Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana ... · Tekst : Katica Špiranec Sre ... Na...
Transcript of Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana ... · Tekst : Katica Špiranec Sre ... Na...
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana, Prosinac, 2009, Broj 16
MLIN NA MURI, RIJEDKOST KOJU TREBA ČUVATI.
Božije dijete Tekst : Katica Špiranec
Sreća i čežnja u očimaŽelja i htijenje u duši
Mir i blagoslov u srcu To je Božije dijete.
Od djeteta postade čovjekSreću i ljubav dijeli svima Uči nas kako htjeti i znati
Ljubiti i vjerovati.
Dolazi nam svaki put Kad se dvanaest putnika približi cilju.
Poškropi nas suzama radosnog susreta Ojača vjerom i nadom
Pomiluje umornu dušu daškom blagoslova.
Opet je tu, Otvorimo srce i dočekajmo ga ljepotom
Pružimo mu ruke u zagrljaju dobrote Njemu, Bogu, Čovjeku, Bratu
Svjetlu koje nas vodi Prijatelju koji nas nikada ne ostavlja.
Autor slike- Lesar.info, foto Međimurje
Ivanka se predstavlja svojim fanovima Nastup Međimuraca iz Velenja
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 2
Poštovano čitateljstvo,
U ovo predblagdansko vrijeme, u adventu koji već traje,
svatko od nas nešto starijih, sjetiti će se kak je to negda
pred Božićom i za Božić bilo . To će sjećanje u dubini naših
duša i srca zažariti i darivati nas toplinom i na svojim krilima
ponijeti u prošlost. Tada smo kao mala djeca u zavičaju našem
maštali i radovali se lijepim trenucima koje nam je donosio
Božić. Da, sjećanje i neka žal za tim vremenom postoje kod
svakog od nas. Na Badnjak je otac ili pak dida u kuću unosio i
postavio Božično drvce, a ispod njega slamu. Kićenje drvca bio
je poseban ugođaj. Svi iz obitelji smo ga zajedno kitili svakojakim plodovima, slasticama i izrađenim
ukrasnim predmetima od papira. Ispod drvca otac je uvijek postavljao jaslice koje je sam izradio, te nam
tako omogučio trenutke neizmjerne radosti. Jaslice su nas podsjećale na malog Isusa koji je jednako tako
ležao na slamici i gledao kroz otvoreni prozor u nebeski svod, u zvijezde, u …. Na sam Božić radovali smo se
darovima, obilnom, svečanom i bogato obloženom stolu za koji je sjela cijela obitelj. Pjevalo se, darivalo i uz
čestitke zaželjelo puno zdravlja i sreće. Priznajem, ta su me prisjećanja malo zanijela, što ćete mi nadam se
oprostiti. U njima se skriva i velika želja podstaknuti sve nas, da bi i mi našu djecu učili svemu tome, kak so
to vučili nas naši stareši .
No vratimo se Pušleku i pogledajmo što nam to već šesnaesti put po redu donosi. To ću vam pokušati ukratko
opisati jer cijelinu sadržaja tekstova moći ćete i sami pažljivo isčitati. Koječemu ćete se vjerujem i
nasmijati, možda vam nešto drugo neće biti povolji, čvrsto vjerujem da toga neće biti puno.
Nadam se i želim vjerovati da će velika većina vas i s ovim kao i s prijašnjim brojevima biti dovoljno
informirana o događajima u društvu i oko njega. To je bio, odnosno do sada je bar tako bilo, i jedini naš cilj.
Možda ipak ne, možda sam u krivu, netko bi možda želio nešto drugo, moguće ne daj bože unijeti neku svoju
osobnu težnju i taštinu, koja bi u želji da se ostvari, mogla izroditi nešto neželjeno ovom za nas neizmjerno
važnom i voljenom Pušleku. No, nada uvijek umire zadnja. Zato osjećam, nadam se i i duboko vjerujem da do
tog i takvog raspleta neće doći. Doduše bojim se, da nekolicina njih unosi negativne vibracije i nemir u naše
okruženje. To u radu i životu samo može raskrajati i nikada, bar do sada je tako u povijesti bilo, spajati i
povezivati. Svi znamo onu duboku narodnu o složnoj braći, koja kuću grade i nesložnoj, koja je razgrađuju. I
Vi se, štovano čitateljstvo, nemojte na ovo posljednje izrečeno baš puno obazirati već slijedeite razmišljanju
na početku ovog pisanja i štujte ono kaj so nas navčili naši stari.
Svekolikom čitateljstvu Pušleka želim čestit Božić i sretnu novu 2010. godinu.
Urednik našeg Pušleka, Mijo Stanko
KOLOFON
List Pušlek Br.16, izdalo je Hrvatsko kulturno društvo Međimurje – Ljubljana, Savska cesta 5, 1000 Ljubljana, tteell..//ffaakkss ++++338866 11 443377 4400
1144,,
IInntteerrnneettsskkaa ssttrraanniiccaa:: wwwwww..hhkkddmmll..ssii// EE--mmaaiill:: hhkkddmm..lljj@@sseeddmmiiccaa..nneett //EE--mmaaiill:: ppuusslleekk..hhkkddmm@@ddoonnaazzggaa..nneett
TR SI56 0201-0009-2449-987, DŠ 60566680
Glavni i odgovorni urednik; Mijo Stanko
Članovi uredništva; Ivan Bašnec, Branko Antalašić, Matija Plavša i Damir Kovačić
Lektor slovenskog jezika: Anja Cehan
Lektor hrvatskog jezika; Katica Špiranec
Tehnički urednik i grafička obrada: Mijo Stanko i Miša Stanko Lukašev
Naklada: 400 primjeraka, Tisak: Tiskarna SILVECO d.o.o.Seliškarjeva 36, 1290 Grosuplje
List se bezplatno dodjeljuje članovima HKDM-LJ, donatorima društva i pojedinim udrugama
Božićno zvono veselo
zvoni, u srcima našim
radost budi. Bižić je tu a
Novo nam leto u susret
hiti. Čestit Božić i sretnu,
uspješnu i plodovitu Novu
2010. godinu svim
članovima društva,
čitateljima Pušleka i svim
ljudima naše lijepe
domovine, čestita i od
srca želi HKDML.
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 3
LIKOVNA IZLOŽBA IVANKE
MATOTEK 2009
Tekst; Matija Plavša
Foto: Arhiv HKDML
Ove jeseni smo pripremili likovnu izložbu
naše poznate slikarice Ivanke Matotek u
Hrvatskom domu, 17.10.2009., na radost i
ponos slikarici, našim članovima, donatorima
te svim simpatizerima naših aktivnosti i
ljubiteljima ove lijepe umjetnosti.
Ovo je njena 11. samostalna izložba. Za ovu
izložbu je Ivanka izabrala svoja djela s
motivima iz Međimurja. Na slikama je
uhvatila posebne trenutke na obalama rijeka
Mure i Drave, vode i obale obrasle gustim
šikarama i drvećem, obasjane svje++-
trenutku pogleda i sjećanja na taj trenutak.
Vodenice su također nezaobilazni motiv
Međimurja, izgledale su kao da još rade, s
upečatljivim utiskom na gledaoca. Ivanka je
sretna uz vodu i to se vidi u njenim slikama.
Nije zaboravila ni žetvene motive ravnog
Međimurja, vrijedne Međimurke na polju
koje kruh i blagostanje daje a posebno su se
me dojmili portreti nje i njoj dragih osoba
iz Međimurja u trenutku sanjarenja,
nedužnog pogleda....
Razgledavanje izložbe je počelo u 16 sati.
Okupilo se puno ljudi iz našega Međimursko-
Hrvatskog svijeta iz Ljubljane i okoline.
Razgledavanje slika je Ivanka uljepšala
simpatičnim komentarima zainteresiranim
posjetiteljima.
Službeni program izložbe je otvorio glavni
organizator izložbe Ivan Car i predstavio
našeg simpatičnog mladog voditelja Maria
Fučka, koji je otvorio izložbu, pozdravio sve
prisutne i zaslužne za priređivanje izložbe
te kratko predstavio umjetnicu Ivanku
Matotek. O njoj, njenim djelima i njenim
razmišljanjima, pisat ćemo u slijedećem
broju Pušleka.
Pozdravni govor nam je također uputio
predsjednik društva Branko Antalašić, a isto
tako i predstavnica Hrvatske ambasade u
Ljubljani, gospođa Davorka Velecki-Čičak
koja je izrazila riječi pohvale o izložbi te
iskoristila prigodu i pozvala prisutne na
izbore za predsjednika R Hrvatske.
Davorka Velecki,Čičak, Mila Vlašić-Gvozdić i
naša Ivanka Matotek,.
Branko Antalašić otvara
izložbu
Martin Srpak pjeva po međimurskim notama
Salvica in Emil na izložbi
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 4
Poslije toga je i Ivanka izrazila sreću i veselje povodom ovog događaja te zahvalnost društvu za pomoć pri
organiziranju izložbe. Sretna je da izlaže u Hrvatskom domu slike nastale nadahnućem svoga kraja i ljudi, te
toplim okruženjem Međimuraca i Hrvata porijeklom iz Lijepe Naše.
Ivanka je pozvala u goste svog prijatelja iz Zagreba, inače zaljubljenika međimurskog »Kaj_a«, akademskog
glazbenika i pjevača Martina Srpaka koji je nastupio s puno žara i razveselio sve prisutne krasnim glasom u
pjesmama »Stiha, stiha« i »Hote z menom« što je privuklo spontano u pratnju i naš pjevački zbor.
Ivan Dominik inače član naše dramske sekcije i pjevačkog zbora je predstavio pjesmu »Fala božek za
Međimurje«. To je krasna pjesma zahvalnica za božji komad zemlje između Mure i Drave, dan od boga
vrijednom i poštenom čovjeku da u njoj živi, Međimurac postane i Hrvat bude. Ivan je pjesmu prekrasno
predstavio njegovim muškim a blagim glasom.
Uvijek i svugdje prisutan Mješani pjevački zbor Katruže je otpjevao tri pjesme Falila se Jagica devojka, V
Kotoribi cug mašina fučnula i Ljubav prava a poslije njih obavezan dodatak naših tamburaša Đilkuša s
pjesmama Moja mala nosi čizmice i Dalmatinski potpuri a'la Đilkuši.
