustvo

u

izgradnji

autoputa, koji

bi

svugdje

u s-vijetu bio

kvaliftkacioni. To

je

a m o g u ć i l n

da se

u

istu

ravan staveJata, kqja nije izgradi-

26

LJILJ N 13 - 20 AUGUST 200

I

la nijednog kilometra

autop111u

1u1i

bilo

lwkav

drugi objclw1, i 1. clin r c t u ~ . : t ' a

iza kojih je

pcdesclo.1.iut11š11j( 1s/:1w<.

1

0

pos/01.)ima

ove ·vrsle ,

:-.wji u : ; ~ w

p ć c -

nju

Konzorcija

u

o m e ~ . · knžc da ji:

ponuda Konzorcija povolj111ja i sa

aspekta imcrcsa

države.:. U 10111 l li-

slu

je

i nerazumnost

narul:ilae;1

pro

jekta z a č u d u j u ć a , jer

sc.•c

i/u 1111.·cs/llo1

koji drži

tlo

zuko111tos11 pos111plw odba

cio

bi pomulu prcd11zda Jala i

Slmx-

naca, p r ~ i c

svega

zalo što ]a1,1 iza se-

be nema iskuslvo

ni u urndc1u11

pula

11

mjcS11oj zajednici

,

a kw110/i 111c,/111wro-

dnih autocesta, a

poscbnoje

11jtlw<)a po

nuda

trebala

biti d b a č e n a

:::bog s ji

-

vog popusta od 18 pasi

o .

U

ko

ko Ko-

misija, doista, prihvati ponudu.late ·

i Slovenaca, opterclll budžet

Vla

de FBiH za IOposto poreza na pro

met i

us

l

uge

koje, prema

prop1:.ima

ove :zem lj

e, inozemni

i z , · o J a č i

ne

p l a ć a j u v e ć p l a ć a

Vlada, a

Lo z n a č i

da

je i njihova ponuda

za

Vladu

za

taj i;mos skuplja. U ponudi

Konzo

rcija u r a č u n a t o je tih l ) posto, ~ t o

n a č i

da oni

v e ć

kroz porez

d r ž a ~ i

v r a ć a j u 10 posto o:.tvarene

l ~ n a n : . i -

jske vrijednosti projekta.

Mada su u Konzorciju :.-prcmni

i na kompromis u smislu podjele

posla sa

SCT]alo111,

ali nikako pre

ma

principu koji

je

ponudila \'la

da, po kome bi

č e t i r i n a j j : 1 č i . . :

doma

firme niskogradnje, sa pedeseto:

godišnjim

č a k

i meduna:·od nim,

iskustvom bile u nujamnom odno

su firm i bez graditcljskog iskustva.

Vlada

je

naime, ponudi

la

kompro

mis da SCT Jata dobije glavni dio

k o l a č a izgradnju puta, a Konzorcij

da gradi objekte pored

trasi..:.

'

"1(1

je

11rade110 zato da se 01nogu

C:i

ko111pa11i)l

lwja

JC

nedavno fonnira-

1w

potl 11a:::ivo11t

.7

atu da

bude

uvede

na m.Jaj

posuo, ialw nema

potrebne

gmtl11eljske rejcrencc,

bilo

kakvo

islw·

stc·o 11a i::wad11ji autoputa niti uvjete

Ja

bude 1w11zcm;

icmi

parl/le1;

kako

je

to

tm:ic1w

u:11dcrski111

dokumenti

ma", ubj.:dcni

su

u Konzorciju.

Direkcija odbacuje

_optužbe Konzorcija

S

druge strane, u Direkciji za

ceste k a t e g o r i č k i odbacuju sve

optužbe Bh konzorcija o navodnim

improvizaci1ama u postupku pro

Yodcnja

tendera i odabiru najpovo

ljnijeg i z v o d a č a radova, t v r d e ć i ka

ko

su svi njihovi navodi neistiniti.

_U Direkciji

ne

osporavaju

njenicu da Konzorcij apsolutno

ispunjilva uvjete tendera i da su

ove

d o m u ć c firme apsolutno

ka

dre uraditi posao izgradnje dijela

autoceste Sarajcvo -Zenica.

Ali

na

č i n , kažu

u Direkciji, na koji poku

savaj u dobiti taj posao je nekore

ktan, jer je ponuda kompanij

eS T

Jata

i

po

rokovima, i po cijeni, i po

n a č i n u tinansiranja apsolutno po

\'oljnija. U Direkciji, dakako, i ne

spominju d<\

li

kompanijaSCTJala

ispunjava uvjete tcndera i da li, uo

p ć e , možt.:

uraditi

ovaj

posao, što je ,

i ekako bitna

č i n j e n i c a ,

jer je onda i

p r i č a

o navodno jeftinijoj ponudi za

11

miliona i

tv

rdnja da

ne

postoji

bruto i neco ponuda,

i s t a

ubleha.

Komisija

za

p r o v o đ e n j e

postu

plw 1c11dera u l u č a j u

izgradnje

auto-

ceste Sarajevo - Zenica nije ni bila

obavez

.

na raspisati

m e đ u n a r o d n i

te

nder. Ali

kada je to v e ć

uradila,

onda

je

morala

poštovati FID K m e đ u n a -

rodne

propise), pa

bi,

prethodno

utvrdivši

podobnost i z v o đ a č a , dakle

dokazana iskustvo

na takvim

poslovi

ma,

v e ć

lada

odbacila

ponudu kompa

nije

S TJala. Mi

ne

osporavamo

re

fere11tnost Jatinog

strateškog

partne-

ra ,

ali

je Komisija

morala znati za

sudski spor protiv

Slovenijacesla

zbog

neizmirenih dugova sarajevskom

Unioninvestu ,

objašnjavaju u Ko

nzorciju i dodaju

daJatu

nisu htje

li prihvatiti u Konzorcij upravo

s t r a h u j u ć i da

zbog njenih loših re

ferenci ne otpadnu na tenderu

Zbog svih zavrzlama i grešaka

u postupku

p r o v o đ e n j a

tendera,

Konzorcij je uputio pismo svim fe

deralnim ministrima s nadom da

oni

n e ć e

dozvoliti da i Vlada pono

vi greške Komisije.

Ako je ovo zakonito

šta je

onda korupocija

Povoda za spekulacije, koje su

se u javnosti pojavile, o umiješa

nosli vlasti u zavrzlame oko provo

đ e n j e postupka tendera, dao je mi

nistar M e b m e d i ć iznenadnom

odlukom

da

koristi godišnji

odmor baš u vrijeme

n a j j a č i h

tala

sanja oko lendera, ali i sam federa

lni premijer Alija Behmen:

Premijerova tvrdnja kako

Bh.

konzorcij n e ć e

biti

a o b i đ e n u

izgradnji

autoceste od Jošanice do

Podlugova,

niti u Lom

poslu

imati n a j a m n i č k u

ulogu , doista nije nikakva utjeha

konzorciranim

d o m a ć i m firmama,

koje

uz

najpovoljniju ponudu na te

nderu posjeduju i izuzetno o ć n u

g r a đ e v i n s k u

operativu, te po gradi

teljskim, konstrukcionim i isku

stvenim referencama,daju najbolje

garancije da

ovaj

vrlo ozbiljan i

zahtjevan posao uraditi kvalitetni

je, jeftinije i brže-od S T

Jate.

Svojom dvosmislenom izjavom

kako izgradnja

ceste

treba da bude po

-

slovni d o g a đ a j koji treba da otvori o č i

svijetu da sami znamo

korektno raditi

na

ovakvim investici.<mim

poduhvati

ma, premijer

samo

podgrijava sumnje

u

zakulisanost radnji

oko

tendera ,

tvrde u Konzorciju, uz objašnjenje

da je najbolji primjer šta n a č i kada

se

neki

t r u č a n

posao povjeri nere

ferentnoj firmi, havarija na objektu

Dispanzerskog centra u S k e r l i ć e -

voj gdje je glavni

i z v o đ a

radova

bila

l o v e n a č k a

firma Geoprojekl.

Ostaje nam samo da pretposta

vljamo šta

se

dogoditi, ako,

ipak, Vlada prihvati prijedlog Ko

misije i posao povjeri kompaniji

S TJata.

U tom s l u č a j u , sigurno

je, u Konzorciju n e ć e sjedit i

skrštenih ruku. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


V

POLITIKA I DRUSTVO

samo nastavak sukoba. Nije

to

ni

Muhidin l i ć , tešanjski kadar i po

m o ć n i k u Ministarstvu pravde, ko

jeg "gura" obi Ekrema A j a n o v i ć a i

time mu, navodno,

u z v r a ć a

usluge iz

vremena kada

je l i ć

bio šef vojne si

gurnosti a A j a n o v i ć e v sin ubio teša

njskog hirurga H a d ž i k a d u n i ć a Naš

izvor

se

boji da objavljivanje ime

na najpogodnijeg kandidata "drugo

j" strani dati vremena da izlobira

protiv njega i zato ne želi da

ga

ime

nuje. 'fajanstveni kandidat je,

kaže

samo toliko, radio

u

Zenici, prijatelj

je

sa

S i l a j d ž i ć e m

i uživa njegovo

ve

liko povjerenje, i u državnim organi

ma je visokopozicioniran,

V

Sta

se

b jeli

u gori

zelenoj?

Drugi

izvor,

pak, kaže

da

se

Ga

l i j a š e v i ć e v

obi unutar SBiII, potpo

mognut utjecajnim v a n s t r a n a č k i m

lj

udima

medu

kojima

se

n a j č e š ć e

spominje zamjenikministra Kanto

nalnc bolnice i

b u d u ć i

šef

u d u ć e g ,

i prvog u BiH, Centra za humanu

reprodukciju,

Ermin

e h i ć ) slomi

u obilascima partijske baze u Brezi

i Visokom. Kojem

se

baza priklo

niti carstvu,

A j a n o v i ć e v o m ,

Kule

n o v i ć e v o m ,

G a l i j a š e v i ć e v o m

ili ne

kom r e ć e m , vrlo teško je procijeni-

ti.

G a l i j a š e v i ć e v

obi je,

č a k ,

u je

dnom trenutku bio spreman da pre

govara

sa

SDA

o, sa

njene strane,

p o n u đ e n o j

opciji reprezentativne

vlade. l1 tu svrhu se sastao u Jelahu

kod Tešnja sa predsjednikom Ka

ntonalnog odbora SDA smetom

A v d i ć e m .

Putem izaslanika - lobi

sta obavljeni su razgovori i u Zcnici

sa predsjednikom z e n i č k e SDA Ha

risom M a š i ć e m .

Sve

zbog toga što

su

mislili da za premijera mogu Jo-

bi

ti direktora "Metalnog" Jr.

Ahmeta H a d ž i p a š i ć a , č o v j e k a sa

izvanrednim s t r u č n i m i ljudskim

backgroundom, kojemu je jedina

falinka što nije r o đ e n i

Z c n i č a n i n

i kojega je SDA na prethodnim

izborima ponizila,

s t a v l j a j u ć i ga na

15. mjesto na listi, iza mnogih apso

lutnih anonimusa, a u t e n t i č n i h

Z c n i č a n a . Kako su pregovori, o č i

gledno, iz nekog razloga propali,

lo

bisti nekorumpiranog Galeta su po

kušali H a d ž i p a š i ć a nagovoriti da

promijeni dres i na taj n a č i n posta

ne premijer. Sasvim o č e k i v a n o , on

je

to odbio, uz obrazloženje da nije

od tih ljudi, bez obzira na to što se

SDA nije baš viteški prema njemu

ponijela.

I

tako je najpovoljnija

va-

_

rijanta za premijera, došla iz tabora

nekorumpiranog Galeta - propala.

Ako je prema jiljanovim izvo

rima, novi premijer dolazi iz za

sjede. •

8 UILJAN •

13 - 20 AUGUST 2001

V

Ermin

C e h i ć ,

siva en1inencija z e n i č k e p o l i t i č k e scene

K u l e n o v i ć je smijenjen zbog s ebe

a ne zbog nekog drugog

Č E i i l Ć : Alija K u l c n o v i ć i Ilamdi

ja

K u l o v i ć

optužuiu me za prijate

ljstvo, utjecaj,

za c.lobre

,·ezc u me

đ u n a r o d n o j

zajednici.

K u l c n o v i ć

kaže da imam dobre veze sa 1

DZ

om, K u l o v i ć dn imam jako dobre

veze u SBill, drugi kažu da imam

jako dobre veze

sa

predsjednikom

SDA

J v 1 a š i č e m

predsjednikom

Kantonalnog oJbora SDA sme

tom A v d i ć c m , pa sa Džcvadom

G a l i j a š e v i ć c o l . . . To

JC t a č n o ,

imam jako dobre

veze

sa tim lju

dima i ponosim se time. Novi sef

OSCE-a Beecroft,

u

intervjuu koji

je dao Ljiljanu,

kaže

o p o l i t i č k o m

utjecaju i

p o l i t i č k o j

utakmici: "

Naj-važnije je u p o l i l i č k o j ulakmici

uvjeriti što ·

više

ljudi u

svoje

stuv<rve.

Svi mi imamo prilike rnzgonirati

sa ljudima i iznosili s,·oje

srnvove.

Neko

je

u tome

više u:spje:;an

,

ne

ko

manje, ali ako se pa;djivije sa

gleda

sve

što mi impu tim ju, vidi

da je to jedan vrkl šarolik skup ko

ji

je

teško objediniti

oko

jedne ide

je,

ali

da imam dosta

prijatdja

i da

mi ljudi vjeruju, to je ta

no.

Dosta

mi stvari znaju imputirnti, kao,

naprimjer, da

v i ~ e

preferiram

a m e r i č k o j opciji itJ.

J'v1eJunaro

dna zajednica

je

šarolik

:skup

ljudi

sa r a z l i č i t i m interesima. Ljudi gri

ješe kad misle Ja oni štite naše

interese. Oni, uglavnom, štite

svo

je

interese a

j c l i m i č n o

i naše koli

ko -to

njima treba.

.Ja sam

pristali

ca.tezeda mi treba da o J l u č u j e m o

o svojoj sudbini

a

ljude iz meJuna

rodne zajednice trebada koristimo

za

savjetodavne funkcije .

Kakve su

vaše veze

sa Barbarom

Co

ntini ?

Č E i i l Ć :

To

je

teza koju

K u l e n o v i ć

uporno pokušava da prnturi u

ne

m o g u ć n o s t i da shvati da je smijl.

njen radi sebe, ne radi

nekog

dru

gog.

Barbaru Contini znnm sasku

pštinskih zasjedanja, dva-tri puta

sam

je

vidio. Bilo mi

je

jako smije

šno kada sam p r o č i t a o u vašem li

stu da spomenuti gospodin

kaže

kako

se

kaJrovske premetaljke u

Kantonu rješavaju p o m o ć u nje.

O č i t o je

to

golemo nepoznavanje

. n a č i n a rada u mcdunarotlnim

organizacijama. Nem;i horizonta

lnog miješanja

u

radu m e đ u n a r o -

dnih organizacija,

v e ć

samo u

\ C-

rtikali. Iznosio je m:ukusne pri- ·

mjedbe koje ne bih komentirao.

Ermin

Č e h i ć

On

je smijcnjen

zbog

predizbo

rnih govora (liarisa S i l a j d ž i ć a ,

op.a.) u SBiII, z v a n i č n o , koji su

u p u ć i \ a l i

na nestanak entiteta. Što

je najhitnije, to je jedno od najbo

ljih rješenja za BiII i

to se

kat

tad oswariti, ali situacija je sad ta

kva

k<ikva jeste.

Kakve su

veze sa

G a l i j a š e v i ć e m ?

Č E H I Ć : On je

moj

prijatelj. To je

č o v j e k

koji je

u stanju jasno arti

kulirati svoje stavove, o v j e k sa do

sta \'eza i utjecaja u Stranci.Zna se

boriti, istina ne baš uvijekmetoda

ma na koje su navikli salonski

po

l i t i č a r i , ali

p r i l i č n o

efikasno.

Pomažete li

mu

u rješavanju kadrovske.

križaljke

ili premetaljke, kako Vi

to vO :

lite kazati?

Ć E H I Ć :

Ja sam zamjenik

di.re

ktora Kantonalne bolnice i jedi

na moja želja je da se posvetim

medicini. Narodna kaže,dukat u

kolo, pet iz kola. Nisam spreman

da

se u k l j u č i m

u

to

p o l i t i č k o

ko

lo, jer smatram da ih ima dov9-

ljno koji mogu d< se bave politi

kom. Vidjet ć e t e da je Herceg je-·

dan umješan

p o l i t i č a r .

Nažalost,

do

sac.la je

radio, uglavnom, sa

- vatrogasnim aparatom; d o ć i ć e

vrijeme da

se

radi i d r u k č i j e .

Ne propuštate niti je iu

sjediicu

Sku

pštine Kantona, iako niste

ti

savjeblkni

p o l 1 1 0 Č n i ( ni zamiril

u

bilo ko;ein

starstw, iako

niste p o f i t i č k i organ ziran?

Č E H I Ć : Ispravio bih vas·.

N i ~ a m

bio na svakoj Skupštini

1

ali .sam

bio

IHI

tri Skupštine koje su ra

spravljalt: o problemima zdra

vstva, jer sam, kao zamjenik di-

rektora Kantonalne bolnice, du

žan da prisustvujem.

Na

posljednoj

ste

sjedili z m e đ u Josipa

Pojavnika i Nike L o z a n č i ć a a Vlada je

izabrana

o d l u č u j u ć i m

glasom L o z a n č i

ć a , a u SDP-u su

kazali

da ne bi

nipo

što

sa HDZ-om

'kao ni sa SDA?

Kakva

je Vaša uloga u tome?

Č E H I Ć : Jako me č u d i da me ne

pitate zašto sam na pretposlje

dnjoj sjednici Skupštine sjedio

neprekidno

do

Harisa M a š i ć a ...

•••Zašto ste sjedili do Harisa M a š i ć a ?

Č E l i l Ć :

Zato što smo prijatelji.

Sada me pitate zaštosjedim do Ni

'ke

L o z a n č i ć a ?

Upamtit to, pa

i d u ć i put sjediti sam, ali pono

sim

se

time što je o z a n č i ć

moj do

bar prijatelj. d l i č n o ste primijeti

li

da su premijer i Vlada izabrani

o d l u č u j u ć i m

glasom HDZ-a. To je

u svom probosanskom govoru

objasnio sam

L o z a n č i ć ,

kada su se

mnogi Bošnjaci koji ,su sjedili u

Skupštini - postidjeli.

Da li

bi

že·

jeli situaciju kakva je u Unske-sa

nskom kantonu, p o l i t i č k u trakavi

cu u Srcdnjobosanskom kantonu,

Esmeraldu u H e r c e g o v a č k o - n e r e

tvanskom?

L o z a n č i ć je

to fino

objasnio: ovaj kanton treba Vladu

i izjasnio

se

i na

ovoj

Skupštini i

s a o p ć e n j e m da je Vlada imala nje

govu

podršku, a sada

je

- nema. Na

kraju,

vaš (? ,

op'.a.)

i

moj prijatelj

Dževad G a l i j a š c v i ć ·se fino izja

snio.

I

povjerenje je potrošna roba.

U materijalu koji je na više stranica

došao, maltene, u sve

redakcije

u Fe

deraciji, stoji mnogo ružnih stvari o

Vama,

i

procesiranih na Sudu

i

onih

u

kojima bi moglo biti i

elemenata

za kri

v i č n o

gonjenje?

Č E l l l Ć :

K u l e n o v i č

je uložio puno

truda da

to

dostavi svim redakcija

ma i mjestima za koje je smatrao

da treba

to

uraditi. Moram r e ć i da

sam od jedne redakcije prošao

ri

goroznu kontrolu sa novinarima.

Obilazili smo sve, od Bolnice do

o d r e đ e n i h institucija. Jedna vaša

kolegica

je

potrošila

Š St

dana da

sve

to

r o đ e .

Ja sam, uostalom,

za-

.

hvalan

K u l e n o v i č u , š r o i n e

reklami

ra besplatno i od'riiefie ,pravi. je·

dnog

od

n a j m o č n i i i h ljudi

u K.a-

nronu1

jer

on

je

uviiženi

.

o l i t i č a r

i

utjecajan č o v j e k , i kad on to kaže,

vjerovamo nešto ima uome. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


Otvaranje tabu-tema b o š n j a č l < e

p o l i t i č l z e

i društvene stvarnosti,

·kao preduvjeta za povratalz u b u d u ć n o s t

l

l l

t

Fatmir L I S P H I Ć

o š n j a č k o društvo 1e u

dominantnoj vecin1

poderano

na dva

zape

č a ć e n a svijeta. U je

dnom

žive

samoime

novani vlasnici b o š n j a č k o g

b i ć a

č i j i

je hendikep što ne vide dalje

od

ideološke infrastrukture

SDA. Za njih

su

b o š n j a č k i

inte

resi

paralelni sa vizijama

SDA,

uleme

i drugih

stvarnosnih

l si.

m b o l i č k i h

znakova

b o š n j a č k e

politike u posljednjoj deceniji.

B o š n j a č k a pitanja time

se

validno

mogu razmatrati samo u njiho

vom

krugu, jer svi drugi nemaju

licencu da se bave

tim misiona

rskim

kujundžilukom.

Taman

posla da Bošnjaci sa mendžuhama

u

uhu, u farmerkama i

patikama,

ili

sa

flašom piva, razmatraju bo

š n j a č k a

pitanja

Logika

vlasnika bošnjaštva

skrhava

se

u d o d i n ~ s

r e a l n o š ć u .

Jer, kakvo je

to dušebrižništvo

nad

narodom ako

se o d r i č e m o

ogromnog

broja

Bošnjaka koji su

po opredjeljenjima

d r u k č i j i

od

propisane

mjere?; kakvo

je

to mi

·sionarstvo ako naciju zatvaramo

u ·

k u č e n o s t odabrane p o l i t i č k e

stranke?;

kakva je

to

ć o r a v a

ambicija

ako se,

uprkos galopira

j u ć o j

razgradnji

b o š n j a č k o g b i ć a ,

još vrtimo u sterilnim, kapituli

ranil ll, historijski klonulim obra

scima promišljanja

b o š n j a č k e

strategije?

Pa

i da jeste

bošnja

č k i

narod

na zelenoj

grani, bilo

bi

sumanuto

odricati

pravo

sva

kome Bošnjaku da s

punom

slo

bodom

sudjeluje

u promišljanju

b o š n j a č k e stvarnosti. A da pri

to

me

ne bude

nacionalista To

je

imperativ na

kome

se

gradi pa- ·

triotska stabilnost

nacije . Samo

je

u Bošnjaka

patriotizam

ukalu

pljen

u s t r a n a č k i , ideološki

okvir, od

kojeg,

pokazalo

se,

ne

ma

nikakva haira.

Pogotovo

da

nas,

kad

se

b o š n j a č k o

b i ć e

rasipa

u

truleži zagubljenosti,

besci

ljnosti, u

usisavanju

divlje globa

lizacije i svake vrste socijalnog

zla, od o p ć e h u r n a r i s t i č k e bezo

s j e ć a j n o s t i do p o t o n u ć a rn iadi h

u pakao alkohola i droge.

B o š n j a č k o

antibošnjaštvo

Smjerne ideološke hladm·ine

medresa

ili

muftijstava

obne\ idje

lc su na

u l i č n u

·stvarnost; lamoilnji

dizdari

naše uparložcnos1i strah

od b o Š n j a č k e

r a z l i č i t o s t i

l i j e č e

prezirom, umjesto da razumiju

svoju odgovornost prema bošnja

č k o j

d j e v o j č i c i

č i j e

jutro

p o č i n j e

heroinom,

ili b o š n j a č k o m d j e č a k u

č i j i se dan završava u

alkoholnom

brlogu;

u

odnosu

na 1999.

godinu

maloljetna dclikvencija nam

je po

rasla za 240 procenata. N e m o g u ć e

je danas zvati se k i č m o m b o š n j a č h c

duhovnosli a biti izvan stvarnosti,

biti

usmjeren na one koji

svakako

razumiju

sve što treba

da razumi

ju;

najlakše je

uputiti prezir pn:

ma bolnim

t a č k a m a b o š n j a č k e

stvarnosti, a najteže razumjeti

i

pokušati ~ k c i j o m p r c v a z i ć i vlast i

tu

odgovornost za

rapidni suloni

zam duha u Bošnjaka. Da bi

se

išta.

pomaklo

s t a č k e

umiranja, n1

lja

izmijeniti

strukturu

s h v a ć a n j a

aktivno

otvoriti b o š n j a č k a

pitanja

i ·podstaknuti sve one koji žele da

sudjeluju u promišljanju, a time i

rehabilitaciji,

o š n j a č k o g

b i ć a .

Spomenuli smo na p o č e t k u

p r i č e

i onu drugu

z a p e č a č e n u

stranu

b o š n j a č k o g

svijeta. S te ve

ć i n s k e strane,

koja je

danas

uzva

mpirena opijumom n e p o s t o j e ć i h

promjena, n e m o g u ć e

je

o č e k i v a t i

alhivan odnos prema promišlja

nju b o š n j a č k i h pitanja. Zalud vje

rovanje

SDA

da im

se nekad

vratiti

ti prebjegli b i r a č i ,

urpkos

tome

što

ć e r n z o č , a r e n j a

.fildia-

nskom

Alijansom

biti još dublja i

g o r č a . V e ć i n a

Bošnjaka srlja

u kla

nce

obmane, v j e r u j u ć i

Ja

je

bijeg

od

sebe

k l j u č mirne b u d u ć n o s t i .

Uzrok je

u traumi, u

pometnji,

u

i z v r i j e đ a n o s t i ,

u

isprepadanosti,

a

medijske sapunice

i laž o

prospe

ritetu BiH č i n e se kao adekvatan

sedativ

za

miran život, ma koliko

Sa protokom mrtvog vremena b o š n j a č k a

k o n ~ l i k t n a

pitanja rastu poput tumora koji

crpi .

snagu iz naše

preostalosti i guši

vita·

Ine

funkcije

života. Za koju deceniju n e ć e

.

biti lidera i

opcija

oko kojih se dijelimo a

od toga da li ć e m o

danas

p o č e t i

razgovara·

ti i

miriti se ovisi

- h o ć e

li

biti

nas. Bo·

š n j a č k i

imperativ je

da se što prije dosegne

ideološki neovisan sud o sebi jer mnoga ne-

.

razjašnjena

pitanja

razaraju željeno jedi

nstvo oko temeljnica nacionalnog

bitka

· · V·-·. .

•

/

„_ /

l /

..

..

LJD .JAN

.'ii 13 - 20

AUGUST

200 I ·

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


POLITIK

I

DRUŠTVO

I

da traje. Kroz naše živote je protu

tnjao toliki koncentrat drame, da

je to previše i za jednu epohu, a

kamoli za hudi ljudski život. Ide

ološke centrale

tzv.

demokratskih

promjena do sapunskog k i č e r a j a

forsiraju nešto

č e g a

nema, što je

n e p o s t o j e ć e

u

odnosu

na

p o l i t i č k i

realitet u kome skapava multi

e t n i č k o b i ć e BiH. P a n i č a n bijeg

Bošnjaka od SDA nije uzrokovan

kvalitetom alternative, uvjere

njem da se ne može opstati na kle

ronacionalnim premisama; i da je

kleronacionalizacija b o š n j a č k i h

interesa

u z r o č n i k

svekolikog stra

danja. Sada je to jedna druga kra

jnost. Vjero\latnije je da bošnja

č k o

b i r a č k o

tijelo dublje srljati u

anacionalnu anarhiju i

apatiju

negoli vratit i se staromodnoj, ne

reformskoj i tromoj opciji SDA.

T o č a k

vremena

je

otišao naprijed i

SDA bi ga,.eventualno, mogla su

s t i ć i korjenitom reformom i rede

finiranjem

v e ć i n e

znakova svoga

identiteta i oblika djelovanja.

Validnost

deflnltlvnih istin

Rješenje b o š n j a č k e revitaliza

cije time ne treba tražiti ni u je

dnom ni u drugom p o l i t i č k o m

opredjeljenju.

I

jedna i druga po

l i t i č k a vizija zaziru od poniranja

u

b o š n j a č k u

stvarnost: SDA - zato

što je kao stranka imanentno su

protstavljena b o š n j a č k o m

jedi

nstvu; SDP- zato što bi o š n j a č k a

samrtna stvarnost demistificirala

i uzi ju o reintegraciji

iH

i rehabi

litaciji m u l t i e t n i č k o g bh. društva.

K r i t i č n a masa Bošnjaka, pokazalo

se, u SDA ne vidi garanta stabi

lnosti i prosperiteta. Ni vidi ga vi

še ni u Alijansi. Č i n i se da postoji

strah od s t r a n a č k o g t u m a č e n j a

nacionalnih interesa. Spoj bi tre

balo tražiti u m o g u ć n o s t i otvara

nja n a d s t r a n a č k o g i nadideolo

škog

b o š n j a č k o g

dijaloga, kojim

bi se oblikovala i usmjeravala po

l i t i č k a

stvarnost.

B o š n j a č k i narod danas

je

na

lik

na

konfuznu matricu

SDP-a,

stranke koja nema snage da se ra

z r a č u n a

sa svojim kriminogenim

slabostima, sa vlastitim mangupi

ma, jer smatra da bi tako dodatno

oslabila, a ne o j a č a l a svoje pozici

je. To

je

psihologija zubobolje. Da

li

pretrpjeti

j a č u bol i

biti

rahat,

ili sputavati bol, o d g a đ a t i nemi

novne, a time otvoriti prostor ši

renju

bolesti? Svaki bi l jekar pre

dložio prvu varijantu, ali

bi

rije

tko koji

bolnik

smogao snagu za

racionalan postupak.

Danas nam se č i n i da bi nas

otvaranje tabu-tema

b o ~ n

a l : k t : po

l i t i č k e i društvene stvarnosti mo

glo odvesti u dublje razjedinjenje i

pometnju. Tim prije što ·nckt: ta

bu-teme

v e ć

imaju agitpropovsku

dimenziju uobl č e n i h i dcfinil

ivnih

istina. Zaboravljamo blisko isku

stvo Titovog režima,

;ijt:

Ml ideolo

ške definitivne

istine

postale

ma

1e-

rijal

za

potpalu; na p o v r ~ i n i budu

ć n o s t i o(p)staju neovisni i neoplt:

r e ć e n i sudovi o onomc

~ 1 0 je

i ka-

ko je bilo. Bošnja(;ki imperativ je

da se što prije dosegne idt:ološki

neovisan sud o sebi, jer mnoga ne:

razjašnjena pitanja razaraju žcl je-

no jedinstvo oko temeljnica

1rnci-

onalne bitnosti.

t_varanj_e historijskih ·

ne)sporazuma

Ovih dana u Oslobotlenju izlazi

feljton Nadežde G a ć e Sudbo11orni

dogadaji u

kome Adil Zulfikarpa-·

š i ć izmedu ostalog, pripovijeda i

o pokušaju historijsko1:

sporn::; i-

jevan_ia sa Srbima. Zul

t'

ikarpašit

je o tome nt:davno govorio sa

Enverom S e l i m o v i ć u

illL

c1

j u

BHT-a. Dakle, da li ic moglo d o ć i

do

Histo1ijskog

spora

z

umu

: .a

Srbi

ma? Ili je bilo prekas

no?

hkja

~ t :

pojavila u p r e d v e č e r j e konflikta,

podosta nakon vezivanja predi

zbornih zastava SDA

i

IIDZ, ka

da su Bošnjaci

v e ć

bili svrstani na

jednu stranu u s-h sukobu, pn č a k

i ratovali za

Pranju T u đ m a n a .

