Knjievno povijesna razdoblja:

HrvatskaSvijet

1. srednji vijek (8.-15. st.)1. antika (8. st. pr. Kr. - 476.)

2. humanizam (15. st.)2. srednji vijek (476. [5. st.] - 15. st.)

3. renesansa (16. st.)3. humanizam (kraj 13. st. - sredina 14. st)

4. barok (17. st.)4. predrenesansa (kraj 13. st. - sredina 14. st)

5. klasicizam i prosvjetiteljstvo (18. st.)5. renesansa (sredina 14. st. - 16. st.)

6. HNP ( 19. st.)6. barok (16. -17. st.)

7. predrealizam (19. st.)7. klasicizam (17. st.)

8. Hrvatski ekspresionizam (1914.-1928.)8. prosvjetiteljstvo (18. st.)

9. drugo razdoblje (1928. - 1952.)9. predromantizam (17. st. - 1800. g.)

10. Druga moderna (1952.-1969.)10. romantizam (1800.- 1830.)

11. realizam (1830. - 1870.)

12. naturalizam (1870. - 1890.)

?? (nisam sigurna za ovo)13. modernizam (1857. - 1910.)

Via razinax Albert Camus, Stranac - 4.x Milutin Nehajev Cihlar, Bijeg - 3.x Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna - 3.x Marin Dri, Dundo Maroje - 2. x Gustave Flaubert, Gospoa Bovary - 3.x Johann Wofgang Goethe, Patnje mladog Werthera - 2. x Franz Kafka, Preobrazba - 4.x Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi - 4.x Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza - 4. Ranko Marinkovi, Ruke (novele Ruke, Zagrljaj, Aneo, Prah) - 4.x Edgar Allan Poe, Crni Maak - 2.x Jerome David Salinger, Lovac u itu - 1. x Sofoklo, Antigona -1.x Antun Branko imi, Preobraenja - 4. Antun oljan, Kratki izlet - 4.

Prvi razred: 1. J. D. Salinger - Lovac u itu I. Razdoblje: Druga moderna (valjda, 20. st. tj 1951.) *moderni roman: u sreditu romana je lik-njegova svijest i podsvijest. Naputaju se konvencije tradicionalnog romana: est je nepouzdani pripovjeda koji pripovijeda u 1- licu; fabula je reducirana jer je sve u romanu podreeno prikazivanju psiholokog stanja lik; nema nizanja epizoda koje sugeriraju protjecanje vremena- javljaju se damo fragmenti zbivanja, a u cjelinu ih povezuje lik; likovi su introvertirani, okrenuti svome unutranjem svijetu; esto se kao pripovjedaka tehnika javlja unutranji monolog-njime se gotovo poistovjeuju pripovjeda i lik; u jezik knjievnog djela ulaze rijei svojstvene razgovornom stilu (argonu)

*proza u trapericama, obiljeja: - prikazivanje generacije mladih, inteligentnih ljudi bez ciljeva, bez planova i sigurne budunosti; nezadovoljni su svijetom, ali su neangairani, apolitini i cinini - ograuju se od malograanske kulture koju doivljavaju kao kulturu odraslih, to je apsurdno jer su i sami odrasli - afirmiraju kulturu filma, stripa, rok glazbe i dinsa - pripadnost nekoj drutvenoj skupini zamjenjuje se pripadnou klapi - klapa namee odreene uloge i modele ponaanja - sveznajui pripovijeda zamjenjuje se nepouzdanim (1. lice) - u jezik se unosi sleng, kolokvijalni urbani govor i dijalekt

II. O piscu: Jerome David Salinger (u knjizi nema nita -.-):-roen i odrastao u New Yorku-objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka izmeu 1948. i 1959. godine-Nakon osnovnog kolovanja, poslan je u Valley Forge Vojnu Akademiju, gdje je boravio od 1934. do 1936.- 1937. je proboravio 5 mjeseci u Europi- studirao je na Ursinus College i Sveuilitu u New Yorku*djela: Lovac u itu, Visoko podignite krovnu gredu, tesari, Seymour-uvod, Franny i Zooey

III. O djelu:-roman lika (glavni pripovijeda je glavni lik)-zapoinje retrospekcijom -Holden je u umobolnici i pria kako je tu zavrio-vraa se 1 godinu unatrag i radnja ta tri dana tee kronoloki -srednja klasa - roditelji odvjetnici, ima mlau sestru Phoebe-brat Dede- filmski redatelj, Holden ga smatra prostitutkom (prodao se, ne pie o onome to voli)-brat Ally je umro od leukemije- ostala mu je njegova baseballska rukavica-izbaen je ve sa treeg faksa i vraa se u New York u vrijeme Boia i luta gradom-odrasle smatra licemjerima, prezire sve institucije; ne shvaa kako je on sam prevarant i licemjer-ne eli odrasti, zato je lovac u itu-zamilja se kao lovca na rubu provalije i lovi djecu kako ne bi pala (provalija=svijet odraslih)*crvena ilterica=simbol odrastanja i lutanja2. Sofoklo - AntigonaI. Razdoblje: Antika (8. st. pr. Kr. - 476. g. tj. od pojave Homerovih epova do pada Zapadnog Rimskog Carstva)Antika se dijeli na Grku i Rimsku. Razvoj grke knjievnosti se obino prati u nekoliko faza: a) Pretklasino ili arhajsko razdoblje (8. st. pr. Kr. - 450. g. pr. Kr.) - najbitnije knjievne vrste ep i lirska poezija. Tu pratimo Homera.b) klasino razdoblje (450. g. pr. Kr. - 323. g. pr. Kr.)- dominiraju dramske vrste. Pratimo Eshila, Sofokla i Euripida.c) helenistiko razdoblje: 1. aleksandrijsko razdoblje (323. pr. Kr. - 30. g. pr. Kr.) - epilij, epigram 2. rimsko razdoblje (30. g. pr. Kr. - 529. godine: car Justinijan zatvara filozofsku kolu)*Grka tragedija: glumac - mukarac koji nosi maske kako bi mogao glumiti vie uloga (Sofoklo uvodi treeg glumca (Eshil drugog)Dijelovi starogrke tragedije: -prolog -epizodij (dijaloki dio izmeu korskih pjesama) - stasim (korska pjesma izmeu dijalokih dijelova) - eksod (izlazna pjesma kora na kraju tragedije)Osobine grke tragedije: tragian junak osjea traginu krivnju i zbog te krivnje stupa u sukob to rezultira smru (traginim zavretkom)*pisana je uzvienim stilom, kako bi izazvala katarzu.