Za kraj programa je Ivankina draga prijateljica i velika pjesnikinja, Hercegovka, Mila Vlašić-Gvozdić
pročitala iz svoje zbirke nekoliko divnih pjesama i lijepih misli u kojima se također očitovala nostalgija za
rodnim krajem i obalama Neretve.
S ovim nastupima je stvorena vesela atmosfera, da se je zboru i tamburašima pridružio Martin, Ivanka i
prisutni, te otpjevali nekoliko lijepih pjesama.
Ugođaj na izložbi smo još zasladili s domaćim međimurskim kolačima tzv. »Prhkačima« kak mi to velimo, kaže
Car, koje su ispekle naše Međimurke. A da još bude ugođaj potpun, Ivanka nas je počastila s licitarskim
srcima i finim buteljkama vina, koje su podarili njeni prijatelji.
U nadi da sam sve događaje spomenuo i primjereno opisao, sam bi rekao, da je priredba održana u toploj i
prijatnoj atmosferi, dobro je bila organizirana, slike po ukusu prisutnih te puno zadovoljstva na licima
umjetnice Ivanke i svih aktera priredbe.
MEĐIMURSKA NOĆ 2009 U
LJUBLJANI
Tekst; Matija Plavša
Foto: Arhiv HKDML
Međimurska noć je ove godine održana
subotnje noći 28.11.2009 u prostoru pivnice
Kratochwill u BTC – u kao i prošle godine.
Ove smo godine rezervirali cijelu pivnicu.
To je najvažniji događaj Međimuraca živućih
u Ljubljani, kojeg posjeti oko 250
posjetitelja.
Oko organizacije priredbe se brine skoro
cijelo aktivno članstvo iz naših sekcija. Izvršni odbor je donio glavne smjernice, upute i zaduženja članovima.
I pored sve pomoći članova je ostalo za predsjednika puno posla.
Poslali smo pozive svim članovima i simpatizerima za prikupljanje donacija za tombolu i sakupili preko 400
dobitaka na tomboli. Sve smo spakirali, organizirali dobru prodaju i brzu raspodjelu.
Radosni smo da se je u aktivnosti uključio Radio 1 iz Čakovca te organizirao kontakt emisiju u živo, u petak
27.12.2009 malo poslije 13 sati. U njoj su sudjelovali zamjenik župana Županije Međimurske Matija Posavec,
predsjednik HKDM Velenje Blagus Drago i naš predsjednik Branko Antalašić. Emisiju je pripremio i vodio
Miljenko Ovčar izvšni direktor i urednik Radia 1. Progovorili su o našim društvima, planovima, problemima i
Drago i Branko „cavrljaju“
Branko sa kčerkom
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 5
povezivanju sa domovinom.
Ovom prilikom se zahvaljujemo uredniku
Miljenku Ovčaru za njegov trud na
promoviranju Međimuraca u Sloveniji i
jačanju veza sa domovinom.
Pišući ovaj članak potražio sam na internetu
preko Googla Radio 1 Čakovec i slušam dobru
glazbu na frekveniciji 105,6 MHz. Pokušajte,
jednostavno je pronaći.
Uvod u početak zabave Međimurska noć
pripao je našim gostima iz HKD Međimurje iz
Velenja i njihovoj folklornoj i tamburaškoj
sekciji, koji su nastupili sa spletom
međimurskih plesova na znane međimurske
pjesm,e tako da su imali pratnju cijele
dorane.
Za dobro raspoloženje, zabavu, ples i sve što
priliči ovakvoj noći je bila zadužena grupa
Oaza iz Donjeg Vidovca. Izvodili su pjesme
za sve uzraste. Repertoar je sezao od
međimurskih, dalmatinskih, slavonskih,
zabavnih, narodnih, nešto rocka, uglavnom
dečki su zadovoljili širok spektar ukusa,
svatko si je mogao naći nešto za svoju dušu.
Kao i uvijek na našim zabavama, naši ljudi
dobro plešu i vole plesati, tako da je malo
uzvanika sjedilo dok je svirala glazba. To su
sve radišni ljudi, ali kad je ovakva prilika
rado se zabavljaju naročito u društvu svojih
ljudi na milozvučne tonove hrvatske glazbe.
To je bila također prilika da se ljudi, koji se
ne susreću često, ponovo sretnu, malo
popričaju, saznaju kako familija, kako njima
ide, je li se što dogodilo od lani. Milo mi je
bilo vidjeti takve susrete i veselo
prepričavanje. Bilo je također i novih
poznanstava, neki ljudi su upoznali nove
prijatne ljude iz bliže ili dalje okolice u
Međimurju, Hrvatskoj ili Sloveniji.
Pozdravili smo i zahvalili se svim donatorima
ove lijepe večeri. Netko je donirao više,
netko manje, prema mogućnostima, pa se ovom prilikom također zahvaljujemo svima, koji su pripomogli da se
ova Međimurska noć održi na zadovoljstvo svih naših ljudi.
Pivnica Kratochwill je također pripravila dobru večeru, osoblje je bilo ljubazno, brzo poslužilo večeru i piće,
a također su se u kratkim trenutcima i malo poveselili s nama.
Za sve koji niste došli iz bilo kojeg razloga pripravljamo Međimursku noć 2010, pa se već sada veselite tome.
Svekoliko gledateljstvo uživa
Društvo odmara nakon plesanja
Zlatko sa suprugom u društvu Emila i Slavice
MINISTRSTVO ZA VANJSKE
POSLOVA I EVROPSKE INTEGRACIJE
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 6
DRAMSKA SEKCIJA
Tekst; Štefanija Mesarić
Foto: Arhiv HKDML
Ove godine je dramska sekcija jesenske
vježbe počela malo drugačije nego proteklih
godina. Po zasluženom odmoru smo prihvatili
poziv za sudjelovanje na Gledaliških dnevih
etničnih manjšin u organizaciji KUD-a
Mladost. Projekt je sufinancirao JSKD RS.
Pošto je bilo premalo vremena za uvježbati
novu točku, smo se odlučili za nastup sa
pjesmom, koja je bila više puta izvedena. To
je pjesma Stopram sam se oženil u priredbi
Lilek Josipa. Nastupali su Boža Bernard, Ivan
Dominik i Jože Juršič. Na priredbi su
nastupale i naše Žabice i svojom dječjom
jednostavnošću oduševile gledatelje.
Usuđujem se tvrditi, da u dvorani nije bilo
nikoga tko nije bio fasciniran nastupom
folklorne skupine mladih iz KUD-a Mladost.
Tu energiju, ljepotu plesa i narodnih nošnji si
poželi imati svako kulturno društvo.
Sada smo počeli sa čitanjem nove igre koja
se zove Pri sosedo je se najbolje. Poslije
Nove godine je u planu početak igranja i
postavljanje igre na scenu. Nadam se da ćemo
do materinskog dana uspjeti malo više
vježbati na pozornici uz ozvučenje da se nebi
naši glumci osjećali kao » marsovci«. Ove
godine nas je oko ozvučenja spasio gospodin
Volavšek Janez. Uskočio je zadnji trenutak i
moramo mu zahvaliti što je tehnički dio
cijele priredbe za materinski dan bio bez
prigovora.
Zahvaljujem se svim našim glumcima
amaterima, svima vama, koji nam na bilo koji
način pomažete. Zbog svih vas je je dramska
sekcija uspješno ušla u trinaestu godinu svog
rada. Hvala i vama dragi gledatelji koji nas
bodrite i dajete nam podstrek za daljnji rad.
Sretan Božič te zdravu i uspješnu 2010.
godinu želi Vam voditeljica dramske sekcije
Magda u elementu
Posljednji čin
Trenutak svekrve i zeta
Joška daje upute Ivi
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 7
TAMBURAŠKA SEKCIJA
Tekst; Jože Lilek
Foto; Arhiv HKDML
Za leto 2009 bomo tamburaši opravičeno trdili, da
je bilo zares plodovito. Imeli smo več krajših in
daljših nastopov ter veliko igranja na rojstnih
dnevih in drugih praznovanj naših članov. Veseli
smo vseh vabil in se jih radi udeležimo zato ker
tudi radi igramo, ampak zaradi drugih obveznosti,
ki jih imamo, se ne moremo udeležiti vseh nastopov.
Naša želja je, da bi se lahko odzvali vsem vabilom,
ker vedno, ko igramo, tudi pri temu uživamo. Ni
lepšega, ko okrog sebe vidimo veselje, dobro
razpoloženje ljudi, ki z nami prepevajo. Takrat rečeš sam pri sebi: " Naj vrag nese pekoče prste in boleče
grlo, lepo nam je in splača se"
Nebom našteval vseh naših nastopov v letu 2009. Naj omenim, da poleg gostovanja v Avstriji in na
Madžarskem, o čem sem posebej pisal, smo nastopili na materinskem dnevu, v Umagu smo igrali na poroki,
kamor nas je povabil naš zelo ugleden in spoštovan član, mi pa smo se z veseljem odzvali, ter doživeli še eno
krasno srečanje, pa izlet v Vukovar, kjer nas je pesem in veselo razpoloženje spremljalo v avtobusu, hotelu
in kjer koli, ko smo za to občutili željo. V lepem spominu nam ostaja gostovanje v Mali Subotici v našem
Međimurju, kjer smo nastopili skupaj z zborom.
Ko to pišem, smo tamburaši sredi priprav na tradicionalno igranje, po moji evidenci že šesto, za firmo Stins
D.O.O., kar nam je še posebej v veselje zaradi dobrega vzdušja, ki je tam vedno prisotno. Zato sporočamo,
Đurđa in Branko ter vsi vaši povabljenci, pripravite se, Đilkuši prihajajo, s dobro voljo in velikim srcem.
Na koncu vsi člani tamburaške skupine Đilkuši želimo vsem članom HKDM SREČNO IN USPEŠNO LETO
2010!
ĐILKUŠI GOSTOVALI V AVSTRIJI IN NA
MAĐARSKEM
Tekst; Jože Lilek
Foto; Arhiv HKDML
Ob jubileju, 20 letnice firme AUSTROCHEM
Slovenija, sta nas na praznovanje v Avstrijo povabila
člana našega društva Nada i Darko Orehovec.
Praznovanje je bilo v matični firmi TARMANN
CHEMIE v ST. JAKOB IM ROSENTAL na Koroškem.