Dakako, o š n j a č k i kroa:izam jc u

Srba proizveo uvjcrcnj t: da

:-.u

im

i Bošnjaci ncprijatelJi. Sta bi se

desilo da je b o š n j a č k i puk 1990.

bio usmjeren na vezivanje zas\a\'a

sa Srbima? ( ~ i m e bi :,c tada hrani

la č e r n i č k a :;trnst? Logika kazuje

da je Bošnjal:ki i muslimunski

interes bio na istol:noj strani, u

uvezivanju sa muslimanima Sa

ndžaka, Kosova, Makedonije. U

BiH

su

Bošnjaci i Srbi c:inili v e ć i

30 LJR JAN li 13 - 20 AUGUST 200 I

nu u više od stotinu o p ć i n a , a Bo-

šnja1.:i

i Ilrvati tek u nekoliko.

Ako

v e ć

nije mogla ostati neutra

lna,

Ja

li je

b o š n j a č k o m u s l i m a -

nska snaga bila na istoku ili na

zapadu naših prostora? Svikli

smo na postavku da su agresija i

genocid pripremani godinama

prije. Da li

je

to baš tako? A gdje

jt:

priprcmana hrvatska agresija

na l3ill? iYložda problem treba

pro,matrati iz pozicije kasnih osa

mde:setih, kada se srpska mržnja

mogla l i j e č i t i b o š n j a č k o m voljom

za slavenskim zajedništvom. Mo

žda? Ova pitanja jesu intrigantna

za

raspctljavanje

č v o r a

bošnja

č k i h lutanja, ali intrigantnija

za

pozidoniranje f u t u r i s t i č k e

strategije. Zašto Bošnjaci nakon

svega ne

bi

mogli

u č i n i t i

zaokret?

Nt:suJcni llistorijski

sporazum

sa

Srbima i <lanas je aktuelniji nego

propalo

p o l i t i č k o

savezni.štvo sa

IIrvatiina. Bošnjaci treba da se

vraLe

u pola BiH, u aktuelnu Re

publiku Srpsku, a lamo nema ži

vota bez pomaka ka bliskosti. Na

p o s t o j e ć i m

postavkama nemogu

je

i brinuti se za b r a ć u u Sa

ndžaku. Postoji mnogo razloga da

>e razmatra ovo pitanje.

jcdnu

od tabu-tema i n i i, ka

ko neki kažu,

c l e r i č n o

rnedunaro-

,. dno priznanje Bi . Zašto e t e r i č n o ?

Nakon izbora 1990., pobjedom i

koalicijom nacionalnih stranaka,

suvacnitet

je sa r a d n i č k e klase

prešao na konstitutivne nacije.

Da su pobijedile g r a đ a n s k e stra

nke, ili da je

s a č i n j e n a

koalicija

SDA sa grndanskim blokom, su

\'ereni1e1 bi bio na g r a đ a n i m a

Bill. Ovako je SDS bio nosilac le

gitimiteta srpskog naroda; SDS

je

p r e g l n ~ a n

u Parlamentu BiH

prilikom donošenja Odluke ore

l'crendumu. Neki a n a l i t i č a r i kažu

da

je

timc preglasan srpski narod

~ t o

je

u Jaljem slijedu ratnih do

gadaja pred

m e đ u n a r o d n o m

zaje

dnicom legitimiziralo S-DS-ove

zahtjeve za srpskom državom u

BiH. U ovom kontekstu vrijedi

promišljanje ideje da se, na tala

su

Odluke o kostitutivnosti, uki

nu nacionalne stranke odnosno

da sve stranke u BiH moraju ima

ti ravnomjeran m u l t i e t n i č k i sa

stav izbornih listi .

U

ovom

gubi

t n i č k o m č a s u Bošnjacima bi na

jviše odgovaralo ukidanje naci

onalnih stranaka

i preseljavanje

nacionalnog aspekta u domove

naroda, i u nevladine

n a c i o n a l ~ e

institucije.

Bošnjaštvo

i antifašizam

Kao što se onomad politika

SDA opirala reinauguraciji bo

šnjaštva, tako se i dan-danas drži

podalje od a n t i f a š i s t i č k e tradicije

BiH. Ideja bošnjaštva je u Tuzli

1992. i 1993., od glasila SDA Zmaj

od Bosne p o i s t o v j e ć i v a n a sa

tništvom", "jugonostalgijom" itd.

Valjda samo zato što l u č o n o š e bo

šnjaštva nisu bile iz SDA. Negaci

ja bošnjaštva bi, kao i negacija

antifašizma,

z n a č i l a

negaciju veze

b o š n j a č k e m u s l i m a n s k o g naroda

sa BiH.

N e m o g u ć e

je pozivati se

na ideju BiH, a nemati vezu sa ko

rijenima bh. državnosti, koji

sure

habilitirani ZAVNOBiH-om, kao

krunom z a j e d n i č k o g antifašisti

č k o g otpora bh. naroda idejama

fašizma, endehazije,

č e t n i š t v a

itd.

Pa valjda je i

b o š n j a č k a

borba za

slobodu inspirirana ant fašisti

č k i m

i h u m a n i s t i č k i m motivima,

što joj

o m o g u ć a v a

da bude slje

dnik historijskog argumenta? Sta

mpedo komunizma, koji je

i ~ e o l o

gizirao i prisvojio nadideološku

a n t i f a š i s t i č k u borbu za opstanak,

ne bi smio biti razlog da se odre

knemo svoga č a s n o g doprinosa u

svjetskoj pobjedi nad fašizmom.

To

je

najubjedljiviji dokaz našeg

sudjelovanja u svjetskoj historiji i

glavni argumen t za ostvarenje na

cionalnih ciljeva

b o š n j a č k o - m u s l i

manskog naroda.

Nakon desetaka hiljada ljudi

bez.kojih smo ostali u s&h genoci

du i u postdejtonskom e t n i č k o m

č i š ć e n j u , nama se, Bošnjacima, ne

gubi nijedan č o v j e k . Mirno okre

ć e m o glavu od desetaka hiljada

Bošnjaka koji su hipnotizirani

li

kom i djelom Fikreta

A b d i ć a .

Ovi

ljudi žive u opsesiji da se kritize

rski suprotstave

b o š n j a č k o m

pro

speriletu i revitalizaciji BiH, jer

samo tako mogu pravdati sve što

se i njima i nama dogodilo. Za

ko-

ju deceniju

n e ć e

biti ni Fikreta ni .

Antifikreta, a od1toga da

l ć e m o

p o č e t i razgovarati, i miri ti se, ovi

si - h o ć e li biti nas. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


m

snaga

odgovarao za

bombardiran1e · emaike

za

Pustinjsku

oluju

Foto: Mediha

Ž I V O J V I Ć

J ~ J I L J A N

13 -

2 AUGUST 2 1

3

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


V

POLITIK DRUSTVO

Misl

im da je u tom s

mi

slu

i n j e n jedan ružan i nepotre

ban gest, prije svega, n

ije

trebalo da se desi, a da li slu

a j n o

ili

namjerno,

de

sio se.

Mi slim, nije trebalo da se ha·

pse istog dana kad se

dono

si

presuda generalu

Kntla.

za

n a j v e ć i

z l o č i n u Srebrenici.

To, hajde da kažemo, dešava·

nje za jedan dan,

ljudi

su

po

vezali, njihovo hapšenje je bi·

la

spektakularnija vijest nego

š

to

je osuda generalu

Kr

sti·

ć u .

To

su zreli

ljudi

koji

su

znali odbraniti ovu zemlju ,

oni

bi se bez ikakvog problema

javili i branili pravdu i istinu u

Haagu. Njih nije

trebalo ha

psiti,

oni

bi došli

sami.

Tako

da u k l j u č u j u ć i to, u k l j u č u j u ć i

i

onu

konferenciju za štampu,

koja nije trebala, više je ima

la

·kontraproduktivnog u sebi

da pokaže

da

je ova zemlja za

to da

se z r u č u j u z l o č i n c i ,

jer

su samo

oni

i z r u č e n i

od

orga

na

državnih institucija, a

svi

ostali su uhapšeni

od SFOR-a

i

privedeni Haškom

sudu

3 LJILJAN B 13

• 20 AUGUST 200 I

stranama, odn 1sno d11dm ·

i111.1.

Bil

I

ht

trebala da hude PL"ta 1.cml1a

Annija

Bi

Hsigurno je

bila jedina vojska

u

BiH

koja je još u toku rata sankcionirala pojedine

o č i n a , recimo, ubistvo dvojice fratra

u Fo jnici, č a j

Kazan

i

ili

porodice

R i s t o v i ć .

N<H <\\ l\O.

Jlol\<ll I

J:ln1 o1 l:l Je 11 1šc

državnll ruko\'odslvo 1 , m · o d ~ 1 \ ' o

Armije Bill

S\'C lO

prcduz11nalo, 1 . 1 1 a 1 u ć i

da

p r o ć i

rnt

i da

L\

:

1reha11

odgornralt

u

tom

smislu. Orugo,

1111

~ m o znah da,

ako se borimo za Bal

I,

ne

mužL

mo

d.1

bu

demo isli

kao

uni,

1cr

1111 smo

se

honli da

svi

ostanu u

B1l

l, a oni horilt da ne

bude Bil I i da u njoj 111 : blllk onih koji

nisu

nj

1h0Ye \'jer.: 1nat:ijc.

fo

SLI

r:1l'lik1:.

i te

ra;:l

i

ke

lrl:ha potcrl;ll i kad

jc

rijd

u o p ć e o historijskoj, ljudskoj i s\·akoj

drugoj odgovorilost i. (i lcdaj i kroz

historiju, znamo da \'Ojnit:i z zcmalia

koje su se borile proll\' foš1zma,

k.to

sin

se

borila t\rmija Btl I, nisu udgm·arali .

znam da

je

n1.:k1) iz

sa\'cz1

;i\:k1h na-

ga iz Drugog

S\'Jetskug

rata, 1pon:d

lra-

ho\'itog

humhardirn111a :-\1cn1'lt:

kc, na

kraju rnta odgm·ar.w, da

Je

110.:ko odgora

rao zbog Puslt njskc

lll

U

je, da

11:

no.:

ko

odgova.rao zhug I lirosimc i Nagasakl)a ..

Mislim da je u\'O 1cdan p o l i t i č k i pl'l:l>C

dan. Ja ponosno mogu r e ć i da

su

1rm ija

RBiII i njcno rukovodstrn,

u k l j 1 1 \ : 1 ~ j u ć i

s\'\: njl:nt: komandirl:

1

kom.an.l,ulle, u<:i

nili maksimum da m: dode Jo 1n·anši

znrn, a moictc zna11 koliko

jt;

napora'

t_

:balQ u č i n i t i

kada su

1Jud1

rrogonjcni,

kac.la

im je S\'e zapaljeno, poh1Jl:nll,

'11-

pruge, sestrl: ili k ć c r k c i.ilm·auc, ali smo

uspjeli u tome. s,·j znamo Šlil

sc

dl:silo

Bošn jacima u l'odrinju, Bosanskoj

Kra

jini ili u l len:cgovi ni„.I

ako

se ncstn

de

silo na teritoriji

pod ko

nlrnlom 1\rm ij(;

Bill,

r i j e č je

o p o j e d i n a č n o m

z l o č i n u

i

p o j e d i n a č n o j

odgovornosti.

:-\a

drugoj

strani,

i j l : Č je

o sistcmatskum

z l o č i n u

koji proizlazi iz strategije napada na

BiH, njene podjele i

u111š1;wanjl:

bar jt;

dnog naroda u ornj zemlji.

Na p o d r u č T r e ć e g

korpusa

desili su se stra

šni z l o č i n i nad Bošnjacima, u h m i ć i Kise

ljaku, Stupnom dolu...

Vi

ste,

sticajem

oko

lnosti, baš u to vrijeme

bili

u

Visokom,

imali

ste uvid i znali ste šta rade i general Hadži

h a s a o v i ć

i

genera

l U je

njiho

va

i c a ?

D E L I Ć : Iskrenu, ja je ne vidim, z n a č i

111:

,·idim krivice u njima kao komanda

n11111;1, Zll•IJUCi za njihovu o d g o v o r n e . ~ t

kao

1sk1.isn1h

1školovanih oficira, odgo

rnrnih porodi,nih ljudi, njihovu č a s t i

kodeks ulieirn

koji

su imali

i z g r a đ e n

pol>clxui

kod, u jednom

o p ć e m

odnosu,

1cr s\ 1 smo m1prošli te škole. Tako da

m·n zašlo

se

uni len:te, p<> meni, mogu

sc teretni hiljade i hiljade vojnika i ofi

eirn n;1 drugoj slrani. Jer, kad je r i j e č o

j a č k i , primjeni radi, polazim od toga,

p l j a č k a l i Sli O\ U zemlju

U

toku rata a i

J a n a ~ j.:

p l j a č k a j u ,

pa niko ne odgovara

za

to .

Kad Je r i i c č

o paljcvinama, one su

hile daleku

više

na drugoj strani. Sjetite

sc l'odrin1a. Kra1111e, Herccgovine ili

l ' o ~ a v i n e P<"liie Dejtona. Nije ostao ka

men na kamenu. Bile su paljevine i na

s1ran1

Arm1j1.:

Bill, ali ja mislim manje

od vojn .

ka

, 1 ~ e

ud

onih hije1u rata

ko

je

su

~ l e iza

vojnik;1,

odnosno

išl

i su ci

''ilt koji su

plj:1l:kali

i kupili.

Kad

je -

jl'i:

o žirnm št1 tu, ne znam za

s l u č a j

da

je .\rmija Bili bilo gdje koristila takav

n a č r n rnto\';lllja. 1 kada je r i j e č o tim ko

kktivn im z l o č i n i m a ja za njih ne

znam. :.J koliko su postojali individu

alni, onda Ili treba vidjeti koliko je bilo

mogu.:e d;1 ko1mmdant korpusa iz Zeni

ce ili negdje s terena kontrolira šta

se

dcšava oko

<1ornjeg

Vakufa, Bugojna ili

Viteza, 10

s l u č ; 1 j n o

spuminjt m. Kroz

je

dnu ck..;pertnu analizu treba dokazati

ko liko jc bilo m o g U Ć S da komandant s

odredenog nivoa s p r i j e č i nekog indivi

dualno, ako je, nešto uradio na terenu.

Njihovo hapšenje je

izazvalo

šok, kako a

naro

du , tako i medu njihll'in

saborcima,

r i p ~

cima Annije BIH. Šta Vi osobno i

Vaš

n.

sljedn ik, general D u d a k o v i ć , u č i n i t i da se po-

mogne u odbrani'tih lju

di

D E L I Ć : Što

se

t i č e dokumentacije, dok

sam

ja bio komandant, ona

je

stavljena

na raspolaganje Haškom tribunala,

mi

ni sada nemamo šta kriti,

a

drugo je po·

m o ć i ljudima da oni dokažu istinu. To

možemo uraditi tako da pomognemo

koliko možemo institucionalno njiho

vim braniocima, davanjem podataka,

ekspertmm analizama, u k l j u č u j u ć i lju

de koji to znaju raditi, da pokažemo šta

se u odredenom trenutku dešavalo, a za

što se terete

H a d ž i h a s a n o v i ć ,

A l a g i ć i

Kubura, da dokažemo šta se stvarno de

šavalo.

Z n a č i ,

bez subjektivnog oslona,

jer je za nas najvažnija istina. O č e k u -

jem da i Ministarstvo odbrane i Za

j e d n i č k a komanda VF p o m o ć i jer je ri

j e č o ljudima koji su zadužili ovu ze

mlju, pa i sadašnje Ministarstvo odbra

ne i Vojsku Federacije.

Nova vlast je pokazala izuzetnunervozu i ažu.

most pri

hapšenju,

nasto jala njihovo

nje

prikazat i

kao do

bro

volj

ne predaje. M

e

i m , i c a je da su privedeni kao p

oslje

dnji k

rim

inalci..„

D E L I Ć :

Mislim da je u tom smislu u č i -

njen jedan ružan i nepotreban gest, prije

svega, nije trebalo da

se

desi, a da

li

slu

č a j n o

ili namjerno, desio se. Mislim, nije

trebalo da se hapse istog dana kad

se

do

nosi presuda generalu

I < I s t i ć u

za n a j v e ć i

z l o č i n

u Srebrenici.

To,

hajde da

ka7..emo,

dcšav<mje za

jedan dan, ljudi su povezali,

njihovo hapšenje je bila spektakularnija

vijest

nego

što

je

osuda generalu

K r s t i ć u .

11 > su zrdi ljudi koji su znali odbraniti

ovu zemlju, oni bi

se

bez ikakvog proble

ma javili i branili pravdu i istinu u Ha

agu. Njih nije trebalo hapsili, oni bi došli

sami. Tako da

k l j u č u j u ć i

to,

k l j u č u j u ć i

i onu konforcnciju za štampu, koja nije

trebala, više

je

imala kontraprodukti

vnog

u sebi da pokaže da je

ova

zemlja

za

to

da

se

i z r u č u j u

z l o č i n c i ,

jer su samo oni

i z r u č e n i od organa državnih institucija, a

svi ostali su uhapšeni od SFOR-a i prive

deni I laškom sudu.

Tokom boravka u C

entralnom za

tvo

ru

gen

e

ral a g i ć što zbog bolesti, što zbog takvog

postupka,

bio

je

vidno

misli

da je i

znova

žrtvovan

od politik

e.

D E L I Ć : Ne mislim da politika ima

veze s tim, nalog je stigao iz Haaga,

ali St

s njim nije smjelo tako

brutalno

odnositi, on bi sam došao. Uostalom,

na rµspolaganju se imalo sedam dana.

Ono što se s njim ranije d o g a đ a l o ne

ka

se

preispituju i cjene oni koji su ga

žrtvovali. Ja sam uvijek odvajao gene

rala

A l a g i ć a

kao vojnika, oc.I p o l i t i č a -

ra. On je puno dao za ovu zemlju, on

je heroj

bosanske armije i trebalo mu

je p o m o ć i da kao p o l i t i č a r ne p o č i n i

eventualne greške, ako ih je u o p ć e i

p o č i n i o .

Predsjednik SDP-a, Lagumdžija, obavio je

pri

vatni

razgovor s njima i na jedan ruf.an

plasirao detalje bll razgovora u svom glasilu ,

što je providan p o l i t i č k i gaf.

D E L I To je njegova l i č n a stvar. Sma

tram da su svi

duž

ni

da

pomognu nji

hovim porodicama. Jer, ponavljam, ni

njih ne bi bilo da nije bilo Armije

Bi

H

i njenih pripadnika, i u tom pogledu,

vjerujte, cijenim sve, od vojnika do ge-

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


nera

la, svakog po svojim zasluga. Pre

ma

tome, š to je obaveza, ne

treba

javno

I meni je ma lo neugodno

dje lovalo objavlj ivanje razgovor.1. Ja

sam sa o v i ć e m obavio dosta

razgovora,

č a k sam i

sa njegovom

su

prugom razgovarao, je uhapšen, ali

moja obaveza je što ja i što mogu

i t i .

U č i n i t

to od

srca i bez da

to

dajem u javnost. Dakle,

u č i n i t

sve

što mogu i, naravno, animirati sve lju

de koji to

mogu,

bez ikakve medijske

prezentacije.

Vi

ste sada u

penziji.

Kako

sada

gledate na

no

vi ust r

oj

Vojs

ke Federa

cije i

Mini

starstva

odbrane. Da l je

do

šlo

do

ne

kih

suštinskih

promjena Ili

na

zatka?

Ne vidim

ništa

novo u ustro

ju MO i VF, izuzev što se u proct:su

p r i l a g o đ a v a n j a

VF,

moraju smanjivati

odredt:ne komande, jedinict:, fuzioni

rati

o d r e đ e n e

funkcije. Suštinski mje

došlo ni do

kakvih promjena,

jer 1999.

godine trebala je da se potpuno intc

grirn Vojska

Federaci

j

e, nažalost,

to

nije

u č i n j e n o .

Ja sam na to

upozoravao

i javno i službeno i privatno, i

jeuan

od razloga što sam

izašao

iz

vojske je

ste

to

što

nisam mogao

sprovesti

taj

zadatak,

vidio

sam da

nije

postojala

p o l i t i č k a volja da se to završi. Ne vi

dim da se

nakon

toga

nešto uradilo

i

mislim

da je

podjela

unutar odhra

mbenog sistema Federacije ostala, i to

je veliki

problem

.

Ukoliko ostane, ha

jde da kažemo, komponentna VF,

zna

podjela

u nacionalnom

sm

islu, i

uko li

ko

zah tjevi da

tako

bude

na

nivou

BiH, mi nemamo integq1cije

države u jednom od najvažnijih se

gmenata

a

to

je

odbrana. Ako nemamo

odbrane, nemamo ni

države.

Mislim

da ne

treba

kriti neke stvari, trt:ba ih

javno a o p ć i t i treba se boriti da se do

de do onoga što je zakon predvi

dio,

a

to je potpuna in teg racija u odbramhc

nom sistemu Federacije.

Zalimljlvo

je

da vojnik iz

hrvatske

kompone

nte Ima v e ć u p l a ć u nego

oficir

u bosanskoj.

D E L I Ć

To je

dobro

poznato. Mi jesmo

otprije dvije

-t r

i godine usvojili zaje

d n i č k i pravilnik o p l a ć a a o n je va

žio samo za one koji su bi li iz

Armije

BiH.

Nikada

nisam

znao kol

iku

je moj

zamjenik imao

p l a ć u

mislim da i Atif

D u d a k o v i ć to ne zna. Ja mu, naravno,

želim da

istraje

u borbi za in tegraciju

od bramhenog

sis

tem

a,

jer sigurno je

da to više zavisi od i č k e nego

od

volje vojn ika. Vojn ik izvršiti ono

što

se trnži. Ali ne tr

eba

dozvoliti da lje po

djele i stagnaciju ovog stanja, jer to.ko

šta

Federaciju

i državu BiH.

Jedinstveni su, izgleda, jedino u osudi pntho

* 111 s1nlktura • MO i u Vf. Stalno se

po me

cijima p o v t a č e p r i č e o krinlinalu, malverzaci

j m

s

st1110Yima, automobilima, promaše

nn nvestkijaiu.

D B L I Ć

Mislim da hi t rebalo prvo uvi

jek gledati naprijed.

sigurno

je

jedno, da smo mi koji smo otišli ostavi

li Vojsku Federacije, izgra

in

fr

ast

ruktur

u u onom

obimu

u

kojem

su

dozvoljavala sreds tv-J . I, nara

vno, sve to treba gledati u

1996.,

1995., 1994.

godi

ne ili 1998., al i ne

200 1. su okolnosti bil e. Mo-

ram

a ć i

da je l)ejwnsk1m sporazu

mom,

Aneksom

11\,

pn:cizirano da se u

roku

od 180 d

ana

morala da dcmohi

lt

zira

vojska ili da se.: smjcsl i u kasa rnc.

Mi

smo

u IRU dana mora li da

rijd

imu

prohlc.:m 220

hiljad<1

vojnika i osla\ imo

u vojsci 45 hiljad:i. Za lih

5

hilpda u

roku

od

180 dana morali smo 11;1prm·iti

kakvu-takvu

infrastrukturu

Rec:1mo,

u

Goraždu

smo

morali pod

h111rn

napra

viti kasarnu na

n e č i

j e m z c m l i 1 ~ 1 u za

koju

su nam

s a g l a ~ n o s t

d;ili Kan1on i

o p ć i n s k a

vlada, morali

smn

uradili u

Dclijašu, na (irepku.„ Šla h i se.: desilo

da loga nije bilo;

l)a

nismo napnt\ lli

put pr

eko

Gn:pka, š1a bi hi lo s < ora

ždcm? Narod hi

i

seuno . 1 \;m.:sl L ll jos

jedan

primjer. Da mi kao

.\Bil I

nismo

uši i u Hutilc u v rij eme n.:1ntq:rac:1ie Sa

rajc.:va, Herceg Bos11;1 h1 bila u Saraie

vu.

Ljudi trebaiu

znati st;i

s;; d e ~ ; w a l o

tada i sa

tog:

aspckta

; 1 1 1 a l i 1 1 č k 1

ndjcll

da li jt: bilo propusta foda se

n1j1:

,ma

lo kolika

Ć t :

vojska hi1i 2001. godine,

koliko sredstava h11i za izgrad111u i

sl.

Neke

zapoi:ctc

objekte.:

\ F

111j1:

do

vršila tlan-tlanas, jcr nenrn parn. l1

n<:c,

u Buti l

ama

jc

i

dalji.: plltrchna koma

nda, u Visokom, <loraždu itd . Neka se.

naravno, izvrši

;111aliza

onllg šlo

se.:

ck

šavalo, koliko god

h o ć e

unazad, ali to

ne treba da

hude.:

tdiišn 1 posao.

H : z i ~ l t :

treba

da bude

kako

i ć i

naprijed.

Ipak

, postoje

indicije

da su

se

poj

edinci uz

investicije i i č n o okoristili.

D E L I Ć

Ako ima takvih, oni moraj u i

odgovarat i. Svt: lr

eha

1e111clji10 isp ita li.

J a zna m, kada je rijd; o izgrad nji, tu k

zadatak MO, ali i u VF postoji ulwdan

sistem

koji \•aži za :;vaku \ ojsku, a loje

komisijski izlazak, kllmis1jska procje·

na, prijedlozi, odohr•lvanja, ko1111s1jsko

p r a ć e n j e finansijskih

sredsta\·a

11d.

Ako je neko u tom lancu napr;wio grt:

šku, trc.:ha da otlgo\ ara.

L o g i č n e

je

da

se i

dalje

sa svojim

ko

legama iz VF. Na što vam se sada žale?

D E L I Ć :

Mog u

r e ć i

da je VF u

1dkoj

situaciji, jer je.:

jcuan

o r ć i trend koj i ja

ne razumijem, a to je da se želi po s\ a

ku

cijenu minimizirati

rnjsk;1,

smanji

ti u nekakvt: okvirt: primjercn1: nekim

razvi jenim t:\ ropskim zcmljam;1 i1d„

ne i š l j a j u ć i

o st\ arnoj situaciji u

BiH. Prije

svega, za sm;1njcnje ili tla

ka:f.emo motlc:liranje rnjske mora

s;;

imati

u vidu,

prrn,

p ć a

sigurnosl

u1H1

-

tar FB i

H,

unutar državi.: Bit

I,

dugoro

č n a

garanci ja za sigurnosl u n;1šc m

ok

ružen

ju.

Ko garant

im da uvijek u

Hrva

tskoj

biti St i

pe ta kak kakav

jeste, da u Srbiji biti neke tolera

ntnije

vlasti, da sc u Srbiji necc poj;l\·i

ti

neki

novi o š e v i ć iI u H n

·;11sk

oj

novi

u đ m a n

pa da mi iznm·a prn\·i

mo vojsku. Mi to \ išc ohjckl1\·1w

n..:

možemo. Ne možemo i

ne.: I

rchamo

smanjivati

vojsku

dok

sc

11\

11siµu1 ;\·

mo, dok ne udcmn u c.:\ rnpske 11111.:gra·

cije. T

amo m1s primaju

kan

drza

\ ll

i

vojsku. Prema

11\lL ,

na·

pravimo

un utar dža\ l z;ijcd n il:ki

od bra

mhcni

sistem,

udimo

u e\Topske

in teg raci je,

da imamo

taj kišobran,

mada ni tada nije sigurno,

011d;1

možc

mo

lakše disati i

smanjirnti

\ ojsku.

Nemo jmo

olahko

uniš1;wa1i

n a j \ · e ć u

b lagodat koju smo iznijeli iz rata. a to

:

;

'

Prije svega,

za

smanjenje

ili

da kažemo modeliranje vojske

mora

se

imati

u vidu,

prvo,

o p ć a sigurnost

unutar

FBiH,

unutar

driave BiH, d u g o r o č n a

garancija za

sigurnost u

na

šem

okruženju.

Ko

garantira

da uvijek u

Hrvatskoj

biti

tlpe

M 6

takak kakav je-

ste, da u

Srbiji

biti neke to

lerantnije vlasti,

da

se u

Srbi

ji n e ć e pojaviti

neki

novi

.

ili

u

Hrvatskoj

novi T•

pa da mi iznova pravi

mo

vojsku. Mi

to

više objekti

vno

ne možemo. Ne možemo

i

ne trebamo

smanjivati vojsku

1

dok

se

ne

osiguramo,

dok ne

udemo

u evropske integracije.

Tamo nas

primaju

kao

državu

i

z a j e d n i č k u vojsku

je

Armija

Bi

H, odnosno VF

Pred odbranom ste doktorske disertacije

I

us

koro ć e t e

svoja s t r u č n a v o j n i č k a i ratna

znanja

prenositi

na studente

FPN-a.

Pišete li

memo

are?

E L I Ć : R a z m i š j a j u ć i o t

ome

kada

sam,

naravno,

planski odlazio

iz vojske,

šta

da ostavim,

što historijski

pos lu

žiti

u d u ć i m

gener

acijama,

nešto

što

biti a u t e n t i č n o o d l u č i o

sam da n

api

šem knjigu, pokrivenu o d g o v a

a j u ć i m

vjerodostojnim izvorima, što može da

bude

predmet

r i t i č k

pr

eispi

t

ivan

ja

u raspravama, ali da je s t

varno

tako. To

je bila i moja moralna obaveza i tako

memoar

ski

nastaviti. Ra

dim

na to

me, ne da

donosim neke pika

nt

erije,

da

to bude nešto što zabaviti a o c e .

Moja

je žel

ja

da govorim o ljudima ko

ji su

branili

i odbr

anili

BIH, a ne o

onim koji to nis u. Oni me ne zanimaju.

General

Bobetko

je

možd

želio

isto,

ali

je,

navodno,

nlllisao

najbolju optužnicu

za

svoje

ienerale.

D B L I Ć I da h o ć u ne mogu napisati

optužnicu za ABiH i n

jene

generale.

Prije

svega, ABiH

je

bila jed

na

č a s n a

narodski

r e č e n o

dr

užina. Svi

smo mi,

u k l j u č u j u ć i i vas, znam

do b

ro, dobro

voljno uš li u A rmiju

Bi

H

da

odbrani

mo

svoju zemlju, bez

ik

akvih

prete

nz ija i tada, mislim

v e ć i n a

i

sada,

da

imamo svoju zemlju,

da

imamo gdje

živjeti. Ti lj ud i su tako i r ad il

i,

i

sno se ponašal

i.

I da pos toje takve

stvari, ja

ih

ne bih pr

eš

ut io, jer sa m

iskreno

da i h n ije n i bilo.

Želim

da

naša

ABiH

os t

a

ne

sv

ij

e tl a

st ranica u hi storiji Bi H, i tako i pi

še

m.

U svakom živo

tu

pone kad pos to

je

i

ru žne stvari, o nda

to

ka

lj

a

ta

j sv

i

jetli lik, a ja to ne bih želio. •

UIUAN •

13

-20 AUGUST

2001

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


M U D Z H E D I N I

Na

Ljiljanovu adresu

e-mailom

je

u p u ć e n o pismo č o v j e k a

koji

je

nedavno uhapšen

pod optužbom

da je

Bin

Ladenov

suradnik.