II. O piscu: Sofoklo prikazuje ljude kakvi bi trebali biti. Napisao je preko sto satirskih drama i tragedija. Povjesniari njegova djela obino razvrstavaju u tri skupine: Ajant, Trahinjanke(statino zbivanje, prevladava monolog) ; Antigona, Kralj Edip(napetost se postie izmjenjivanjem monologa i dijaloga) ; Elektra, Filoktet, Edip na Kolonu (radnja temeljena na dijalogu).Grau uzima iz mitologije, u sreditu zbivanja je ljudski karakter tj. pojedinac i njegova sudbina. ragediji daje konaan oblik uvoenjem treeg glumca i poveanjem kora sa 12 na 15 pa se kor mogao podijeliti u dva dijela (2x7+voa)

III. O djelutragini junaci: Antigona i KreontAntigona: - vjernost boanskom zakonu zbog kojeg kri zemaljski zakon (pokapa Polinika)->tragina krivnja - na prvom mjestu joj je obitelj (ljubav prema bratu)-> tragian sukob - vodi je ljubav -> tragian zavretakKreont: - vjernost zemaljskom zakonu zbog kojeg kri boanski zakon ->tragina krivnja - zabranjuje Polinikov pokop ->tragian sukob - pokree ga mrnja (ostaje bez obitelji-ubijaju mu se sin i ena) - > tragian zavretak *na prvom mjestu mu je domovina (mrnja prema neprijatelju)

Drugi razredMarin Dri - Dundo MarojeI. Razdoblje: Hrvatski humanizam i renesansa -hrvatski humanizam javlja se poetkom 15. i traje tijekom 16. stoljea. Hrvatski humanisti djelovali su i izvan Hrvatske, veinom na dvorovima stranih vladara. Svoja su djela pisali na latinskom. - hrvatska renesansa javlja se potkraj 15. i traje tijekom 16. stoljea. Vezana je uz domaa gradska sredita, uglavnom na jadranskoj obali. Pisana je narodnim jezikom koji nije normiran pa se pisci oslanjaju uglavnom na jezik svojega zaviaja.

II. O piscu: Marin Dri Vidra (Dubrovnik, 1508. - Venecija, 1567.) - podrijetlom iz puanske trgovake obitelji - boravi u Sieni gdje upoznaje suvremeno talijansko kazalite - pie dijela po narudbi bogatih Dubrovana i organizira kazaline predstave - 1566. boravi u Firenzi odakle alje urotnika pisma toskanskom vladaru Mediciju u kojima ga poziva da mu pomogne u ruenju dubrovake vlastele. *pastorala: u idilini svijet pastorale Dri uvodi nove likove; seljake iz dubrovakog zalea koji se zaljubljuju u vile i u sreditu su smijenih prizora zbog svojega govora, naina razmiljanja i navika. Na taj nain nastaje zaplet u kojem se isprepliu dva svijeta: izmiljeni svijet vila i mitolokih bia, te realni svijet. *plautovska komedija: Dri preuzima strukturu plautovske komedije ali u njoj slika dubrovake prilike svojega vremena: prostore, sredinu, razliite tipove ljudi - plemie, trgovce, sluge, seljake, kurtizane. Najpoznatija djela: Pomet, Tirena, Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje, Tripe de Utole

III. O djelu: -plautovska komedija- 2 prologa i 5 inova *5 in je izgubljen, dovrio ga je Mihovil Kombol-prvi prolog negromanta Dugog Nosa nije izravan uvod u radnju, ali objanjava razliku izmeu ljudi nazbilj i ljudi nahvao (Pomet je nazbilj)Ljudi nazbilj i ljudi nahvao: -sukob pametnih i glupih -ljudi nahvao su dubrovako plemstvo (glupi su), a ljudi nazbilj su oni iji drutveni status ne korespondira s njihovom pameti *Dri eli preobrat u Dubrovniku-lik Pometa je trijumf ljudi nazbilj-Dri je iz Machiavellijevog Vladara doslovno preuzeo neke formacije koje je izneo u svome djelu (akomodacija)-Radnja se odvija u Rimu. Grad je predstavljen kao mjesto raskoi i uivanja.-u komediji se afirmiraju pametni i sposobni pojedinci, a gube opaki i neznalice -svijetom gospodari Fortuna, a nju mogu svladati iznimni pojedinci(izvor: str.: 136, 148., Knjievni vremeplov 2 i moja bilj)

J. W. Goethe - Patnje mladog Werthera"Pa, navedite mi tog ovjeka koji je zle volje i pritom tako dobar da to prikriva, da se sam s time nosi, ne naruavajui veselje oko sebe." (citat iz knjige, skroz nebitan, ali ga imam zapisanog u bilj iz soc, to danas takoer ponavljam. lol.)