Vabilu smo se z veseljem odzvali. potovanje v
Avstrijo je bilo skupaj z zaposlenimi v Sloveniji z
avtobusom. Kljub temu, da udeležencev proslave
nismo poznali, smo že na avtobusu s svojim petjem in
igranjem vzpostavili dobro vzdušje in pristen
kontakt. Na proslavi sta poleg nas nastopila še dva ansambla in sicer: zabaven in rock-jazz.Imeli smo nekaj
pomislekov kako bodo ljudje sprejeli našo muziko in naše igranje. Na naše veliko presenečenje, smo bili
sprejeti z velikim navdušenjem. Pokazalo, se je, da avstijci poznajo hrvaško glazbo, še posebej dalmatinske
pesmi. Z užitkom so nam prisluhnili, prepevali z nami in s tem obujali spomine na dopustovanje na Jadranu.
To so nam tudi sami povedali.V razgovoru z njimi sem dobil občutek, da za njih obstaja edino morje na svetu,
Jadransko morje. Od tod tudi poznavanje dalmatinskih in ostalih pesmi. Ko smo videli njihovo navdušenje nad
našim granjem, nas je upravičeno prevzel ponos od kod prihajamo. Slovo od naših novih prijateljev nikakor ni
steklo, imeli smo kar nekaj težav preden smo se vsi zbrali v avtobusu za vrnitev v LJubljano. Veselo
Tamburaši prije početka mimohoda
Đilkuši u Austriji
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 8
razpoloženje se je nadaljevalo s pesmijo do Ljubjane.
V Ljubljani smo vsi ugotovili: spoznali smo krasne ljudi
in se prijetno družili. Nada in Darko, vama pa najlepša
hvala za vaše povabilo, v upanju, da to naše srečanje ni
bilo zadnje. Hitro po vrnitvi iz Avstrije nas je čakalo
gostovanje v SUMARTONU na Mađarskem in to na
festivalu VINO IN TAMBURE. Kljub večkratnim
vabilom, smo na festivalu nastopili prvič. Že ob
prihodu v Sumarton smo bili deležni tradicionalnega
gostoljubja naših dobrih prijateljev-domačinov. Vedno
znova mi se postavlja vprašanje od kod toliko energije,
volje in prijaznosti vseh članov KUD-a, posebaj še
predsednika Jože Đurića. Program festivala je
vseboval najprej pohod vseh udeležencev skozi
Sumarton, potem pa predstavitev vsake skupine v
šotoru, katerega so postavili v ta namen. Nastopilo je 13 tamburaških skupin iz Mađarske, Slovenije in Hrvaške.
Poleg nas so iz Međimurja nastopile naslednje tamburaške skupine: KUD SVETA MARIJA, KUD DONJI
KRALJEVEC, SINOVI MEĐIMURJA IZ PRIBISLAVCA, TS BELICA, BISERI MEĐIMURJA IZ ŽIŠKOVCA, ter
veliki prijatelj našega društva komponist in pevec MARTIN SRPAK. Ugotovimo lahko, da je kljub zelo močni
konkurenci, naš nastop bil zelo lepo sprejet. V svojem programu smo izvedli praktično pesmi iz cele Hrvaške. Po
uradnem programu je sledila pogostitev in druženje vseh nastopajočih. Za zabavo je poskrbela ena najboljših
hrvaških tamburaških skupin GAZDE. Kdor pozna GAZDE, ve kakšno vzdušje naredijo s svojim igranjem. Rad bi se v
imenu celotne T.S.ĐILKUŠI zahvalil vsem našim članom, ki so nas bodrili na Mađarskem, posebej pa gospodu
ZLATKU SRAKI, kateri nam je dal na razpolago kombi z voznikom in nam s tem omogočil gostovanje
na Mađarskem.
E, MOJE KATRUŽE
Tekst; Emil Kovačić
Foto; Arhiv HKDML
Da, da, sve je prošlo, cijela godina. Evo i skoro će
snijeg, pa se svega rado prisjetih. Imamo mnogo
lijepih trenutaka, a ima bome mnogo i slabih ali bolje
rečeno bolnih trenutaka. Ne mogu zaboravit Vukovar
gdje smo pjevali našim biciklistima , koji su se
spremali na put u Ljubljanu. Kiša je padala kao da
nikad stati neće. Ali i mi smo pjevali istim žarom,
možda još većim da naprkosimo kiši. A kad je kiša
stala pošli smo dalje. Razgledavajući Osijek priđe
mi Ivek i veli » Ja ti više neću pjevat«, a ja kao u šali
odgovorih »Pa ne pjevaš ti meni, već sebi i društvu«.
Veli on još da neće da pjeva , da se premalo brinem za zbor, koliku korist imam od toga, a po izrazu lica se je
vidjelo da misli materijalnu korist. Onda sam shvatio da misli ozbiljno i rekao mu ako tako misli, onda bolje da ne
pjeva in ne druži se sa nama. Prošao mi je cijeli dopust razmišljajući o tome kakvu to korist ja imam.Prošla je i
proslava Dana državnosti u Mostecu gdje smo pjevali zaista prekrasno. Ali meni nije dalo mira razmišljanje o
riječima iz Osijeka. I tako dođe dan kad smo pošli na gostovanje u Malu Subuticu. Meni se čini da je to bio jedan
od najljepših nastupa ako ne i najbolji u mojih sedam godina odkad vodim zbor. Zaista, pjevali smo kao ptičeki,
prekrasno . Aplauz je bio nezaboravan, pohvalili su nas ljudi koji poznaju muziku i pjevanje. Na povratku kući
osmjeh sreće mi nije silazio sa lica i shvatio sam kakvu korist imam od zbora. To je veliko veselje i nutranja
sreća što mogu da pjevam in da vodim te moje KATRUŽE, kako znam u šali reći. A to Ivek neće nikad shvatiti
kao in svi oni što poput njega misle. Uglavnom, svi u zboru volimo pjevati i to nas druži i povezuje. Sve je lijepo
prošlo .Na našoj izložbi smo odpjevali neke nove pjesme, koje još nisu dosta uvježbane, ali smo se maksimalno
potrudili da zadovoljimo publiku. Kao i uvjek, pljesak je bio potvrda da to što radimo radino pravilno i sa srcem.
Inače većeg odlazka iz zbora nema , više ima dolaska a to je jako dobro. Jer ako nas ima više, jači smo in bolje
pjevamo, zbor ima više glasova. Lijepo se pripremamo za našu Novo godišnnju zakusku i zaključak godine . Mogu
reći da je bila lijepa i plodna. Mnogo iskustava (negativnih ali više pozetivnih) smo si skupa sabrali i nadam se da će
biti još mnogo plodnih i opjevanih godina. Na kraju želim najprije svim pjevačima zbora ,a onda cijelom društvi i
svim ljudima dobre volje čestit Božić i uspješnu i zdravu Novu Godinu.
Đilkuši u Sumartonu
Katruže sa Đilkušima
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 9
KUGLAČKA SEKCIJA, JESEN 2009
Tekst; Matija Plavša
Foto; Arhiv HKDML
Dobro nam je ove sezone 2009/2010 krenulo, dobili
smo dva nova kuglača a i jedna nova kuglačica se
zanima za naš KK Međimurec. To će uveliko pojačati
našu ekipu i naše izglede u takmičenju.
Drugačije, sezonu smo odlično započeli u II
ljubljanskoj ligi. Od 6 dosad odigranih utakmica
smo dobili četiri tako da smo s te strane jako
zadovoljni. Naš bivši 'Međimurac' Brane Došen vodi
navijačku skupinu što nam se čini jako simpatično.
Več 5 puta od 6 utakmica smo imali prosjek veći od 500 srušenih čunjeva po igraču, što je odličan rezultat
za ovu našu ligu.
Skoro svako kolo imamo jednog ili dva igrača u ekipi kola, najčešče su to Harandi Ivo i Ručman Marko. Lemut
Željko, Blagojević Drago, Plavša Matija, Ristić Slobodan i Pergar Zvonko su nastupali s promjenjljivom
srećom ali u prosjeku dosta dobro. Imali su takođe nekoliko posebno dobrih rezultata da su bili i u ekipi
kola. Kedmenec Rudi i Tunjić Mirko još nisu igrali na utakmici, samo treniraju.
Još uvijek slabije igramo na drugim kuglanama, naročito na kuglani Maksa Perca. Tamo smo napravili
najslabiji rezultat i ove i prošle godine.
Harandi Ivo se pobrinuo da nam njegova firma Eltima Ljubljana donira nove dresove a također i Ivo Brodarić
skrbi za donaciju za dresove od firme Ledo iz Zagreba. Naše društvo će otisnuti na njih grb našeg HKD
Međimurje Ljubljana, čiji smo članovi i koje sudjeluje u financiranju naše aktivnosti.
Ponovno napominjem da su utakmice na našoj kuglani kada smo domaćini i ugošćujemo druge ekipe, pa vas
pozivamo na navijanje a kada imamo trening, dođite se družiti i kuglati s nama.
Dođite na kuglanu INVALID, Malenškova 1, Ljubljana (kod prve pomoči). Kuglamo svaki ponedjeljak od 16-19
sati do 1.5.
Za sve dodatne informacije obratite se na Matija Plavša tel. +396 41 798 417.
Raspored utakmica, ekipa, rezultati i sve što vas zanima o kuglanju u OTKS Ljubljana pogledajte na
link: http://users.volja.net/kk_lj/
Javni sklad Republike Slovenije za kulturne
dejavnosti
Kuglački tim HKDML
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 10
OTROŠKA SKUPINA ŽABICE
Tekst; Magdalena Žeželj
Foto: Arhiv HKDML
Leto je naokrog in ponovno Žabice veselo
poskakujemo vsako soboto v naših prostorih.
Žal nas je še vedno malo. Sedem nas je, a smo
zato toliko bolj pridni, veseli in poskočni.
Pridno vadimo, pojemo, plešemo in se
pripravljamo z majhnimi koraki na naše
nastope. Nastopali smo na srečanju
medkulturnega delovanja v Ljubljani v črnuški
dvorani. Bilo je zelo lepo. Najbolj smo veseli,
če nas nagradijo z velikim aplavzom.
Folkloriade, v organizaciji srbskega društva
Mladost iz Ljubljane, kjer je nastopalo veliko
otrok iz različnih društev, se žal nismo
udeležili, ker so bili virusi močnejši od nas.