N a č i n

na koji je uhapšen

i

tretman tokom ispitivanja blago

r e č e n o jeste

neljudski. cijelu ovu

ujdurmu

ovdašnjih

medija

i

njihovih

mentora

u v u č e n

je

č a k i m e r i č k i

p ~ e d s j e d n i k George

Bush. A m e r i č k a

ambasada

u

Bosni

i

Hercegovini

odbila

je bilo kakvu vezu sa ovim

hapšenjem. Nigdje

dakle

ozbiljnijih razloga

za

hapšenje

i o

svemu

se može

samo

n a g a đ a t i .

P r i č a o

isljedivanju navodnog

teroriste

je

previše

potresna

i

nema nikakve

veze

sa

zakonom.

Objavljujemo pismo

ovog

č o v j e k a

u

cijelosti

4 LllLJAN

• 13 20 AUGUST 200 I

ismo č o v j e k koj m

j

u č i n j e n

nepravda

Imad

Bl Misri:

Bismilahirahma11irahim

27. 07. 2001.

KPZ Sarajevo 64/4

Moj

g< Vor p o č i n j e sa AUah<1Vim,

dž.š.,

r i j e č i m a :

Ovjemici, ako vam neka

kav nepošten Č < 1 V j e k

donese

kakvu vijest,

dobro je provjerite, da u

neznanju nekome

zlo

ne u č i n i l e pa da se zbog om>ga

što

ste

u č i 1 1 i l i ze

pokajete. Al-Hugural 6)

·

Dana

18. 07.

2001.

u e t v r t a k

oko

14

sali

v r a ć a o sam se sa ženom i svoje

troje

djece,

a sa „ama, t a k o đ e r i komši-

nica

sa nje11im

si11om,

sa

a b l a n i č k o g je

zera. Na putu za Sarajevo, iza lu„ela

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


van, zaustavila 11as je policija,

naredi

vši mida parkiram voziw na drugu stra

nu ceste, a zatim uzevši 11wje dokume-

11le.

Mislio sam

da sam napravio neki

prekršaj,

m e đ u t i m isti policajac se

uda-

ljio do svog

vozila i o č e o

da

r i č a na to

ki-voki. Ja

sam

i

dalje

č e k a o na povrat

svojih

dokumenata,

ali su se o č e l a poja

vljivati razna civilna auta,

koja su

se

parkirala u mojoj blizini.

Odjednom je

krenula akcija ljudi iz tih vozila (kojih

je bilo oko 20), prema meni

i

mojoj

obi

telji. Jedna

grupa

je okružila moje auto

i otvorila sva

č e t v e r a

vraui, a druga

grupa

je krenula prema meni i zgrabili

su me, mislim da ih je

bilo

oko deset i

svaki od njih je

imao

poseban zadatak

prema meni, neki su imali zadatak da

me vežu lisicama,

drugi

su tokom veza

nja

lupali

mojom glavom od krov mojeg

auta, t r e ć i su

me

istovremeno pretresali.

Jedan

od njih

me

je

jako

udario pesni

com

u vilicu dok su neki uperili

pištolje

u

moju glavu,

iako se ja

nisam odupirao.

U

tim

trenucima sam

č u o

vnsak

moje

djece

- BABO,

B BO

-

ko1a

su sve <fve

navedene radnje gledala

sv01im o č i m a .

Pod neljudskim

tretm nom

Strpali su

me

u njihov

kombi

i sta

vili

me

u takav položaj koji nikad e ć u

zaboraviti. Glava mi

je bila

na

patosu

tog kombija, dok je

jedan

od

njih

sve

vrijeme

koljennm upiro

u

moju glavu,

što mi

je

stvaralo

jak

bol,

a

drugi

je

na

mjerno stezao lisice iza mojih leda, ha

Jw bi

se

iživljavao na moj r a č u n , misio

sam da mi u ć i ramena od bolova.

U

ta/...'Vom polo

ž

aju sam ostao sve

dok nije stiglo p o j a č a n j e , pretposta

vljam, jer

sam

č u o dolazak novih vozi

la, a

to je trajalo

oko pola

sata.

Nakon

toga smo

krenuli u

nepoznatom

pravcu,

a ja

sam

se žalio zbog 1ak1h bo_lova koji

su mi bili nane

seni,

govorio

sam:

"Lju

di,

smilujte se meni",

ali,

om

su dr;ko

odgovarali:

.š

UTI. Mislio

sam

da ti lju

di smatraju da nisam muslima11, pa da

zbog toga tako prema meni postupaju.

Rekao sam im: "Ljudi, ja sam musli

man i ja sam hafiz Kur'ana", ali unato

tome

oni su posmpali jošgore i a č e su

mi pritisluili glavu svojim

Jwlje11om.

Nako11 sat vremena, koji je za

mene

.

trajao

kao

godina,

11ašli smo se isred

zgra

de v UP-a

Kantona Saraji'VO.

Uveli

su

me

unutra,

u jednu sobu gdje

je

v e ć bila

spremna

ekipa za

ispitrvanje. Pitao sam

ilz:

"Šta

sam ja,

ljudi,

uradio da

vi ova

ko

postupate

sa

mnom".

Jedan

inspektor

je rekao: "Znat

ć e š " .

Pitali su me isklju

č i v o o mom identitetu. Nakon

obavlje1wg

razgovora rekli su mi da idemo zajedno

do

moje k u ć e

kako bi oni izvršili pretres.

Tokom

razgovora

su mi rekli da

imam pravo 11a advokata i, ukolilw se

o d l u č i m za njega, 011i prema meni po

stupati d r u k č i j e , jer tim smatraju da ja

nešto krijem,

a

dok

mije ovo govorio, taj

inspektor

mi

je

prijeti.o prstom. Tokom

mog dolaska

k u ć i

vidio

sam da

je

cijelo

naselje

blokirana policijskim suagama i

''specijalcima"

kojim

su naoružani ljiuli

sa č a r a p a m a

na glavi plašili sugradane,

Potraga za ljudskim pravima

Nije poznato da li je uhapšeni El-Misri do danas dooio

svog advokata?

Ko

poštuje njego\'a prava? Ako

v e ć nigdje nije

p o t v r đ e n o

da

je

tražen kao terorist, postoji

li n a č i n

da

to„

ma

kar kako, i dokaže)

.Nakon što u Triounalu u .Haagu gledamo pažljiv odnos-pre-

ma l o č i n c i m a gdje 5€ nakon svih i s p o r u č e n j a vodi r a č u n a o

zdravstvenom stanju optuženih, i<wlja se o tome kako se e j e ć a

Slooooan i l o š e v i ć , č o v j e k pod č i j i m je pokroviteljsrvom'ubije

no gotovo pola miliona ljudi, gdje se godinama dokazuje n e č i j i

z l o č i n ,

evo,

imamo priliku vidjeti i ovakav odnos

prema

osu

m n i J . č e n i m .

Ne, dakle, opruženim, nego o s u m n j i č e n i m . Z a t o č e n L

E l : ' & J ~ f i , valjda,

ima pravo

doka%ivati da nije terorist

i

u q i ~ ~ „ : ·

a k o j e V : e č

r e č c r i o da nije sarndnik Bin Ladcna..

· '

· Č o v j e k se mora upitati:

Kakvi

su ovo isljednic1 l<o)i ne

do

-·

zvoljavaju o s u m n j i č e n o m

ni

advokata?

Kako

se može odredi.ti ·

pritvor

za

nekoga u ovoj državi, a da mu

se

i

ne kaže

za

što ga

s u m n j i č e

Hi optužuju?

Misli li neko na El-Misrijevu porodicu, ženu i troje djece,

koji su, vjerovatno kao i on, državljani ove Bosne i Hercego

vine?

U

Haagu i drugim civiliziranim mjestima vjeruju da

je

svak' nevin dok se ne dokaže, nije valjda u ovoj državi svak'

kriv dok se

ne

dokaže? El-Niisrijevi

ci

povi, dakle, oni iste boje

kože, vješali

su

se, prošlih

godina, po zatvorima, a h v a l j u j u ć i

nježnim isljednicima. l\1ože

li

se s p r i j e č i t i takvo ponašanje

prema

svakom

g r a đ a n i n u

ove države, što je, vjerovatno, EI

J\ilisri i njegova porodica?

.Može li

se

ovom č o v j e k u suditi javno, da javnost uvidi je l

nev.inil i je terorist? Mogu li

se

ovdje poštovati najosnovnija Iju.:

· ~ s k a '{tava o kojin1a se

ne

prestaje govoriti u izgradnji ove .

d r ~ r v e ?

Naravno, ako neko misli

Ja

je E l - M i s d č o v j e k ;

a

l <t.Oe'.'

\ :

~ ~ t a ž i v o d n j e na koju je otvorena sumnja i sezona lo ' 0 ; , ; ; ~ 1

-, · : t . : ~ : , : : ~ . ' '

·

#:

qt

. 4 l ~

a bilo

ih je

najmanje

č e t

rdcsct. Uvdt

rn

me

u k u ć u

gdje

sam

zuti:lwo 1111w)fo lj1uli

i

svoju suprugu

sa

djecom lwlw p/mu.

Pretres

u ć e

je trajan

11ujmu11ic

cfra satu,

a tohom pretresa

su 111i

oduzeli

si

•

c,

t'ak 1

novac

lwji je l 111a11et od d111gih lpu/1 (t11-

di 1urvac). Poslije toga slijedio je prc/1 cs

moje kancelarije i ujcduo ,1bjeluu Jtd1c se

održavaju

ktirsevi.

Tukodc1; ::atdwo sa 11

veliki

broj

specijalaca sa maskamu isp1wl

objekta. 1okom ovog

pretu:su su

od11::di

kompjuter

i

papire,

onoliko kolikom 11111

gli

nositi_

Ponovo rn me t•rutili

11

.\I

UJJ

Kantona

a i

dalje

su

mi bile prl. tcg11111c

lisice. GCfvo1-io

sam: "ljudi, 1111w1w1

sam, glada11 sam,

iscrpljen

sam", ali w c

111/0

11:::ul11d.

Uslijedilo je

slilumje i uzi-

11w11jc 01

tsalw a

11ako11

toga me

je drugi

i11spchtor

p o č e o

ispitivati o istom pre

d111ct

11 /o

je bilo oko 24 sala

i

nakon lo

gu

sam predat dcžunwm istružiumz sudi

JI

lwji mi 1e rekuo da on

11ije

zadužen za

moj

s l u č a j i da moram č e k a t i swrudan

11u

clrngog

sudiju,

mada još msam upo

~ ~ 1 1 u t o e 1 1 1 1 1 se

radi

i zbog

kojih

razloga

su111

::a11mrc11.

Nako11

toga su me sta-vili

11 samicu

( ć e l i j u ) vezanih mku a

koja je

l i č i l a

111iž11iku, gdje sam i r e 1 1 o ć i o a

ni

sam dobio

11i

·

vode ni

komad

hljeba.

Tek

11j11tm

sam dobi11111al<> hrane,

jer sam

11e

pn:stw111 tražio da jedem. Oko podne

po

:-z;w1

sam hod sudije, koji

me

je pitao za

moj ide1uitet,

rekavši

mi da sam ja neka

kav Husein itd. Rekao sam da to

ime

prvi put l t j e m i da o

tome

ništa 11e znam,

da bih na meja poricanja odmah dobio

30 (trideset) da11a pritvora. Nakon toga

sam

se sjetio

dbve

ll rahima,

a.s.:

Dovo

ljan

je

nama Allah i divan

je

on

poma

g a č . Strpali su

me

u zatvor sa

svakakVim

ljudima:

ubicama,

ratnim

l o č i n c i m a ,

si

ledžijama

i

pedofilima,

ali

sam se sjetio

Allahovilz r i j e č i . - Zar

ć e m o

Muslimane

sa griješ11icima i z j e d n a č i t i ?

Šta vam je,

kalw

rasu

.dujete? (El-Kalem 35, 36).

P r i č a

o in Ladenu

je

glupost

P r i č a sa

ovim

nije zav1fe11.a jer

nakon

nekoliko

dana

a p o č e l a

je

medijska

kampa

nja. U

1wvi11ama

sam

vidio

sliku Bin I a-

dena i

novinski komenuir

za koji

smatram

da

je

o p ć a budalaština i

na

koji nemam

ko

ment.ara.

Samo savjetujem

redakciju D11e

v11og

avaza

kur'a11skin1

aje

tima: Kada

ste

to

jezicima

svojim

p r e p r i č a v a t i stali i kad

ste 11a sva usta govorili

orw

o e m u 1zista ni

ste

znali,

vi ste

to

sitnicom smatrali, ali je

0110 Allahu kruj»w. (An-Nur - 15)

lvloj

advokat je prr.ruio 1lJm za ukidanjepritvo

ra,

ali

ta žalba nije urodila plodom zbog

tvrdnje koja stoji

u

odbijenici da,

rzavodrw,

egipatska

ambasada tvrdi

da

sam ja

taj

Husein i

da,

11avod110,

imaju

moju fotogra

fiju

sa tim imenom,

ali

to

me

i

ne

z a č u đ u j e

od E g i p ć a r u i , pošlo su 011.i

poznati po tome

da bacaju

belaje na

ljude koji se

drf e

Alla

luroe vjere,

jer

hiljade

ovakvih

ijudi leži,

ipo

njihovim

zatvori.ma godinama.

Ja se ku

nem

AllaJwm i Kur'a11om, koji znam

11.apa

met, i svim svetim knjigama koje je Ali.ah

objavio,

da

sa

ovim

o

e m u

prilaju i

numi

11a

teret

stavljaju

nikakve

veze

11.emam.

Medutim,

ima

jedan

dan u

koj

i vjerujem,

gdje

sudija n e ć e bili i11san

nego

Gospodar

svili svjetova i kada bili r e č e l w : Ko

imati vlast

UJg dana

?

Ali ah jedi11i

i

svemo

ć n i Svaki o v j e k ć e toga

dana

prema wslu

zi kažnjen

ili 11agradet1 biti; toga

dana

n e ć e

biti

nepravde AUah

zaista, brao b r a č u

nati.

(Al-Mu'mi11-16.17)

Svojoj ženi i

djeci

p o r u č u j e m da se

č v r s t o drže za Al/ahovu vjeru i da budu sa

burli, i

ako

se ne sastanemo na dunjaluku,

nadam se da ć e m o se

sastati

u Džen11etu.

P o r u č u j e m b r a ć i Bosancima,

koje,

Allah

z11a koliko,

volim,

da budu

lijep

primjer za

<WU

sredi1zu,

da

znaju

da nisam bio nijedan

dan kr"iminalac, lopov, ubica i terorist, ni

dok

smo

zajedno

bili u n a j t e ž i ~

danima,

b r a n e ć i

Bomu

od

dušmanina,

i to je

moj

identitet

koji bi

oni

trebali

da

provjere.

Po

ruka

za specijalne policajce

koji

su

svojim

ponašanjem

više

izrazili terorprema musli

manima a

1re

izvrlavanje zadatka, jeste

gdje

su bili kada je trebalo l raniti b r a ć u u

Trebinju i u Banjoj Luci. Zavmt ovo

pismo i j e č i m a J a k u h a , a.s., koji

kaže.-

I a

se 1 1 e ć u jadati, od Allaha ja tražim o m o ć

protiv

01wga

što vi iznosite." (Jusuf-

18)

i

r i j e č i m a

vjernika iz Farao11ove porodice:

Tada

e t e se sigunw

mojih r i j e č i sjetili A ja

Allal1u prepustam svoj

l u č a j ; Allah,

uisti

nu,

robove svoje

vidi.'

(Al-Mu'min -

44)

i

r i j e č i m a Nuha, a.s.: Gospodaru

moj,

ja

sam p o b i j e đ e n , 1i se osveti (El-Qamer

-

1O)

Es-selamu

alejkum •

LIILIAN

a

13 -

20 AUGUST

2001 5

r

•

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


H

PRIVRED

S l u č a j Hanefije l i ć a

i

naša o s i g u r a v a j u ć a društva

T Ivica P A Š I Ć

S

a

nam rade s i g u r a v a j u ć a

društva? To, izgleda, po

staje

poseban

problem

ove

države.

Prije više od dvije godine Ze

n i č a n i n u Hanefiji l i ć u

nestao je

golf A-4 , koji je kasko osigurao

kod VGT

osiguranja.

Umjesto

naplate

štete, g r a đ a n i n a A l i ć a evo

v e ć

dvije

godine

č e k a j u svakojaka

i z n e n a đ e n j a šokovi, sudski proce

si

i pokušaji podvala

od

VGT-a, a

n e m o ć a n

je u

pokušajima da

na

doknadi

odštetu.

Presavio je

tabak

i

tužio

VGT

osiguranje, ali su nevolje p o č e l e i

sa

sudovima, stvar

se otezala i,

evo, i danas ostala neriješena.·

Kad

je

r a đ a n i n A l i ć p o č e o

tra

ži i pravdu iznošenjem u javnost

svog

problema prije desetak

mjese

ci,

odmah

je reagiralo

VGT

osigu

ranje i, u najmanju

ruku,

č u d n i m

navodima

demantiralo l i ć a .

A l i ć i n jegov advokat Arnaut

K o č i z

ustvrdili

su da

je neopra

vdana spo

rost ovog

postupka pred

sudom.

V

Sto

nas

ne

tužiš

Svaki

put

kad sam otišao u po

slovnicu

VGT

osiguranja u Zenici,

oni su mi nešto novo tražili. Sedam

mjeseci nakon što

mi je

auto ukra

den, tražili

su mi

rezervne

k l j u č e v e

s a o b r a ć a j n u dozvolu, a č u n auta itd.

Tek kad

je,

nakon sedam

mje

seci, A l i ć uvidio da

ga

u poslovni

ci z a v l a č e pokrenuo

je i

tužbu,

kod O p ć i n s k o g

suda

u Visokom,

gdje

je i

sjedište VGT

osiguranja.

D

eman

ti VGT osiguranja, koji

je dao pr edstavnik filijale, nazvao

je

jedan

normalan

g r a đ a n s k i protest

8

UILIAN

•

13 -

20AUGUST200J

mafijaškom metodom, pritom :.e

pozivao na zakon,

t u m a č e ć i

ga kako

njemu odgovara:

U

skladu sa

u:: lo-

vima za kasko osiguranje motornih

vozila, prije likvidacije štete potre

bno

je

prikupiti

o d g o v a r n j u č u

do

kumentaciju za identifikaciju ukra

denog vozila.

fo

nije

o g r a n i č e n o

vremenskim periodom

Pr-cma VGT-u, ispa lo je dn ne

trebaju žuriti dok

se ne

pronadu

lopovi,

ako

ih u o p ć e

pronadu

istražni organi,

premda

je svako

me jasno

da

su l i ć u bili dužni

isplatiti odšteti.i u roku otl tritlesct

dana

nakon evidentirnne š tete.

Za

razliku od gradani1rn A l i č a

mafijaški poslovi su uslijctlili sa

svih st rana.

Nijedne novine nisu htjele obja

viti dokument - službenu zabilješku

otp

rije godinu, koja je kao tlokaz po

dnesena u l i ć e v o m sudskom postu

pku protiv VG'f-a. U toj službenoj

zabilješci, nikada o p e č a ć e n o j izne

sena su operativna saznanja i

oz1rn-

č e n i krivci. Zabilješku

je

napravio

t r a v n i č k i

MUP

i dva svjedoka su se

potpisala. J\i1cdutim, pola godine ka

snije

Sud

je na ovaj dokument po

gledao kao na

o b i č a n

papir i donio

presudu za r a đ a n i n a A l i ć a . Presuda

je

i z r e č e n a

23 januara

2001

godine,

a

do

dan Ja11as i poretl lažne zabilj

e-

ške, uredno potpisane, nisu prona

đ e n i ni lopovi, niti

je

l \ l i č u VGT

isplacila odštetu.

Sve, dakle, može p r o ć i samo

Ja

bi se izbjegle obaveze prema gra

darrima ove države.

Problem je,

o č i t o

prevcl i ki i

ne i č e

se

samo

je9nog

l u č a j a .

U sval<oj civiliziranoj zemlji

imovina g r a đ a n a

je

najvažniji

državni problem, ali, ovdje, nara

vno, to nije

s l u č a j .

Šta

može

o č e k i -

vati p r o s j e g r a đ a n i n osigura

li

sebe ili svoju imovinu?

Dugo vremena ova se Jrž;\\'a

•

.

bavi

:

redivanjem

banaka;

a zabo

ravlja se na o s i g u r a v a j u ć a društva.

Potraga za telefonima Federalnog

uretla za

nadzor

o s i g u r a v a j u ć i h

tlru5tava nije

nam

uspjela. U Vla

di ,

z a j e d n i č k i m

službama,

Mini

starstvu rinansija, u kantonalnim i

fctlcrn lnim poreskim

uredima ni

su znali broj ovog ureda.

D i o n i č a r i

bez kontrole

svoje imovine

Vjerovatno i njima nije dopre

više javnosti.

Šta je,

uistinu,

sa cenzusima

o s i g u r a v a j u ć i h društava?

Šta

sa

/.:akonom pn:videnim uvjetima da

se 60 posto

od

te sume ostavlja za

i s p l a ć i v a n j e

šteta? Koliko za vla

sti te potrebe troše direktori osigu

r a v a j u ć i h

društava? Koliki su pri

hodi tih društava?

Zakonom je

p r e d v i đ e n o da

se

za režijske troškove osiguravaju

ć i h društava može potrošiti

do

28

posto od cenzusa.

Hanefija A l i ć Zeni·

č a n i n evo

v e ć dvije

godine pokušava

naplatiti

osiguranje

za svoj nestali

golf

i pored sudske

pre-

sude

otprije

osam

mjeseci.

S l u č a j

otvara problem ove

države sa osigura·

v a j u ć i m društvima.

Šta

je

sa

njihovim

cenzusima? Kako

posluju? Zašto se

žale njihovi d i o n i č a -

ri? Zašto trideset

posto osiguranika

završava

na

sudovi

ma t r a ž e ć i svoju

pravdu?

Zašto

au·

strijska

osiguranja

postaju važnija od

d o m a ć i h koja

rade

•

po

zakonu?

Vjerovatno

zato što

je

previše

onih koji

h o ć e preko n o ć i do

do što

lakše

zarade.„

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


:„, ..„ 111•I C..;""

.„, •„„ ...„ •• ftt

„._ . .lfl>

HfJj 1tJUHfllfltUtCLOlj U

Q C J a • j t O J • ' ' I C H i ~ U J:19(1•Ut

j : ~ / 0 1

12.01.1001 &Od.

oor • L

li

E

ll

•

eatts.O

, .

,q, \

..,,.„ '

·

~ . . - ~ ,

, '...i-•

"'

- ~ . o I ..

'

·-;{

,.tjP-····

,,,,... .

1- f ' • } g, :P'J•

•J,

Jl..i..,.;;

::

,

„_.: ·

'

·

>

„

'/\

•

f i.

„'

,„, _ J _ / ~

L

..

„ „ ~ · B - - ~ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ ~

i -

r r a -

nda od 26.

juna

'99. godine, nikakva

privatizac

ija u

Distriktu

nije mogu

b_ez odobr

enja superv

izora.

Entitetski zakon

stariji

od

s u p e r v i z o r o ~ o g naloga

/111,·

rplet, Pinmietal, Bimeks,

UNIS .Hf.

BO,_Majevica,

Uzm>

l'ulis, Hmwl,

bnpkes-Rob1ta

k u ć a

i

/,aser .

Sve to je RS pr i

vatizirala

u

B r č k o m ,

ne

e k a j u č i zakon o privati

zaciji u Distriktu. Srpske vlasi isu

IO

liko

žu

rile kao

da

bi im

pr

i\'atizacija

propa

la ako je ne provedu u

B r č k o m

koje, bar po Arbitražnoj odluci, nije

gi:ad u srpskom entitetu. Nema tog

D a su dobro znali šta rade, pre- naivca koji bi, nakon svih ovjh godi-

dstavnici srpske vlasti p o t v r đ u i na srpske osptrukcije Distrikta, upi-

sami u

spomenutom pismu

sav j

etni-

tao zar privatizacija u

RS

nije mogla

ce

premijera I v a n i

ć a , u kojem se

ona

· z a o b i ć i Distrikt? Svaku kome je po-

poziva na Arbitražnu odluku po ko- zn at ek:>kluzivni polofaj č k o g i

po-

joj

zakoni koji

sada

važe u

dijelu godnosti koje Distrikt nudi za bi-

O ' p ć i n e B r č k o koji pripada

RS, kuo i

u

znis, ko ima bar površnu predstavu o

dijelu koji pripada

Federaciji,

nastaviti

b r č a n s

k i m

komunikacijama i o

b r č ; 1 -

da

se

primjenjuju

sve dok

se

ne pregle-

nskoj

Luci

zna

da

je ovdje na

djelu

daju, usklade i odobre od

supervizora

ili trka za ekonomskom dominacijom.

·

nove .skupštine

Distrikta, uz

prethodno Cilj je da onaj ko je e t n i č k i m č i ~ e -

odobrenje

supervizora .

Ne samo

da

njem stekao p o l i t i č k u vlasi (premoc

Vlada

RS

nije osjetila potrebu

da

za srpskih stranaka

u

Parlamentu) kla-

num imovine više od 17.000 pr ijera

tnih b r č a n s k i h radnika ostvari i l ko

nomsku

m o ć

i prisvoji B r č k o , makar

se ono

zvalo i Distriktom.

Federacija

praznih ruku

Privatizacija po srpskim zakoni

ma u R r č k o m najkrupniji je ali ne i je

dini korak u novom osvajanju srpskog

H r č k o g . Sje1

imo se samo odluke o na

dzi<livanju nekoliko stotina stanova u

H r č k o m za pripadni ke: jednog naroda,

koja je zaobišla Skupštinu Distrikta.

>-Jo, guje je u svemu tome Fede ra

cija? Zašto i ona nije primijenila svoje

zakone n privatizaciji u Distriktu? Isti

zahtjev

kak<lV

je krajem janura uputio

Vladi RS,

G.

Suntheim je poslao i

Dra

ganu Č o v i ć u v.d. premijera Federaci

je Bi

I,

od kojeg je zatražio da Agenci

ja za pri\';llizaciju za-

primjenu

svog zakona zatraži o d o - r - ; : : ~ s : i č ~ n ~ o : m ~ o ~ t i ~ n ~ r n ~ - ~ ; : : : : : : = : = : : : : : : : : : = : : : = : : ~ = E = ~ = ~ ~ ~ ~ l

renje od supervizora, nego je

iogoorirala Farrandov nalog ko-

im se zabranjuje privatizacija u

. : _ i

~ ~ ~ ~ : : : : : ; ; ; K ; ; a - ; : ~ : ; : ; ; ~ ~ i ° - - - ·-

92Š311.1/

p o d r u č j u predratne

O p ć i n e

2. 1W

B r č k o dok se on ne složi "sa pri- ~ : . J . ~ ~ ~ ~ : : : : : : ; - -

- - - -

- \ 46.l99-_

vatizacijskim

pro>gramom

u

tom

po-

1

~ . n ~ ~ ~ . : : ; . : . ; ; . - - - - - - - - I 44.15

6

_

d r u č j u

u saradnji

sa agencijama

za

_, ~ . 4 1 J

privatizaciju entiteta

i

u skladu

sa pri-

~ \ 1 . - - -

·-

3

7.4

1

Ll

ncipima zasnovanim u Zakonu o pri- ·=· s ~ · -

vatizaciji r e d u z e ć a i banaka u Bifi",

i

dok

supervizor ne

da

pismeno

odo- -

. 9 3 ~

i

brenje

za strategiju privatizacije

-r----·-

6SO]

svakog p r e d u z e ć a u društvenom vla- _ ·

sn ištvu. Ovo je

bio samo dopunski

nalog za onai· izdat decembra

'97 .

= ~ = = : = ~ = = ~ = ~ ~ ~ : : _ ; ; ~ ~ ~ ~ ~ = ~ - ; ~ - ~ - ~

· ~ - 7

r. '

,

d

. .. . RS. „.--- - - - - · '

go me, pnJe nego ie imala svoj - -+- -- - - 1 ·

Zakon o privatizaciji. A potreba

da

i\'21 "t:v1.e2 '1.P" ---- ----· - · - .. ..

8

-6

7

\

prvi suprevizor regulira privatiza- ·lJt

flH MC'fa.f

_ t__

- ·-·

- - r _ .o_

-

..

.

~ .

" - ~ - - - - - n

0 >6 I

c11u JOŠ

'97. god i

ne

govori da su 4 "S t;t

Ma --

- -

I :

mutne radnje oko r č a n s k i h predu-

5

f r ~ 1 o ~ a . l l .

__

-

-

-

-r:

--=-

2 , ? i

z e ć a davno p o č e l e , a završi e su spi-

16

"l)} .lel{C' _ - 1 ___ 7 ~ L

skom

prodatih

p r c d u z e ć a u koje su

17

11

-

oc

·c:Nc - 2 ~ 4 6 - \

g r a đ a n i

i PIF-ovi uložili svoje va-

18

.,

3

1 lla't„.;;.--- --:_ _io.045 \

u č e r e .

Na listi

prodatih

su lkterina-

19

y ~ ~ x c

"Myt]j0"

{-

· 24.183-l

r;ka stanica, Žito romet, Tehno,ayada, n n \

o - -

5 129

I

M

ku

"'l s

akt

d A 'O "nc1r• _ ·

r

r,

Ye

ma, l ora , grosjeme, - 9

1

Z

t

P.

C

N

ad .

U

.

21

"

'1e

·

-„na

'' \

2.16.

:1

ana

,

0 ,

<YVo=

ti')a,

zor,

te

nn-

„.

•

2

..,

•u

0

.,,

0

....

„„ -

=-

~ - - S . O . J 8

•,

po suprevizorovoj ocjeni strateška /. n „ ,....

..

_ - -'

p r e d u z e ć a Mladost, UN IS

T e s l a ' ~

2

3

"Y30 " \

l

L6g

2

4

"namre"

l\?.820-

25

"JiWMaJl" -4 '26:§26...,

r lla"

26

. "}il.a e>Z· Povtta.

•

;

-5

,

.

"B

oenannoA

l'l-j -, "

\ {l.

n

T 'Alt

"'-J 4

-

"Jl.ac

eo"

.

-

s.

on<tKo''

----

-

---

Y H ~ C

11

icC11a

11

9.

.-----

-

' V t ; n e o n m ~ T

10

--------

'

1

T I B o r p a l i a .

-----': '„

-

ll

--

ustavi registraciju certifikata za 16

strateških r e d u z e ć a . Federacija je,

po

o b i č a j u , poslušala i, kako to v e ć biva,

ostala na suhom. Štaviše,za razliku od

Direkcije za privatizaciju RS, aktivno

sti koje je trebala

po Sontheimu

za

ustaviti, Agencija za privatizaciju

FBiH nikad nije ni provodila. ''Nije

ih

pr<YVodiia

p o š t u j u ć i

naredbu supervizo

ra , i s t i č e

Rešad

Ž u t i ć ,

direktor Fede

ralne agnecije za privatizaciju u pi

smu u p u ć e n o m supervizoru

28.

juna.