I. Razdoblje: Sturm und Drang :D - njemaki predromantiarski pokret -1770.-1785. -zbog svoje buntovnie prirode nazvan je sturm und drang (oluja i prodor) - javlja se u opreci klasicizmu i prosvjetiteljstvu -istie se naelo originalnosti te stvaralaka snaga umjetnika - drama je omiljena knjievna vrsta jer omoguuje komunikaciju s publikom - Predstavnici: Goethe, Schiller, Klinger

II. O piscu: Johann Wolfgang von Goethe -rodio se u Frankfurtu na Majni, studirao je pravo, a zatim se bavio odvjetnitvom i knjievnim radom -na poziv Weimarskog voe preselio se u Weimar gdje je ostao do kraja ivota - dvije godine je boravio u Italiji gdje je dovrio mnoga djela zapoeta u Weimaru - prijateljevao je sa Schillerom. On je Schillera potaknuo da se preseli u Weimar a Schiller njega da zavri Fausta. Zajedno su napisali Ksenije. Taj period nazivamo weimarska klasikaDjela: 1. razdoblje Sturm und Dranga: poeme: Prometej, Putnik, Muhamedova pjesma epistolarni roman: Patnje mladog Werthera (vrhunac razdoblja) 2. razdoblje weimarske klasike: a) drame: Egmont, Torquato Tasso, Ifigenija na Tauridi b)epovi: Rajnska lisica, Herman i Doroteja c) romani: Srodne due, Naukovanje Wilhelma Meistera d) zbirke poezije: Rimske elegije, Zapadno-istoni divan

III. O djelu: -epistolarni roman - pisan u obliku pisama-teme: ljubav, priroda, umjetnost- glavni lik: Werther-romantiarski lik; osjeajan mladi intelektualac, umjetnik, idealist, plemenit i ovjean, ali nepirlagoen drutvu i pesimistian- roman se sastoji od Wertherovih pisama (pripovijeda u 1. licu) i izdavaeva dodatka (pripovijeda u 3. licu)- kompozicija: potuje se kronologija dogaaja. Formalno je roman podijeljen u dva dijela omeena Wertherovim odlaskom: 1. dio - od 4. svibnja 1771. do 10. rujna 1771. 2. dio - od listopada 1771. do prosinca 1772. -stil je romantiarski-uzvien, patetian, retorian, proet lirizmom

E. A. Poe - Crni maakI. Razdoblje: Poe stvara pod utjecajem engleskog predromantizma. - U engleskom predromantizmu javlja se knjievnost s mistinim motivima: grobljanska poezija i gotski romani. Grobljanskoj poeziji mistika slui kao polazite za razmiljanje o prolaznosti ivota. Gotski romani pretea su romana strave i uasa. Radnja im je obino smjetena u srednji vijek. Njihova su obiljeja nona atmosfera, neprirodne pojave, ruevine, tajanstveni dvorci s tajnim prolazima itd. (Frankenstein - Mary Shelley)

II. O piscu: Edgar Allan Poe - rodio se u Bostonu u obitelji putujuh glumaca - kao dvogodinjak ostao je bez roditelja i primila ga je bogata trgovaka obitelj Allan (prezime uzeo kao srednje ime iz zahvalnosti) - kolovanje zapoinje u Engleskoj, a zavrava u Americi - napustio je kolu i poeo se baviti knjievnim radom - profesionalno se bavio novinarstvom*Djela: knjige pjesama: Tamerlane i druge pjesme, Gavran i druge pjesme poema: Gavran; antologijske pjesme su mu: Anabel Lee, Pobijedniki crv, Heleni 70 pripovijedaka podijeljenih u dvije zbirke: Groteske i arabeske, Prie

III. O djelu:- TEMA: ovjekova svijest i podsvijest - kompozicija: 1. uvodni dio: - kronoloki; ispovijest ovjeka koji eka izvrenje smrtne kazne 2. sredninji dio: -retrospekcija; psiholoka analiza glavnog lika -zloduh neumjerenosti (alkohol) - duh nastranosti (radi ono to zna da ne smije) - zloin ( silazak u podrum) - reakcija zloinca (hladnokrvno planira kako se rijeiti enina tijela) - otkrivanje zloina (pripovjeda se ne moe oteti pobijednikom raspoloenju i kuca po zidu u kojemu je zazidao suprugu) 3. zavrni dio (obrat): nakon kucanja po zidu iznutra se zauje pla pa krik- ton novele: stalno smjenjivanje racionalnog i iracionalnog - IRACIONALNI MOTIVI: -ugriz maka (demon koji ulazi u pripovijedaa) - poar u noi (slika maka s omom na zidu koji nije sruen u poaru) - pojava drugog maka s bijelom mrljom koja lii vjealima - zazidani maak koji otkriva ubojstvo

Pluton= vladar podzemlja

Trei razred:Gustave Flaubert - Gospoa BovaryI. Razdoblje: Francuski realizam (tonije psiholoki ili visoki ili novi realizam)*pripovjeda je u treem licu, uvijek neutralanGospoa Bovary predstavlja vrhunac realistikog romana u Francuskoj (zato se taj tip realizma naziva visoki ili psiholoki realizam)Openito o realizmu: -knjievna epoha koja traje od 1830.-1870.; punu afirmaciju dostie polovicom 19. st.-naziv je dobio po tome to realistika knjievnost tei detaljnom opisivanju stvarnosti tj. vidljive zbilje-u to doba dolazi do procvata znanosti *Duh razdoblja: pozitivizam (Auguste Comte)