Druga društva imajo po 20 – 30 otrok, tako
da če kdo zboli še vedno lahko nastopajo, mi
pa žal ne. Če zbolita dva otroka že ne moremo
nastopati, saj nas je le sedem. Veseli bi bili
vsakega otroka, ki bi se nam pridružil ob
sobotah od 10 – 11.30 ure v prostorih KDM
Ljubljana. Zato: Anamarija, Jakob, David,
Gašper, Jernej, Aljaž, Živana in Izabela samo
pogumno naprej in veliko dobre volje – tako
nam bo še naprej lepo.
Hvala v imenu društva staršem, ki pripeljete in nam zaupate svoje otroke. Posebna hvala gospe Anki Pavelič,
katera nam šiva naše noše. Ona podari svoj čas in nam zašije vse kar rabimo. HVALA ŠE ENKRAT. Hvala tudi
našemu EMILU KOVAČIČU, ki nam posname vso glasbo, ki jo potrebujemo za vaje in nastope.
ŽABICE ŽELIMO VSEM SREČEN BOŽIČ IN VESELO NOVO LETO 2010, POLNO SMEHA PLESA IN
GLASBE.
Žabice pripravljene na nastop
Branko sa kčerkomNapovedovalka najavlja nastop Žabic
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 11
ROČNA DELA
Tekst; Marija Podvez
Foto: Marija Podvez
Čas beži, jesen se bliža kraju in pred vrati
je zima z dolgimi večeri, ki si jih bomo
krajšali tudi z ročnim delom. Krožek je
pričel z delom že septembra pa tudi obisk se
je povečal. Kot veste se letos dobivamo ob
sredah od 18. do 20. ure v prostoru društva
na Savski 5. Delamo različne stvari: vezemo,
pletemo in kvačkamo. Verjemite, da se
imamo zelo prijetno. Lepo pa bi bilo, da se
nam pridruži še kdo od naših članov.
Verjamem, da skoraj vsak obvlada kako ročno spretnost, ki se jo je naučil kot otrok, pa jo potem zaradi
različnih razlogov ni nadaljeval ali pa jo je celo pozabil. Vabim vas, da se nam pridružite, saj vem, da imate
mnogi želje po lepih stvareh, pa nimate poguma, da bi se jih lotili. Verjemite mi, da bo s skupnimi močmi šlo.
Še vedno pa sem pripravljena tudi, da bi naučila naš podmladek ročnih spretnosti. Prosim odločite se in me
pokličite na telefon 041-384-098, da se dogovorimo.
Prisrčen pozdrav članic krožka ročnih del. Na sliki pa so izdelki, ki čakajo na srečne lastnike.
NOGOMETAŠI NA
BOŽIĆNOM TURNIRU U LUCIJI
Tekst; Mijo Stanko
Foto: Joso Begič
Svake godine, tako je bilo i ovaj puta u prosincu,
HD ISTRA Piran organizira Božični turnir u malom
nogometu. Na turniru su ovaj puta sudjelovale ekipe
iz Koparske regije, što če reći Portoroža, Pirana,
Kopra i opet Pirana kao i tri ekipe iz Ljubljane. Po
riječima znalaca turnir je bio na veoma visokoj
tehničkoj razini i kao takav iznjedrio i dao mnogo
kvalitetnih susreta. Naša ekipa HKDM Ljubljana se u
tom i takvom okruženju zaista veoma dobro snašla.
Njihova je igra u svim susretima davala dojam odlučnosti i znanja u igri, tako da ni jedna ali baš niti jedna
lopta namijenjena svakom od njih, nije bila izgubljena. Pored toga treba istaknuti da se u tim loptačkim
dvobojima sa strane naših igrača nije događalo nešto šta bi se moglo okaraktezirati kao grubost. Dapače,
naši su igrači u toj svojoj lepršavoj igri ispoljili nešto što se zove fer play i u tome bili daleleko ispred svih
sudionika turnira. Rezultat koji je svakako u nogometu bitan, bio je jednako tako odličan. Ekipa je osvojila
treče mjesto i donijela kući Pokal koji če krasiti prostorije našeg društva. Od četiri susreta koliko je na tom
turniru naša ekipa odigrala, u dvjema smo izvojevali pobjede, u jednom odigrali neriješeno, a jednu utakmicu
smo nažalost izgubili. Osvojili smo dakle treče mjesto i pritom na organizatore i ostale učesnike na turniru
ostavili odličan svekoliki sportski i ini dojam. Ekipi za taj nastup i odlično predstavljanje našeg društva kroz
kreativnu i plodonosnu igru hvala. Svi se ponosimo vama, dečki , samo tako naprijed.
Izdelki udeleženk krožka
Nogometna „škvadra“ HKDML u Luciji
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 12
FOLKLORNA SKUPINA PRVI KORAK
Tekst; Ivan Car
Foto: Arhiv HKDML
Dragi čitaoci Pušleka, kao što smo već
objavili u prošlom broju našeg listeka o
osnivanju folklorne skupine vas
obavještavamda da je folklorna skupina
Prvi korak osnovana. Kao dan osnivanja
skupine smo odabrali datum 13..rujan
jer smo već tada prvi put organizirano
nastupili u narodnim nošnjama
Međimurja na smotri folklora u
Kamniku. Iako malobrojni, bili smo
opaženi i predstavljeni mnogobrojnoj
publici, mada se nismo mogli službeno
prijaviti jer nas je bilo samo šest
učesnika. Tog istog dana smo se
dogovorili da se naša skupina nazove
Prvi korak jer to i jesu prvi koraci našeg
društva u folkloru. Također smo si
zadali zadaću da se slijedeće godine
pojavimo na smotri sa malim programom
plesova našeg lijepog Međimurja uz
pomoć tamburaške sekcije Đilkuši.
Trenutno skupina broji 10 članova a
želja nam je da bi nas bilo bar 16 do prvog nastupa koji planiramo za majčin dan, u ožujku iduće
godine a u prostorijama kulturnog doma Črnuče. Plesove vježbamo svaki petak od 18.00 do
19.30 u prostorijama društva na Savskoj 5, Ljubljana. Ako u budućnosti ugotovimo da su
prostori premali dogovorit ćemo se sa Savezom hrvatskih društava za korištenje njihovih
prostorija na Masarykovoj 14, Ljubljana. Za vođu skupine, organizatora i učitelja plesa su
izabrali mene, Ivana Cara. Trenutno za učenje plesa koristimo video snimku skupine Katruže iz
Ivanovca. Želja nam je da snimimo svoj CD sa pjesmama na koje plešemo. CD bi bio snimljen uz
pomoć tamburaške skupine Đilkuši i MPZ Katruže. Na nastupima bi nas pratila skupina Đilkuši u
živo, dva tri pjevača na mikrofon iz MPZ Katruže, a jasno u živo bi pjevali i članovi folklorne
skupine. U slučaju da bi folklorna skupina nastupala sama bez instrumentalne i vokalne
pratnje, koristila bi snimljeni CD.
Trenutno vježbamo splet pet plesova: Žena išla na goste, Klinčec stoji pod oblokom, Školnik
hodi kak po drotu, Zginula je pikuša i Došel sam vam japa dimo.
Do popune mjesta se još uvijek možete prijaviti po SMS na tel. 051 306 062 ili na adresu
društva Savska 5, 1000 Ljubljana (u prijavnici napišite svoju adresu i kontaktni telefon) ili
dođite osobno svaki petak između 18.00 – 19.30h.
Lijep pozdrav od folklorne skupine PRVI KORAK. Svima želimo čestit Božić i sretnu Novu
godinu.
Naši u mimohodu
Joško ponosno nosi noše ime
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 13
DANI ZAHVALE ZA PLODOVI ZEMLJE U
MALOJ SUBOTICI
Tekst; Katica Kopasić
Foto: Arhiv HKDML
Jedanaestog listopada smo međimurski pjevački
zbor Katruže zajedno sa našim tamburašima Đilkoši
pošli na nastup u Malu Suboticu, gdje smo bili
pozvani. Nedjeljom u jutro smo avtobusom krenuli za
Međimurje. Već putem je bilo veselo, sviralo se
pjevalo , šalilo i jelo pecivo, koje su vrijedne ruke
naših domaćica pripremile.Čak su i carinici sa obje
strane granice bili izuzetno prijazni i šalili se sa
nama.
Prije dolaska na naš cilj, zaustavili smo se u selu
Belica. Tamo smo kod ljubaznih susjeda naše Božene
bili počašćeni kavom i pićem, a na poklon smo dobili i
par sanduka jabuka, čijom se proizvodnjom oni
bave. Posjetili smo belički društveni dom. U njemu se
je odvijala izložba ručnih radova i domaćih dobrota
povodom manifestacije Dani zahvale za plodove
zemlje. U selu smo se slikali i kod spomenika
Međimurski kalamper, koji je jedinstvene kakovosti
u Međimurju , a u tom kraju ga je bilo najviše.
U Maloj Subotici nas je dočekala ga.Đurđica,
predstavnica KUU Zvon , pozdravila i zaželjela
ugodan boravak. Zatim nas je odvela do Glavnog trga,
koji se nalazi pored prelijepe crkve . Tu su se
održavali Dani zahvale za plodove zemlje. Na
štandovima se moglo vidjeti i probati sve od domaćeg
kruha, peciva, kolača, pogače, koružnjače, kobasica,
slanine , domaćega sira i špeka. A bogme bilo je
dosta i domaćega vina kao što nije manjkala ni
domaća dobra rakija.U obližnjem Kulturnom domu
smo imali pripremljen i ručak. Poslije svega smo
krenuli u razgledanje Etno izložbe. Naši su nam
domaćini objasnili da je KUU Zvon ustanovljena
1996. godine, sa ciljem unapređenja kulture i etno
baštine. Osnovna zadaća im je pronalaženje
zaboravljenih narodnih običaja te izvođenje izvornih
pjesama i plesova iz Međimurja.
KUU ima folklorno dramsko i etno skupinu.
Nastupaju na svim županijskim susretima diljem
Hrvatske a i u inostranstvu. Ove godine bili su u
Njemačkoj, a prije dvije godine bili su i naši gosti na
priredbi za majčin dan.