K o n a č n o

shvativši, valjda, i sam

da

nešto nije uredu, supervizor je 4.

jula napisao

pismo.premijeru

RS

od

· kojeg traži

da se Luka B r č k o briše sa

spiska

za

privatizaciju p r e d u z e ć a

RS. Mada je ostalo nejasno kako se

to Luka može

skinuti

sa spiska za

privatizaciju a

drugim e d u z e ć i m a

to

ne

dozvoljavaju t e h n i č k e

mogu

ć n o s t i , l v a n i ć nije reagirao. Ali je

zato u odgovoru iznio niz primjedbi

na najnoviji Pr ijedlog zakona o pri

vatizaciiji u

Distriktu

koji

je

ponu

dio

OHR nakon

pritiska b o š n a č k e

i

hrvatske strane

na

prvobitni Nacrt

zakona. Premijer RS istakao je n a č e

lne primedbe, a njemu se

da

je

osnovna da

Prijedlog zakona

nepotre

b1w usporava i

komplikuje

proces

priva

tizacije r e d u z e đ ć a u Distriktu .

Vlada

RS je na a k t i č n o m primjeru v e ć

pokazala kako se to

radi r ž ~

i bolje.

H o ć e li

OHR lspoštovati

svoje naloge

Dok

suprevizor Clark upozorava

da

bi svi

on

i koji

su

eventualno ulo

žili u privatizaciju

b r č a n s k i h predu

z e ć a m.ogli izgubiti novac, PIF-ovi

RS šalju obavijesti o nQvom sastavu

Upravnih odbora privatiziranih

pre

d u z e ć a . Tako je Društvo za upravlja

nje PI

F-o

m]ahorina Konseko

progres

- sa Pala obavijestilo je Laser, jedno

od

strateških p r e d u z e ć a ,

u

konstitu

ranju novih organa up ravljan ja u

pred

z e ć u

u

kojem je

izvršena proda

ja državnog kapitala . Za

prošireni

UO

Lasera

ovaj PIF je p redložio

Mi

roslava

M i š k o v i ć a i

Lazara

Mihajlo

v i ć a Drugi

suvlasnik ovog preduze

ć a ,

Društvo

za

upravljanje

PIF-om

Invest Nova iz Bijelj ne, traži da se u

Laserovom

UO

n a đ e

mjesto

za nje

govog predstavnika M i l a n a B a b i

Dok novi vlasnici polahko ulaze u

p r e d u z e ć a , u Distriktu još nije done

sen ;zakon o privatizaciji. No, č e m u

zakon o privatizaciji ako je privatiza

cija v e ć obavljena? Ta besmislica u

koju je Skupštinu Distrikta dovela

RS bila je i povod da se rasprava o Na

crtu zakona odgodi

do

supervizorove

z v a n i č n e odluke o sudbini privatiza

cije koja je obavljena po Zakonu RS.

'1edino

rješenje

je

da

se privatiza

cija koju

je u r č k o m pr<YVela RS poni-

. šti. Za to

bi

bilo dovoljrw se ispoštuju

nal.ozi

supervizora.

Ako OHR

sam ne

ispoštuje svoje naloge, onda

Srbi

mogu

o č e k i v a t i još jednu

nagradu

za

opstru

k c i j u ' ~ k a ž e F a z l o v i ć . - •

AN 13

- 20

AUGUST

2001 9

•

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


'

BH

PRIVRED

Kal<o

je

Bosna postala poseban s l u č a j

• • • •

Mirsad

I N N O V I Ć

osne nema niti na jednoj

z v a n i č n o j

listi istraživa

nja nezaposlenosti u

Evropi i Balkanu.

Za

nas je važan ovakav

re

zultat istraživanja Austrijskog

instituta za m e đ u n a r o d n a ekono

mska istraživanja. Oni koji su htje

li otkriti lapsus u istraživanju

zaprepastili su se kada su uvidjeli

da nema - lapsusa. Pogotovo jer se

radi o n a u č n o m istraživanju. Na

prosto, a u č n a metodologija u ovoj

oblasti poznaje nezaposlenost do

25

posto, i ni postotka više, jer se

tada mogu sugerirati mjere za izlaz

iz nezaposlene krize . Bosna je u

,ovim n a u č n i m pokazateljima pro

glašena posebnim s l u č a j e m , jer

su u Institutu u Bosni registrirali

nezaposlenost na razini 49 posto, a

ovaj podatak

je

Bosnu izdvojio za

zasebno istraživanje o temi: Kako

funkcionira država ako na 650 hi

ljada

z v a n i č n o

zaposlenih dolaze

423

hiljade nezaposlenih.

Nlko ne radi a

svi

imaju

mobitele

Ovome treba dodati da je naci

onalni dohodak po stanovniku 750

dolara u Republici Srpskoj i blizu

1.200 dolara u Federaciji Bili. Ako

bismo iz ovih cifara izvukli prosjek

GDP-a za Bosnu i Hercegovinu,

bez obzira što su a z l i č i t e metodolo

gije u entitetima, lahko bismo se

uvjerili da je on lošiji

od

onoga u

Albaniji, što govori da je BiH na ru

bu ekstremnog siromaštva. Tako je

Bosna postala zemlja koja se mjeri

sa Albanijom. I ono što je najgore,

ovisnost ovih dvaju - nezaposlenosti

i GDP-ll - jeste u znaku spojenih

posuda: nezaposlenost i dalje raste,

a GDP opada. Zato Bosna i jeste

izvan svih standarda pa se ne ukla

pa ni u kakva istraživanja, pogotovo

kada je nauka u pitanju. A najteže

biti kada se bude odgovaralo na

pitanje: kako 650 hiljada

z v a n i č n o

zaposlenih izdržava 3 5 miliana sta

novnika Bosne i Hercegovine. A

ko

liko ima zaposlenih, približno toli

ko je penzionera ' ratnih vojnih

invalida. Bosna se ne može ukalupi

ti

ni u kakve standarde, jer je to

ne-

LJILJAN • 13 - 20 AUGUST 200 I

U

Bosni

i

Hercegovi· I

ni su z v a n i č n o 182

ministra

na 3 5

mili·

ona

stanovnika

a

omjer nezaposlenih

i zaposlenih je isti.

Tako

proizlazi

da na I

jedan

grad i poneko

selo ili

na

blizu 19 .

hiljada stanovnika

dolazi

po jedan mi-

nistar, što nije ni-

I

I

I

gdje

zabilježerio.

I

Ako

bi se ovakav

re-

I

cept primijenio

na

I

N j e m a č k u , toj ze- I

mlji bi bilo potrebno I

4.200 ministara I

m o g u ć e : niko

ne

ra<li a

svi

imaju

mobitck - rekli bi stranci.

Bosna i Hercegovina je zase

ban s l u č a j jer ima

z v a n i č n o 182

ministra na

3 5

miliona stanovni

ka u tn:nutku dok je omjer neza

poslenih i zaposlenih - isti.

Samo

ovaj podatak je č i n i posebnim slu

č a j e m Tako proizlazi da na jedan

grad i poneko selo ili

na

blizu 19

hiljada stanovnika dolazi po jedan

ministar, što nije nigdje zabilježe

no.

Ako bi se ovakav recept primi

jenio na N j e m a č k u , toj zemlji bi

hi lu neophodno 4.200 ministara,

što bi bilo .za Ginisovu knjigu

re

korda. Zakratko, pola Nijemaca

č e k a l o bi posao na biroima rada.

Ne

bi loše bilo da se

u

svijetu na

pravi eksperiment-zemlja s l i č n a

Bosni, pa da se mjeri koliko

mjeseci-go<lina izdurati. Ili je i

Bosna n e č i j i eksperiment.

I dok broj nezaposlenih raste,

č i n o v n i c i u 10 kantona u toku je

dne godine potroše blizu 700 mili

ona maraka, što iznosi

t r e ć i n u

svih

nnmeta i dažbina koje p l a ć a j u za

posleni, a to je više nego sva posli

jeratna inozemna ulaganja. Samo

u federalnim organima uprave

ima sedam hiljada zaposlenih. Po

stoji ·

ti

ovakav eksperiment još

igdje u svijetu. Istovremeno, pre

d s j e d a v a j u ć i i d o p r e d s j e d a v a j u ć i

parlamentarnih domova na osno

vu svih prava mogu imati prima

nja blizu 3 5 KM koliko i predsje-

d a v a j u ć i parlamentarnih klubova

i komisija, a profesionalnui zastu

pnici samo tri hiljade konverti

bilnih maraka. Neko

r e ć i

bolje

je da ih mi p l a ć a m o , a ne neko

drugi , što ima svoju logiku, ali

može

li ovakva logika opstati u

s l u č a . j u posebnog s l u č a j a ?

M a t i ć se vrtio

oko

radnih

mjesta

Zar onih 49 posto nezaposle

nosti nije dovoljno za o p ć u mobili

zaciju zemlje, svih njenih resursa.

Nije dovoljno govoriti o reformi

socijalnog sektora, povratku izbje

glica, borbi protiv korupcije, penzi

onerima, ratnim vojnim invalidi

ma, v e ć je dovoljno sve resurse

usmjeriti u - zapošljavanje. Sve

drugo proizlazi iz novih radnih

mjesta. To i jeste razlog što je go

spodin M a t i ć , bivši predsjedavaju

u V i j e ć u ministara, svu p r i č u o

svemu navedenom završavao no

vim radnim mjestima, a za tako ne

što neophodne su investicije izva

na, jer se BiH ne smije više zaduži

vati. Ali, šta je za BiH alternativa?

Investicija nema, a

t i m ~

i novih

ra

dnih mjeseta, v e ć se ukidaju i sta

ra?

I opada bruto-produkt. Je li

izlaz u č e k a n j u stranih investicija?

Ili zanemariti pridike naših ugle

dnih profesora sa fakulteta, a na

pozicijama su u vlasti, koji ne mo

gu u ovakvom h a o t i č n o j situaciji

donositi odluke. Zašto se ne osloni

ti

na sposobne menadžere, kao što

su

v a n k o v i ć

iz

i j a n o v i ć a ,

ili Arala·

n a g i ć iz Bosnalijeka koji izlaz vide

u unutarnjim resursima, posebno u

proizvodnji hrane. Mogu li oni po

krenuti stanovnike ka javnim rado

vima, prije negoli

d o đ e

strateški

investitor? Sve je bolje od č e k a n j a .

Bosna i Hercegovina postati

poseban s l u č a j i po tome što se od

privrede traži da p o v e ć a GDP na

1.600 dolara do

2005.

godine, a za

poslenosti na 575 hiljada u Federa

ciji BiH, što govori da bi se godišnje

zapošljavala 40. 000

g r a đ a n a .

Kako

to p o d s t i ć i bez

o p ć e

mobilizacije

svih resursa u ovoj državi? Dosada

šnja iskustva govore da je i jedno i

drugo u negativnom smanjenju i

porastu. Bosna prvo mora prestati

biti - poseban l u č a j . •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


„

- -

· · · - 1

p ~ l Udruženja uvoznil<a i distributera motornih vozila

~ l i

'it.

1

irsad SINANOVIC

oš prije tri mjeseca Ljiljan

je

upozoravao da su U>lkswagen

iz j e m a č k e i

Peugeol iz

Fra

ncuske dali

do

znanja auto

mobilskim k u ć a m a Asa aulu i

Feroeleklru, putem kojih prodaju

svoje automobile u

Bosni i Hercego

vini,

da

moraju riješiti pitanje kvali

tetnog goriva, kako

ih

kupci iz oba .

entiteta ne bi zasipali reklamacija-

. ma, ili obustaviti uvoz svojih au

tomobila u Bosnu i Hercegovinu.

Danas, kada se stanje nije promije

nilo, i dalje BiH nema jednoobra

znu kontrolu goriva_ v e ć se upotre

bljavaju certifikati kontrolnih

k u ć a

iz susjednih država, ugledni pro

i z v o đ a č i

automobila riješili su da re

aliziraju svoju prijetnju o zabrani

· uvoza automobila. Ovo

je

naprailo

pravu paniku u redovima dilera

automobila BiH pa su oni uputili za

htjev V i j e ć u ministara, vladama

Fe

deracije i Republike Srpske da uve

du jednoobraznu kontrolu kvaliteta

goriva. Zahtjev su potpisali predsta

vnici 12 n a j j a č i h dilera automobila u

BiH i poslali na spomenute adrese

putem Udruženja uvoznika i distri

butera

novih.

motornih vozila. Na(u

ku

im

ide Uredba o standardizaciji

proizvoda i usluga, koju je prije tri

mjeseca donio Wolfgang Petritscb,

visoki predstavnik e đ u n a r o d n e za

jednice, a koja podrazumijeva je-

Meni je sumpor upropastio motor,

ali

za

to

je kriva

država.

Kakva je to država, ako ne

može izvršiti kontrolu

nad naftom. BiH

ima

svoju kontrolnu

k u ć u ,

pa je izvan pameti

da

se

uvažavaju

atesti

koje

daju kontrolne k u ć e iz Slovenije, Hrvatske, Jugoslavije.

Atesti

o v i h

k u ć a mogu važiti

samo

u tim zemljama, a ne u

Bosni

i Hercegovini.

Sa

atestom bh.

kontrolne

k u ć e mogao

b i ~

tražiti

nadoknadu štete, a ovako me u p u ć u j u da to radim u

Hrvatskoj , kaže

Mustafa R a š i d o v i ć

dnoobraznu kontrolu

kvali

teta gori

va

. Ovome zahtjevu pridru;;ih se i

Udruženje uvoznika i distributera

nafte i naCtnih derivata.

Gonzales

na špirit

U vrijeme kada je

I jiljan

pisao o

prijetnji najpoznatijih p r u i z v o d a ć a

automobila, rukovodioci Asu

auw ra

zmišljali su o sastanku sa č c l n i lju

dima u Ene1gopctrolu, kako hi došli

do rješenja da njihovi kupci auta

ku

puju gorivo samu

u

ovoj

nartnoj

ku

ć i ,

koja, prema izvještajima

bh. ko

ntrolne

u ć e lnspclu

R II i: ::

Kaknja,

prodaje najkvalitetnije gorivo

na

po

d r u č j u Federacije. Na dugoj ~ t r a n i ,

sve

ovo

govori o tome dokle nas je

doveo loš kvalitet goriva,

ali

i o wme

kako

velike automobilske

komp

a

ni

i c vode

r a č u n a

o ugledu, koji

SLI

sr i

cali deccnijama,

te

ga

ne

misle

sroza

vati u Bosni i Hercegovin i, bei'. )bzi

ra na to što

se

njihovi automobili

ne

bi

ovdje

prodavali

venije,

1-lrvatske,

Jugoslavije. _

Atesti

JVih

k u ć a mogu važiti samo u tim ze-

mljama, a ne i u Bosni i

Hercegovini.

Sa

atestom bh lumtrolne k u ć e mogao

bih

tražiti nadoknadu štete,

a

croalw

me

u p u ć u j u da

to radim u Hrvatskoj .

Nakon niza reklamacija, mena

džeri ugledni kompanija U>lskwage-

na iz j e m a č k e i Peugeota iz Francu

ske ispitivali su kvalitet nafte i deri

vata u Bosni i Hercegovini, te su

do

šli

do

konstatacije da najkvalitetnije

gorivo

nabavljaju

Energapelrol i Ko

-

pehs

a r a j l i ć

u Federaciji BiH, da č a k

podliježu evropskim standardima,

te·su o d l u č i l i uvažavati samo rekla

macije onih kupaca automobila koji

sipaju gorivo u pumpama ovih na

ftnih kompanija. Ovako su mena

džeri Vblskwagena iz

j e m a č k e

i Pe

ugeota iz Francuske dali do znanja

našim automobilskim

k u ć a m a

da

moraju riješiti pitanje kvalitetnog

goriva, kako ih kupci iz oba entiteta

ne bi zasipali - reklamacijama. Ovo

se može shvatiti uvjetno, jer se, bez ·

rješenja ovoga problema n e ć e dozvo

liti prodaja njihovih automobila.

VOLKSWAGEN

O\'akav razvoj dogadanja, nakon

m·oza

onih pet miliona litara bijelog

špirita

mogao se

i predvidjeti. Na

ime, velikom broju g r a đ a n a u oba

entiti;ta naprasno su sagorjeli mo

tori LI automobilima, pa su oni

ova

k\'e

kvarove reklamirali i proizvo

d a ć i m a automobila, a ne samo dile

rima gdje

su kupovali auta. Nedavni

pregled ben:.::inskib pumpi pokazao

je

da gradani kupuju gorivo

u

kome

ima vuue, prekomjerna k o l i č i n a su

mpora,

ali

je konstatirana i rnanja

oktanska vrijeunost

od

one

u

dekla

rm.:iji.

N a j v e ć i

broj

g r a đ a n a

dovozilo

je automobile

na

servis zbog

kvarova

nastalih usljed vode u gorivu, ali po

stalo· e sasvim normalno da motor

golfa t v o r k e

i:.::gori

za šest mjese

ca, a da \'lasnici kupljenih automo

bila nadoknadu štete traže u

Vo

lhwaui.:nu

u N j e m a č k o j .

M . e đ u t i m ,

nakon

f e h n i č k o g

pregleda automo

bila, utvrdeno je da su

motor.i

sago

rjeli jer ;n njihovi vlasnici koristili

loše

gori\·o, posebno ono koje

je

bilo

pornijdano sa špiritom, č i j o m upo

l rebom .motor sagori i za č e t i r i

mje

seca,

pa

su sve reklamacije - odbije

ne

, a g r a đ a n i su u p µ ć i v a n i bh. dile

rima automobila.

Dozvoljeni sadržaj sumpora

prema evropskim standardima je do

0,20 posto, a iz analiza se vidi da je i

više od tri postotka sumpora prisu

tno u našem gorivu, pa nije teško

za

k l j u č i t i da je to gorivo iz Rumunije,

Bugarske i SR Jugoslavije. Gorivo sa

ovolikim sadržajem sumpora uni

štava motor, s k r a ć u j e mu vijek, što

č e s t o i s t i č e Halid Jazvin, direktor

RGH Inspekta iz Kaknja, jer ''distri

buteri

nafte

ne

vide proizvod,

·a

kamoli

da

obave kontrolu kvaliteta proizvoda .

Bh.BAS

i

kontrabas

Mustafi R a š i d o v i ć u u toku pro

šle godine izgorio

je

motor golfa za

nepunu godinu, ali je nakon više

m j e s e č n o g traženja pravde ostao bez

nadoknade štete, jer je trošio gorivo

kl)jc

je imalo·certifikat o kvalitetu iz

Hrvatske. O ovome Mustafa

kaže:

/\'leni je

sumpor

upropastio mot01;

ali za to jcJ k1iva držctVa. Kakva

je

to

držu:vu, alw ne

može

izvršiti

kontrolu

nad naftom. Bi

ima

svoju

kontrolnu

l m ć u , pa je izvanpameti da se

uvažava

ju

atesti

lwjc

daju

lumtrolne

k u ć e iz S/o-

Izlaz iz ovakve situacije je u to

me da država, entiteti i Dištrikt

B r č k o usklade zakone i propise pre

ma Uredbi o standardizaciji pro

izvoda i usluga, koju je prije tri mje

seca donio Wolfgang Petritsch,

viso

ki prestavnik za BiH. Ovom ure

dbom zahtijeva se

u v o đ e n j e

bh. sta

ndarda

BAS

prilikom uvoza i t o č e

nja goriva na svim pumpama. •

LllLIAN

· 13

- 20 AUGUST 2001

41

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


'

SV IJ T

..

·

PRAZNA

SRZ

JAPANA - Uz pedeset šestu godi-

šnjicu od Hirošime i Nagasal<ija,

l<ada

je od atomske bo

mbe

poginulo 220 hiljada Japanaca, vrlo

je p o u č n o č u t i

anas

n

•

a oni voe

Za

nas

je

c_jela ljudska rasa podijeljena

na

dvije potkategorije • Japa·

nce i 1e-Japance. Nažalost v e ć i n a Japanaca

ne

gaji pretjerano saosje

ć a n j e prema ne-Japancima. Hiroshima je izazvala duboko

s a o s j e ć a n j e

zato što su

bili p o v r i j e đ e n i

Japanci. Ali

da

navedemo samo jedan primjer nedostatak reakci·

je na nesretne vijetnamske ljude iz

č a m a c a

koji su plutal i morima oko Japana kasnih seda·

mdesetih bio je strašan. Japanci nisu previše zinteresirani ni

za

jednu zemlju koja ne proizvo

di naftu

ili

ne kupuje japanske automobile

·

Fahira F J Z I Ć

Iran

DRUGI

KH T MIJEV M ND T

Nakon uspjeha na·

proteklim

sa-veznim izborima u Republici

lranu, popularni i demokratski

obojeni

predsjednik Mohammad

Khatami

ove

sedmice

je obavio

za

kletvu

.predsjednika. Uz a s n i Ku-

.

r an

i salve kvalitetnih

o b e ć a n j a

ovaj elegantni lider šiitskc najhro

jnije nacije na svijetu, z a r o č e o je

tako svoj

drugi,

petogodišnji ma

ndat.

Zakletva je obavljena u trndici

onalnoj ceremonijalnoj atmosferi

u pregrijanom tcheran::;kom \k·

džlisu (Skupštini) i treb;lla l;i bi ti

garancija da

Iran

ostaje na kursu

demokratskih

promjena, koje su u

ovu

is

lamsku republiku stigle

upravo preko l i č n o s t i ovog popula

rnog predsjednika

medu

najbitni

jim g l a s a č k i m populacijama: onoj

omladinskoj, i onoj žcn:;koj. Na

ime, više

od

sc<lamde:scl odsto na

vedenih

č l a n o v a

dviju populacija

izglasale su

drugi

put povjerenje

predsjedniku Kh:11amiju. Njegov

protekli p r e d s j c J n i č k i m;rndat

. ostat u p a m ć c n po z n a č a j n o m

otvaranju frana, kako unutarnjem

tako i

v a n j s k o - p o l i t i č k o m .

Khata

mi

je za prethodnog

mandata

po

sjetio Sjedinjene Drža\'e, obratio '

se a m e r i č k o j naciji,

direktno

ko

municirao sa tadašnjim predsje

dnikom

.

Clintonom,

sreo se dva

·

puta sa :Papom

Ivanom Pavlom

II

u Vatikanu,

u p r i l i č i o z n a č a j n u

evropsku i azijsku

diplomatsku

tu

rncj u, i uveliko pomjerio

o b i č a j e

ne stereotipe o

Iranu,

zemlji

crne

galabije i najboljih p i s t a ć a i ikre

na S\'ijct.u. Ne treba nikako zabora

viti ni

Iran

, kao jednu od

v o d e ć i h

zemalja

p r o i z v o d a č a

i izvoznika

kvali t

etne

nafte, ali, i

Iran,

koji je

ove godine aktualni predsjednik

Bush, za boravka u Sloveniji, ocije

nio kao m o g u ć u

prepreku

"demo

kratskim globalizacijskim trendo

vima

u

svijetu". •

SAD

- Rusija

GENERALI DOL ZE

U

MOSKVU

..

Ono što ni veliki p o l i t i č k i opti

misti

nisu nakon denovsJ<e. sesije

najrazvijenijih svijeta pretposta

vljali, list po list, ostvaruje -se to

kom ove, i najavljeno je, s l i j e d e ć e

sedm

ice.

Naime,

k l j u č n a

spona

ili

razlaz

i z m e đ u Amerike

i Rusije,

razgovori o b u d u ć n o s t i

nukle

arnog

oružja, te o

a m e r i č k o m

~ n t i

raketriom

štitu,

nisu zapali'U rota-

Ini

ć o r : s o k a k

Barem ne zasad. Na-

ime,

nakon

izvjesnih

pomaka

na

pregovoriin .l

ruskih

i a m e r i č k i h

odbrambenjaka u Pentagonu,

ru

ski

rezolutni stavovi

naspram

antiraketnog

štita se, natopljeni

dolarima,

pomalo otopljavaju.

Nakon tih

malih

pomaka na "ni

skom nivou", a m e r i č k i ministar

odbrane

/ zasad najviše rangirana

p o l i t i č k a l i č n o s t Bushove admini

stracije,Donald Rumsfeld, putuje

za vikend u Rusku Federaciju. To

je ove sedmice službeno

potvrdio

portparol

a m e r i č k o g

ministarstva

odbrane,

ko_

ntraadmiral

CtaigQu-

42

U IL J N

• I3 -

2 0 AUGUST

200 I

.

.>

>.

..

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


•

ii Shuichi

K TO

o d e ć i

japanski društve

ni

k r i t i č a r

Shuichi Kato,

na originalan n a č i n ko

mentira položaj Japana,

induslrijski v o d e ć e zc-

igley.

U

pratnji ministra odbrane

putuje i

John

Bolton, zamjenik

državnog sekretara, i prvi

č o v j e k

a m e r i č k e voiske, general Henry

Shelton. Reklo

bi

se, posve v r u ć e

ljeto u Moskvi.

A m e r i č k i

n a j j a č i

trojac vojne m o ć i , posve je siguran

da ruska strana toliko reterirati

da v e ć u

p r o l j e ć e

naredne godi

ne m o ć i o t p o č e t i sa gradnjom

prvih podzemnih silosa za presre

t a č e projektila u Fort Greelyju na

Aljasci. Ovitn g r a đ e v i n s k i m ra

dnjama bio bi

f a k t i č k i

prekršen

nekad davno potpisani rusko-

mije svijeta Dalekog Istoka.

li.:

č u d n e

zemlje

i z l n z c č c g

M111ca , za

koju bi se moglo r e č i

c.Ja

jL: ekono

mski kolos a p o l i t i č k a kreatura,

jer se nikac.Ja nije uspio namL:tnuli

u -smislu ·azijskog lidera. Njq,io\'i

k r i l i č k i stavovi intrigiraju svakog

potencijnlnog bijelog s l u š a č a .

a m e r i č k i , odnosno so\'jctsko-ame

r i č k i Sporazum o anlibalistil:kim

projektilima iz 1972. godine. Time

se m e đ u n r o d n vojna po,·ijesl

v r a ć a ravno Lridesel godina tina

zad. I time se, ·nakon propasti

So

vjetskog Saveza

f a k l i č k i

rea

Ino

ostvaruje a m e r i č k a p o j e d i n a č n a i

svakovrsna (napose vojna) p r e m o ć

kao jedine svjetske i;upersilc.

Ruski ministar dobranc Sergej

Ivanov, d o č e k u j e kolegu Rumsfc

lda nakon što ga je polanko brifi

rao

n j e m a č k i

kolega, ministar

odbrane n a j j a č e evropske vojne si

le, Rudolg S.charping. •

Washihgton

BUSH

VOLI

GODIŠNJI ODMOR

Prema anketi koju je proveo

Washingt.on

Post

a kako prenosi

Jutarnji

list

č a k 55 posto ameri

č k i h g r a đ a n a ne slaže se s time što

je predsjednik

ush

spreman L:ijc

li august provesli na godišnjem

odmoru. Ove podatke objavila je

nov ina 11ic Indepc11de11t. Nišui ne-

, •

Na11.animljiviji stavovi sociologa

K;uo.1 preuzeti su iz njegova

1ntn1ua objavljenog u knjizi Na

krnju

s t o l j e ć a .

apanski

grupizam

U .Americi

je

Lemeljni dru

štveni model individualizam

..

Ta

inicijativa je razlog agresivnog

osubnog stila Amerikanaca kao i

n1ihov\: otvorenosti prema drugi

m,1.

A m e r i č k a inicijativa pronosi

c.Jalje

zapadni pojam stvaranja

po

vijesti. Amerikanci pokušavaju

prom i L: :1 i okolinu, um'jesto da

joj Sl.: pokušaju prilagoditi

..

U japanu pojedinci ne postoje.

Oni apsorbirani grupom. 1eme-

11ni grupni model grupizm::: poja

·i11

se u zatvorenim seoskim

za.je

tln1cama ovog drevnog, p r e n a p u č e -

nog

otoka. Grupa

je

zatvorena i

izdvu1ena izvana. Kad

se

po jedinac

:-.ukohi s grupom, rješenje je da se

pri

Iagod i pojedinac a ne da se pro

mijcni

grupa. To

je poznali japa

mk1 kl>nsL:nzus ...Stoga je malen

b1uj utopijskih ideja u japanskoj

tradiciji ...

Ali,

stoga

je

Japan nacija

kojoj

se

ne može

vjerovati, nacija

l<oja l l l igra po pravilima svijeta ko

ji

j1 : mcdusobno

ovisan

..

Japanci

su

o b i č n o

za a m e r i č k e prilike, za ko.:

je

se

zna da ne vole

d u g a č k e

lje-·

tnL: odmore i odsustvovanja .

Kuriozitet ovog n e o b i č n o g

i ~ t r a ž i v a n j a L i č e se podatka da su

novinski

a n a l i t i č a r i

i žbirovi

prnnašli da je njihov novi predsje

dnik samo 42 posto radnog vreme

na

proveo lamo gdje

ga

je izborna

baza

o č e k i v a l a

- na radnom mjestu

u Bijeloj k u ć i , ili u popularnom

Ovalnom uredu. Više od pofa ra

dnog p r c d s j e d n i č k o g vremena

temeljno oportunisti, a njihov vrje

dnosni sustav

je

potpuno relativan.

Dok Zapad naglašava apsolu

tnu vrijednost pojedinca, k o n f u č i -

jski utjecaj u Japanu naglašava vri

jednost m e đ u l j u d s k i h odnooa. Sa

tako

r a z l i č i t i m

poimanjima stva

rnosti, nije

i z n e n a đ u j u ć e

da

je

pro

blem kulturalne komunikacije ta

ko velik da neko poput Van Wolfe

rena smatra Japan nespojivim sa

m e đ u n a r o d n o m

zajednicom. Lju

baznost je jedan oblik japanskog

odbijanja. Poznata japanska ljuba

znost je, ustvari, sofisticirana psi

hološka barijera: ne priznaje osje

ć a j e ,

sukobe, debatu - i, mada vrlo

ljubazne, to su samo prazne, besko

risne r i j e č i glasovi koji ništa ne go

vore. To je krinka komunikacije.

Tajna

iluzionizma

Postoji

o d r e đ e n o

vjerovanje u

Japanu da je Zapad naivan, č a k bu

dalast, u svojoj fiksaciji na apsolutne

i indiyidualne razlike, koje

se

ovdje

smatraju krajnje iluzornima.

Gotovo je teško objasniti zašto

Japanci sa velikom r e v n o š ć u uni

štavaju malezijske ,šume, a dotle

svoje

č u v a j u

gotovo netaknute.

Kod sebe,

Japanci apsolutno

vode

proveo je na svom r a n č u u Teksa

su, č e t i r i dana u roditeljskoj vili u

Kenebunkportu, a č a k 38 dana u

Camp Davidu, mondenskom

odmaralištu a m e r i č k i h predsje

dnika. Ipak, pritisnut istraživanji

ma i· anketom objavljenom u 11ie

lndependentu tvrdi predsjednik

Bush je popustio i svoj odmor pre

kinuo izlaskom na ter

en

gdje se

.gradi k u ć a za jednu samohranu

majku. ·oa bi t i p i č n o a m e r č k a

p r e d s j e d n i č k a sapunica bila do- .

,

L JIUAN

•

L3 •

20

AUOUST

2001

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SVIJ T

r a č u n a

i sa strogim

standardima

misle koliko. i kakvih plinova

ispustiti

u eter, mnogo više

od

ostalih industrijskih nacija. Profe

sor Kato ovako to objašnjava: Mi

slim da stvari stoje d r u k č i j e . V e ć i -

na

naših

šuma

je u vrlo visokim

planinama,

i tamo

s j e č a

nije eko

n o m i č n a .

S j e č a

u Maleziji ili Ama

zonu

je jeftinija. Naše

su

ravnice,

m e đ u t i m ,

lišene šuma. Naprimjer,

u

Saitama p o d r u č j u , nekih

osa

mdeset

kilmetara od

glavnog gra

da, o z n a č e n

je novi nacionalni pa

rk.