II. O piscu: Gustave Flaubert:-rodio se u Normandiji; otac mu je bio kirurg pa je dobar dio djetinjstva proveo u bolnici i to tuno okruenje je ostavio traga na njegovoj psihi-nakon gimnazije upisuje pravo, ali ga naputa zbog epilepsije-povukao se na svoje imanje i posve se posveuje knjievnom adu Djela: realistiki romani: Gospoa Bovary, Sentimentalni odgoj (1. djelo), Jednostavno srce, Bouvar i Pecuchet (nedovreno djelo) povijesni romani: Salambo-smatra se najveim francuskim majstorom stila*PSIHOLOKI REALIZAM: tip realizma u kojemu se istie psiholoka karakterizacija tj. unutarnja proivljavanja glavnog junaka ili nekoliko vanijih likova

III: O djelu*Bovarizam: sklonost da ovjek smatra kako je roen za neto bolje od onoga to mu je sudbina namijenilaEmma Bovary: Charlesova druga ena. Vara svoga mua jer je nezadovoljna svojim ivotom i brakom u kojem nema strasti, eli biti plemkinja, iako to po niemu nije. Na kraju se uija jer je sebe i obitelj dovela u velike dugove i ne moe to vie podnijeti. Naelo istinitosti: Umjetnost = oponaanje prirode. Stvarnost prikazuju istinito bez uljepavanja. Ne preslikavaju stvarnost nego stvaraju svoju knjievnu stvarnost

Fjodor Mihajlovi Dostojevski - Zloin i kaznaI. Razdoblje: Visoki ruski realizam -70-uh i 80-ih godina 19. st.-u ovom razdoblju piu dva velikana ruske knjievnosti koji predstavljaju vrhunac, ali i poetak dezintegracije realizma jer u svoja djela unose osobine novog modernog stila. To su Lav Nikolajevi Tolstoj s romanima Ana Karenjina, Rat i mir, Uskrsnue te, osobito, Fjodor Mihajlovi Dostojevski, koji svojim romanima Zloin i kazna, Idiot i Braa Karamazovi najavljuje knjievnost 20. st.

II. O piscu-Moskva 1821., roen je u skromnoj obitelji vojnog lijenika koji je uspio stei plemiki naslov-pristupa Petraevcima koji su kasnije osueni na smrt. Dostojevski je na stratitu dramatino pomilovan-kazna mu je bila 4 godine robije u Sibiru. Ondje postaje religiozan (zvui poznato?)-vrativi se iz progonstva nakon 10 godina zastupa iskljuivo konzervativne idejeDjela: romani: Bijedni ljudi, Ponieni i uvrijeeni, Zapisi iz mrtvog doma, Bjesovi, Idiot pripovijetke: Dvojnik, Zapisi iz podzemlja-najbolji ruski prozni pisac; neposredno je utjecao na neke od najpoznatijih knjievnika 20. st. -tvorac novog psiholokog romana*Psiholoki roman F. M. Dostojevskog: -koristi se novim pripovjednim tehnikama, npr. postupkom unutranjeg monologa, za oslikavanje dubina ljudske due-polifonijski roman (roman ideja) u kojem prevladava dijalog. Njime se sukobljavaju likovi zastupajui razliite svjetonazore. Likovi esto postaju nositelji ideja (likovi-ideje)-fabula je zanimljiva, uzeta iz kriminalistikog romana, ali nije sama sebi svrhom. Njena je svrha prikazivanje psihologije lika u kritinim situacijama.

III. O djelu: -iz bilj--Rodion Raskoljnjikov=oksimoronski lik; ubojica i pomae obitelji Marmeladov -Sonja Marmeladova=oksimoronski lik; najmoralniji liku u romanu, iako je prostitutkaZloin: 1. ubojstvo lihvarice Aljone Ivanovne (drutvena u) i njene sestre Lizavete 2. metaforiki Sonjin zloin nad svojim tijelom (prostituira se kako bi njena obitelj imala novaca za ivot)Kazna: 1. Raskoljnjikov se predaje sudu na Sonjin nagovor->fizika kazna-zatvor u Sibiru 2. razvija se proienje Raskoljnjikova ->psihika kazna-unutarnja proivljavanjaRazlozi ubojstva: 1. psiholoki 2. socijalni 3. etiki1. Raskoljnjikov je ljude djelio na vie (neobine, oni koji svijet vode naprijed [duhovno]) i nie (obine, oone koji slue samo za razmnoavanje *teorija o nadljudima*). Neobini ljudi u ime viih ciljeva imaju pravo poiniti zloin.2. Aljona je bila lihvarica koja je studentima posuivala novac. Smatrao je da je ona drutvena u koju treba zgaziti. Mislio je kako ona samo vara ljude.3. Raskoljnjikov je sebe ubrajao u vie ljude-ima pravo drutvo osloboditi jedne ui*policijska istraga, zloin, ubojica, suenje-roman ima sve elemente kriminalistikog romana, ali on to nije jer se odmah na poetku sazna tko je ubojica. *psiholoki romanTema: drutvena afirmacija likova

-iz knjige-

Zloin i kaznaRealistiki elementiModernistiki elementi

Tema-elja za drutvenom afirmacijom (Marmeladova ena Katarina, Razumihin)-Tema otuenja i potrage za identitetom-

Fabula, kompozicija-Vana, vrsta, zanimljiva i napeta fabula, preteito kronoloke organizacija; pripovijeda o devet vanih dana u ivotu glavnog lika-Uvoenje subjektivnog vremena utjee na kompoziciju (u radnju koja obuhvaa devet dana upleu se digresije, asocijacije i retrospekcije)

pripovjeda-Po ugledu na sveznajueg, pouzdanog pripovjedaa pripovijeda iz 3. lica- uglavnom pripovijeda iz perspektive glavnog lika pa postaje nepouzdan iako "ostaje" u 3. licu

Pripovjedni i stilski postupci-kritika drutva

-utjecaj znanstvenosti

-detaljno opisivanje interijera i eksterijera

-govor sredine-filozofinost romana (esejistiki elementi)-novi pripovjedni postupak (unutranji monolog)-novi stilski postupci: simbolizam, navoenje snova, fantastika, groteska