Poslije podne uslijedio je nastup na priredbi . Kao prv
i gosti su nastupili gosti iz Darde, sela u Baranji sa
puno žiteljia iz Međimurja.. Oduševili su nas svojim
prelijepim nošnjama i plesovima. Bilo je tu i domaćih
Pjesma u Maloj Subotici
Gostujuči učesnici iz Darde
Izmjenjivanje simboličnih poklona
Izletnici i učesnici na Danu zahvale
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 15
SVETI NIKOLA KOD ŽABICA
Tekst; Anita Koritnik (mama najmlađe žabice)
Foto: Arhiv HKDML
Stupili smo u najljepši mjesec u godini, pun radosti,
sreće i darivanja. Dječicu u grupi Žabice posjetio
je prvi darovaoc Sveti Nikola. Gospođa Magda
pripremila je svečane vrećice a unutra smo našli
bombone, voće, čokolade i adventni kalendar. Sve
to je dječicu čekalo lijepo pripremljeno i
opremljeno sa njihovim imenima. Ušli smo u sobu i
dječica su odmah zapazila crvene vrećice. Gospođa
Magda nam je objasnila tko je Sveti Nikola i zašto
se dariva. U jedan
glas su sva dječica
potvrdila da su bili
jako dobri i
vrijedni. Najmlađim
su mame pročitale
imena na vrećicama
i skupa pogledali i
okušali darove.
Najljepše na
svijetu je vidjeti
taj osmijeh na licu
dječice, te žar u
očima i pitanje »Mama a što je to, što se skriva u
tim vrećicama?«. Za najmlađe je to bilo tek drugo
sretanje sa blagdanima i prvo razmišljanje o
darovaocima u danima oko blagdana. Poslije prvih
najsretnijih utisaka smo otpjevali i otplesali
prigodne blagdanske pjesmice. Zatim smo Svetom
Nikoli napisali zahvalu za darove i obećali da se
vidimo iduće godine. Svi smo nacrtali po jedan
crtež i izložili naša umijetnička djela. Vrijeme je
brzo teklo tako da smo morali puni nezaboravnih
utisaka i s obećanjem da se ponovno sretnemo
zapustiti Žabice i našu Magdu. Sve se riječima ne
da opisati, zato smo najzanimljivije trenutke
obilježili i fotoaparatom tako da i odrasli možete
osjetiti i dijeliti te neopisive trenutke sa
najmlađima.
Pita Ivica Maricu: Ivica:
- Hoćeš li da mi poziraš? ta, smijem li ti postaviti dva pitanja?
Marica upita: Tata:
- Gola? - "Smiješ, sine."
- Da. Ivica:
- Znaš, ja nisam model. - Hoćeš li mi povisiti džeparac i zašto nećeš?
- Nema veze, ni ja nisam slikar.
Branko sa kčerkom
Majke sa svojim žabicama
Žabice i vreijedne vrečice
Žabica pregledava dar Svetog Nikole
Anamarija Viktorija Bestijanić
s pjesmaricom u kojoj se nalazi
njena avtorsko djelo
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 16
IVANKA MATOTEK
»OSREČUJEJO IN NAVDIHUJEJO ME
NAJPREPROSTEJŠE STVARI«
Tekst; Ilona Penzeš
Foto: Arhiv HKDML
December je čas, ko komaj čakate tople večere v
objemu najdražjih in v družbi prijateljev snujete
načrte za prihajajoče leto. Tudi letos nas čaka zabava
vseh zabav, kjer se bomo družili in nazdravili našemu
dosedanjemu delu v društvu. Tokrat smo k pogovoru
povabili slikarko Ivanko Matotek, ki nas razveseljuje s
svojimi deli, s katerimi nam pričara tudi čarobno
Međimurje. V HKDML je že dobro leto in opravlja
funkcijo člana izvršnega odbora ter vodi likovno
sekcijo.
Ivanka je bila rojena 27. aprila 1964 v Donji Dubravi,
za katero pravi, da se nahaja na sotočju dveh
čudovitih rek, Mure in Drave. »Sem eden izmed petih
otrok, ki so se rodili v revni družini, materi Ceciliji in
očetu Franji Matotek. Ob rojstvu dvojčkov v poznih
letih za njiju ni bila sreča, za naju z bratom pa velika,
saj imela sva drug drugega in si bila v oporo. Živeli smo
na prvi pogled običajno življenje, ki niti ni bilo tako
običajno, pravzaprav je bilo zelo drugačno že zaradi
generacijske razlike, vzgoje, prepleteno z otroško
razigranostjo, humorjem, včasih tudi z žalostjo,« Bilo
je skromno in lepo pravi Ivanka. Ker je otroštvo preživljala na sotočju dveh rek, je skoraj s hišnega praga
lahko opazovala Dravo ter poslušala njeno žuborenje. Nedaleč od domače hiše so se začela močvirja s
stranskimi rokavi Drave, tako da je pravzaprav živela z vodo ali bolje rečeno v njej. »Ti motivi so se
neizbrisno vtisnili vame in še danes živijo v meni. Kot otroka me je zanimalo veliko stvari in sem se v osnovni
šoli ukvarjala z različnimi aktivnostmi, čeprav je bilo treba veliko delat na njivah, na kmetiji.« Pravi, da je
od nekdaj rada slikala, a njena ljubezen je bila tudi glasba, petje, šport, kjer je dosegala odlične rezultate
ter bila proglašena 1979 leta za športnico leta v svojem kraju. Tekmovala je celo v ribolovu, kjer sem bila
tudi uspešna in osvojila kolajno. »V šoli sem bila pridna, veljala sem za nadarjenega otroka, kajti že takrat
sem se zavedala, da s talentom in trdnim delom lahko dosežemo vse kar si želimo.« Po končani osnovni šoli se
je želela vpisati na srednjo medicinsko šolo v Koprivnici. Ko je pred tem staršem povedala, da je njena
največja želja, da bi se ukvarjala s slikanjem in postati slikarka nista bila presenečena. »Mama mi je rekla:
"Ivanka, to ni noben poklic, risanje,slikanje. Najprej končaj eno normalno šolo, risala in slikala boš lahko še
celo življenje." Povedala sta mi tudi to, da pri hiši ni denarja za moje nadaljnje šolanje, kar me je neznansko
razžalostilo. Zavedala sem se, da bom morala zapustit družino, rodni kraj, prijatelje, prelepo naravo, vse
moje živalce na katere sem bila tako navezana in jih imela rada. Najtežje od vsega pa mi je bilo zapustiti
očeta in mamo, ker sta bila že v letih, zgarana in zelo bolna.« S težkim srcem je nato leta 1979 zapustila
dom in prišla na šolanje v Ljubljano.
KAKO JE ZABLESTEL NJEN SVET BARV?
Kot otrok se je igrala na obrežju, kjer je pogosto risala s prsti po vlažni ilovici, kasneje po asfaltu, s
svinčnikom, z barvicami na papirju. Risala je vrbe ob Dravi, živali, ljudi na njivah. Mami so bile njene risbe
všeč, pridno jih je obešala na stene njihove skromne hiše. »Pri enajstih letih, ko sem slišala za tehniko olje
na platnu sem nemalokrat na skrivaj mami jemala posteljne rjuhe na katerih sem ustvarjala ter uživala v novi
slikarski tehniki, vonju barv, lanenega olja. Takrat je moj svet barv zablestel!« Navdih za slikanje črpa iz
narave, kateri daje velik pomen, iz potovanj po svetu... Posebej jo navdušujejo dobri, preprosti ljudje, rada
Posebej jo navdušujejo dobri, preprosti
ljudje, rada ima živali in jim velikokrat tudi
pomaga.
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 17
ima živali in jim velikokrat tudi pomaga. Veliko ji
pomeni tudi glasba, ker jo obožuje, petje, poezija.
Sama zase pravi, da je po duši otrok. »Osrečujejo
in navdihujejo me najpreprostejše stvari. Menim,
da je sreča stvar odločitve. Če hočemo biti
nesrečni lahko najdemo tisoče razlogov, če pa
želimo biti srečni jih je lahko tudi prav toliko.
Enkrat sem v svoj zvezek napisala: "O, bog, kako
sem srečna da lahko slikam. Živim in lepo mi je".
Seveda ni zmeraj vse rožnato. Slikarstvo je tudi
zelo težko, zahtevno. Slikarstvo je zame veselje,
smeh, trpljenje, solze. Je življenje!«
RAZSTAVE SO ZANJO POSEBNO DOŽIVETJE
Rada slika ljudi, naravo, živali. Velikokrat slika tudi
motive na katerih so upodobljeni otroci.
Posebno zanimivi so ji motivi z običaji in šegami,
kateri izhajajo iz ljudskega izročila. »Težko rečem
katere motive najraje slikam, z enakim
veseljem ustvarjam portret, celo figuro, kot tudi
pejsaž ali tihožitja. Za motiv se odločim glede na
trenuten navdih, razpoloženje. Je pa res, da
sem do sedaj naslikala največ slik na katerih so
upodobljeni ljudje.« Do sedaj je pripravila enajst
samostojnih razstav z različno tematiko. Svoja dela je
razstavljala v Sloveniji in na Hrvaškem. Najraje razstavlja v
galerijah, saj za njih pravi, da so kot nekakšen hram umetnosti
in tisti ljudje, ki pridejo na ogled likovnih del, pridejo z
namenom. »Tudi jaz zelo rada zahajam v galerije in z
navdušenjem si ogledujem likovna dela, ki so jih ustvarili drugi
umetniki. Razstave so zame posebno doživetje!« Vsepovsod jo
lepo sprejmejo, najbolj pa sta se ji vtisnil v spomin njena prva
razstava in mednarodna razstava v Zagrebu. »Bila sem zelo
lepo toplo sprejeta. Otvoritve se je udeležil med mnogimi
pomembnimi ljudmi tudi Veleposlanik RS v Zagrebu dr.Milan
Adamič- Orožen. Posebej so se me dotaknile besede, ki jih je
uporabil v svojem govoru, ko je uporabil izraz "Vaša in Naša
slikarka Ivanka Matotek." in to mi je seglo do srca. Najbolj se
mi je vtisnila v spomin moja prva samostojna razstava. Bilo je
veliko presenečenje in srečna sem bila kot majhen otrok.
Pred razstavo sem čutila velik pritisk, bala sem se poraza ter
kritike strokovnjakov.« Toda strah je bil popolnoma odveč, saj
so bili nad njenimi slikami vsi navdušeni.