Premda

je to vrlo mala šuma,

k o m a d i ć v e l i č i n e n j e m a č k o g

Schwartzwalda, tako je malo

šuma

ostalo

na p r i s t u p a č n o j

zemlji

od

tih rijetkih

šuma da od

toga pravi

mo

t u r i s t i č k e

atrakcije.

Tamo

gdje

s i j e č e m o šume

uvijek pošumljava

mo. No, japanske nizine su užas, a

more je vrlo

z a g a đ e n o .

O p ć e n i t o

g o v o r e ć i ,

japansko uništavanje

prirode je nevjerovatno. Kako se

možemo pretvarati

da

volimo pri

rodu? Ko je voli? Tek nekolicina u

današnjem Japanu. Japanci danas

ne

vole stabla, oni vole novac.

O č u v a n j e okoliša je jako važdo. Ja

sam potpisao

protest

protiy gra

dnje

novog

terena

za

golf

u Kyoru.

Sva ljepota Kyota je povezana s

planinama

koje

ga

okružuju.

One

su

t o l j e ć i m a inspirirale

kulturni

i

kraja pjenom garnirana,

potrudio

se sam p,redsjednik,fzjavivši: Wa.- .

. · ~ f f i i shjngto'.h je fino

m}e.Sto

i p o č a š č e n

sam

raditi

u

Ovalnom

uredu, ali

· sam osoba koja ima potrebu i ć i

van. To,

me

održava .

prisebnim

i

· u h o ~ n o i a č i r n . · •

Jerusalem

S GUMENIH

N BOJEVE METKE

Sukbhi na vretom Bliskom

Istoku

ušli

su

u jedanaesti mjesec

i

sve je v.iše

dokaza da i z m e đ u

Pa

lestinaca.i Jevreja traje neobjavlje.

.

ni

rat.

Onako

kako su to mudro

planirali izraelski vojno-obavje

štajni krugovi, kad su se prije dvi

je godine zalagali ,za upravo ova

kav koiicept otvaraiija bureta'ha

ruta na

zemlji palestinskoj

a u

državi izraelskoj,

prema

kojemu

objavljivanja rata

e ć e biti,

ali

sve

na

t ~ t

l i č i t i .

Ove

sedmice,

Vlada generala Arida Sharona,

glavnog

palcstinskog p a l i k u ć e ,

donijela je Odluku o upotrebi bo-

jevih.u.mjesto n i h metaka ,za

Llft,;JAN • 13 -20AUGUST 2001

. .

religijski život

Japana.

Te šumovi

te

planine

su sama srž Japana i ja

panskog m j e t n i č k o g izraza. A ne

kakva tvrtka bi

htjela

tamo sagra

diti teren za golf

U modi

j

Azija

Mislim

da se Japan lahko

mo

že internacionalizirati, i to sva

kim

danom č i n i . M e đ u t i m , n e ć e

se kosmopolizirati još dugo,

ne

prije

kraj.a 21. s t o l j e ć a .

Japan

ostati izoliraniji

od

svih razvije

nih nacija. Njegova izoliranost je

duboko ukorijenjena. No, izraža

vanje te razlike bi trebalo i moglo

biti

miroljubivo i kooperativno.

Mislim

da

J

apan nije opasan

i

da

ne prijeti.

No, ne smatram ga

ni

modelom za

b u d u ć n o s t .

Svijet je

ste tjeskoban

zbog ujedil}jenja

N j e m a č k e ,

ali

ne

mislim

da

se

tre

ba

tako o s j e ć a t i zbog

ujedinjenja

J

apana.

Pa

ipak,

u nekoliko po-

.

sljednjih

godina proširio se

japa

nski n a c i o n a l i s t i č k i o s j e ć a j . To je

više

od

ponosa, a vjerovatno ma

nje

od

šovinizma.

Zato

što

su

ja

panski

automobili

dobri,

sve japa

nsko je dobro. To je logika.

Uzdi

zanje

japanskih

kulturnih korije

na

kao

superiornih onima

umiru-

~ ~

S E D M I Č N A

P NOR M

sve .izraelske vojnike, ma gdje

se

nalazili i

ma

gdje svoje cijevi upo

t r e b ~ i a v a l i .

Odi

uka sa

gume

na metak ,

prekretnica je samo u formalnom

smislu. Ona se f a k t i č k i na terenu

palestinske samouprave vidno pri-

. .

m j c ć i v a l a v e ć

nekoliko sedmica, , koriste helikoptere, protivtensko

da

bi

kulminirala upotrebom zra- :vske projektile, a u t o ~ o m b e u ·

č n i h

i artiljerijskih snaga

na svim·

l<ušaju z a u s t a v l j a n j a ' P a l e s t i n a c ~ L

prostorima unutar

palestinskih ·.Dolazak iZarelskog premijera u

slobodnih teritorija, od

Zapadne Ankaru,

ove sedmice, samo po

Obalc do Gaze i Nablµsa. Izra- · v r đ u j e paniku koja je

zahvatila

i

clska vojska i policija neselektivno , . . p e s t r p l j i v e

r a ~ n e

r e đ ~ : V e vlade tit,, ·

Tel Avivu. <Poznate s{bliske veze

Tel Aviva i· Ankare, i naklonost

trenutne turske vlade. izraelskim

z v a n i č n l c i m a , te se oiQŽe o č e k i v a r

' ti

skori

susret asserl Arafata Sa:

premijerom EceritoDL No,

kako

naivnost

nije

crta niti

jednog od

c itnavedenihJidera,

Ili

o\li susreti

:.

··

žne

diplofuacije

ne

ro hgu

uroditi

·

plodom. Pitanje je

dana kada

na

Bliskom Istoku, i

z v . a n i č n o ,

bi-

ti o b j a v l j e n

p o č e t a k r a t a ~

•

. ,..... . ·-

~ - ~ .

·

; ·:

...

Microsoft

<l VRHOvNI u

PLUS

ž LB

U

~ ~ o n s k o m

$uds.kom

Pt:<>;

,.,

ceau i z m e đ u Microsofta i. SAD-a}

ove sedmice nadležni

slad

je doniO

.odluku prema kojoj, ekCll))Oracija

. r ~ c r o ~ f t ~

i l a

z a ~ o a p r j e č a ' . '

;

....

..

.,..

. ·-, ·· '

~ ~ ~

'

.

' - ~ ·

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


ć e g Zapada, kao što č i n i profesor

Umehara tezama o poliocizmu, ši

ntoiz111u,

šumama, igra je na ne

o r a c i o n a l i s t č k e o s j e ć a A budu

da je sve japansko dobro, zatva

raju se o č i pred rarnim

z l o č i n i m a

i pritiskom japanske prošlosti

Govorimo o prošlosti na ne1asan

n a č i n ,

k o r i s t e ć i sofisticirane

r i j e č i

- s pravim ciljem ublažavanja ne

izrecivih ratnih postupaka.

Medu mladima

je

u

modi

Azija.

Zainteresirani su za kineski i

kore

jski

jezik, ne samo za engleski kao

donedavno. Sve manje i ma1)je putu

ju u Paris ili Kaliforniju, sad sve vi

še

u Burmu i Tajland. fo je

a la

mode

apanci

protiv n e ~ J a p a n a c a

... nekako vidim

s l i č n o s t

i z m e đ u

hval

is an

ja inte

le

ktualaca i

predratnih vremena. Godine

1942.

kad smo v e ć bil i u p a c i f i č k o m ra

tu, organiziran je vrlo poznati si

mpozij filozofa i intelektualaca

nazvan Svladavanje modernog

doba . Moderno doba je, nara

vno, predstavljalo Evropu i evro

pski života. Tadašnji stav -

isto kao i azijski pos tmodcrni stav

danas - bio je da je individualisti

č k i

Zapad dekadentan i u raspadu.

vanju monoplizma, odnos no vršila

dotad monopolsko po

krivanje vlastitim prozvodima i

izumima. Neumorni tvorac Mi

croso fta, B i l l ~ i e s odmah je u lo

žio žalbu na presudu Vrhovnom

sudu Amerlke. Tako je ovaj više

godišnji proces ponovo tema za

devetericu n a j j a č i h a m e r i č k su

daca. A tužena kompjuterska fi-

Stoga je svijet trebao pomrn: .\1.i1..:.

J\

ko

bi bio no,·i model tanrn1

v j e č a n s t v u ? Naravnu, japan.

l

nas

je

cijela ljudska rasa

podijeljena

na

dvije rotkategorije

- Japance i nc-Japnnce.

N a ; i , a l o ~ l ,

i n a

Japanaca

ne

gaji pre

tj

era

no s a o s e ć a n j e prema ne-japanci

ma . Hiroshima je izazvala duboko

s a o s j c ć a n j e zato što su hiti poni-

jcdeni Japanci. Ali, da 1rn,·edemo

samo jedan primjer, nedostatak

reakcije

na

nesretne \'iJetnamske

ljude iz a m a c a koji su plutali mo

rima oko Japana kasnih sedamde

set.ih bio je strašan . .1:1ra1t: i ni:-.u

previše zinteresirnni ni za jednu

zemlju koja

ne

proizvodi rn rtu ili

rma i dalje n;1:.;tavlja

ometati konkurenciju .

Sudac Jakcson je presudio

je da se i\ll icrosoft ne mo

ra razdvoji ti na dva dijela,

kako je dosudio Sa\'ezni

sud. G.

(Ju tes

želi dobi1

na

vremenu. Naime, do

kraja mjeseca

1

eba'da bu

de sofisticiran njegov na

jnoviji program,

\\7mdcrws

X

kako bi se odmah d

i

stribuirao u septembru i

pr

odavao d

il

jem

sv

ijeta u

paketu sa ost al im progra

mimn. Glavni problem

sudskog spora upravo i je

ste č i n j e n i c a da kupci lvl.i

crosoftovih programa mo

raju kupovati njegove

ko

.mpju-terskc prngrame u

paketu, a nikako odvojenu

ili

č n o m

kupovinom ko

nkurentskih programu. Sve ili ni

ŠH1", hazardska c

rt

a kojom se hva

l legendarni bogataš Bi-

11 po svemu mo gla bi ga

glave . Ovaj neselektivni

vlasnik

a j v e ć e

kompjuterske

fi

rme na svijetu, luka

vo

iz lobiran

od SerbNet-ovaca, nedavno je ra-

n..: kupuje

japan:-.ke

automobile.

Slabost prema

masovnoj kulturi

A

li

,

s

druge strane,

uvoz

ameri

"t:ke m a ~ o v n e kulture

je

izrazit u Ja

p.inu.

fo je pokazatdj nepostojanja

Juho\'nc..: uspravljenosti japanske

noderm: kulture. Neopaganizam je

r.anovo opustošio japansku dušu.

E\ o ~ t a u pojašnjenju ovoga fonome

na kaže

prolC:;or Kato:

Dok

se

sta

ra kultura borila

sa

stagnacijom,

Amerika je izmislila

jazz

i ro:k'n'ro

l

l. U

\'clikom dijelu svijeta popula

rne ku lt ure

u o p ć e

n

isu

kreativn

e,

zmišljao da S\'OJa prodajna prava

iz Ljub:jnne prebaci u Beograd, i

tako o m o g u ć i D i n d i ć e v i m pule

nima da poberu kajmak sa ne

$retnih ba lkanskih brda . •

a d k

JEVREJIMA

KAO NEKAD

Nakon pada Berlinskog zida,

nije nepoznato, život nekadašnj ih

nego stare i tradicionalno teške. U

Americi se sretnu dva pojedinca i

nešto stvore. Ništa ne stoj i na putu

novom odlasku ...Dok

se

a m e r i č k a

kreativnost bude nastavljala, mislim

da masovna kultura dominirati.

Na ovom planetu je teško vidjeti

gdje bi

se

mogla

pojaviti kultura

novoga"

koja

bi bila tako privla

č n a „ U

poslijeratnom periodu Japan

je

stvarao dobru literatun1 svedoše

zdesetih.

N a r o č i t o

pedesetih, kad

smo se

ponovo i z g r a đ i v a l i ,

postojao

je

o s j e ć a j

otvorenosti i m o g u ć n o s t i

Ali, šezdesetih je č i t a v o društvo po

srnlo orijentirano na tehnologiju i

novo.

Nacionalni bruto-dohodak

po

stao je naš jedini ci

lj

... Svi znaju da

je burza jedino važna stvar. Mašta je

dosadna, jer alternativa ne postoji.„

Popularna interpretacija povije

sti,

koja

s.: pojavljuje u velikom dije

l u naše litera tuire, jeste da dubina

pada uvijek slijedi

vis

inu uspjeha.

Rast i pad se uvijek ponavljaju.

tiri godišnja doba su središnja japa

nska predodžba, ali jesen je osobito

važna. Na Zapadu je ona simbol že

tve

i propadanja. U Japanu je samo

simbol propadanja. Nakon vitalno

sti i prcobilja ljeta, jesen je mrtvo

go

dišnje doba u kojemu opada l i š ć e

Još davno, u desetom s t o l j e ć u , nala

zimo japanske pjesnike

ko

ji oplaku

ju

dirljivost japansk

og

mjeseca . •

pritajenih stanovnika Evrope, Je

vrcja, p o č e o je l i č i t i na život do

stojanstvenih ljudi . Prema Euro-

pa-žurnalu a đ a r s k a postaje ze

mlja u kojoj s.e dostojanstvo Je

vreja v r n ć a na

n e k ~ d

predra

tni nivo. Bilo je i takvih, koji n ·

kon što su preživjeli holokaust

živi se nisu

č u l i ,

u zemlji novo·

komponiranog blagostanja. U

Budimpešti postoji Jevrejska

o p ć i n a , u

č i j e m

je središtu Elc

nštatu smještena sinagoga, jedna

od bivši

b

devetnae

st

u ovome gra-

L R L I N

L

20AUGUST·2 1 5

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


'

SVIJET

M KEDONIJ N

R A S K R Š Ć U

II . prve ruke,

za

"Ljil jan", o po

sljednjim

đ

n j i m a piše naš dopis

ni

k

(J.ayur

Seh, urednik Informativnog ·

programa makedonske te levizije na turskon1 jeziku

1

Gayur SEH

V

ini

se

da se

p e l o m i e s c č n a

krizn u Nlakedoniji pri

vodi kra ju. Pregovori

pod pokroviteljstvom

predsjednika makedo

nske dr.lave Borisa Trajkovskog, ko

ji su

p o č e l i

u Skoplju, nas t

av lj

eni

su

u

Oh

ri

du,

bili

su

i još su popra

ć e n i

oružanim sukobima 1zmeJu

vlaJinih snaga i albanskih ustanika

u oblastima oko

letova

i Kumano

va, i to u

scl11na

pretežno naselje:

du,

i ponovo cv1cla

d u h o , · n o - ~ · j t

rski život n ekadašn jih

žuto ma

rkiranih

ljudi. Danas, u 1eJnom

od

n a j č u v c n i 1 i h

rcscor<ina Budi

mpešte, u

Ilannahu ,

putn1k-na

m1ernik može pojesti

i

na1birani

jc specijalitete zanimljive vjerske

nacionalne

kuhinje. ,_\.\cJu mla

dim naraštajima,

jidiš je

S\'C

po

pularniji,

nn:;u.wa

i

moli

Lve

oba

vezno se izvode na jcvrcjskom

matcrnjem

1cziku, mada mladt:

generacije po svom

habitusu,

ka

žu,

pripadaju

m a đ a r s k o m

naci

onalnom

konceptu,

i

ne

:lclc

zabo

raviti niti odbaciti ni

m a đ a r s k i

jezik a

ni

maJar:;ku

kulturu.

Eko

nomsku

osnovicu za ugodan život

ove n a j j a č e jcvrc1skc zajednice u

Evrop(

pod1'zavaiu

l o h i s t i č k i

i bo

gati

krugovi iz Sjcdinjt.:111h

Drža

va, koji se s toliko brižnosti truJt:

oko svojih

sunarodnjaka da

osi

guravaju profesore matcrn1eg je

zika i religije iz Izraela

Oni svoje sponzorstvo ostvaru

ju

direktno,

ili put

em

Abnista

rstva obrazovanja 1\1\adarske. Na

j v e ć i

broj "uvoz111h" Jevrcja u Bu

dimpešti

su

stanovnici bivšeg So

vjetskog Saveza. Poznato je da

su

• •

en1

nim aloansk11n

::.ta1rn,·111st\·om.

th.1

sela

caki r a n i č n i

prijelaz sa Kl)S()

\'0111

Jazim:c, koji

j1,;

u

hl1z111i

li.:to

va, još su pod kontrolom

lhta111ka

.

Pregovori pod

ol_<riljem stranaca

U

pregovorima

uc.:sl\'U

JU l1d.:n

panija kojt.:

saeinja\

<IJLI koa

liciju

la

kozvanog poli

i č k o g J l . : d 1 1 1 ~ t a:

Bra

nko Crve

nkovs

ki.

lidl.:r SI >S.\

\-a

(Sn

ci1alni

D1,;111okra

tski

~ i \ \ \ . \ \ : i k ~ · d l l -

11ijc),

b č o

Georgievski,

i d ~ · r

se

male

sknn:nc

radn1c

s,1

po\e

bno p o s \ \ : Č e n i 1 i 1 s\'Ježe zaklanim

• nu:som (po jidiš-zakonima)

s a č u

vale po zahitima

bu<liml>kth

i pe·

štanskih

~ o k a k a

i u toku n.1u:1111 a

kao i u toku stalpn1zma-.

h:n1m1-

zma.

O<l n1ih bi

se

štošta

moglo

1

n a u č i t i •

Istanbul

KAKO ŽIVI

V

GRCKA

MANJINA

Diplomatski odnosi .\nk.1r.: 1

.\tine oJyajkaJa Mt

bili 01'tcrc.:1:111

111cdunncion;1lnim r;izrnincam,1

1

odnosima dviju \'lada prema

1 1 1 ~ 1 ·

njinama,

gri:

·koj

u

·n.r:sko1

ili

pak .

turskoj

u < l r č k o 1 .

\1tu.1ci ja 'c

otpri

cd\

11e godine, barem k.1d

::.u

·

u pitanju

manjin1ik1

<irci u Tu

rskoj, promijenila. Nabolje, s\

-

kako

\ada

nc tako brn111.1.

za1c.:

·

d n i c < ~

turskih

(irka

brnii

~ O l l O

pri

padnika, i njen

na1vt.:ci

dio zi,·i u

b tanhulu.

1\

za pro1ddih os,rnhk·

set godina, bila je

na1brn1111ia

ma·

njinska zajedrnca u

~ 1 t a n 1 j

Tu

rskoj.

.

\·,\lRO DP.\lNE, Arben Xhaferi,

li-

dt.: i· l) t> \ (Demokratska Part

ja Alba

naca), 1 Imer

Imeri,

lider

P

OP

-a

(Pa

rl Ja za demokratski prosperitet).

:--..:arn,·no, m·i

pregovori

se

o<lvija1u u

~ t v u 1 pod nt.:..,krivenir.i

pri ii

\kom prcdstavnika Sjedinjenih

. \ m c r i č k 1 h Drža\'a, Jamesa

Pardewa,

EHopsk1.:

umje, Francoisea Leota

rda i

t:c:-.tim

p

risu:-.

t

vo

m

viso

k

og

prc

d\ta\·nika za \'anjsku poluiku i sigu

rnost

EU

Javiera Solane, te povrcme-

m

dola:-.kom

general

nog ~ e k r e t a r a

\ :\TO-a

Georgea Robertsona.

l ovom

grnJu

sacuvano je tri

dc::.ctak pravo::ilavn1h crkava, od

kojih

s ~ · mnoge

obnavljaju.

Kako

Jl.:,

prema pra\'Ilima

G r ~ k c

pravo

slavni.' .:rkn:. njen paLri1arh oba

\·czan s1cdili

u

'·pov11esn)J pri1t:

~ t o n i c i

pravusla\'lja - KonstanLi

nupolj u"

g r č k i

na;.iv

ta

hta

nbu11:

o

se do d.1našnjih dana

njcgm-.>

:;jedistl.' niJL' iz11jesulo.

On,

naime, :-. toluie u lstanbulu,

i

po l.:stavu Turske

Lur::.ki

jc drža

\'ljarnn.

Da

st\'ari

z a i ~ t a

miJc-

6

LJILJAN

13 - 20 AUGU T200 I

•

Sa

postizanjem

dogovora

· o ovim

rješenjima

o č e k u

je

se potpisivanje Okvi

rnog dokumenta nakon

č e g a bi se ovaj dogovor

trebao izglasati

u

Parla-

mentu. Istovremeno bi

NATO

snage

rasporede-·

ne na više

punktova

po-

č e l e sa j e d n o m j e s e č n o m

misijom skupljanja oru

žja i municije.

Dakle

sa

misijom

razoružanja

za

r a ć e n i h

strana.

U

ovu mi

siju bit u k l j u č e n o

3500 vojnika NATO-a

iz

Turske Velike Britanije

SAD-a Č e š k e ,

Njema-

č k e , G r č k e ,

M a đ a r s k e

Italije Holandije

Norve

ške i Španije

njaju nekom po:;vc

č u d n o m

logi

kom,

e d o č i i

O\'oljetna naiezda

turskih

kupaca

Cl)-ova i kaseta

najpoznatije

g r č k c

pop-zvijt.:zdc,

Anne

Wisse, koju

JC

najproJavani

ja

i n o - p o p p j e v a č t l ' a . S l u č a 1 n i ku

pac-prolaznik, pomalo nostalgi

č n o , kazat vam, usred tropskih

istanbulskih

v r u ć m a

·' ..zašto da

ne,

ic:.::ik

je dobar, muzika

t a ~ · o d c r ,

pustite nas jcdno:;Lavno da bude

mo - ljudi

.

. "

Kad v e ć nisu

to što

jesu, dodat ccmo •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


Pokopno

društvo Bakije

Sarajevo

najpovoljnije

•

•

organizira

prijevoz

umrlih

osoba sa

p o d r u č j a

Zapadne Evrope

u Bosnu i

Hercegovinu uz

kompletno

obavljanje

dženaze

Kontal{t

telefon

u Bosni

i

Hercegovini

Sarajevo

++387

(O)

33 533

763

Faks ++387

O) 33 447

122

mobitel:

066 131

788

•

Air Bosna

Direktnim

l toin

za Sarajevo iz:

COPENHAGEN

GOTHENBURG

•

STOCKHOLM

OSLO

Rezervacije,

informacije

i prodaja:

AIR BOSNA E ~ T R L N I BOOKtNC

:

Tc:l: 3

87 33

209 350,

387

33 219 023

ASLANI RAJSER.

COPENHAGEN.

Norrcbrogadc 80

Tcl:

++46

353 71

090

Fax: ++46

353 72

090

SVEBIHTOURS

•

Gothcnburg. S ora Bafdhllt gClln 20

Tcl:

++46

31

70

170

25 Fu: ++46

31

70 170 26

AIR BOSNA,

MAl MO

Pmborgsg. 11 Tcl:

++46 40

21

48

35,

++46

702 30 35

47

SVEBIH TOURS, OREBRO,

Anggatan26,

Tcl:

++461912

72

24.

Fax:46196721666

NORBIHTOURS. OSLO

•

S1org

a1a

I

Moss. Tcl

:

++47 69 25

40 85,

Fax: ++47 69 25 40 86

HOME

TOUR AS, OSLO,

Biskop Gunncrusgt. 3,

Tcl

: ..+47 23 10 30

60,

fax: ++47 23 10

30

61

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


~

7 • S A R A J E V O F I L M F E S T I V A L : . m o v i Ljetnog kina ''Open Air

~ N i č i j a zemlja

Danisa

T a n o v i ć a

otvorit

ć e

Festival

I Č I J A

ZEMUA

dobitnik nagrade

za najbolji

scenarij

na Festivalu u Cannesu, 2001.

Produkcija:

FR/

BELI ITA/ SLO/ UK

Režija i

scenarij:

Danis T a n o v i ć (BiH)

Uloge:

Branko

Đ u r l ć

Rene Bitorajac,

Filip Š o v a g o v i ć , Katrin

.Cartlidge,

George

Statidis

Uspjeh koji je

Danis T a n o v i ć

zabilježio

sa svojim prvim

igranim

filmom u

Cannesu

i

č i n j e n i c a

da

je

film N i č i j a zemlja

za dva mje

seca

prodan

u 20

zemalja

svijeta

(na svih

5

kontinenata) • indirektno

govore

i o snazi je

dne

autorske

ideje,

i o hrabrosti scenariste

i reditelja

da najdublje

vlastito iskustvo

p r ~

tvori u

filmsku

p r i č u o apsurdnosti rata.

Uz

to,

fUmska p r i č a

o ratu u

BIH

postaje

o p ć i m

Iskustvom

miliona gledalaca

koji su N i č i j u

zemlju vidjeli ili

je uskoro

vidjeti.

Kada su T a n o v l ć a upitali da li je

šoki

ran

što Je

sa

svojim

prvjencem ušao u

ta

k m i č a r s k u

selekciju Kanskog festivala,

on

je odgovorio: Kada prožlvite što

sam

ja

prožlvio, teško

Je

šokirati

se. Ja

sam

bio

šokiran 1992. u Sarajevu .

WHAT WOMEN WANT

Zemlja

produkcije:

USA

Režija

i scenarij: Nancy

Meyers

Uloge:

Mel Gibson, Helen Hunt, Mari-

sa Tomei, Lauren Holly,

Bette

Midler

Ako želite

provesti

dva sata sa

Melom

Gibsonom,

onda

je

ovaj

film

prava prilika

za

vas. Za one koji

žele saznati

šta

žele

ne, ovo

je duhovita kratlcah.

Na pitanje:

Šta žele žene? ,

Mel

Gi

bson

odgovara: "Mislim

da

je to nešto

i z m e đ u

razgovora,

č o k o l a d e

i plesa .

Ali

fj.

lm

u p u ć u j e

i na

d r u k č i j e

odgovore.

LARA

CROFT: TOMB

RAIDER

Zemlja

produkcije:

UK/ USA

Režija: Simon West

Scenarij:

Patrick

Massett, John

Zirman

Uloge: Angellna

Jolie, Jon

Voight, Jain

Glen, Danlel Craig, Leslie Philips

Radnja

akcionog

filma Tomb Raider

p o č i n j e ondje gdje završava video-igra

To-

mb Raider Ili, koja je jedna

od

najprodava

nijih

igara

na

svijetu

(21 mlllon

primjera·

ka ) z a h v a l j u j u ć i

njenoj protagonistici •

"cyberkomadu" • Lari Croft. Prvu virtu·

alnu žensku zvijezdu

u

filmskoj verziji

Igra

26-godišnja

Angelina Jolie

• tako

su o d l u č i -

li

obožavatelji

spomenute video-igre.

Evropska premijera Tomb Raiderupri-

l i č e n a

je krajem

juna

u

Londonu,

a

publika

Sff·a vidjet ga prije

svih

u regiooo.

SPY KIDS

Zemlja produkcije:

USA

Reilja:

Robert Rodrlguez

Scenarij:

Robert

Rodripez, Ehren

Kruger

Uloge: Antonio

Banderas,

Carla Cuga·

no,

Alan Cumming

Spy Kids

je

akcijska komedija, zabava

za sve tinejdžere koji. svoje

roditelje sma

traju

dosadnim

i upozorenje

svim rodi

teljima

kakva nam i z n e n a đ e n j a

djeca

mo

gu

prirediti.

Ovdje

je

r i j e č

o

pravim

špiju·

nima... samo što

još

nisu

odrasli.

SHREK

Zemlja produkcije:

USA

Režija: Andrew Adamson, Vicky Jo

nson

U ovom dugometražnom

animiranom

filmu

glasove

su glavnim junacima posudi

li: Cameron

Diaz,

Eddie Murphy, John Li·

thgow, Mike Myers.

Shrek

je

prvi r a č u n a r s k i animiran

i

fi

lm

koji

je uvršten u

a k m i č a r s k u selekciju

festivala u Cannesu.

Smatraju

ga

paradi

gmom

nove animirane revolucije (prvi put

su

i

f a n t a s t i č n o r e a l i s t i č n e 3D ljudske fi

gure). Za 40-tak dana prikazivanja u SAD-

u zaradioje 241 milion dolara.

Za

hrekom

su poludjeli

i

djeca

i

odrasli

(a

i

r i t i č a r i ) .

Zašto?

Vidjet ć e t e na

VII

SFF-u.

PEARL HARBOR

Zemlja

produkcije:

USA

Režija:

Michael

Bay

Scenarij:

Randall Wallace

Uloge:

Ben

Affleck,

Josh

Hamett,

Kate

Beckinsale,

Cuba

Gooding Jr., Jon Voight

Pearl Harbor je

najskuplji

i najseeza·

cionalniji film

ikada

snimljen

o

Drugom

svjetskom ratu. Posrijedi je ljubavno-ratna

epska drama

koja

pretendira·

da zasjeni

uspjeh filmova

Titanic i

Saving

Prirate

RyatL Zajedno

sa filmovima

Shrek, T•mb

Raider i

Hannibal a j v e ć i

je hit

ove

godine.

MOULIN ROUGE

Zemlja produkcije:

USA

Režija: Baz Luhrmann

Scenarij:

Craig

Pierce,

Baz

Luhrmann

Uloge:

Nicole

Kldman,

Ewan

McGregor

Filmski hit kojim je

otvoren

ovogodi

šnji

Kanski

festival.

Nicole

Kldman glumi

striptizetu, pj&

v a č i c u

i

kurtizanu,

a

Ewan

McGregor je

pjesnik koji

se u

nju zaljubi

i

pokuša

je

izbaviti iz

pakla seksa,

droge

ican-cana.

M e đ u t i m on

tini nepromišljenu,

t r a g i č n u

grešku„.

HIGH FIDELITY

Zemlja produkcije: UK/

USA

Režija:

Stephen Frears

Scenarij:

D.

V De Vincentis, Steve Pi

nk,

John Cusack,

Scott

Rosenberg

Uloge: John Cusack,

lben

Hjejie, Tod

Louiso, Lisa Sonet, Catherine-Zeta

Jones,

Tim Robbins

High

Fidelity je

r o m a n t i č n a komedija

koja nudi dirljiv

i

hirovit

pogled u

muško

videnje

ljubavnih odnosa.

HANNIBAL

Zemlja

produkcije:

USA

Režija:

Ridley Scott

Scenarij: Thomas Harris, David

Mamet

Uloge:

Anthony Hopkins, Julianne Mo

ore, Gary Oldman,

Ray Liotta

Medu

ovogodišnjim holivudskim hi·

tovima

(zaradio 354

miliona

dolara) na·

lazi se i

film Hannibal.

Pisac Thomas

Ha

rris napisao je prije 20 godina roman

Red

Dragan The Pursuit o Hannibal Le-

cter, a 1986.

roman

je ekranizirao

Mi

chael

Mann

(Manhunter) • tada

j

lik Ha

nnibala Lecetera prvi put oživio na fi

lmskoj

traci.

Nastavak romana Kad

jaganjci utihnu

· 1991.

godine

je preraden u istoimeni fj.

lmski

hit. Za t r e ć i

nastavak

Harrisu

je

t r ~

balo punih

9

godina

a

k r i t i č a r i su

ga

slo

žno

ocijenili jednim

od najbizarnijih djela

ikad napisanih.