Milutin Cihlar Nehajev - Bijeg*NehajevljevI. Razdoblje: Hrvatska moderna (1892.-1916.)-poetak moderne oznaen je 1892. godinom u kojoj je objavljena novela Mo savjesti A. G. Matoa. -Mato umire 1914. godine, a iste je godine objavljena zbirka pjesama Hrvatska mlada lirika, koja predstavlja sintezu, ali i najavu kraja moderne. U njoj , uz nastavljae Matoeve tradicije, svoje pjesme objavljuju i autori koji e obiljeiti slijedee razdoblje.-1916. prevladavaju djela s ekspresionistikim obiljejima (asopis Kokot)*praka skupina - mladi; Hrvatska Misao (Milan ari) -> knjievnost mora imati utilitarnu ulogu*beka skupina - stari; Mladost (Milivoj Deman) -> knjievnost mora imati estetsku ulogu

II. O piscu: -roen je u Senju-gimnaziju je pohaao u Zagrebu i Senju; zavrio je studij kemije u Beu gdje je i doktorirao -aktivno je sudjelovao u radu beke skupine hrvatskih modernista-nakon slubovanja kao gimnazijski profesor, novinar i asistent posveuje se novinarskom radu (Obzor, Balkan, Jutarnji list)Djela: zbirka novela: Veliki grad romani: Bijeg(najbolji roman hrvatske moderne), Vuci drame: Prijelom, Svjeica, ivot, Spasitelj III. O djelu: -Bijeg je roman lika. U njegovu je sreditu sudbina ure Andrijaevia, intelektualca koji zavrava tragino u sukobu sa sredinom, ali i samim sobom-glavni sukobi u romanu odvijaju se unutar samog lika: sadraj romana predstavlja njegovu unutarnju analizu, traenje odgovora na pitanje to je dovelo do njegova sloma. -takva je tema zahtijevala i drukija stilska obiljeja: defabularizaciju, psiholoku analizu, unutranji monolog. Autorsko pripovijedanje na mnogim se mjestima prekida monolozima glavnog lika, pismima, ulomcima iz dnevnika.

etvrti razred: Franz Kafka - PreorazbaI. Razdoblje: Avangarda pike -koji stilovi su avangarda? SVI STILOVI (futurizam, ekspresionizam, imainizam, dadaizam, nadrealizam, egzistencijalizam, soc. realizam)-traje od desetih do tridesetih godina 20. st.-pobuna protiv tradicije; protest, bunt, negacija-dominira poezija-franc. avant garde = prethodnica -naputa se kult ljepote njegovan u esteticizmu (kraj 19. st.); smatra se da se kultom ljepote brani pjesnika sloboda znaajke: izraava se nezadovoljstvo stanjem u drutvenom ivotu i kulturi predosjea svjetske ratove i revolucije, krize

II. O piscu:-austrijski pripovjeda, roen u Pragu u idovskoj obitelji (blago njemu)-kolovao se u Pragu, a nakon gimnazije je zavrio studij prava-obolio je od tuberkuloze (tada neizljeive bolesti) samo 10 godina nakon to se zaposlio tj. nakon to je zavrio jednogodinje stairanje nakon studija (obolio je 11 godina poslije faksa)-nakon bezuspjenog lijeenja umro je 1924. u Kierlingu kod Bea-u Kafkinu ivotopisu se naglaava njegov odnos prema ocu: doivljavao ga je kao nadmou, autoritativnu osobu. Kafka nikada nije izaao iz oeve sjene. -za ivota je objavio vrlo malo djela, samo ona koja je smatrao zavrenima. Iako je u oporuci traio da se njegova neobjavljena djela spale ta djela su objavljena. Djela: objavljeno za ivota: pripovijetke: Preobrazba, Osuda, U kaznenoj koloniji, Seoski lijenik, Umjetnik u gladovanju objavljeno posmrtno: romani: Proces, Dvorac, Amerika pripovijetke, pisma, dnevnik

III. O djelu:-dadaistiko djelo-zadire u logiku svijeta (paradoks) -Samsa- ne razmilja o tome to je kukac nego o tome to kasni na posao/vlak *postaje kukac jer kukac moe lako pobjei i sakriti se u svoju kukuljicu -Gregor je stvarao razdor u obitelji Kakvo je djelo? EGZISTENCIJALISTIKO-odnos obitelji prema lanu koji nije sposoban raditi je isti kao odnos drutva prema ovjeku od kojeg nema koristi. Pripovijetka govori o tome kako se glavni lik Gregor Samsa (prezime u funkciji psiholoke karakterizacije lika) jednog jutra probudio i utvrdio da se pretvorio u golemog kukca. Sam motiv preobraaja ovjeka u kukca je apsurdan, a prikazan je kao obian i mogu. Zato govorimo o strukturi paradoksa. Kafka intervenira u logiku svijeta, ono to je nemogue prikazuje kao mogue i ovjeku dokida ljudski lik svodei ga na ivotinju. Tako prikazuje ovjeka koji gubi duhovno i tjelesno uporite i sveden je samo na duhovnu dimenziju te ukazuje na njegov poloaj unutar obitelji. Preko odnosa u obitelji Kafka prikazuje odnose u cijelome drutvu. Iz svega moemo zakljuiti da u djelu prepoznajemo tragove avangardnih stilova: Dadaizma (zadiranje u logiku svijeta), nadrealizma (sama preobrazba), ekspresionizma (strah, usamljenost) i egzistencijalizma (ve objanjeno).Na temelju ove pripovijetke moemo si postaviti pitanje: kakvi smo mi to ljudi koji nemamo vremena za sebe i robujemo svom poslu; kakav je to svijet koji je u nama unitio radost i bilo kakva htijenja, tenje i nastojanja da osmislimo svoj ivot i uinimo ga kvalitetnijim; kakav je to svijet u kojem vlada novac; je li Gregorova vanjska promjena zapravo znak da ovjek sve manje ostaje ovjek i sve se vie svodi na ivotinjsko?