NJENE NOVOLETNE ŽELJE:
»BRALCEM PUŠLEKA ŽELIM V TEM PREDNOVOLETNEM
ČASU VELIKO LEPIH DRUŽENJ OKRONANIH S SREČO IN
ZADOVOLJSTVOM, KAJTI NAJVEČJA SREČA JE, KO SE
NEKDO LEPO POČUTI V NAŠI DRUŽBI. RADA VAS
IMAM!«
Njeni najljubši motivi Međimurja
so rokavi rek Drave in Mure ter motivi,
ki izhajajo iz starega ljudskega izročila
kot so mlini, žetev, zlatarstvo,
čolnarstvo, noša...
»V šoli sem bila pridna, veljala sem za nadarjenega
otroka, kajti že takrat sem se zavedala, da s
talentom in trdnim delom lahko dosežemo vse kar si
želimo.«
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 18
TRADICIONALNI HRVATSKI BAL U LENDAVI
Tekst; Đanino Kutjnak
Foto: Arhiv HKDML
Tradicionalni Hrvatski bal četvrti po redu,prestižna je
priredba zabavnog karaktera na kojoj je važno biti i biti
viđen.Da bi kvalitetu i dignitet priredbe mogli održati na
visokom nivou izabrali smo Hotel Lipu u Lendavi koji može
ponuditi uslugu tog tipa.
Svake godine predstavljamo pojedinu Hrvatsku regiju,ovaj
puta Slavoniju i to gastronomski i glazbeno. Naše Hrvatsko
kulturno društvo Pomurje kada se veseli u goste pozove sve one koji su sa nama radili cijele godine i
pomagali nam.Tako su na balu bili gosti uzvanici župan Općine Lendava Anton Balažek,zamjenik župana
Međimurske Županije Matija Posavec,gradonačelnik Preloga Dragutin Glavina,gradonačelnik Murskoga
Središča Josip Dobranić,pročelnica za evropske integracije Međimurske Županije Vesna Haluga,pročelnica
gradske uprave Grada Čakovca Dragica Kemeter,predsjednik HKD Međimurje Ljubljana Branko
Antalašić,direktor radija 105 Selnica Ivan Mezga,predstavnici NK Mladost iz Preloga i direktor Hotela Lipa
Igor Magdič svi oni su dobili zahvalnice za pomoč u radu HKD Pomurja.
Prvorazredno iznaneđenje pripremio nam je lendavski župan Anton Balažek koji je našem društvu predao
ključeve prostorija u centru Lendave za Hrvatski dom na trajno korištenje.Sve naše goste dočekamo i
ponudili smo ih sa Slavonskim aperitivima i kolačima,kao svaki bal tako i naš hrvatski počinje plesom kojeg
otvara predsjednik društva.U toku samog bala organizirana je bogata tombola i pročitaju se imena sponzora
kojih je ove godine bilo preko 150.
Kuhari Hotela Lipa ponudili su dva slavonska jelovnika,na kojem su se našli:kulen,riblji paprikaš,odrezak
slavonskih lola,čobanac i drugo,a društvo je častilo oko ponoči sa orginalnom slavonslon rakijom(žutom).
Slavonija band,zabavljao je goste u stilu slavonske svadbe,plesao se je Slavonski drmeš i bečarac,pjevale
slavonske pjesme ali i iz ostalih krajeva hrvatske.
Vrijeme je brzo prolazilo, tako da se je veselo društvo razišlo u ranu zoru.
VELIKA PROSLAVA U DRUŠTVU VELIKIH
PRIJATELJA
HKUD KOMUŠINA ŠKOFJA LOKA
Tekst; Anđelko Begić
Povodom šesnaeste obljetnice djelovanja HKUD-a Komušina
održana je proslava u kulturnom domu na Stražišču dne
3.listopada ove godine.
Kao i mnogih godina do sada okupili su se članovi društva u
noći koju će dugo pamtiti.
Vrijedna pamćenja je ne samo zavidna šesnaesta obljetnica
društva nego i činjenica da su tu veče uveličali članovi
folklornih skupina Ljiljan iz Ljubljane,KUD Izvor iz Rijeke,folklorna skupina Loka iz Škofje Loke,te folklorna
skupina domaćeg društva koje su zastupali mladi iz društva Komušina.
Pored folklornih skupina obradovali su nas i naši prijatelji predstavnici radio Posavine,predstavnica
ambasade republike Hrvatske, župan Tržića gospod Sajovic,pater Miroslav Batarilo i bivši predsjednici
našeg društva. Posebno su nas obradovali naši prijatelji iz KUD Međimurje iz Ljubljane na čelu sa Brankom
Antalašićem , Mijom Stankom i Ivom Bašnecom. Uz narodnu glazbu iz naših krajeva i uz dobro razpoloženje
sa našim gostima noć je vrlo brzo prošla. I dalje iskreno želimo nastaviti našu veoma dobru suradnju sa našim
prijateljima iz Kud Međimurje jer prijatelj ne može biti svatko, a kad si prijatelj sa ljudima iz Kud
Međimurje, to mora trajati vječno.
Naše nezaboravno druženje i prijateljske susrete zaključili smo riječima Poštuj druge i voli svoje. U nadi da
će naše društvo još mnogo godina uspješno djelovati na području republike.Slovenije i sudjelovati sa mnogim
istim ili sličnim udrugama, a posebno da će održavati dobru suradnju sa Kudom Međimurje, želimo svim
članovima Kud Komušina kao i svim članovima ostalih hrvatskih društava sretan Božić i sretnu novu godinu.
Nastupajući folkloraši
Uzvanici na balu u Lendavi
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 19
REŠETARI
Tekst; Ivan De Villa
“REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA“ Rešetari objavljuje Natječaj za XIII Zbornik pjesama hrvatskih
pjesnika koji žive u dijaspori i članova Književne sekcije «2 9 2 « KLD ”Rešetari” iz Rešetara.
Svaki pjesnik može sudjelovati sa tri pjesme. Pjesme trebaju biti pisane standardnim hrvatskim književnim
jezikomili dijalektom hrvatskog jezika kojim se govori u kraju gdje živi pjesnik. Pisati na kompjuteru i
dostaviti na e-mail adresu ili CD ili pisaćim strojem na papiru A 4 formata (jedna pjesma jedna stranica)
“REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA“ Rešetari objavljuje Natječaj za II. Zbornik pjesama mladih
hrvatskih pjesnika koji žive u dijaspori i mladih članova Književne sekcije «2 9 2 « KLD ”Rešetari” iz
Rešetara.. Autori trebaju biti mlađi od 18 godina.
Svaki pjesnik može sudjelovati sa dvije pjesme. Pjesme trebaju biti pisane standardnim hrvatskim
književnim jezikom ili dijalektom hrvatskog jezika kojim se govori u kraju gdje živi pjesnik. Pisati na
kompjuteru i dostaviti na e-mail adresu ili pisaćim strojem na papiru A 4 formata .
Svoje radove slati na adresu:
KLD “REŠETARI”, Vladimira Nazora 30, 35 403 REŠETARI, H R V A T S K A
Najkasnije do: 1. siječnja (januara) 2010 Za XIII. Rešetarački. susret pjesnika
Najkasnije do: 15. travnja (aprila) 2010. Za II zbornik pjesama mladih
Broj objavljenih pjesama u zbirci isključivo ovisi o kvaliteti dostavljenih pjesama. Radovi koji svojom
kvalitetom ne zadovolje postavljeni kriterij neće biti objavljeni. Radovi prispjeli na natječaj neće biti
vraćeni. Uz pjesme svaki autor treba poslati svoj kratki životopis - do šest rečenica (datum rođenja, adresa
stanovanja, stručna sprema i posao koji sada radi, gdje i kada su do sada objavljeni radovi ).
Pokrovitelji Zbornika pjesama su Hrvatska matica iseljenika Zagreb i Brodsko-posavska županija Slavonski
Brod, a supokrovitelj Poglavarstvo općine Rešetari.
Izdavač : KLD “Rešetari” Rešetari.
Urednik Zbornika pjesama: Ivan De Villa.
Ivan De Villa
Faks broj: 00 385 35 333 111
Telefon: ++ 385 (0) 98 16 75 765
E-mail: [email protected]
Hrvatski pjesnici u dijaspori i članovi KLD «REŠETARI»
Mladi hrvatski pjesnici u dijaspori i mladi članovi KLD «REŠETARI»
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 20
KOSTANJEV PIKNIK
Tekst; Ivan Car
Foto: Arhiv HKDML
Kot predsednik poslovnega odbora se
nenehno sprašujem kako do denarja in kako
ga čim bolj optimalno uporabiti? Na eni
izmed sej IO HKDM-Ljubljana smo se
dogovorili, da bi bil že skrajnji čas, da
organiziramo piknik za naše drage donatorje,
jih malce pogostimo in potem malce
poklepetamo o tej za nas vedno vroči temi.
Kot predsednik poslovnega kluba sem bil
seveda tudi glavni organizator piknika. Roke
so poleg mene zavihali tudi predsednik
društva Antalašić, predsednik IO Kovačević,
Nestić, Brkić, tajnica društva Frida ter
ostali člani IO in sekcij.
Energoplan d.d. nam je odstopil svoje
prostore, ki so se izkazali kot optimalna
rešitev saj je vreme bilo bolj kislo za piknik.
Povabili smo vse dosedanje donatorje iz leta
2008 in 2009 kakor tudi potencialne
donatorje, vodje naših sekcij, vse člane IO
oz. vse, ki so na kakršenkoli način prispevali
k obstoju našega društva. Vsem gostom sem
se v svojem in v imenu društva zahvalil za
dosedanjo podporo društvu in se priporočil
za nadaljnjo.
Veliko povabljenih se ni odzvalo povabilu, saj
so se ta dan začele »krompirjeve počitnice«.
Kljub vsemu sem z udeležbo in vzdušjem na
pikniku izredno zadovoljen. Od več kot sto
povabljenih se je piknika udeležilo kakšnih
sedemdeset gostov.
Udeležence so do pozno v noč zabavali člani
naše tamburaške skupine Đilkuši. Člani MPZ
Katruže so takoj zapeli in zaplesali, gosti pa
so se aktivno vključili v zabavo.
Piknika se je udeležil tudi novoizvoljeni
predsednik Zveze hrvaških društev g.