BRIDGET JONES'S DIAR)'

Zemlje

produkcije: UK/

FR/

USA

Režija

i scenarij:

Sharon Maguire

Uloge: Renee

Zellwager, Hugh

Grant,

Colin

Firth, Jim Broadbent

o m a n t i č n a komedija

nastala

na osno

vu istoimenog bestselera

Helen f"telding.

S l i č n o

popularnosti lare Croft na

trž ištu video-igara,

lik

Bridget Jones je

postao ikona savremenih

t r i d e ~ t o g o d i -

šnjakinja

koje k o n a č n o

žele preuzeti

kontrolu nad

svojim

životom,

n a ć i

svo

je mjesto

pod

suncem i svog • muška

rca.

Od

proljetne premijere

do

danas,

Bridget Jones s Oiary

zaradio je 130

millona

dolara. •

LJILJAN • 13 - 20 AUGUST 2001 5

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


KULTURA

IZLOŽBE:

U Galeriji MAK

Mu

zeja književnosti i pozorišne umjetnosti

BiH

otvorena je reprezentativna

izložba Slovo o Slovu - rukopisna zbirka eminentnih bh. knj iževnika. Naji

stak

nutij i suv

rem

e

ni

pisac

BiH

Irfan

ot

vor

io je izložbu svoj im slovom o z n a č e n j u pa

limp

sesta i

nj

egovom skorom

n u zbog toga što je

komp

juter zamijenio pisaljku

lrf n

H O R O Z O V I Ć

onemo sve više u

bjeline

neispisanih

stranica

iza

teksta.

Ostaje

nam krista

lizirani

tekst o

putu,

a

iskustva i v o r i š t a tog pu

ta posve

blijede

i stapaju se sa bje

linom.

A

ponekad su

bilješke

s

puta

i

o putu ka

kn

jizi gotovo

jednako

tako

d r a m a t i č n e

kao i knjiga. Je r,

knjiga

jeste apsolut,

ali

taj

apso

lut nije nastao sam

iz sebe.

Iako

je,

naravno,

valja

č i t a t i

i7. njene

nutrine, iz nje

same,

m o g u ć e je,

iz puta ka knjizi,

p r o č i t a t i i

knji

gu

o

knjizi.

Svaki

je pisac

vlastiti

palimpsestar

Svaki

je

pisac, zapravo,

svoj

vlastiti palimpsestar,

svako

dje

lo, do svog k o n a č n o g u o b l i č e n j a

palimpsestni zbornik

- pali

mpsestnik.

Pisac

zaviruje

u

zabilježene

trenutke i pokušava ih p r e o b l i č i t i .

To

je filozofija

pisanja.

Potamnjivanje, grebanje, bri

sanje i novo ispisivanje u vlasti

tom tekstu,

put je,

duboki

put,

ka

središtu zamišljene

knjige.

S

novim pisaljkama,

koje je

izmislilo za nas novo vrijeme, ti

tragovi

nestaju. Nestaju

kao tre

nuci

koje

smo

pokušali zabilježiti.

Memori

ja koja nam je poklonjena

briše

našu

vlastitu memoriju, naše

papirnato

j e ć a n

Pr ed

rukopisima

pisalaca

pr

ije

vremena a č u n a r a

moramo se (no

s t a l g i č n o ili ne) zapitati: je li to kraj

vremena

pismena, pisama

i pisme

nosti ili

o č e t a k

nove pismenosti

koje još ni

smo

svjesni? Isto onako

kao što je pismenost

us

mene pjeva

i

mudrace ispratila

u legendu.

Nigdje

to nije tako vid lj ivo

kao

u vrt u s a č u v a n i h i u v a n i h rukopi

sa, n

asta

lih od

pera,

olovaka i ru

ku

koje

su

s

ti

m i d r

ugim

pisaljka

ma

gr

adile

b a š č u

našeg

e ć a n j a

naših

uspomena.

Ob

lik slova i i j e č i

na putu,

ru

kop

is

ko

jim pu ls

ir

a

r e č e n i c a

svje-

5

Llll JAN

l 13 -

20

AUGUST 2001

•

lako

nijedan od njih nije

živ

u

zemnom smislu pisci na

ovoj izložbi i

dalje

pišu.

Zar

to ne

g

ovore n a o č a l e i pero lsaka Samokovlije?

Ili

r ~ k o v n i c i Meše S e l i m o v i ć a koji

je

u

njima zapisivao

svoje

zlatne

ptice

svjestan-nesvjestan ?)

da

ispisuje

·istinski

dnevnik svoga života.

Velika školska

teka

s rukopisima Zije

D i z d a r e v i ć a

zako-

pana

u

zemlju

i

tako s a č u v a n a zapravo je

jedina

njegova

a u t e n t i č n a knjiga.

Knjiga iz koje

su se pojavljivala budu·

izdanja

i

u d u ć i život rukopisa

d o č a n s t v o su jednako o

pu

lu pisa

nja kao i o

drami

pi:.anja.

Neke od

č i t a č a

to i ne zanima,

drugima je istinski

dodalak

.;irn

nju, dodatak na ljepotu ili pul u

unutrašnje

č i t a n j e .

Pisci koje

znamo, Jo kojih

na

m je

stalo

ili za koje

smo

jedva

č u l i u našoj jedinoj, ne tako veli

koj, ali za nas, ipak, nedm·oljnu

poznatoj knj iževnosti, pokuzuju

M :

saJ i ovdje i kao junaci

pisanja

sa

mog, pisci doista,

oni

koji ispisuju

1ekst - lekst svoga pisma jednako,

kao i svoje sudbine.

H o ć e li postojati u

b u d u ć n o s t i

rukopisi?

Iako nijedan

od

njih

nije živ u

zemnom smislu, pisci na ovoj izlo-

žbi i dalje pišu.

Zar to

ne

govore

n a o č a l e

i pero

Isaka Samokov

lije

?

Ili

rokovnici

M

eše

Selimovi

koji je u

njima zapisivao

svo

je

zlatne ptice, svjestan-nesvje

stan

(?) da

ispisuje istinski dne

vnik

svoga života.

• Velika školska teka s rukopi

sima

Zi je

e v i ć a

zakopana

u

zemlju

i tako

s a č u v a n a

zapravo

je

jedina

njegova a u t e n t i č n a

knji

ga.

Knjiga

iz

koje

su se pojavlji

vala b u d u ć a izdanja i b u d u ć i ži

vot

rukopisa.

R i j e č i

r i j e č i

r i j e č i

nas

opo

minju

da to

nije e t i š i s t i č k a

kole

kcija predmeta, nego prostor,

predio za duhovne

skitnje

i put

do

onog koji

ih je

zapisao,

a je

dnako tako i put

do

sebe. Kao

što

je i

č i t a n j e putovanje do sebe

u

knjizi.

Može li nešto novo, nešto iza

ili

ispod

teksta, nešto

što

je u ko

n a č n o m

tekstu ostalo

ili postalo

nevidljivo,

otkriti darovit č i t a č

odnosno č i t a č kojemu

je

stalo,

dok gleda u rukopise Tinove,

A n d r i ć e v e

Makove

ili Ć o p i ć e v e ?

Odgovor je

afirmativan, naravno.

Zavirivan

je u rukopise

pisca,

nje

gove skice,

zabil

j

eške

i

dnevnike

jednako

kao i u skice

slikara

ili

nekog drugog

umjetnika),

za isti

nskog č i t a č a za č i t a č a - p i s c a je

ponekad i put

ka vlastitom djelu.

A

šta

je to nego

istinsko djelo

pi

sca. P i s c a - č i t a č a .

Zar

nas

ne

uvjeravaju u to i po

rtreti

pisaca,

na

gnuti

nad

svojim

rukopisima,

kako

su ih

vidjeli

t a č i - s l i k a r i

odnosn

o a r i - č i t a č i ?

Nj ihovi likovni ogledi o

licima

pi

saca t a k o đ e r su dio teksta - ruko

pis

i

pogled

u tekst.

I, dok,

nanovo, sutra ili p re

kosutra, budemo tonuli

u bjeline

novoispisanih

stranica, iza kojih

je

iskustvo

i napor koje je r a č u

na

r

pretvorio

u bjelinu,

prisjeti

mo se rukop

isa

on

ih koji su

po

kušavali da

ost

ave s v j e d o č e n j e o

sebi

i o svom tragan

ju

za

smi

slom,

tajnom

i

dobrotom,

p i š u ć i

svojim drhtav.im ili uvjereno si

gurnim

rukop

i

som, pismo

nama.

Upravo nama. •

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


Došlo

je

vrijeme da

nijedan pošten,

.pametan i moralan

č o v j e k

ne smije

šutjeti

pred

uništavanjem

prirode

jer se

time

potkopavaju

temelji

života. Ako ne

možemo

biti

bogata,

možemo

biti lijepa

država ukrašena

draguljima koje

su

joj

Bog

i

Priroda

dodijelili

Fuad

K O V A Č

Gospodine A b a d ž i ć u kažu da imate puno

posla

bez obzira na

to što

v e ć cijeli mje·

sec ne pripremate popularnu

TV-emisiju

Živjeti

s prirodom ·

A B A D Ž I Ć : Nikad više nisam ra

dio, posebno što sam u tom auto

rskom stvaralai;tvu imao dugu

ra

tnu pauzu. Uništeno mi

je

.sve što

sam do rata zabilježio kao novi

nar i publicist. Tako se saJ utrku

jem sa vremenom da što viiic na-

doknadim onoga što

je

uništeno

u

mom stanu na Ilidži iz

koga

sam

protjeran i odveden u zatvor.

Z n a č i radim

kao

glavni i odgovo

rni urednik

a u č n o p o p u l a r n e

re

vije Fondeko

svijet,

pišem. knjige,

puno me traže da držim prcdava-

, nja o zaštiti životne sredine.

V e ć

mjesec ne radim glavni posao ko

ji sam radio posljednju

3

godi

nu,

t a č n i j e

ne radim posao · ure

dnika i autora emisije Živjeti spri-

rodom na TVBiH.

- - - 1

i\'leni je polovinom juna r e č e n o

tbl

je emisija živjetisprirodomski-

nura sa programske sheme. I n a č e

ne

želim

praviti senzacije u

vezi

sa skidanjem moje emisije, jer je

taj

akulrurni i amoralni

č i n

samo

posljedica bolesne atmosfere u ci

jelom Jrušt\'U.

Imamo u

štampi

horoskope i križaljke

ali ne •••

Imate li saznanja na

koji

n a č i n Televiri

ja

nadopuniti veliku prazninu

bez

emisije

Živjeti s prirodom?

A B A D Ž I Ć :

Katastrofalno je da je

m o g u ć e u o p ć e

u

jednoj zemlji do

nijeti jednu takvu odluku da

se

iz

programske sheme. državne tele

vizije izbaci jedna

i

jedina

TV

emisija o ekologiji, a koja ide sve

ga jednom

m j e s e č n o . I

onda mi

bude jasno kad se _oglase zdravi

intelektualci, poput Ivana Lovre

n o v i ć a Ozrcna Kebc Ibrahima

l

s

>

e

„

o

-

.2

P r o h i ć a iz Tuzle, i z a k l j u č e da je

to

gaf koji se ne može oprostiti , pa

više nije važno

h o ć e

li ili n e ć e bi

ti emisije koju

je u r e đ i v a o

Nijaz

A b a d ž i ć . Naprotiv, program se ne

smije ostaviti bez te emisije, v e ć

još takvih sadržaja treba i dodati.

Kakve se to

p o l i t i č k e

igre

igraju

na

TVBiH?

A B A D Ž I Ć : To me ne interesim.

Mediji su izuzetno važni da bi se

javnost pravovremj: no i valjano

informirala, a onda kako bi ta i s ~ a

javnost vršila pritisak na polit iku

i na vlast s ciljem ispravljanja

grešaka zbog kojih je danas ova

kva k r i t i č n a situacija u društvu.

Pitam se zašto se

v e ć

šest godina

ne može donijeti zakon o šuma

ma; jednostavno zato što se šuma

može odvoziti u susjedne zemlje

i

z a r a đ i v a t i

novac. Lahko se može

objasniti zašto se

u

BiH

uludu

troši ogromna energija na mnoge

diskusije, dok se suština zama-

LJILJAN a

13 - 20

AUGUST 2001 5

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


KULTUR

gljuje. Profiteri, tajkuni i krimi

nalci rade svoj posao. Prema to

me, moramo se svi probuditi.

sti zrak ne bira ni religiju ni naci

ju, on treba svakome.

Vidimo da danas mnogo brže do

lazi do zagrijavanja Planete nego

što su to predvidjeli

n a u č n i c i .

A

Siedinjene

A m e r i č k e

Države po

novno

n e ć e

da potpišu sporazum

iz Kyota, zato što su sad došli na

vlast Republikanci koji podržava

ju krupni kapital. Nemamo tog

odgojnog, kontinuiranog, eduka

tivno-informativnog odnosa šta

mpe prema Zemaljskoj kugli.

Istovremeno, iako nemam ništa

protiv) imaju stalne rubrike, po

put križaljki, horoskopa,

spona

..

pa je nerazumljivo zašto nema

mjesta i za teme kao što su kakvu

vodu pijemo, trebaju li nam hi

droelektrane na nekim mjestima,

kakve šume sadimo, ko ih

s i j e č e

kakav zrak udišemo?

Došlo je vrijeme za obrat u po

imanju

z n a č a j a

ekologije u životu

ljudi. Č u v e n i ekologist iz Splita

prof. dr. Nikola

i c k o v i ć

u jednoj

od mojih emisija je rekao kako ra

zumije da je politika prevagnula,

ali ne ona aristotelovska u kojoj

prevaže briga o zdravlju i kulturi.

Naprotiv, ovo je danas politika

nstvo, a ne politika.

U Bili trenut no postoji gotovo 70

nevladinih ekoloških organizacija

koje u situaciji kad ne funkcioni

ra organizirana država preuzima

ju brigu o

č u v a n j u

prirode. I za to

54

LJILJAN l 13 - 20 AUGUST 2001

ne dobijaju nip.:dnu marku iz

državnog budžeta.

Na

drugoj

strani, dovoljno je da se pojavi ne

ka

p o l i t i č k a

stranka od pcdcsctak

č l a n o v a

pa da iz budžqa dobiju i

po

180

hiljada KJ\ll.

da

ne

govorim

o

LOme

Ja

se ni

ke od tih mnogobrojnih p o l i t i č a -

ra nije oglasio na Dan planctc Ze

mlje, u povodu odrcdcnog ekolo

škog problema ili

s l i č n o .

Za vrijeme Sarajevske olimpijade

ovdje je gostovao Aleksej Arhipo

v i č Leonov, prvi ruski kosmnna-·

ut koji je šetao kosmosom.

Bio

jc

prvi č o v j e k za

zaštitu životnc src-·

dine u tadašnjem Sovjetskom Sa

vezu.

Kad

sam ga pitao otkud na

tom poslu, odgovorio mi

jc

da

je

odozgo vidio kako je naša planeca

mala, lijepa i nježna,

pn je

phžclio

da postane nj_en zaštitnik.

I n a č e

mnogi

n a u č n i c i

su se sagla

sili

tla

21

s t o l j e ć e

mora biti sto

l j e ć e ekologije. Za narednih stoti

nu

god

ina

č o v j e č a n s t v o

se ili

ekološki opametiti ili ugroziti

život na Planeti.

Ovaj posljednji ·

rat

bio

je

koban

po

našu ekologiju

šta se

dešava

sa

zaštitom životne

sredine

kod nas i

jesu

li

njezini agresori nerije-

šene zakonske regulative

ili

promjena

de-

mografske strukture stanovništa?

A B A D Ž I Ć : Odogovor na vaše pi

tanje postoji u mom uvodniku

posljednjeg broja revije ondeko

v i j e t ,

koji sam naslovio

Ekološki

krici. Došlo

je

vrijeme da nijedan

pošten, pametan i moralan č o v j e k

ne ·smije šutjeti pred uništava

njem prirode, jer se time potko

pavaju temelji života. Ako ne mo

žemo biti bogata, možemo biti li

jepa država, ukrašena dragu ljima

koje su joj Bog

i

Priroda dodijeli

li.

Otkud Vaša ljubav prema

prirodi?

A B A D Ž I Ć : Volim praviti prvu

brazdu. Kad je

S.

juna

1972,

godi

ne u Stockholmu održana prva

konferencija UN-a o životnoj sre

dini i razvoju č o v j e č a n s t v a

s l u č a -

jno sam bio urednik i voditelj

TV-

dnevnika. Taj

dan

je usvojena De

klaracija o životnoj sredini i ra

zvoju č o v j e č a n s t v a iz koje sam ja,

dok sam je kao urednik dnevnika

č i t a o

vidio kuda

k r e ć e č o v j e č a -

nstvo. V e ć 19. decembra iste godi

ne snimio šam prvu emisiju o se

lu i poljopr ivredi u BiH kojoj sam

dao ime Zelena panorama.

Druga, emotivnija veza bila je ta

što .sam r o đ e n u prelijepom selu

Palanka kraj B r č k o g gdje je moj

otac imao č e l i n j a k od

120

košni

ca, ali i avliju sa prekrasnim cvi

j e ć e m . Zato je i normalno da sam

iz djetinjstva ponio taj pokorava

j u ć i odnos prema prirodi.

Zelenu panoramu radio sam deset

godina, s tim što sam u tu agrarnu

emisiju ubacivao teme poput

onih kakav hljeb jedu Jugoslave

ni, kakve piju sokove, kakva im je

šuma i zdravlje itd. Onda smo

l

l

septembra

198 l

godine na moj

prijedlog na Televiziji Sarajevo

odvojili Zelenu panoramu za agrar,

a pokrenuli novu seriju koja se

zvala Živjeli s prirodom a bila je

prva ekološka TV-serija u bivšoj

Jugoslaviji. Do danas je emitira

no više od 270 emisija i 100

Zele-

nih panoiflma u kojima je pred

kameru dovedeno više od šest hi

ljada l i č n o s t i .

•

a

li i

se ona pozitivna

iskustva

razvijenih

zemalja mogla prenijeti i

kod

nas i

kako?

A B A D Ž I Ć :

Nije to lahko, jer za

nove filozofije života treba vre

mena. Kod nas je dosad potcjenji

vana briga o prirodi. Industrijske

zemlje koje su prije uništile svoju

prirodu, prije su i osjetile šta su

izgubile. Mi nismo još, hvala Bo-

gu, zato što smo bili nerazvijeni,

uništili autenucnost prirode.

Ovaj posljednji rat bio je koban

po našu ekologiju. U zemljama

poslije rata pametni ljudi m đ u

priorite te u obnovi zemlje stavlja

ju i brigu o prirodi. ·Kod nas je

produžena mirnodopska ekološka

agresija na prirodu. Ne funkci

onira država, a ljudi misle da nije

n i č i j e

ono što je po brdima i da

•

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


Poznavao je, pored maternjeg njema

č k o g

i talijanski, francuski i latinski

jezik. Kamo dalje?

U

m a đ a r s k o m gradu

K a l o č i ,

smještenom u središtu banatske ra

vnice, prije tri godine bio je otvoren

Kolegij Družbe Isusove.

U

taj grad je

poslan Erich von Brandis.

U

K a l o č i

su mu se zbite dvije

stvari:

pri

ispovijedi dolazili su mu

ljudi č i j i jezik nije znao. Bio je to

hrvatski jezik, jezik banatskih "Bu

njevaca".

I

odmah je pregnuo da na

u č i taj jezik. Istovremeno, ovdje je

u č i o i

m a đ a r s k i

jezik koji je,

v e ć

rani

je, pokušavao u č i t i . Drugi moment se

odnos\o

na

ono što ga je i izdiglo dale

ko izn

ad

ravni o b i č n o g : p o č e o je pre

davati prirodopis. A kad se oslobodio

generalne prefekture, dodijeljeno mu

je

da

predaje i fiziku. Pri tom su mu

dali

da

bude

i kustos Prirodoslovnog

muzeja.

Tu

se

p o č e o

baviti i prepari

ranjem životinja, mada nije ni znao

kakvim se sredstvima služi,

pa

se, je

dnom prilikom, bio otrovao i jedva

izvukao živu glavu.

Družba

lsusova u osni

U

Bosnu je p o č e o upirati pogled

kada je bivalo sve izvjesni je

da Au

strija potisnuti tursku vlast sa ovih

prostora. Tada se nalazio u Zagre

bu. Želja mu je bila d j e l o m i č n o ispu

njena: odavno je č e z n u o da radi medu

Slavenima. Jednom prilikom,

p o č e

tkom 1878. godine, dobio je pismo

provincijala Ivana Nepomuka Mayera

u kojem je pisalo: "Promislite, molim,

pitanje i odgovorite mi: bi li za Dru

žbu Isusovu m o g u ć e i uputno bilo, da

radi u Bosni?"

O

Erichovoj opsjednutosti Bo

snom,

p o s v j e d o č i o

je njegov ujak He

nrik d' Avernas u 1ednom svome pi

smu: "Sve što se nje (Bosne)

t i č e ,

uve

liko ga zanima i marljivo p r o u č a v a

svu njenu povijest"

D o g a đ a j i

su imali neki svoj ima

ginarni,

ali l o g i č k i slijed: otac Beda

Vestenek, trapist iz samostana

Man-

ja zvijezda

iz Delibašina sela kod Ba

nje Luke, pisao je da se u selu Slati

na kod Banje Luke prodaje neko be

govsko imanje za samo 3.000 kruna

te da bi ga dobro bilo kupiti. Provi

ncija zamoli oca Ericha von Brandi

sa

da

izvidi stvarno stanje. Pisac

Ka-

milo Zabeo je apostrofirao: bio je

to

"prvi Isusovac nove

Družbe,

koji je

stupio na

bosansko tlo".

Imanje

mu

se nije svidjelo i on se vratio, neoba

vljena posla, u Zagreb.

Ponovo se našao na bosanskom

tlu naredne 1879. godine.

Sam

je o to

me zapisao: "Bio sam u Bosni od

14.

ruj na

do S.

listopada i došao u Sarajc

vo, Travnik, Zenicu i Ž e p č e . O do

jmovima koje je stekao o ljudima ko

je je zatekao

na

t im prostorima, sažeo

je u sliku:

DolTro sam

ih

promotrU.1. U

njih

je n e o b i č n a

prirod11a

s11aga.

Tvrdi

su

u podnošenju glada,

ž e đ e

boli.

Odlikuju

se dufovnim darovima. Nisam se namje-

rio ni na Jwga, koji ne

bi

svoje

misli

lalw

u. H1·u1111it:. u

µc·1ruuo111ti110m

kauiuetu.

i

vješto izrazio. Vrlo m bistre g/ut•t-,

1111-

vlastilo mladi .. ~ k o l s h e

m:obra::h<' 11c11111-

ju

i u č e više č i m a nego l

i;;

lw;t I" .

Insistirao da se

u Travniku podigne

Sjemenište

Kada su se sredile crkvcn..: prilike

u Bosni i kada je dr. Josip Štadler

b111

imenovan nadbiskupom, Eriehu nrn

Brandisu

nata

su se širom otvorila.

Na Sveta Tri kralj:i,

6. s 1 1 e ć n j a

1882.

godine, stigao je

u

"(ra\"nik

gdje je imistirao da se podi -

gne sjemenište. Mjesto je

nadeno na mjestu turske

tophane, gdje se tada

održavala s t o ć n a pija-

ca.

Pogodnosti su

bile izrazite: mjc

sto je u snmom ce

ntru

grada, a opet,

na

svoj

n a ć i n

izdvojeno, od\'oje

na, Antun L e d i ć , tesarev sin 16 godi

na, Jako Pervar, bez bližih podataka,

Ivo a r i ć , najmh1di mcdu njima, imao

JC

\a mo

I O

godin:i, otac mu je bio

trgornc, ali

je v e ć

bio pokojni, i Niko

la T u r i ć , sin t r a v n i č k o g pekara, 15 go

di

na.

Trojica od njih uspeli su se viso

ko

na

ljci.t\•ici životne ostvarenosti:

jako K r a j i n o \ ' i ć

je bio isusovac i pro

fesor u 'fravniku, Nikola Đ e b i ć bio je,

Ju;i,c od trideset godina, kateheta u

Sarajevu, a l\·o Š a r i ć , r o đ e n u Paša

m ahali , uspeo se do preuzvišenog na

dbiskupa bosanske nadbiskupije.

Nakon dva dana,

fra

Jako Matko

nc

Joveo je njih devetericu iz Do

c:1. I

medu njima biti neko

liko ko ji s t i ć i daleko: Jo-

zo S u n a r i ć biti advokat,

p o l i t i č a r

i narodni zastu

pnik, Niko d i ć biti,

Lakodcr,

sarajevski ka

teheta i di rektor pjeva

kog zbora

T r c b e v i ć ,

Mijo l i j a š e v i ć istog

dana stupiti

u

novici·

iat sa Jakom Krajino

v 1 ć c m ali

ga

nakon

~ e s t godina, smrl poko-

si i :-.:ajzad,

d o l a č k i

no rijekom

LašYom

.

Kamen -temeljac je

osvjcštan

8. I raYnj;1.

Latentna je opasnost

bila

oJ

n

;stanka

novca,

"Marko", kasnije "':'ugo

mtr A l a u p o v i ć po::.t:ll

l 1 rii>

llr.11101,

I . I

poznati piesnik i u 1ugoslave-

ali se

gracilo

bez zastoj.I u

blizini je Travnika nadena k\·a

litetna glina, podignuta ciglana. do-

v l a č e n o

drvo. Z e m l j 1 ~ 1 . . : je

dml

I ci

Je

no besplatno , a ''kod Sl11nena ,e,

za

200 forint: kupila šumi<.:a samih hra

stova starih od 100 do 250 godllla"

Projekt je

n a č i n i o

graditelj Holz

iz

Požege, kojega je p r q i o r u č i o

preta

sni

H ć i p p e r g e r . On

nije poznavao la·

dašnje arl:ite ktonske st il ove, projekt

je podešavao prema vlastitom l'idc

nju,

prostorije raspon:dio oko jcdnog

zatvorenog č e t v e r o k u t a . Hilo je u 10

me, ipak, vidljivog sklada.

Ali, otac Erich nije ć c k a o dowk-

nje

g r a đ e v i n e

pa da p o ć n c skupljati

u č e n i k e oko sebe. Št:wi:ic,

v e ć

sutrn

dan

po

njegovu dolasku pred njim

okupilo osam d j e č a k a . Rili razlit1-

te dobi od deset do

š e s n a e ~ t

god111a.

Evo imena pnrih u č e n i k a Lorda Eri

cha von Brandisa, sada oca Eri

c:h:r

Nikola e b i ć sin k r o j a č e \ ' , 14 god ma,

Mato o j s i l o v i ć ,

rnkoc.ler

k r o j a č e \

sin,

Jako K r a j i n o v i ć ,

sin

tcsarov, 14 godi

na,

Mato u k r i ć

sin sedlara,

14

godi-

n,ko1 Kralie,·ini hit ministar

\"Jl'l'OI 1 p r o ~ q c t c

:1

ul:rnnicu slu:ii soba oca Eri

l l1:1. :\cma k o l s k i

klupa, djeca stoje

u th·a

n.:da

prcd u č i t e l j e m , nema knji

~ w :

rukom

j1 ;

svakom djetetu napisao

latinski '"Pater nostcr". 'Jek nakon

dvadesetak

dana s t i ć i

prva klupa.

U

mcduvremenu, gradnja Sjeme

ni

.\

ta

je o l p o ć c l a :

kamen-temeljac je

polo/.cn

X.

travnja, 16 rujna zidovi su

podignuti do krova, a

4.

listopada

v e ć

su bili pod krovom.

Zgrada je monumentalna: duga

72, a široka 54 metra, g r a đ e n a

č v r s t o ,

z1dm·i

su bili debeli toliko da im je vi

jek garantiran na t i s u ć u godina. I da-

1 1 : 1 ~

ponosno stoji, mada je fasada

op

hn·;111a

i samo jednu t r e ć i n u koriste

on i kojima cijela zgrada pripada.

:-\o,

to

je samo dio biografije oca

t-:riclw

v<m

Hrandisa. Zapravo, glavno

poglavlje je njegov znanstveni rad. Vi

d

Jeli

smo

da

je

\ e ć

u djetinjskoj dobi

pokazinw interes za prirodu. Sada

1n u je V h 1 š i ć postao neiscrpan za nje-

gova znanstvena istraživanja. V e ć sa

prvim kopnjenjem snijega p o č i n j a l a

je njegova

v l a š i ć k a

sezona". Ustajao

je u č e t i r i sata

ujutru

i, bez

kaputa,

bez štapa, bez kišobrana, koje nije ni

kad nosio, u šest sati je bio

na

V l a š i ć u

sa

v r e ć o m

u koju je skupljao sve što

ga je zaokupljalo. Znao je svaku bi

ljku gdje se nalazi i kada cvjeta. Kad

je imao nastavu,

r a ć a o

se u jedanaest

sati,

a·

kada je bio slobodan, ostajao je

do v e č e r n j i h sati, samo sa jednim ko

madom kruha. Ljeti je poduzimao ve

like ekskurzije.

Prirodoslovac koji je

otkrio

8

novih

vrsta

Te su slike bile sasvim d r u k č u

o č i m a

znanstvenika, prirodoslovca.

Jedan od n jih je bio dr. Branczik (Bra

n č i k ) : Drw

1 Jwlovoza 1888.

bio sam

s

ocem Brandisom na V l a š i ć u .

On

opazi je-

dnu

od 11ajotrov11ijih

bosa11Sk1h

zmija (vi-

pera amodyites

.

Hitro

o d . s j e č e

šibu,

je-

d11im udarcem

omami zmiju

koja

se,

smo-

Laltil u kluplw, s u 1 1 č a l a 11a

suncu,

brzo je

nogom pritište,

sigunwm

rulwm

prihvati

za vrat i

strpa

je u svoju v r e ć u za zmije .

U Sjemeništu je formiran

Priro-

doslovni muzej kojemu je on bio ku

stos, zbirao kukce, puževe, zmije i

biljke, koji su zaokupljali njegovu

pažnju

i

tu ih smještao. Pri tome je,

sa brojnim

prirodoslovcima, ra-

zmjeni ivao svoje

duplikate, č e s t o

dobijao vrijedne

eksponate

na po

.klon. Tako mu je, 1887. godine,

be-

č k i Carski prirodoslovni muzej po

slao

prepariranog

lava i tigra.

I ra-

zni su misionari slali zanimljive pri-

mjerke iz Indije, Australije, Afr

ik

e.

U

o t a n i č k o m je vrtu bilo n e o b i č n i h

stabala kojima je

Sjemenište

bilo

obvijeno sa svih

strana.

Njegov se znanstveni rad

znatno

više temeljio na p r a k t i č n o m nego na

teorijskom znanju. Krajnji bilans nje

govih istražiYanja je 18 \'rsta kukaca,

puževa, algi, zmija i bilja koie je on

otkrio. Neke od tih vrsta no:;e i njego

vo

ime:

Euphrasw Bra11d1sit, Ilieracium

Bri11disiam1111,

Polcrztilla

Bnmdtsiana;

od algi:

Gomplwncuma Brand1s1;

od

kukaca:

Mathodcs

Bramlisi, Oti-

vrrhy11chus Brarulisi, Poecilus

cuprues ili

Bran.disii;

od puževa:

Clausila Travni-

cana ili Brmulisi, Gulnaria

peregra

ili

Brandisi.

Jednoj su biljci dali njegovo

ime, iako je on nije otkrio: Phy1euma

Bra11disianw11.