Albert Camus - StranacI. Razdoblje: Kasni modernizam -1940.-1970.-etrdesetih godina 20. stoljea avangarda se postupno stiava; iako i dalje postoje avangardne tendencije, one ne dominiraju, a javljaju se i pokuaji obnove realistike proze.-obnavlja se dijalog s tradicijom-u prozi se javlja egzistencijalistiki roman -u drami se javlja epski teatar i antidrama (teatar apsurda)

II. O piscu: -roen je u Aliru u siromanoj radnikoj obitelji. Studirao je filozofiju, a bavio se kazalitem, novinarstvom i knjievnou-tijekom 2. S. R. bio je u Pokretu otpora (antifaist)-poginuo je u automobilskoj nesrei -stvaralatvo mu moemo podijeliti na:ciklus apsurda (egzistencijalizam): Stranac (roman), Mit o Sizifu (esej; njime zapoinje ciklus apsurda), Kaligula (drama)ciklus pobune (samilost): Kuga (roman), Pobunjeni ovjek (esej), Opsadno stanje, Pravednici (drame)

III. O djelu:*osjetilna impresijatema: prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog; ovjekova otuenost-ovjek kao stranac u svijetu (ravnoduan je, ljudske vrijednosti mu nita ne znae)kompozicija: roman je podijeljen u dva dijela: u prvom se dijelu prikazuje Mersaultov ivot kao ivot slobodnog ovjeka, a u drugom njegov ivot u zatvoru i suenje. lik: Mersault je predstavnik otuenog ovjeka: doivljavajui ivot kao besmisleno postojanje kojim vlada sluaj, on je otuen od drutva. Ravnoduan je prema svim njegovim institucijama.karakterizacija lika (tehnike redukcije): Camus unosi promjene u karakterizaciju lika: itatelj oekuje psiholoku razradu lika, ali ona izostaje. Da bi prikazao Mersaultov psihiki ivot, Camus se koristi tehnikom redukcije- svodi njegov psihiki ivot na elementarno, tj. na osjetilne dojmove. Tako se lik kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji - u sadanjosti*roman lika

Antun Branko imi - PreobraenjaI. Razdoblje: Hrvatska knjievnost od 1914. do 1952. -dva razdoblja: Prvo razdoblje (1914. -1928.) - dominacija ekspresionizma (a.b.imi) drugo razdoblje (1928.-1952.) - socijalno angairana knjievnost: nastaju djela na temelju lijevih programa Hrvatski ekspresionizam: omeuju ga dva vana povijesna dogaaja: poetak 1. S. R. i atentat na hrvatske poslanike u beogradskoj Narodnoj skuptini. U knjievnom se smislu to razdoblje moe odrediti kao razdoblje od kraja moderne i pojave prvih Krleinih djela do poetka drugoga razdoblja hrvatske knjievnosti, u kojemu dolazi do prevlasti socijalne literature.

II. O piscu:-gimnaziju prekida u 8. razredu i u jeku rata pokree knjievni asopis Vijavica, 1917. -prvu pjesmu objavio je 1913. -bio je kratko vrijeme u Beogradu i u Dubrovniku -za ivota je objavio samo jednu zbirku pjesama - Preobraenja, 1920. asopisi: Vijavica (1917.-1919.), Juri (1919.), Knjievnik (1924.)

III. O djelu: Zbirka se sastoji od etrdesetak pjesama: svij pjesniki svijet imi otvara programatskim pjesmama Pjesnici i Moja preobraenja, sredinji dio zbirke ine pjesme koje obrauju razliite teme - ljubav, smrt, tijelo, pjesnitvo, odnos prema Bogu, a zbirka zavrava pjesmom budui, svevremenskom porukom upuenom imaginarnom itatelju. nemam interpretirane sve pjesme, treba ih proitat

Pjesnici: -komponirana je od monostiha, distiha i tercine-prva pjesma u zbirci-6 stihova; nepravilna kompozicija-odnos pjesnika i svijeta; osjetila imaju glavnu ulogu -nema interpunkcije

Moja preobraenja:*stvarnost se preobraava u pjesnikovu unutranjost-pjesma je komponirana od tri strofe. Strofa je nepravilna (*bazira se na kontrastu npr. boja...)-2 motiva iz prirode (voda i zemlja)-pjeva sve ono to osjea (pjevam sebe koji umirem na dan bezbroj puta)*konstantna slutnja smrti

Budui: -A. B. iznosi misao o krunom kretanju vremena-teorija da se sve ponavlja, svijet se vrti u krug-dvotoka slui za pojaavanje znaenja dolaska novih ljudi (budui=novi ljudi)-bog je tvorac svega, ovjeanstva Poruka: bez straha budue generacije mogu doi jer se nee dogoditi neto to se ve nije dogodilo.