Vladimir Bilić, ki je društvu obljubil svojo
pomoč ( koriščenje prostorov na Masarykovi
cesti kakor tudi denarno pomoč).
Iskreno se zahvaljujem vsem udeležencem
PIKNIKA in upam, da bodo tudi v bodoče
podpirali obstoj našega društva. Sam se
držim izreka » če hočeš kaj pridobiti moraš
tudi kaj potrošiti«.
Vladimir posmatra Slavka i Branka
Za feštu se kuhalo i u loncu
Pušači po zakonu uvijek vani
Joško čeka na peneze iz neba ili…
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 21
Moram omeniti, da sta dva donatorja Ante
Brkić in Marko Kovačevič že na zabavi dala
svoje prispevke društvu. Ostali so le obljubili
pomoč, vendar kolikor poznam naše donatorje
nas do sedaj še niso izneverili. Zato sem
mišljenja, da bo take piknike potrebno
organizirati letno in se jim vsaj malce zahvaliti
za to, da nas preprosto imajo radi in, da cenijo
naša prizadevanja, da naši otroci ne pozabijo
na svoje korenine.
Še enkrat naprošam člane društva, izpolnite
obrazec in nam podarite del svoje dohodnine.
Saj vas to nič ne stane, le del že plačane
dohodnine namesto v proračun RS gre v naše društvo. Že vnaprej se vam zahvaljujem. Vsem bralcem želim
zdravo, srečno in uspešno Novo 2010 leto.
SAVEZ HRVATSKIH DRUŠTAVA U SLOVENIJI - POSLJEDNJI DOGAĐAJI
Izvješče, saznanje i pojašnjenje
Dolje podpisani sudionici i predstavnici SHDS na forumu Hrvatskih manjina održanom u Hrvatskoj matici
izseljenika u Zagrebu 26. studenog 2009. dužni smo svekolikom čitateljstvu Pušleka poradi izvjesnog
saznanja na forumu, pojasniti slijedeće:
Riječ je o našem učešću u raspravi i odgovoru na jedno od pitanja, kako mi u Sloveniji i prije svega naš
Savez, razmišljamo i gledamo na položaj hrvatske manjine u Sloveniji. Odmah u početku naše je pojašnjenje
bilo kratko, da praktično i stvarno mi kao manjina u Sloveniji ne postojimo, da po tom pitanju između dviju
država do sada nije podpisan nikakav sporazum. Sa susjednim zemljama, čulo se na forumu, postoje
sporazumi koji reguliraju položaje manjina primjerice republike Hrvatske sa Mađarskom, Italijom,
Rumunjskom i Makedonijom.
Stajalište predsjedništva SHDS o tom pitanju je poznato i već više puta na sastancima izraženo te u
zaključcima tih sastanaka izrečeno i dokumentirano. Smatramo da je već vrijeme i da su dozrjeli uvjeti da
se pristupi ka organizaciji i pripremi priznanja naše manjine u republici Sloveniji. U nastavku rasprave
objasnili smo da za taj postupak nije dovoljno samo naše SHDS htijenje, već i početni koraci relevantnih
organa republike Hrvatske usklađeni i koordinirani sa odgovarajućim organima republike Slovenije.
Stoga je na nas učesnike na forumu nestvarno djelovalo saznanje da je netko ispred SHDS uputio pismo na
MVPEI iz kojega proizlazi da je pitanje nas kao manjine u Sloveniji potrebno rješavati u nekakvoj
koordinaciji sa drugim prestavnicima bivše nam države.
Naša izjava na forumu bila je jednaka zaključku na našoj posljednjoj sjednici, a i drugih prije nje, da
je pristup za rješavanje tog pitanja iskjučivo samostalan, što znači da se razrješenje našeg statusa
traži isključivo samostalno i nevezano za problematiku drugih manjina. Sve je dakle u našim rukama i
samo u odlukama za to relevantnih hrvatskih institucija, a ne tamo nekakvim koordinacijama sa drugima.
Naš prikaz stanja Hrvata kao etničke manjine u SLO i naš stav oko rješavanja tog pitanja je od učesnika na
forumu u cijelosti prihvačen. To se može isčitati iz zapisnika kao zakjučak foruma, koji je između ostalog i
naputak foruma o tom pitanju, načinu i dinamici njegovog rješavanja.
Mijo STANKO
podpredsjednik SHDS
Joso BEGIĆ
član predsjedništva SHDS i predsjednik
Hrvatskog društva »Istra« Piran
Zapjevalo je i poglavarstvo SHDS-a
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 22
PJESNICI SE PREDSTAVLJAJU
HRVATSKA
Tamo gdje vjetar tiho diše,
gdje srebrni mjesec uspomene
piše,
tamo gdje su djeca vesela i
smjela,
tamo sam davno živjela.
Tamo gdje brodovi mirno plove,
krik galeba tamo me zove,
tamo se ćuje tihi šum mora,
miris maslina i šapat bora.
Tamo gdje žive sretni ljudi,
gdje cvrkut ptica iz sna te budi,
tamo gdje sunce najljepše sja
moja je Hrvatska.
Sve ove godine provedene u
tuđini
sanjam o svojoj domovini.
Vračam se tebi, Hrvatsko mila,
tu sam se rodila.
Avtor; 1994 Barica Dobrin
Barbara
NEGA GA A MORAL BI BITI
Moj japek je negdi dalko,
De tuđe morje šumi,
Tam de dok veter, spuhne
Po zroku pesek ljeti.
Ah, dragi moj japek,
Vrni se dimo ti!
Pisal si da boš došel
S prvim deždom jesenskem.
A što zno de si zastrnol:
Mort v kakvem društvi
ženjskem.
Jo navek gljedim k oni strani
Odkod bi dojti mogel.
A sljika navek ista:
Sosedov hižni vogel.
Avtor; 26. listopada 1993 Ruža
Pokolić
HIMNA
Himna, majko
Što je?
Pjesma o domovini, sine
to je,
A domovina, oče
Što je?
Zemlja našeg rođenja,
srce moje.
Kako se, majko
himna pjeva?
Dostojanstveno, sine
iz srca se izlijeva.
Tko, oče
himnu sluša?
Sve jedna, sine
domoljubna duša.
Koja je himna, majko i oče
pradjedovska, moja i vaša?
Sine,
to je » Lijepa naša«
Koji sam narod, majko
po pradjedovima, tebi i tati?
Sine,
Mi smo Hrvati.
Oče, kako himnu doživljavaju
iseljene rodoljubne duše?
Slušajući ju, sine,
U suzama se guše.
Avtor; Mile Pletikosa
POD BIJELIM BRIJEGOM
Ja pod bijelim brijegom
u haljini bijeloj
s bijelim mašnama
na pletenicama
u sebi
sa cvijetom bijelim.
Avtor: Mila Vlašić Gvozdić
NA LIVADI MOGA
DJETINJSTVA
na livadi moga djetinjstva
nižem vjernost
cvijetić sa cvjetićem
plavi cvjetić
spomenak
Na livadi moga djetinjstva
niže dobrotu
cvjetić sa cvjetićem
bijeli cvjetić
krasuljak
vijenac oko glave
Na livadi moga djetinjstva
nanizah stručak ljubavi
Avtor: Mila Vlašić Gvozdić
CRVENE OGRLICE
Šipci raspukli
šepurci zaljubljeni
krši sprženi.
Na brdu zvizdan
ozarena kupina
u podne legla.
Ognijezdiše se
po brdu hercegovskom
sami merdžani.
Upih ljepotu
u djetinjstvu svome
u svijet ponesoh.
Avtor:
Mila Vlašić Gvozdić
MASLINA U LEDINI
U ledini je ostala
lipotica, maslina stara.
Kupina se uz nju penje
juta drača oko nje sve
zapošešala.
Več odavno težakova vridna ruka
na maslini nije bila,
za uvik se umirila.
To sveto drivo, maslina stara,
ka za dešpet jutoj drači i ledini
obilan je rod donila.
U ogradi zapuštena,
na zid se naslonila,
obresila, razcvitala dama stara
još se ne da.
Odoliva jutoj drači i ledini
grivota je i sramota
da se duši u kušini
i umire u ledini.
Avtor: Stipe Cvitan
član HD Istra-Piran
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 23
POROČILO ZA LETO 2009
Tekst; HKMDL
Zveza Hrvaških društev nam je letos nakazala 2.252,00 €.
Pridobili smo sredstva od Ministrstva za kulturo in sicer za projekte: tiskanje časopisa »Pušlek« 2.000,00 €
in 500,00 € za »Otroški bazar«.
Prvič smo to leto dobili od RS nakazilo iz proračuna od DOHODNINE s strani članov, ki so se odločile da del
svoje plačane dohodnine namenijo namesto republiki SLO, hrvaškem kulturnem društvu Međimurje. Ta
nakazila smo prejemali v treh zaporednih mesecih junij, julij in avgust. Skupaj smo prejeli 508,75 €.
Naprošamo vse člane, ki nam do sedaj niso namenili del svoje dohodnine, naj se za to odločijo, saj to ih nič
ne stane. Potrebno je le izpolniti priložen listek in ga posredovati na svojo davčno izpostavo.
Isto tako, smo prejeli donacije denarni priliv na TRR društva od podjetij:
1. Energoplan d.d.,
2. Stins d.o.o.
3. Cestno podjetje Ljubljana
4. Austrochem d.o.o.
5. Janez Perpar, s.p.
6. Lužar Janko, s.p.
7. Silveco d.o.o.
8. Šiviljstvo Anka Pavelić, s.p.
9. Geograd d.o.o. Ljubljana
10. Eurolux d.o.o. Ljubljana
11. MKE d.o.o. Domžale
12. Fučko Jelka
13. GREP d.o.o.
V blagajno so nam prispevali:
1. Brkić Ante
2. Čistilni servis Lekić
3. Dekor d.o.o. Franjo Kovačević
4. Kovačević Marko
5. Ivan Car
Seveda to so le letošnje donacije in to denarne, ki seveda niso zadnje, saj po pikniku za donatorje je
padlo veliko obljub.
Na TRR je bilo od 01.01.2009 do 03.12.2009 plačano članarin za 45 članov + 13 družinskih članarin, kar
znaša skupaj 1.130,00 €. Po blagajni je plačalo članarino 97 članov + 6 družinskih, kar znaša skupaj
1.665,00 €. Torej je vsega skupaj plačalo članarino za 141 posameznikov + 19 družin. Če računamo, da so 4
članske družine je plačana članarina za 217 članov v skupnem znesku 2.780,00 €. S članarino bi recimo
lahko pokrili le 4 mesečno najemnino prostorov+ tekoči stroški.