Svoja znanstvena o t k r i ć a u o b l i č a -

vao je i u znanstvene rasprave.

Godine su umnožavale svoje bre

me na njegovim p l e ć i sve je

š ć e

posrtao pod njim. Skleroza je uzi

mala sve više maha. Zaboravljao je

sve, kad je koji

dan,

i najzad nije vi

še razlikovao

dana

od

umro

je u

ponedjeljak, 3.

s i j e č

n j a 1921. godine,

u 87. godini života i 39. godini bora

vka u Bosni.

Sada se zahvaljujem onim koji su

se sjetili

da

stave njegovo ime u naziv

kolonije: "Likovna kolonija

Erich von

Brandis

K a t o l i č k o g

školskog centra

Petar B a r b a r i ć Travnik". •

LllLI N

13 -

20 AUGUST

2001

57

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SLOGANI RTRS: REPUBLIKA SRPSKA I MI

SMO

VRŠNJACI. ZNATE NA ŠTA MISUMO "

Hvala Televiziji Republike Srpske što o m o g u ć a v a i nama 'z federa

dje

BIH da gledamo

o d l i č n e filmove na njihovoj TV-mreži. Izuzetnu za

hvalnost duguju

lm

svi oni filmofili

koji

maju šta je

film

s

ka

klasika i

kultni svjetski filmovi. Posebnu im zahvalnost dugujemo za p

roje

kcije

FC11111Mta10I "Amadeusa", CDPP llltol Kuma ,Mtwknlh,

Kubrtcknih

i

drugih

f a n t a s t i č n i h ostvarenja. Televiziji

Bosne

i

Hercegovine možemo

se ·zahvaliti jedino

na

tome što ni arhivu neka

dašnje Televizije

Sarajevo

nisu u sta1ju pregle

dati I pustiti ovom

p a m e ć e n o m

swjetu koji

uredno p l a ć a pretplatu

da

barem vidi nešto,

staro

ali

dobro. S druge strane, propagandna

p o l i t i č k a mašinerija

u

ovom "manjem"

entitetu

e t n i č k i

savršeno isfiltriranom,

svoju

bitku za samostalnost dobija i pl)o

tem svog homogenog medijskog tijela. Televizija

Republike

Srpske, u

maniru

svjetskih T V - t i u ć a , Izbacila je spot sa

svojim TV

·zvjezdicama

"poškropljen"

sloganom

Republika Srpska i mi smo vršnjaci. Znate na

šta mislimo". Znamo, kako ne znamo. Znamo da volite svoju mladu

driavu

koju

vam

je dao a m e r i č k i

"Baja

Patak .

Znamo

da su samosta

lne nacionalne institucije pretpos

ta

vka

za autonomnu državu.

Znamo,

sve znamo. Znamo i to da na ovo nijedan m e đ u n a r o d n i č i n i l a c zadužen

za 11ropadanje Televlzije BiH n e ć e

ni

okom trepnuti .•

ROCK

MJUZIKL

ZLATNI ŠUT PLOD

..,

DESETOGODISNJE SARADNJE

TE TR

SOLI''

· HUSINO I GJf_ DSKOG POZQRIŠTA ŽIVINICE

Teatar

"Soli"

Huslno-Tuzla I

Gradsko

pozorište Žlvinice uspješno

s u r a đ u j u v e ć

punih

deset

godina, pogotovo

kad

su

u pitanju ,rojekt i

koje

realiziraju

koprodukcijski. Jedan

takav projekt je i

rock mjuzikl

Zl•tnl

šu rlden prema teltstu I u

1llf1,

a u dramaturškoj obra

di I reJljl Vlllll l.er1ll'Ma.

R i j e č je o projektu

koji

u

okviru

svor sadriaja b r a đ u ; e parale-

lno nekoliko

Izuzetno

aktualnih tema kao što su:

I

orba protiv nartlomanlje I konzumiranja opojnih

sredstava,

sukob

generadja, raspad obitelji, ne

primjeren odnos društva prema ufivanju, konzl)o

C

miranju I rasturanju droge, te samoubojstvo gla-

1

vnog

aktera kao neminovna posljedica i bijeg od

tako ctestruktlvne stvarnosti, a sve gledano iz

urla jednoe

narkomana.

Mladi ljudi, preclvodenl studentima

r e ć e

godine Akademije

dra

mskih

umjetnosti Tuila, u kla$1 doc. prof. Vlade K e r o š e v l ć a kao svoj

generacijski stav, OVll

prlEu

su estetski

u o b l i č i l i

u jedan

moderan rock

mjuzikl kofainog Upa uz izYOclenje songova uživo, uz pratnju rock

ba-

nd

.

Oni

na taj

a č i n

iele doprinijeti

o p ć e m

nastojanju

u

boriti

protiv

·

narkomanije,

te l ~ s t l f l c l r a n j u dosadašnjih metoda b<irbe koji

nisu

dall feljw rezuHate. ·

IZJAVA SEDMICE:

O..a.w-aM

za

crnogorski

dnemil Y-ljeSti}

Što

se mene tM e, nikad nisam

o s j e ć a o nika

kav konflikt,

jaz

sudar interesa izmeclu dne

v n o p o l i t l č l c o g a egzistiranja,

pisanja

po novi

nama I knjlievnog pisanja.

e ć u

r e ć i da je to

isto, daleko od toga. To

su

potpuno dva ra

z l i č i t a jezika, dva r a z l i č i t a medija, dva razli.

č i t a n a č i n a izrafavanja. To sam uvijek

doži

vljavao

kao

dVa

t e h n i č k a

lica jedne

iste oso

be,

jednog

istog doživljaja svijeta. To se,

na

prosto,

t i č e č o v j e k o v o g

nervnog

ustrojstva.

Postoje stvari na

koje moraš

reagirati, pa se

onda to pretvori u dj.U fivot. I fiviš tako što reagiraš.

58

LJILJAN

• 13 - 20 AUGUST 200 I

M U

7

1i= : I

MUZEJI GRADA

B E Č A I

I : n m : ~ \ · i i 1 : 1 , smjcš1en.1u sre

diš1u nekad:1šnjcg

C.:Jrskog

l o v i ~ l : I

Lainzer Tlcrgar1en na jugoza

padu l k ć a ,

1zgr.u.lcna

Je od

1882.

do I8X6. goJinc po zal11je\'u cara

FranzaJoscpha

1 projek1ir;\O

ju je

arhitekl

Karl

von Hasenauer.

O\'u l'ilu,

pl.1111r.111u k•w

ku

1.a

lm·, poklon10

1e

c.:ar Franz •

Joseph woioj 'uri L11 1 11 nadi da '

hi ona

m·d1c

mogl.1 11:1.:1 '>l'OJC pn

\·a1110 1 1 1 n č 1 š 1 c \'lla - koJ•I zhog

rn%1µranog

q c ~ c l l J • l '>Ime I

nje g1 a·

de,·ine slui.1 k:w

pnmicr

za arhi

tekluru

k:1s111h

roma1111.:11ih

\'ila -

pos1cdl1Jl'

opulcn1111 1111n11cr

na

č i J O J izradi \ l i 11C::csl\'01°ah 11ajpo

znati11 lllllJcllll\.I h1slOl ICIZllla.

lzmcdu osl:llog.

na

,·isokom

parlcru mogu

st.:

v1dJel1pnva1 ne

odaje; ca1a 1:1.1111.a Josepha 1 cari

cc;

Elizalwlhc,

p11

ccmu posdrno

l rcln1

spnmcnu 1 'Pal'afo sobu

car ic.:e, sa slikama o tc1111 Shake

speareove komnlijc; S.111 lje tne

n o ć i (

1i; 11:r1:

Hans Makart, izra

da - i1,111c;du ns1a lih: Julius Be

rger, Hugo Charlemont,

Franz

Matsch, Georg i Guslav Klimt) i

ogromni raskošni kn:l'.el

1z I

X.

stoljet.:a, ~ a u i Eli;1,ab1.:1hina pro

slori ja za µimnas11ku, takodcr

sa

opremom i111cn;1,il'n1h

boJa

lJ

I

lcr111cs\'llli, l lis1orijski

muzej pnredujc od 19 78. godi

nc; l'd ke; izloi.bc; \ t : ć i nom sa

kultu rno-h 1stori jski 111 1 mama:

Ž-cna u kor1.ctu ''. · 1985. godi·

ne, lhr-111ar. Zt·nska moda , od

19

00. do l 'Jl4. • 19

X7

. godine,

Erot ika ·

1990

. gudinc, ''Ku

pal ište;':· 1991 . godine, '' Biti

di·

jcte u B e č u ' ' • l'J92. godine,

B e č k i

krajolici •

I J 9 . ~ .

godi

ne,

' 'Kuhni

objckll s j e ć a n j a -

1994. godine ··1t11zik • 1995.

godine, ·•t.o\''' - 1996. godine.

Božanska Jd.1 • 1997. godine,

Razmjena puglc;da - l

1

J97. go

dine,

·'Raz1111e1w pogleda

•

1999. godine, ··,\lak:irt · 2000.

godine) ili hiogrnfske izlo:i.he o

č l a n o v u n a porodice J lahshu rg

(Franz

Joscph •

I<JXO.

godine,

Carica Elisabeth • 19X6. godmc

i Prcstolonasljcdnik

RuJolf

•

I 9X9. godinc).

Compress Sarajcvo

. ,

l:

'

„

V ID E O T O P

' „ . . . <

PROJEKTI

RENEE ZELLWEGER

OD

TRINAESTE

DO

TRIDESETE GODINE

S l i j e d e ć i

projekt

Renee Ze

llwcgcr nosi naslov 13 Going

On

30

i zanimljiva je

p r i č a

o

13-godišnjoj d j e v o j č i c i koja na

rodcndan dobije m o g u ć n o s t da

vidi kako izgledati njen život

kada navrši

30

godina. Još ostaje

pilanje

h o ć e

li Renee glumiti

oba godišta junakinje. S obzj.

rom na njen infantilni look, vrlo

je m o g u ć e da cijt:la uloga pri ·

pasli samo njoj.-

UBOJICA

MEHKOG

SRCA·

drama

F I L M

JAGGEROVA

.

KCERKA ELIZABETH

NA FILMU

ElizabcthJaggcr,

17-godišnja

k ć e r k a

Micka aggera i Jerry Ha

ll, dobila je svoj u prvu ulogu na

filmu. Naime, mala Jaggerka de·

bitirat na filmu uz g l u m a č k e

velikane Su.san Sarandon i

Jcffa

Goldbluma. Prvu filmsku ulogu

Elizabeth je dobila u

p r i č i

lgby

Goes Down , o

17-godišnjem dje

č a k u koji od

ma·

j č i n a

raka i o č e v a

ludila bježi u ve

zu sa starijom že·

nom. Poznata

uglavnom kao

manekenka, Eli

zabeth se zajedno

s tatom v e ć poja

vila na filmu, ali

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


. i : . ] \

~ z y j e š t a j o

e s t o m j e s ~ č n o m

radu Ministarstva

·

' kulture i sporta Kantona Sarajevo

U lnještaji ·o š e s t o m j e s e č f t o m

ram.

Mlnist>

rsho kulture i

sporta

a n t o n a

Sal'ajevo

je aciostrofi.

l'alo u nke

i

u$tvnfile: koja to

pitanja

treba 9romptno

rješavati. Dakle, zirU:st mjeseci rada Mi-

7.

Ministarstvo

kulture i sporta Kantona

Sarajevo

uspostavilo

je saradnju

sa

resornim ministarstvima

u

Z e n i č k o - d o b o j s k o m i Srednjobosanskom

kantonu.

nistarstvo.

u

o v o i l i m ~ n d a t u _ _ _ . _ - - ± : : : : - : : ~ : ; - : =

obavUo je sllfedwt p0$love · ~ ~ 7 ; ; ~ : . ~ t} ';.

1.

Zakonska regulativa.

U

Skupštinskoj

proceduri usvoje-

ni su: Zakon o filmskoj djelatno

sti, Zakon o sportu

I

Zakon o

estradnoj djelatnosti. U

formi

nacrta, uS Wojen

je

i

Prijectlog

za

kona

o samostalnimumjetnicima.

2. Obavljena je

temeljita

Inspekcija

i

uvid

u

vim

institucija

ma i organliaclJi llliture

i sporta

Kantona. SaraJno za

koje

i• zako

nskom

regulativom

p r e d v i đ e n a

opsenacija kantonalnog karaktera.

„

PRESS MATERIJAL

POVODOM .ŠEST MJESECI

RADA I AKTIVNOSTI

MINISTARSTVA KULTURE I

SPORTA

KANTONA SARAJEVO

8.

Resorno

ministarstvo

dalo

Je

doprinos u

organizaciji

veli kih spo

rtskih manifestacija.

9. Na

planu medunarocile

sara·

dnje,

resorno ministarstvo obavilo

je

preliminarne

razgovore sa

mini

starstvima kulture i sporta Padova

i Prato · Italija,

Zagreb

· Hrvatska,

Ljubljana

•

Slovenija,

Beograd •

SR

Jugoslavija ..

10.

U

pripremi

je iuada

kultu

rnog

v o d i č a

Kantona

Sarajevo,

kao

i

dokumentacloni

centar

Iz

oblasti kulture i sporta regije.

11. U

oblasti kulture i

spo

rta resorno ministarstvo je

dalo

Pritpm su

o č e n e slabosti

u

organi-

. •

·-.

veliki doprinos na

stimulaciju

zacijskom, materijalno

finansijskom · - -

mladih talenata.

seglllllltu,

lzyjestan broj prostornih

12. Ministarstvo

kulture i sporta

KS

probWna, kao i

liadtoYslca llffklpamost u

odredenim pokrenulo

je

obimnu akciju

aa otkupu

knjiga

savre-

secmenttma

kako u

kulturi, tako i u sportu.

menlh bh.

pisaca l njihovoj distribuciji javnim I ško-

3.

Nakon USY9jehog p r 0 r a č u n a za

t e k u ć u

godinu,

lskim

bibliotekama

ove regije.

Izvršena

su r ~ f i n i a n j a o d r e đ e n i h ciljeva

u pojedi-

> •

13.

Uspostavljen je

i aktivan odnos prema

nizu

nim

seg.Mf11lmi ~ r .

i

sporta 111 p o d r u č j u KS

; . · eških

problema

u oblasti kulture i sporta,

n a s t o j e ć i

4. Ministarstvo kulture I sporta

KS u k l j u č i l o

se u davati doprinos u njihovom

cjelishodnom

rješavanju.

proflllrano redizajniranje i direktnu organizaciju 14. D j e l u j u ć i u potpuno

izmijenjenoj koncepciji

i

odredenog

broja o s t o j e ć i h ,

te kreiranje

navih kultu-

strategiji, Ministarstvo kulture i sporta

Kantona

S•

mihi

sportslun manifestacija. rajeyo poseban odnos

gradilo

je

prema

javnosti.

To

5. lako

materijalno

depresirano,

na

temelju

pro-

se posebno odnosi

na

materijalna izdvajanja u oblasti

r a č u n a

koll

llije a d o v o l j a v a j u ć i , resomo ministarstvo kulture i sporta,

koja

su predstavljena

kroz tromje-

je poduzelo mjera na

zaštiti

elemenata struke, kao i s e č n l

i

š e s t o m j e s e č n i izvještaj.

žl'Wotnog s t a n c l a r ~

l ~ n u t l h

pojedinaca I

l i č n o s t i

15. Javnost rada resor1og ministarstva, kao I

kulturnog I

spoft$.k0g

života.

odgovoran

pristup

novcu

poreskih obveznika diktirao

6. Resorno ministarstvo je fonnlralo i

dva savje-

,

>

je i

medijski

snažnu kampanju Ministarstva kulture i

ta • Savjet zakllibini himJetnost I Savjet za s p r t ~ ·. sporta, te j a č a n j e vlastite

arhive

i dokumentacije o

koji

su ancaiirani

na pripremi

k r a t k o r o č n e I srednjo- svemu što Je rezultat rada svih službi spomenutog

r o č n e strategije ranoja kulture I sporta KS. ministarstva.

Majstorska djela austrijske moderne

Kolekcija

Leopold

2001

Oharanjem leopold muzeja, smještenog

u e č k o j mu

zejskoj

č e t v r t i MQ,

u

septembru 2001. godine, posjetiocima

iz č i t a v o g

svijeta

bit

data m o g u ć n o s t

da

vide majstorski

djela austrijske modeme.

Posebno biti prezentirana

u

svijetu n a j v e ć a kolekcija

r ,w Sdll11

zajedno sa

vmunskim djeima Clll

tata

Klmta

sbn

Koku

11 e,

.... . tntlla.

Mllla ru..u.za,

radovi llll1Mrta lnekll, a.... ........

Alltw F•tn.- . ,

Aatw

Kollp Mre Kullla1,

W M • TlllmJJ•

te

radovi

iz

19. s t o l j e ć a F •

1a

llorlaw.... ...,

Alltw Ro

llllkoa,

Emla Jlkobl s I

...

c.ta

Sehuclla itd.

Osim toga, kolekcija Leopold sadrfl bitne predmete

austrijskog

u m j e t n i č k o g

obrta na prijelazu u novo·stolje

kao i

originalne pre

dmete

iz

južne

Afrike

i

Okeanije i radove stare

kineske

i

japanske umje

tnosti:

B r a č n i par . . . , .

DIZlblth

l.11p1I• pretvo

rili su svoju nekada priva

tnu u m j e t n i č k u kolekciju,

uz p o m o ć Republike Au-

strije i

austrijske

Nacl·

onalne

•anke,

1994. godi

ne u fondaciju.

c.s.

obo1e su

samo

statirali u

Enigmi

ko1u

je frontman Rolling Stonc::sa i produci

rao. Elizabeth, koja je na

o č e v o

nezado

voljstvo ostavi la školu zbog

mam

:ke

nstva, p o h a đ a satove glume, ali kaže:

J< Sl

l:il-llla

1111s i111

da

.Uado111w

1 1 e ć e

stavak:

Cijela obiteljska puoijcst nešto

kao Kum 2 3 i 4u jednom -

kaže Adler.

Mislim

da

je iskustvo koje sam ste/da na s11i-

a j vrednije od svih poduka .

Iskustvo

je, uistinu, najbolji

u č i t e l j .

PULP FICTION

MADONNA NE

PRESTAJE

ŠOKIRATI I U

SVOJIM

Č E T R D E S E T I M

Guy Ritchie se neugodno iznenadio

kada je za novi seks-skandal u koji ji

umiješana njegova supruga Madonna.

P j e v a č i c u

su,

naime,

spomenuli

na

sud enj u vlasniku stripti

z-bara Gold

Club

u

Atlanti

koji

je

o

ptuž

en zbog po

dvodenja i

i z n u đ i v a n j a ,

i to u p r i l i č n o

s1lt111111

:\li tradic.:io1wlni Engkz bi joj

mogao

progornriti ko1u više

..

CO S \ N O S T R A

I SOPRANOVI PONOVNO

NA FILMU?

škaklj

ivom kontc.:kstu.

Dok Je

prošli ,

tjedan

s v j e d o č i o na

sudu,

George

Ko-

ntos, bivši

uprnvitelj

Cluld C:luba. ,

i s p r i č a o je kako je

;\\adonna

p u s 1 c ć i \ · a

la

n o ć n i b;1r

te kako joj je z.1 oko zape·

la

striptizeta

s umjc.:tnu:k1m 1

nwn11m

Baby. Toliko joj se s\'ldjelo 11110 ~ t o ie

Raby pokazala na pozornici

d;1

je upra·

vitdja pitala može

li

djc.:vojku pm·csti s

sobom k u ć i .

Nakon

k r a ć e g 1azmišlja- ,

nja, upravitelj je pristao. I ktalj i o to

me

što se kasnije dogadaio izmedu ,\la

donne

i Baby nisu se č u h 1rn sudu, ali

Madonnina agcnrica

Liz Rosenberg

hladnokrvno je komenrirala: .

l

o

to

i

Sen1;1 1i

mallJašknj obitelji Soprano

doni jela je \•cliku ;r.;iradu

T V - k u ć i

HBO,

pa

;.u se mudn producenti dosjetili

da

zarati u ohnm·e

1

na kino-blagajnama.

- S\·i najavl1uju da

se.:

film snimi

:ihl

pnje.

Boje se, naime,

da

njihov

lik biti koknuL pa

n e ć e

doživjeti film -

kaze Adler, koji

11

seriji glu mi Herma·

na

Hesha Rabkina,

najboljeg prijatelja

oca Tonyja Soprana. Ako se film bude

:s1iimao, \'je rojatno to bit i prt d-na-

OLESTI

ALKOHOL UZDRMAO

FRONTMENA

METALLICE

James Hetfleld, p j e v a č i

gitarist

hard rock banda Metallica

primljen

je u

kliniku gdje

se

l i j e č i t i od alkoho

li

zma

i drugih ovisnosti.

Zbog

to

ga

band odgoditi

snima

nje novog

albuma, kao

i za

bavu za

službeno otvaranje

svoje

web-stranice, koja bi

trebalo da

se

od rži krajem

mjeseca u San

Franciscu.

Č l a n o v i

Metallice koji su

prodali

više od 80

mili

ona

p l o č a

ne žele e ć i od kojih se

još

ovi

snosti

Hetfield

e č i . •

LJILIAN R

13

- 20 AUGUST 2 00 I 59

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SP RT

SP RT SPORT SP RT

V

KO ARKA Ljiljanov saradnil< iz Tuzle osvrnuo se na aktuelni trenutak

Sloboda Di e , nekadašnjeg prvak:a BiH

azana

•I I

es1cu a a a ce

u s im m o ć n i c i m a ?

Nedlm

U D I Ć

e tako davno,

prije

o č e -

tka svake košarkaške se

zone Tuzlom je vladala

lagahna

košarkaška eu

forija, koja bi svoju ku

lminaciju

doživjela v e ć na prvim

kvalifikacijskim

utakmicama za

neki

od evropskih

kupova, u koji

ma je

Sloboda Dita

v e ć nekoliko go

dina

zaredom redovan u č e s n i k . Že

ljno su se o č c l < i v u l e vijesti o prvim

p o j a č a n j i m a ili

m o g u ć i m

protivni

cima na mcdunarodnoj

sceni,

dok

su se

na

č a r š i j s k i m

podnevnim

ka

hvama,

nerijetke

pronalazile

i

idealne petorke.

Za

pn•e utakmice,

o

kojima

bi se danima

p r i č a l o ,

tra

žila se kana više a pobjeda i vrlo ri

jetki d o m a ć i porazi, tili su top

tema

narednih sedam

dana,

kada

bi na red v e ć dolazila i s l i j e d e ć a

utakmica. Nažalost, toga

danas

u

Tuzli više nema.

Dolazak

trenera

bez

rezultata

Nekoliko neuspješnih

sezona u

nizu,

posebno

na

d o m a ć o j

sceni,

u č i n i l i su svoje. Vjerni n a v i j a č i su

poslije još jedne neosvojene titu

le izgubili

strpl

jenje. To su pokaza

li i na dvije posljednje o m a ć e uta

kmice završnice, kada su klupski

službenici

dovodil

i

vojnike

VFBiH, kako Mcjdan ne bi izgle

dao sablasno.

Ono

što je n a v i j a č e

mamilo

u Mejdan koji posljednjih

godina predstavlja bh. košarkaški

hram , jesu upravo utakmice Kupa

K o r a ć a , bez obzira na to što su u

'Tuzli dolazile t r e ć e r a z r e d n e evro

pske

ekipe,

koje su Tuzlaci redo

vno

p o b j e đ i v a l i .

V e ć i n a

ljubitelja

sporta

se

sjetiti

kol iko

su

napa

ć e n o m bh.

stanovništvu

n a č i l e po-

6

L Đ L J N • 13 - 20 AUGUST 200 I

bjede njihovih timova nad bilo ko

jom evropskom ekipom, lako da ~ l i

zbog nekoliko tih pobjeda li

tokll

godine, n a v i j a č i žmirili ' na

:-.ve

d o m a ć e

neuspjehe

Slobuda

Ditc

Od osamosrnljeniu BiII, pa sve

do

p o č e t k u igranja zajednii':kih :i:a

vršnica, Tuzlacima su samo %c.:ni

č a n i

jednom uspjeli prc.:01e1i ša

mpionsku

titulu. U Lom periodu

Tuz:aci su svim ostalim

sponskim

bh. kolektivim:1, mogli služili kao

pr imjer, uz to izuze1no ldko vrije

me, dobro organiziranog i finansi

jski stabilnog kluba. Rczul1a1ska

kriza

se u Sloboda Di

u \ ' l a č i

1998., kada se prvi put i g r ~ 1 za1e

d n i č k i

Play oj]; i kada klupski mo-

ć n i c i

dovode trenera Dražena

Pe-

š i ć a ,

koji je došao iz 0:-.ijt:ka gdje

nije imao

nikakvih zapazenih re

zultata. U konkurenciji ekipa iz

zapadne llercegovine, a kasnije iz

RS, jedne godine i veoma jake Bo

i.ne, Slobodu Ditu gubi doiadašnji

primat u bh. košarci. P e š i ć je u

zi

u od

prcdvidcnih

pet

. trofeja,

uspio donijeti dva, i to

ona

nai;nije

njana pobjedniku Kupa BiH.

Niti

jedan

i g r č

iz lobodine

škole

košarke

1\lcdutim, b o j e ć i se za svoje po

zicije u klupskim upravnim organi

ma, ljuui na č e l u kluba su poslije

:-.vakc.: sezone, neuspjehe redovno

vjeii10 maskirali. 1ako se, zahvalju

j tim uspjesima , tri god.ine za

držao i trener

c š i ć

kojem

su

izla

zna vrata pokazana tek kada se vi

djelo da ni

t r e ć i

put, sa ubjedljivo

n a j j a č o m

ekipom u državi (pet bh.

reprezentativaca), e ć e m o ć i osvoji

ti naslov prvaka BiH.

Vladavinu P e š i ć a

obilježit

i to š to

za

.to

vrijeme nije stasao

niti

jedan i g r a č iz Slobodine škole

košarke. Jasmin u k i ć je

tada

ve

važio

za

kvalitetnog i g r a č a , dok

talenti poput

Selmira

Husanovi-

ć a ,

Murisa

Andalije,

Jasenka Ele-

z o v i ć a i

Nermina

M e k i ć a nikada

nisu dobili pravu priliku. Za njih

se poslije tri

godine

više ne

može

r e ć i da su perspektiva, jer u Evro

pi njihovi vršnjaci, kao

formirani

i g r a č i ,

v e ć

potpisuju milionske

ugovore

(Nikola

u j i č i ć

- Macabi

ili Sani

e ć i r e v i ć

- Pa/ . Za to vri-

jeme, d o v o đ e n i su i g r a sumnji-

vih kvaliteta.

Ne znamo

da

li se

više

iko s j e ć a

Milana

Ore, pe-

rspektivnog d e č k a iz

z v o r n i č k e

..:

o

-

f

I

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SP RT

Drine,

koji je stipendiran godinu

dana, u kojoj je pokazao koliko

{ne)zna. Od tada mu se gubi sva

ki trag, da bi se nedavno ponovo

pojavio na

treninzima.

Godinu

poslije, iz B r č l w g I08 dovcdcn je

plej Sanjjn i d o v i ć , i to kao veli

ko p o j a č a n j e a pokazalo se da su

č a k neki juniori znali bolje odi

grati na njegovom mjestu. I n a č e ,

jedno

vrijeme

je

bio

trend dovo

diti nekadašnje

Slobodine

juni-

ore, koji su rat proveli

i g r a j u ć i

za

razne srbijanske klubove (Dejan

C v j e t k o v i ć , Vlado V u l F i č e v i ć , a

mjesta za Slobodinu

djecu

koja

su

č i t a v rat vrijedno trenirala nije

bilo, Osim što m l a đ i i g r a č i nisu

dobivali

priliku,

i

oni stariji,

ko

ji su prije dolaska P e š i ć a bili

sioci igre, morali su

o t i ć i

jer se

nisu uklapali u trenerovu ko

ncepciju . Tako su s r e ć u negdje

drugo morali potražiti Vedran

B o s n i ć i

Amir

D e l a l i ć ,

koji su

danas

č l a n o v i

litvanskog Lictvos

Ritasa, jedne od

najboljih

evro

pskih ekipa.

rivce

treb

tr žiti i u

č e l n i m ljudima

klub

Naravno, sve odluke nije mo

gao

donositi

sam

P e š i ć ,

tako da

krivce treba tražiti i u č e l n i m

ljudima kluba, koji su ostali na

svoj im mjestima duži

niz

godina.

Možda im je ova sezona i poslje

dnja prilika

da

vrate izgubljeno

.

o v j e r e n ~ e n a v i j a č a Slijedi duga

sezona, gdje Tuzlaci nastupati

:c. _„

i:) ,

1

).i' S.

emsudin

SMAJLAGIC

__ .- -

.

·

1

i dana . rajala je 29. internacionalna .

\ . .. ·, V11a. regata. Nastupilo je blizu

800

·. ·. . . č e s n i k a iz .Evrope, SAD·a

i.

Afrike.

D r u j e n ; e

je

p o č e l o u živopisnom

i prekra

snofu} Martinbrodu, z a j e d n i č k i m logorova

' '

nje1 11« ~ u

etapu

od

100

kilometara

po

; .smatralo ie više .

od 50.000

ljubitelja vode-

> · nog s ~ r t a ~ u i h a ć t i je bilo gofovo 20.000

\

l e d a l a ~ a ,

l(oji

slf'došli vidjeti i pozdraviti

kajakaše,

ali

i ·ufivatl u hrabrim i atrakti· .

viiim

s k ~ k o v i m ~ sa

gra<lskog

mosta. Na

cilju

· u B ~ s a ~ s ~ o i i<rupl p ~ p u l a r o a Ada bila je

/

do p'una

p o s l j ~ n j e g mjesta. Toj posjeti

ku·

· movao je i-ttalld IWll6. Tokom sva tri dana

' bilo .je zanimljivo I spe.ktakularno, a

svi

ta

k m i ~ a t i

Pokazali

su veliku ·hrabrost

na

predi

vnim

s1apovima i brzacima Une.

Jadranskoj ligi i

d o m a ć e m

prvenstvu, a od prošlogodišnje

ekipe nije ostalo gotovo ništa.

Tuzlu

su

prvo napustili

Terell ··

·

Castle lvfacabi

Ranana)

i Samir

L e r i ć

Laško), te kapiten Jasmin

H u k i ć

Olimpija). Predugovor sa

italijanskim drugoligašem Fera-

r01:n

sklopio je Ramiz u l j a n o v i ć ,

f trvo

v j e n č a n j e

n

V

S t • b a č k o m buku

. . Pored · svih zanimljivosti. na tlna

regati

.

-

·;

· .

ob11vJjen0

je

l'rvo v j e n

~ n j e R i j e č a n k e , porije-

, koloni B l š ć a n l { e ; Er tM D l z d l r e w l ć i R i j e č a n j .

. : . . . . . ....-..Kumovi su b i l i ~

.,) 6•i.•

W k o ,

a ~ J e n č a n j e

je

o b a ~ i l a

odlazak je najavio i Goran Te-

r z i ć .