Opomena: 1. *ima interpunkciju-imperativ: itatelj imperativ shvaa kao naredbu; prezent=svevremenost-zvijezde-sredinji motiv-ideali; u 2. strofi zvijezde=ivot; u 3. zvijezde = vjenost-cijela prva strofa se bazira na tome da osobi kae kako mora ostvariti svoj maksimum-2. strofa : u ivotu treba vie teiti idealima, materijalno ne smije biti krajnji cilj2. Opomena je pretposljednja pjesma u zbirci Preobraenja. U njoj se pjesnik obraa pojedincu dajui mu savjete kako da proivi svoj ivot na ovom svijetu. To je uinio motivom zvijezda koje u razliitim strofama imaju razliito znaenje. U prvoj strofi imperativom "pazi" i usklinikom kojim pojaava svoju opomenu, pjesnik upozorava ovjeka da svoj ivot ne provede ispunjavajui samo svoje tjelesne i materijalne potrebe, nego da pokua dosei svoje ideale. U drugoj strofi pjesnik poruuje itatelju da cijeli svoj ivot posveti ostvarenju svojih ciljeva pa u tom smislu motiv zvijezda ima znaenje ivota. Pjesnik sugerira itatelju da, ako da sve od sebe pri ostvarenju svojih ciljeva, onda mu nee biti ao umrijeti jer e ostaviti trag o svom postojanju i jer e na kraju umjesto u prah prei u vjenost. U pjesmi osim imperativa prevladava prezent koji ovu poruku ini aktualnom u svim vremenima. komponirana je od etiriju tercina.

Smrt i ja: Pjesnik o smrti govori kao o neemu to je obino. Smrt j dio nas. Ona zajedno s nama raste sve dotle dok nas ne proraste. U pjesmi je prisutna interpunkcija koja ima dodatno znaenje. Dvije toke dijele pjesmu na tri dijela koja korespondiraju s trima fazama ljudskog ivota. Najmanja koliina stihova je u prvom dijelu jer je ta faza ljudskog ivota i najkraa. Drugi dio pjesme je najdui, a velika slova kojima su pisani stihovi ukazuju na vanost ove faze, a to je faza kada je ovjek u naponu svoje ivotne snage. Uloga dvotoja je u naglaavanju rasta smrti. Nedostatak toke na kraju pjesme sugerira beskonanost.

Miroslav Krlea - Gospoda GlembayeviI. Razdoblje: Hrvatska knjievnost od 1914. -1952. -drugi dio (1928.-1952.)-Krleina psiholoka faza (analitiko realistike drame) *Dramski ciklus o Glembajevima: Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi + 11 novela

II. O piscu:-Svoje prvo djelo je napisao 1914. (Legenda-oznaila prekretnicu u hrvatskoj knjievnosti: kraj moderne i poetak novog razdoblja)-pisao je poeziju, novele, romane i drameDrame: simbolistiko - ekspresionistika faza ekspresionistiko - realistika faza psiholoka faza (Glembajevi)

III. O djelu: *psiholoki realizam -socijalno psiholoka drama*barboczyjevska legenda mjesto i vrijeme radnje: palaa obitelji Glembajj izmeu 1 i 5 sati ujutro tematika: (barboczy) svi Glembajevi su varalice i ubojice. Prvi Glembaj se obogatio pljakanjem crkvenog srebra*naturalistika obiljeja: daniellijevska(razum, duhovno) i glembajevska krv( glembajevska eljust, animalno)Stilska obiljeja: -tri ina, potivanje pravila o trojnom jedinstvbu -dramska napetost rezultat je dramskog sukoba (u 1. inu sukob Leonea i glembajevske sredine, 2. in sukob Ignjata i Leonea zbog Barunice Castelli, 3. in sukob Leonea sa samim sobom prevladava glembajevtina) - govorna karakterizacija likova - dramska kompozicija oblikovana je realistiki: dramska napetost raste od najave sukoba u prvom inu preko sukoba otac-sin u drugom inu, do traginog raspleta u treem inu (scenski psiholoki realizam) Leone pukne i ubije barunicu karama

Miroslav Krlea Povratak Filipa Latinovicza *Povratak filipa Latinovicza je prvi hrvatski moderni roman

III. O djelu: *osjetilne impresije potiu sjeanje: akustine, vizualne, olfaktorne, taktilne - tema povratka: FIlip se nakon 23 godine vraa u svoj zaviaj u potrazi za vlastitim identitetom. Ve neko vrijeme osjea "egzistencijalnu muninu". Uz povratak u zaviaj vee se povratak u djetinjstvo. U dodiru s poznatim prostorima, mirisima i zvukovima iz sjeanja izviru epizode koje su obiljeile Filipovo djetinjstvo. -tema umjetnosti: Filip sve gleda oima slikara i naglaava vanost boje u doivljavanju svijeta. Roman se moe odrediti i kao roman o umjetniku i umjetnosti. -socijalna tema: Filip se ivotom u velegradu udaljio od naina na koji je ivio u svome zaviaju, ali ubrzo uvia kako vie ne pripada tome. Stran mu je primitivizam te sredine i njezina pasivnost. -kompozicija: roman se sadrajno moe podijeliti na dva dijela: u prvome dijelu dominira retrospekcija dok se u drugom prikazuje kostanjevaka sredina i pripovijedanje tee uglavnom linearno.

*modernistika tehnika: analitika introspekcija subjektivno vrijeme izravni unutranji monolog, slobodni neupravni govor asocijativna tehnika esejistiki dijelovi

Vrsta romana: monoloko-asocijativni roman analitiko-psiholoki roman

Antun oljan: Kratki izletI. Razdoblje: Druga moderna (1952. - 1969.)-naziv je dobila zbog slinosti s razdobljem hrvatske moderne koja se oituje u pluralizmu stilova-razdoblje su obiljeila sva asopisa: Krugovi (krugovai) i Razlog (razlogovci)-socrealistika poetika: svi segmenti ivota doli su pod nadlenost politike koja je umjetnost shvaala kao promidbenu djelatnost. Temeljna obiljeja knjievnosti u poslijeratnom razdoblju: velianje socijalistike stvarnosti i obnove domovine te crno-bijela tehnika u opisivanju likova. Demokratske promjene *1952. se uzima kao godina poetka druge moderne jer tada: zapoinje proces demokratizacije kulture i umjetnostiizlazi prvi broj Krugova