Azur

K o r l a t o v i ć

pregovara

sa

s l o v a č k i m

Slovanom,

do_k je

mladi Selmir u s a n o v i ć boravio

na probi u Splitu. Ako se uzme u

obzir da do

sad

·a u

klub nije

do

šao niko od novih i g r a č a , novom

starom treneru Bori Đ a k o v i ć u i

sa nekoliko dobrih p o j a č a n j a

predstoji

g r č e v i t a

borba na putu,

da nakon pet godina

u Tuzlu vra

ti šampionski pehar i dobro

opere klupske m o ć n i k e

koji bi

u s l u č a j u još jednog neuspjeha,

svoja zabetonirana mjesta mo

rali prepustiti

drugima.

fer sa

dovoljno novaca, najboljom eki

pom

i još

boljom publikom,

ne

osv.

ojiti

trofej najboljeg

niko

više

„

n e ć e tolerirati. •

........ l l r i i e P w t ć ,

m a t i č a r k a iz

B i h a ć a .

Na- ·

kon

z a ~ e t k ~

Una

regate,

mladenci

swje

v j l l r i č a ~ j e nastavili u

i h a ć u ,

a kasnije li

Rije-

' .

•i ovit

ptY o<

povijesno v j e n ~ n j e , posebno

, .

i l ~ e $ 0 i Q t

Uir rea e, ili 1 1111ogih l i i ~ i t e l j a •

~ i , ~ ~ e i

f e l l ~ p r i r o d e ~ ~ j e d i n s t v e ~ e i -

rije-

i hia

if

~ l j _ ~ ~ ' . , O n i ~ '. , · · ·

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SPORT SPORT

SPORT

R E P R E Z E

NT

A C I

JA Za Ljiljan govori Zlatan B a j r a m o v i ć

n n j e m a

č k o g

Bundesligaša St. Paulia iz Hamburga i mladi

reprezentativac

BiH

I

d lje

igr mo

v žnu

ulogu

u

kv lifik cij m

Muhamed B I K I Ć

ada se na spisku d o j u č e -

rašnjeg selektora mlade

reprezentacije BiH

ŠCnc

ra

B a j r a m o v i ć a našao

Zlatan

a j r a m o v i

mno

gi su zlobnici prokomentirali

da

je u

pitanju neka protekcija, odnosno

ro

dbinska veza.

Osim što su prczimenjaci, tada

šnji selektor i aktuclni mladi repre

zentativac nisu imali, ama baš, nika

kve veze.

Dugogodišnji

staž u St. Pauliu

Ne znam zašto

se

u našoj

Bosni

uvijek u

nešto

sumnja,

nešto

povezuje.

Doduše, prvi put

od

Vas č u j e m da je

ne

ko osporavao moj poziv u bh.

repreze

ntaciju.

Mogu samo

kazati

da

sam

za-

hvalan bivšem selektoru

B a j r a 1 1 u r v i ć u

na pozivu u reprezentaciju

i

mislim, da

6 LJILJAN • 13 -

'20 AUGUST

200 I

sam u dosadašnjim nast p opra

vdao ukazww povji:n:11;c",

b:i.c Bap<l·

m o v i ć .

Zlatan

Raj a m o \ ' I Ć

je rodcn

12

augusta

1979.

godine u IIamburgu.

Upravo, u hamburškom

,\'1. H111/111

p o č e o

je

nogometnu karijeru, a

Je

dan je

od

rijetkih

igrai'.a

11\'ogod1-

šnjeg

n i e m a č k o g

bundeshgasa kop

se nisu odrekli ''crno-bl)dc

boJc.

Nije

bilo

m::/111:11

t/11 11111rn111111 sre-

dinu. U Hambwgu s rotll'I„ u I -

mburgu rnm poh:o

1wi:o111u

lw111t1 u.

S j e ć a m

sr:

dobro

1989.

godi11t•

fwd,t'.-11111

prvi pw

poja·;io

m1

lwpi;wna l { l o r t . w o ~

kompleksa

S1.

Pa

uli

. /)osi c1

li1c:

pili

trenutakapa1111i111 iz

tih

11illl/lth lwi<'go

rija, a poscbno •bilt i'::cl-v11ii11 1 .1·1·a;11111c

lwdetslwg p1·v1nistv11 Njcma1'he. fma t

smo tada sjajnu ekipu lwja je

kr ju

bila prvak j e m a č h e .

•

J\llladi reprezentativac Hi

I

je

dan je od najzaslužnijih nogumetaša

St.

Paulia

u

borbi za ulazak

u

Bu

ndesligu. Bajramovic

je

pro1ekll se

zone odigrao gotovo sve utakmice,

izuzev

on

ih koje

je

opravdano pro

pu:-tio, zhog povreda.

U

prulje111om dijelu

pr·lJenstva,

wc/a

smo

se

borili

za

ulazak u

Bunde-

sftJ ll, nisam propustio

niti

e đ a 1 1 susret.

(:'ah sam jcc/110111

bio

proglašen

za

igra

-

m

lwla.

Kus1ti}I:

su mi

kazali

a'a

se

ne

s1et'e1;11

Ja

;e

1cda11

nogometaš

mojih

go

-

cima pm1: aše11 za

i w a č a kola .

l;1ko je

odradio o d l i č n o pripre

me,

postigao nekoliko golova u test

utakmicama, R a j r a m o v i ć za sada ni

je u

poi'.ctnoj

postavi S1. Paulia. Isti

na, dehitirao je u 1. kolu protiv be

rlinskt: f c:rli:. Odigrao je posljednjih

1riJes1.:wk minuta.

U

2. kolu protiv

Wolsbtll'}iU Baj a m o v i ć je, t a k o đ e r ,

hio rezerva, samo što je ovaj put u

igri prov..:o gotovo cijelo drugo

·po

lu

vrijeme (ušao u

51.

minuti).

Nije i jas110 zašto sa 'l

na

k l u p ~

kada

su ~ - u i bili zadm;oljni

11wjom igrom

p11pn:11wom

periodu. Nažalost, forsi

raj11

se

i i : r a č i

koji

su

došli

u

prelaznom

mk11. U s•1.•akom s l u č a j u , ne želim pole-

11w::ir111

i

ovaj

moj

trcnuwi

status

. Trener

S PO T

je

taj

koji

o d l u č u j e , a

moje je da treni

ram

i

da č e k a m svoje mjesto.

Najhitnije

je da me zdravlje posluži,

a

sve ostalo

samo

d o ć i .

Naravno,

uz

besprijekornu

discipliniranost

i,

naravno,

dobru igru .

B a j r a m o v i ć

univerzalac

B a j r a : n o v i ć

je univerzalac. Do

sada je igrao u napadu, sredini„. Ni

odbrambcni mu zadaci nisu strani.

Uz sve

to,

posjeduje izuzetnu tehni

ku, pa se

zbog

toga razlikuje od osta

lih

s u i g r a č a

u St. Pauliu.

"Do sada samo nisam bio

golman.

A

što

se

t i č e tehnike, pa zna

se

odakle

sam

porijeklom (op.a. familija B a j r a m o v i ć

p o t j e č e iz Viteza). Bosna je uvijek bila

veliki

rasadnik talenata.

Mi smo pozna

ti

po tome. Ovdje u N j e m a č k o j d o m a ć i

i g r a č i jedva

sastave

dva driblinga, a ka

moli

t r e ć i .

Na

moju

s r e ć u ,

ja

sam

n a u č i o

sve

sa

loptom,

a

poprimio

sam

od

Nije-

maca upornost i trku .

Novoizabrani selektor mlade re

prezentacije BiH

dmir

S m a j i ć

ozbiljno r a č u n a na Zlatana

Ba

jra

m o v i ć a

u preostalim kvalifikaci

onim utakmicama sa Izraelom, Au

strijom i Francuskom. S m a j je Ba

j r a m o v i ć a pozvao i za prijateljski su

sret sa Maltom koji je na programu

14. augusta u Hrasnici.

"Nedav1w sam

razgovarao

sa sele

ktorom.

U

vrlo korektnom razgovoru,

se

lektor

je kazao

da

me želi staviti

na po

ziciju zadnjeg veznog

i g r a č a . Meni ta

pozicija

o d l i č n o

odgovara,

jer

imam

tada

najviše

prostora.

Nadam se

da ć e m o u

ovim preostalim

utakmicama

postignuti

bolje

rezultate. Uprava, protiv

Malte bit

prava

prilika da

vratimo

samopo

uzdanje. Što

se tile

utakmica

sa Izra

elom

i

Amtrijom, mislim da

se

možemo

ravrwpr(l'lJIW

nositi

sa

njima. U svakom

s l u č a j u ,

bit

teško,

poseb1w protiv

Fra-

1zcuza

koji

se bore

za

prvo mjesto.

Ako

im

mi 'otkinemo'

samo

bod, onda

Španci

idu

u zavrfuicu, a

ne Francuzi. Vidite i

sami

da 1mi

igramo

važnu

ulogu

u ovim kva-

l i f i k a c i j a m a ' ~ kaže

a m o v i ć ,

koji

u nedjelju u v e č e r (12.8.), o okviru 3.

·kola

Bundeslige,

braniti boje

St.

Paulia

u

e č u sa Hansom.

Naredni dan do

putovat u Sarajevo i staviti se na

raspolaganje selektoru

ć u .

•

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SEMIZ

l·

GRADACAC

Vrši kompletne

usluge

transporta umrlih, iz

zapadnoevropskih zemalja

u Bosnu i Hercegovinu po

najpovoljnijim cijenama

Tel

./Fax

387 35 250 642

Tel. 387 66148 398

66

282

547

Handy:

Stan:

55

540

077

0177 81 00

505

0221

550 64 16

POGREBNE USLUGE

' ' S E S A ~ ~ ć

vlasnik

Z J A K I Ć ESAD

Vrši prijevoz umrlih iz svih

evropskih zemalja na prostor

Federacije BiH. Svojim pozivom

Vi o d r e đ u j e t e cijenu, koja

podrazumijeva: drveni lijes,

limeni lijes, daske, bašluke

sa

natpisom i tabutom.

elefoni

tu wyuvu1

uu

uv uu

o 24 00 sohatu

00387-37 -322 -985

00387-3 7-322-623

00

385-98-252-431

00387-66-138 -

848

00387-66

138-847

...

649 .•

699. 429

.•

459.

449 .... 479

.

279

·* 339.

579 .„ 599,-

379.·*

399.

649

_„ 689, ·

399 ·*

449,·

429

·"

459.

„ . ~

RllDIO"BM

• 99.3

Ml t

1;- 4 satn sa \'ama.

ZEiVJ :

4, T a l i ć a

.

Brd

o II

tel. + 387 (0) / 410 290;

te

l.

+ 387 (O) 32 4-10

4 1

l ;

. tel. + 387 (0) 32- i

-MO

-142;

te

l. +

387 (0) 32 4-10 4 1 3

' l

brnrndio l

i.:bih.m•1

.h :

fax : +387 32 /

-440 44.:t

. .

~ '

S T U T T G A R T

I

uro Stut tgar t :

Tel. 0 7 1 1 / 8 17 78 72

Fa x 7 .

1 1 I 8 17 78

73

obil 0 1 7 1 1 5 4 6

32 20

Pr ivat

0711 / 81

33 6

E-Mail:

[email protected]

7 0 469 S T U

TTGART

•

Leo

b enerst„.

33

· FEUERBACH

PDGHJEJBINE

I J S l L Đ l E

.

[ - A -

C::

: H - B

IH

- H'R -

MK

M E Đ U N A R O D N E P O G R E B N E U S L U G E S T U T T G A R T

VRŠIMO

PREVOZ

PREMINULIH

AUTOM

ILI AVIONOM.

STOJlMO

NA RASPOLAGANJU

24 A S A

BRZO

SIGURNO

I

KOREKTNO.

S R E Đ I V A N J E

SVE POTREBNE DOKUMENTACIJE

PREMINULOG I OSTALE POTREBŠTINE. ,

C31NEKOLoa

.KA

OR D I N A C I J A

MEDI

PRCF .

f?R.

SCI N I S V E T A

A L I S P A H I C

S P E C I J ~ L . . I S T A

Z A ~ I N E K O L O G I J U

I ·

A K U Š E R S T V O

<lim:kološki pregledi

. .

Dijagnostikn: ultrazvuk,

PAPA, kolposl<opija, vaginalni sekret, spermo

gram, test na r r u d n o ć u kontracepcija, ispitivanje · i l i j e č e n j e b r a č n e

n c p l o d n o ~ t i kontrola trudnica i porodilja, ginekološke intervencije

. \mcdjcl jak, srijedn, petak: od 8,00

do

12,00 i od 16,00

do

19,00 sati

Subota: od 09,00 do 13,00 sati .

> •

l'u1cm

1el.

brojeva:

066 149-514

i

(035) 2.17-927

možete

zakazati

posebno

vriicmc samo za Vas.

.

Tuzla, llatva, Ive A n d r i ć a 11

•

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


F LJTON

Portret

n crt n

ugljem

i kišom

Midhat f \ j a 1 1 o v i ć Ajan, Ljiljan

Odlomak (I)

ratile su se boje u Ovu

Zemlju. a j č e š ć e ih gle

dam ranim jutrom, ka

da

je

na obalama Jezera

malo ljudi i ne moram

se plašiti da neko pokazati

prstom prema meni. Jutrom b i č n o

kiša stane i rnda šetam. Boje se pre

lamaju kroz stakla mojih n a o č a l a

magla oko Jezera je sfumato iz ko

jeg se pomaljaju figure i oblici u

crvenom, zelenom, žutom„

Visoka žena sa slikarskom ka

pom ispod koje su izvirile bodlje

od sijedih dlaka nalik na bijelu

slamu. Slikarka drži blok za skici

ranje i prelazi olovkom preko nje

ga pokretom vezilje goblena. Ne

gleda u ono što crta, v e ć je glavu

zagnjurila u grane drveta bez li

š ć a . Papir je prekriven ispn:kida

nim i nemirnim crticama koje mo

gu biti g r a n č i c e ali i Slikarkina

kosa, valovi mora, zemlja ispucala

na suncu, tragovi nogu male ptice

koja se dugo šetala površinom pa

pira, slika Slikarkinih uzavrelih

misli i bilo šta drugo.

Možda Slikarka

ne

može spavati

kao

ni

ja, možda bi

joj

u kasnijim sa

tima smetala djeca ili radoznalci ko

ji bi pokušavali odgonetnuti

z n a č e -

nje crtica i njihovu vezu sa granjem

u koje Slikarka gleda. Ne znam, ne

pitam

je

i ne zadržavam

se

pokraj

Slikarke. Samo

p r o đ e m .

Ja gledam

da sa ljudima imam što manje posl

a.

Slikarka svako jutro crta svoje

crtice,

o b u č e n a

je u dugi kaput ko

ji

v u č e

po zemlji. Kaput je mo-

dre boje. ·

Kad stignem blizu Jezera, nesta

ne magle i zabljesne me plava voda

po kojoj m ile bezbrojne bijele mrlje,

6

LJILJAN

•

13 - 20 AUGUST 200 I

patke n a r a n ć a : . t i h kli unn\·a. Kad

imam hljeba u džepu, hranim

ih

.

Stojim, mrvim hljeh i bacam mrn u

gomilu patki

koje

se komešaju oko

mojih nogu. O k r e ć e m oko e b 1 : .

Sve se nadam, o<lnckud l . : 5 izbiti.

Krenem dalje stazom koja kruzi

oko Jciera i baš ondje na bhlgom

usponu

kod

prvog putoka1.a na kn

jem piše "Naturstig" sretnem Starca

i j e č a k a . Dok se mimoilazim s nji

ma, slušam im razgovor. Stalno isti.

"Vad gi.ir <lu?''

"J

ag

skriver hikkcr."

M.en

det

ar

pl

nlgot k o n ~ i g t

sprlk.

"Dct tir mitt sprlk. Det ar ctt

vackerr sprlk. Jag vili att mitt ~ p r l k

ska ovcrlcva. Darfor skriver

1ag.

D j e č a k

ima skafander cn·enc bo

je

sa dvije zelene pruge na prsima,

ispao mu

je

prvi zub, im<\ vcl

ike uši

i

pan:ietnc

o č i .

S l i č a n mi nekome. I

on

i Starac. Starac ima grbu na Jedima i

s m e đ i kaput.

Ne

znam vidi li Starca

ili

D j e č a k a još

neko

osim mene.

Prema meni

t r č i

Dchcla

:i.cna,

č i j e

je

tijelo nalik na

v r e ć u

kru

mpira, h o ć e da skint: kile i zato

ovako rano

t r č i

u svojoj

l j u h i č a -

stoj trenerci.

Uživam u gledanju i raspozna

vanju boja u Ovom < ~ r a d u .

Još jedna ženska prilika,

sva

umotana u o d j e ć u

S \ i j c t l u r u : i . i č a s t c

boje ispod koje kao da nema ništa.

Jedini dokaz daje to tijelu. a ne

be

stjelesna vizija u r u ž i č a s t o m jesu

blijede, sitne šake, u kojima drži

knjigu ispred

k<to

u duha blijedog

lica. Oko nje s k a k u ć e pas, č u p a v

velik, nezgrapan i ružan.

Idem d<}ljc, naprijed. Ponekad

se vratim s pola purn, ali i tada

idem naprijed.

c':ovjek

stalno ide

naprijed. Nema nazad, a

j<\

st<ilno

h o ć u nazad.

\

l o ć u Tebi.

Cim

Z<lbornvim

na prostor i vri-

11:mc, p o č n e m se okretati. Sve se

nadam, odnekud ć e š izbiti.

Rijetko se približimJezeru crnog

labuda. Samo

kad

h o ć u patke da na

hranim. Ja i voda nismo prijatelji. Je

dnom,

kad

je Jezero bi

lo

zamrznuto,

:i.clio sam skratiti put h o d a j u ć i lede

nom površinom. Misli.o sam, led nije

voda.

Mislio sam da sam pobijedie

snij strah.

Nis:im

prešao

ni

pola puta,

kad

su

mnje noge,

ruke,

p l u ć a

moje

tijelo stali i otkazali poslušnost.

Strah. Strah kakav nisam osjetio još

odonda kad sam sa Žilom bio u Gra

Ju

na ,\loru. Strah. Šta ako se led po

Ja mnom prolomi pa utonem u mra

znu \'odu koja

me svega

opkoli, oka

meni se

kao

oklop oko mene i sav se

pret\'orim u ledenicu? Koliko d : go

bih

još :i.ivio

sa ustima i nosom z a č e -

pljenim

ledom?

Strah. Nije

me

više

n i č e g a

strah. Samo

vode

...

I strah

me

da ne umrem prije

p1:dcselc.

Prije nego

Te

još jednom vidim.

esanica

Nesanica

me

prati otkako znam

za

sebe. Prvo, nisam mogao spavati

od strahn, plašio sam se da me u

>lltl

ne p o č n e

daviti neka od prika

za

iz knjiga i stripova. Poslije su do

šle želje, nejasne i neobjašnjive, pa

time još

j a č e .

Bio sam nestrpljiv da

ih ostvarim, pa zato nisam imao

sna. Onda me je nestrpljenje držalo

budnog do zore, znao sam da u

sutrašnjim novinama

i z a ć i

moj

crtež i jeJva sam č e k a o jutro pa da

o t r č i m

na

trafiku i budem ponosan

na sebe ili se

r a z o č a r a m

otkrivši da

su me prevarili i da crtež, ipak, nije

Ilustracija Gor• U L A H U S I Ć

U izdanju Ljiljana

uskoro

iz

štampe

i z a ć i

novi roman

-

dhata

A j a n o v i ć a

Ajana

Portret nacrtao

ugljem i

kišom . Lji-

ljan

svojim č i t a o c i -

ma

predstaviti ovu

knjigu

i

tako

što

nekoliko narednih bro-

jev obj vljiv ti odlo-

mke

koje

je

odabrao

s m utor

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


.

izašao. Potom je došla tuga koja

me

m u č i l a svu n o ć , nisam spavao zbog

vremena koje mi je prolazilo uza

lud, zbog kratkotrajne

s r e ć e

koje

sam postao svjestan tek kad je pro

šla, zbog Grada koji je prestao biti

poznat samo po tome što je u njemu

p o č e o

jedan svjetski rac,

v e ć

i zaco

što

su

po njemu padale bombe

č e t i

ri godine. Zbog Ovoga Grada u ko-

me se i dalje ne snalazim kao da

sam ovdje samo u posjeti

..

Nisam

mogao zaspati jer sam se stalno ne

č e m u nadao„. Ja

sam

o v j e k

od sni

jega koji gleda u nebo u mar tu kada

č a k

i djeca koja su ga napravila zna

ju da je jedino što još može č e k i v a ~

ti da bude istopljen pod vrelim su

ncem i pretvoren u vodu, u ništa.

Moje najgore nesanice bile

su

zbog ljubomore.

P o č i n j a l o je

č i m

bih napustio

Tvoj atelje. Znao sam još satima

stai<l-

ti

sakriven

iza ć o š k a , g l e d a j u ć i

prema

ulaznim vratima Tvoje zgrad1,:

k<1kn

bih se uvjerio da niko drugi,

ni

musko

ni žensko, n e ć e u ć i gon:, kod 'frbc.

J

1

1

·

sam

1

pn pac. ao potpuno,

neopozivo, do k raja „. J\li i Ti.si bi

la moja na isti n a č i n . i\i\oja i n i č i j a .

Znaš,

m o ~ d a to

Tebi

ne

izgled<\

tako, ali sa mnom se nije igrati. Sigu

rno Ti nisam

p r i č a o

da sam jednom

vidio kako neki tip odjeven li svijet i

mantil ulazi u Tvoj hau1:itor. Možda

nije išao baš Tebi, u zgradi

je

bilo

još

stanova, ali bio

mi

je sumnjiv jer je

imao koziju bradicu i izgledao

mi

je

baš onako u m j e t n i č k i Šta muška

rac kod Tebe u deset u v e č e r ?

l : k ~ o

sam · t r č a o

za

njim u haustor i

odmah ga p o č e o

t u ć i .

Crolim šakama

sam Gospodinu· umjetniku izbijao

zube iz glave, jedan po jed;\n. Osta

vio sam mu samo

tlYa,

da moic gri

ckati košpice.

Svi

ostali su se rasuli

po njegovom krvavom mantilu,

po

podu ili su se zalijepili u šiljatoj bra

di. Na

g l o b o v i ~ n a

mojih šaka usjckli

su se

fini č e t v r t a s t i

tragovi njego\'ih

zuba. Stenjao je ispod stepcni<.:a dok

sam izlazio. Te v e č e r i više nije trebao

nikome, pogotovo ne

'li.:bi.

Želio sam se preseliti kod 'li.:be

zastalno. Da

smo

uvijek zajedno,

da spav,1mo zajedno (s Tobom bih,

mislio sam, mogao zaspat i), ~ 1 a se

budimo zajedno. Govorila si kako

ne smiješ od Oca, koji je p l a ć a o ki-

riju i

r a č u n e ,

i da nam je dosta dan

da budemo skupa, n o ć Ti je treba la

za

odmor i knjige.

I meni su trebali i odmor i knji

ge, ali

mi

se, opet, nije išlo na

Clo-

rnju. Šta gore? Nisam mogao

o č i m a vidjeti ni Starog, ni

M a ć e h u .

Nju

n a r o č i t o .

Pn:stala je b

it

i

č i s t a

i

tiha kao sprva. Izdirala se 11<1 Staroi;

i podgrijavala nam

r u č a k

star tri

<lana, a u kupatilu se znalo nakupi

ti brdo rn:opranog vcša, iako smo,

k o n a č n o ,

i

mi

bili dobil i ,·udon1d.

Ni ona ni ja

T\:

nikad nismo

spomenuli, ali

M a ć 1 , : h a

je, ipak,

n1 :-

kako znala sve o 'li.:bi.

Ljubomora

Da nisam bio ljubomoran, sigu

rno bih prestao

<.:rtati.

\li,

č i m e

drugim do crtanjem da ubijem

n o ć

Alkoholom nisam mogao kratiti

vrijeme, jer niS<\Jll želio da tt

S li I r;\-

dan d o đ e m mahmuran, bezn>ljan i

n e m o ć a n . Samo sam mog<\O crtati.

Nije mi se više dalo raditi stri

pove, jer nisam imao strpljenja

smišljati p r i č e ,

i z v l a č i t i

okvirnve

preciznim ravnim linijama, posta

vljati scene u olovci, paziti

n<l

ana

tomiju figura, kreirati izgled i ka

rakter likova, njihovu o d j e ć u ,

ucrtavati

o b l a č i ć e

u koje upislljem

ono što misle i govore .. . Ne, strip je

<

za mene definitivno_ postao prete

žak i prebesmislen posao.

lako su

mi

za Coltera platili

mnogo više nego

za Vilmura

i, uz to,

rnznc novine mi nudile da crtam

si

ripovc za njih, javljali su mi se

neki pisci> a l j u ć i svoje scenarije, i

poznati c r t a č i , p i t a j u ć i

me

imam li

k<lk\'lt

ideju

za

njih, ja sam skroz

oc.lu:;tao od stripa. Taj posao uzima

p r e \ i ~ e vremena i koncentracije, a

ja nisam imao ni jednog ni drugog.

Svoje vrijeme i koncentraciju osta

\'io sam u Tvom ateljeu.

· Dok sam č e k a o sutrašnji dan,

imao sam bunt bijelih papira na sto

lu i držao penkalo u ruci. Sebi bih

lagan da smišljam nastavak

Lareda

razrad ujem novu

p r i č u

i pravim ski

ct: b u d u ć i h stranica, a zapravo sam

s•1mo

besciljno švrljao i šarao. Kad

crtaš dok

sLI

misli odsutne, dok tvoje

o č i

ne vide ono u šra gledaju, praviš,

zapravo, najiskrenije crteže. Potpu

n>0

mimo moje volje i znanja, ispod

sveprisutne kuglice penkala koja je

vrludala po papirima radale

su

se fi-

gure i oblici puni nesputane, nervo

zne e1}ergije. N\oji crteži više nisu bi

li

tvrdi

kao

u stripovima, motivi i stil

su bili

d r u k č i j

od onog mene na ko-

jeg sam se bio navikao, sve je bilo je-

d nostavnijc i

d r u k č i j e ,

izvedeno na

n a č i n neupotreb ljiv u stripu.

M a ć e h a bi se

s

vremena na vri

jeme usudivala proviriti na

v1:ata.

"'frcba I

1

šta?"

"Ništa'", bacio bih o b i č n o samo

jednu jedinu neljubazno izgovore

n u.

i j e ć

li

mrak prema mjestu na

kojem se nalazila. I da sam htio, ni

sam je mogao vidjeti, jer sarn sjedio

u ccn tru prnvil

nog

žutog kruga

ko

ji je bila napravila staromodna sto

lna lampa na mom

t o l i ć u .

Okolo je

bio mrak, jer

sLI

sva druga svjetla u

k u ć i hi la

pogašena.

To su bili najbolji crteži koje

s•1m napravio u

%ivotu.

Dok je moja

s\

·ij

est lutala

za

Tobom, obuzeta

strahom i sumnjom, otrovana lju

bomorom

koja me

razdirala, iz mo

j< : ruke, u koju nisam gledao, iz mo-

je

11lovkc,

o

ko

joj nisam mislio, izla

zila je

'ina

scnzibiln.a linija, živa

ka1i

damar, i oblikovala uzbudljive

l'ig.un:

i znakove: moje i Tvoje ime

i;; kojih izviru nemirne strjelice sli

č n e munji, daleka k u ć a sa krovom u

obliku šahovskog polja iz

č i j e g

di

mnjaka kulja dim prikazan crnim

t r o k u t i

ć i m a , tijelo

p l e s a č a

bez gla

\ C,

dvije mu se ruke njišu u ritmu

muzike koju možeš

č u t i

i osjetiti na

linijama tankim

kao

dlaka, nabori

ma na njegovoj košulji išaranoj

cvjetnom mustrom, iz jedne nepre

kinute linije nastala je žena kru

pnih č i j u i Jugc kose u kojoj su se

Z<lmrsila dva ć e l a v a muška lika, lice

d j c v o j č i < . : c

sa dvije t a č k e umjesto

o č i j u , tamne ptice

i

mnogo oblaka

nalik na pjenu, ohola žena u dugoj

haljini nacrtana e l a s t i č n o m lini

jom,

o s j e n č e n a

slobodnom šrafu

rom, drži m a č k u na kojoj se dlaka

nakostriješila poput ježevih bodlji,

s neba pada kiša kuhinj skih noževa,

šrafcigera, šarafa, eksera olovki,

karikatura tamnoputog džez-truba

č a ,

jato šarenih zmija, hipik sa gita

rom nacrtan od geometri jskih figu

ra, krugova, trokutova, trapeza i

kvadrata, slon-monstrum sa kljo

vom na mjestu surle i dvije surle

umjesto kljova, nematerijalni obli

ci, pjege, svjetlo, t a č k e ,

fleke„.

Sve do pred zoru bih bdio stra

h u j u ć i i

b j e s n e ć i

od pomisli da ne

ko u tom momentu možda· s t i š ć e

tvoje grudi, miluje

Ti

noge i zadnji

cu

i ljubi Te. Ljubi

Te

svukud.

rteži

I sve

to

vrijeme sam crtao crteže

koji nisu bili tvrdi i teški, crteže ko

ji

su

bili sloboda što se nije mogla

o g r a n i č i t i

okvirovima s t r i p - s l i č i c e ,

niti bilo č i m drugim. Ti crteži bili ,

su prevod č u d n o v a t o g jezika kojim

je govorio svijet unutar mene.

Ako sam ikada žalio za

n e č i m

materijalnim, onda je to bilo kad

sam saznao da su svi ti crteži i obje

M a j č i n e fotografije ·izgorje.li.

Mislio sam da takvi crteži niko

me

osim meni ne

z n a č e

ništa te da

tako

nemaju ·nikakvu upotrebnu

vrijednost, i samo sam ih slagao u

staru mapu koju sam držao ispod

otomana. To je

v r i j ~ d i l o

za sve -

osim za jedan

m đ u

njima.

Poslije jedne od tih brojnih n o ć i

bez sna, ·dok je bijela svjetlost zore

prodirala kroz prozor i miješala se sa

žutim e l e k t r i č n i m svjetlom, ja sam

z a č u đ e n o

posmatrao lik sa grbavim

velikim nosom na č i j e m je vrhu bio

. nabijen povelik krug, u koji sam

ucrtao trokut i pola zjenice, jedno- .

stavan n a č i n da se istovremeno pri

kažu obrva, otežali

p o d o č n j a c i

i

izraz pospanosti. Lik je imao sijedu

valovitu kosu, donja usna je bila sna

žno naglašena u odnosu na gornju -

gotovo je dodirivala vrh nosa - bra-

da mu je bila z a b a č e n a unazad, a

ispod nje podvoljak, mastan i golem.

Dugo sam se pitao koje je

to

me

ni poznato lice s l u č a j n o ispalo iz

moje ruke, a onda sam prepoznao

Premijera, č i j i se lik č e s t o pojavlji

vao na crno-bijelom televizoru,

fi-

lmskim žurnalima i nas.lovnim stra

nicama ozbiljnih .novina. Docrtao

sam Premijerovoj glavi

s i ć u š n o

tije

lo; u rukama je držao mali jorgan

kojim je uzaludno pokušavao pokri

ti

č o v j e k a ,

smiješnu figuru okruglog

nosa, koja je ležala na zemlji i

drhtala.od zime.

Na

figuri sam de

belim slovima napišao "gubici".

Tog jutra sam postao

p o l i t i č k i

karikaturist. •

Nastvati

ce

se „

LIILI N li

13 - 20 AUGUST 200 I ·

s

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


SFOR OVIUEZA MIR OVDJE ZA BOSNU I HERCEGOVINU.

8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]


Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

Documents

Transcript of Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]