II. O piscu: Antun oljan-rodio se u Beogradu 1932. godine. Gimnaziju je zavrio u Zagrebu gdje je studirao germanistiku i anglistiku. -bio je urednik i suradnik mnogih vodeih asopisa svog doba-pisao je poeziju, novele, romane i drame-Kratki izlet=egzistencijalistiki roman

III. O djelu:--knjiga-- -osipanje: bus, Petar (nagon), Vladimir (hedonizam), Ivan (tradicija)-tri tematska plana romana: 1. roman s egzistencijalistikom temom 2. roman o izgubljenoj generaciji (proza u trapericama) 3. politika alegorija-uokvirena kompozicija (razmiljanja o Roku), kronoloki se prati tijek ekspedicije-egzistencijalistika simbolika: -putovanje=potraga za identitetom -prepreke na putu=ivotni problemi, odluke, izbori - kruno gibanje=uzaludnost ivota - kratki izlet=ivot

--bilj---roman ima prstenastu kompoziciju (okvirna pripovijest, a unutar nje su dogaaji ispripovijedani u 1. licu). Pripovijedanje je kontinuirano uz pieve refleksije. Roman ima elemente pikarskog romana (renesansa, glavni lik je probisvijet koji se izvlai iz problema u kojima se nalazi; kljuni dogaaji prikazani su kao epizode sa zaprekama). Roman ima elemente proze u trapericama (likovi su mladi ljudi koji predstavljaju "rubnu" skupinu. Oni su predstavnici svoje generacije, a nisu karakteri - iznimka je Roko. Oni govore urbanim razgovornim jezikom. Dok su zajedno podlijeu psihologiji klape. Vremenom se klapa razilazi - ivot lutalica bez korijena zamjenjuju standardnim oblicima ivota, svatko prema svojim osnovnim sklonostima). Roman moemo shvatiti i kao kritiku politikog sustava. U tom smislu je Roko simbol socijalistikog voe koji ne posjeduje nikakve vie vrijednosti. U njemu vidimo sliku izgubljene poratne generacije. Roman ima i egzistencijalnu tematiku. Moemo ga povezati sa Camusovim Mitom o Sizifu. Putovanje u gradinu, odnosno potraga za freskama, je potraga za smislom ivota. Budui da na kraju nema fresaka, nema niega (kamenjar, pusto) to znai da na kraju ivota nema niega. Smisao je po Camusovom tumaenju u prijeenu putu.

Ranko Marinkovi: RukeI. Razdoblje: druga moderna

II. O piscu:-rodio se na Visu, diplomirao je na FFZG-za vrijeme drugog svjetskog rata interniran je u logor u junoj Italiji, a nakon kapitulacije italije prebaen je u savezniki zbjeg El Shatt*liki Voltaire- u knjievni ivot se ukljuio pred Drugi svjetski rat novelama i dramom AlbatrosDjela: Zbirke novela, romani, drame, kazaline kritike*Kiklop = metafora za WWII.

III. O djeluRuke: -tema: jedinstvo u podvojenosti samog ovjeka; jedinstvo suprotnosti u ovjeku U noveli su dijelovi tijela antropomorfizirani, a sve je uklopljeno u stvaran kontekstKompozicija: +uvodni dio: - pripovjeda gleda ispred sebe ovjeka ije su ruke prebaene na lea, odmaraju se jedna u drugoj. Lijeva se mazi u naruju Desne, snanije i pametnije. +sredinji dio: -pripovijeda prati razgovor, a kasnije i svau Lijeve i Desne. Lijeva: raspjevana, emotivna, ne zna pisati i itati, ali zna drati knjigu, ne vjeruje rijeima (ovjek esto kae ono to ne misli), nije izgubila vezu s prirodom Desna: ozbiljna i razumna, zna pisati iako ne zna itati, vjeruje rijeima, vodi konverzaciju, iri horizonte postavila se izmeu ovjeka i prirode, pazi da netko ne uvrijedi ast (tematska rije), potpisuje smrtne presude, racionalna+zavrni dio: -incident na ulici (prolazak djevojice i djeaka). Djeakova drskost, okrutnost Desne (udara djeaka), dolazak oca. Ruke se ujedinjuju tijekom fizikog sukoba s ocem pokazujui tako da zapravo ive u jedinstvu i da nema tako velike razlike meu njima.

Aneo: -glavni like: stari klesar Albert knet-bavi se temom ivota kao ironije -Knez je usvojio Lojzeka kojeg je nauio svemu, a onda ga se Lojzek pokuava rijeiti. Lojzek je prijetvoran, jedva eka da Albert umre jer mu eli uzeti i posao i enu. -sve je privid, stvarna je samo sebinost

Prah:-glavni lik: Jankin Tonko - stari udak-tema: Jankinov unutranji svijet -zapoinje neobinom igrom rijei-ima 2 razine: doslovna-unutarnja proivljavanja prenesena-sukob starog i novog (Ana povezuje)-zavretak prikazuje kako je Tonko bio u drugom vremenu-staro vrijeme je idealizirano -Ana eli zakljuati prolost

Zagrljaj: - posljednja novela u zbirci -"ovjekovo ja je rascijepljeno na bezbroj linosti" - Pirandello-autorsko ja (lik, knjievnik, pokuava pisati), pripovjedako ja (vodi dijalog s autorskim ja), tree ja (sam knjievnik koji pie novelu) Kompozicija:uvodni dio sredinji dio - nakon to izae, pisac izabire temuzavrni dio- odnos umjetnosti i ivota(simbolika zagrljaja na kraju); depareva ena*motiv crne mrlje-metonimija knjievnosti (umjetnost je mrlja, papir je ivot)21