Donatori HKDML. za »Međimursku noć«
1.Pavlic Ivan, 2.Picerija »BOLERO« Logatec, 3.Mirić Josip, 4.Dominik Ivan, 5.Truden Ana, 6.Kazolini Saškenka,
7.Podvez Marija i Ivan, 8.Nestić Valent, 9.Leskovar Ivan, 10.Šantl Ivan, 11.Fleten Antun, 12.Lajtman Aleksa
Vesna, 13.Lilek Jože, 14.David Vera, 15.Matulin Vanda, 16.Halić Matija i Emilija, 17.Ovnik Aljoša i Nada, 18.Njari
Branko, 19.Mesarić Štefica, 20.«STINS« d.o.o., 21.«GEOINVEST« d.o.o., 22.Ručman Marko, 23.Kalšan Danica,
24.Plavša Matija, 25.«SLIKOPLESKARSTVO« Goran Jurišić, 26.«PARKETARSTVO« Ivan Tkalčić, 27.Kuzmijak
Mira, 28.«MODNO ŠIVILJSTVO« Anka Pavelić, 29.Vurušić Vesna, 30.Kovačić Emil , Slavica i Damir, 31.Frizerstvo
»MALI«, 32.Kaposić Katica i Blaž, 33.Kos Slavica, 34.Založba »GV«, 35.«MEDEX« d.d. Lj., 36.Goričanec Matija i
Dušica, 37.«ŠUMI« d.o.o Lj., 38.«ŽITO« d.d. Lj., 39.«PIKAT« d.o.o.. Trzin, 47.«KOH« d.o.o. Trzin,
48.«MOBITEL« d.d. Lj., 49.Zrna Štefka, 50.«ENERGOPLAN« d.d. Lj., 51.Car Ivan, 52.«EP INVEST« Lj.,
53.«ZIDARSTVO« Suljkanović, 54.Sraka Zlatko, 55.Magaš Ana i Franjo, 56.«VIGOS« d.o.o. Darinka Vignjević,
57.Begolić Vika, 57.Brodar Janko, 58.Cmager Marija i Branko, 59.Horvat Damjana, 60.Lapić Goran, 61.Lončarić
Andreja i Josip, 62.Kovačić Valerija i Srečko, 63.Kovačić Rudolf, 64.«CPL« d.d. Ljubljana, 65.»Avto Šola Ježica«
Ljubljana, 66.Vzajemni Sklad »TRIGLAV DZU« Ljubljana, 67.«PROBANKA« d.d. Ljubljana, 68.«GLAVICA« d.o.o.
Ljubljana, 69.Plačko Dragica i Zlatko, 70.Andrašec Katarina i Vlado, 71.Čižmešija Zlatko, 72.Gostilna »POD
GOLOVCEM« Vera Erić, 73.Šubaša Ivan i Vera, 74.Volavšek Marija i Janez, 75.Novak Slava, 76.Fučko Jelka
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 24
ZABILJEŽENO FOTOAPARATOM
Foto: Arhiv HKDML
Milan Pavelić poziva goste na tombolu Mamica izčitava pjesmaricu
Međimurska noč Druženje u Maloj Subotici
Ugođaj Međimurske noči Ivo nikad sam
Posjetitelji likovne svečanosti
Milan s prijateljima
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 25
DRUGI O NAMA
Tekst; Odobreno i preuzeto iz Međimurskih novina br.744
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 26
KUHINJA U MEĐIMURJU, POVIJEST I ZANIMLJIVOST
U cijelosti preuzeto iz
Međimurskih novina
Međimurska kuhinja, gastronomija
Kuhinja u Međimurju karakteristična je po mnogim jednostavnim, ukusnim
jelima. Juhe su krepke i često temeljene na mlijeku i mesu (pretepena
juha) ali i s mnoštvom povrća ( krastavci, mahune, grah, grašak, i grah s
kiselim zeljem zimi, grah s ječmom, kaša...). Obilje je jela od tjestenine
(žljičnjaci), mliječnih proizvoda uglavnom od kravljeg mlijeka ( sir s vrhnjem, turoši), a mnoga su s od povrća
(graha, krumpira, kupusa...). Od mesnih jela najpoznatije je meso iz tiblice (svinjsko dimljeno meso zaliveno u
masti), ali i mnogobrojni specijaliteti od peradi i divljači. Salate su najčešće začinjene crnim bučinim uljem
ili rjeđe svinjskom mašću, a najčešće su sezonske (svježi krastavci s kiselim vrhnjem i češnjakom, zelena
salata, salata od rajčica, paprike i luka, krumpira i luka...). Zimnica se još uvijek pripravlja na tradicionalni
način (kiseli kupus, krastavci kuhani u octu, kisele paprike, cikla, kao i slatka jela - džem od šljiva, kompoti
od voća...). Kruh se peče od kukuruza, raži, ječma ili mješavina tih sastojaka, a poslužuje se uz gotovo sva
jela. Kolači su najčešće veoma jednostavni (kukuružnjača - od kukuruza; zlevanka, krapci s tikvama, štrukli s
zeljem ili sirom, orahnjača, makovnjača...).Diljem cijelog Međimurja velik je broj ugostiteljskih objekata
gdje se mogu probati jela tradicionalne, hrvatske ili internacionalne kuhinje, popričati uz šalicu kave ili se
zabaviti u nekom od disco klubova, igračnici ili noćnim klubovima.
Vina u Međimurju
Međimurje je po nasadima vinove loze jedna od najbogatijih i ponajboljih
podregija u Hrvatskoj. Područje Gornjeg Međimurja urešeno je
vinogradima s kvalitetnim autohtonim i vrsnim svjetskim, pretežito bijelim
kultivarima: kraljevina, moslavec, graševina bijela, muškat žuti, rizling
ranjski, pinot bijeli, pinot sivi, suvignon, traminac i drugim. Vina s ovog
područja su srednje jaka, sa skladnim ukupnim kiselinama, s izraženim
sortnim mirisom i bojom. U boljim godinama, kada je obilje sunca ali i jakih
mrazeva proizvode se i predikatna vina kasnih i ledenih berbi što međimurske vinogradare uvrštava među
najvrsnije vinare. Četrdesetak vinogradara proizvodi vrhunska vina s geografskim porijeklom koja su
mnogostruko nagrađivana u Hrvatskoj ali i inozemstvu. Na vinskoj cesti koja vijuga brežuljcima Gornjeg
Međimurja nalazi se desetak odlično uređenih kleti, vinotoča i vinskih kuća u kojima se može individualno ili
organizirano uživati u degustacijama vrhunskih vina i lokalnih gastronomskih specijaliteta. Svakog proljeća
udruga vinogradara i vinara "Hortus Croatiae" organizira vinske svečanosti i dane otvorenih podruma
nazvane "Urbanovo" po zaštitniku vinogradara Svetom Urbanu. Tko jednom posjeti međimursku vinsku cestu
uvjeriti će se u istinsku gostoljubivost i susretljivost njegovih vinara i vinogradara, kvalitetu vina kao i u
ljepotu vinskog krajolika.
Povijest i zanimljivosti
Upravna zgrada posjeda grofa Feštetića (lokacija: Stara bolnica)
Zgrada je nastala u razdoblju historicizma oponašanjem romaničke
arhitekture. Od 1923. godine ovdje službeno djeluje Gradska
bolnica.U početku je ovaj objekt sačinjavao gospodarsku cjelinu
Tvornicom šećera grofa Juraja Feštetića (1815. – 1883.), koja je od
1855. do 1858. godine djelovala u preuređenom Starom gradu.
Trgovački-kasino Izgrađen je trgovačkim kapitalom 1903. godine u
stilu mađarske secesije kao mjesto okupljanja građanstva, novoga
društvenog sloja u Međimurju.Izgrađena je prema projektu
mađarskog arhitekta Ödöna Horvatha, narudžba čakovečkog
odvjetnika Rudlofa Wollaka, za potrebe Čakovečkog udruženja
trgovaca. Osim prostorije za kartanje i ostale društvene igre, u
zgradi su se nalazile posebna odaja za dame, soba za čitanje i
prostorija za ples. Tijekom dva desetljeća, 1966. – 1986., dio zdanja
bio je namijenjen knjižnici i čitaonici. Od završetka Drugog svjetskog
rata do danas zgrada je poznata kao sjedište sindikata
Branko sa kčerkom
Branko sa kčerkom
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje Ljubljana
PUŠLEK 27
NA PRILOČKOM KOLINJU 2009
Tekst; Ž. Drljić
Foto: D. Lesar
Preuzeto iz Međimurskih novina kao međimurska zanimljivost, Datum izdanja: Utorak, 17. Studeni
2009
Ovogodišnja, inače tradicionalna, manifestacija Priločko kolinje održana je u organizaciji caffe bara Kapljica
i preloške Turističke zajednice (točnije Ivana Gradečaka), a da su organizatori dali sve od sebe svjedoči
činjenica da se brojni posjetitelji nisu počeli razilaziti do kasnih poslijepodnevnih sati. Mnoge udruge,
obiteljska - poljoprivredna gospodarstva i pojedinci uključili su se u manifestaciju te prikazali starinske
običaje, ali i međimurske kulinarske specijalitete. Pametno osmišljena koncepcija zabavnog programa, uz
dobar zalogaj i kapljicu u Kapljici, učinila je svoje - vrijeme je letjelo. Dobro je što su u goste kolegama iz
TZ-a Preloga stigli predstavnici Turističke zajednice Međimurja i Čakovca jer se imalo što vidjeti i naučiti.
“Prijestolnica” Međimurja je, za razliku od malog Preloga, veći dio godine u turističko-zabavnom smislu -
mrtva. A ljudima tako malo treba... U programu koji je tehnički i glazbeno podržao Studio M iz D. Kraljevca
nastupile su članice zbora Udruge umirovljenika Prelog, djeca Dječjeg vrtića Fijolica, Jelena Šengulja, Teta
Liza, Đuka Čaić, Sinovi Međimurja, Zvonimir Dravec, Đura z Međimurja, Željko Sokač, bandisti i drugi. Đura
z Međimurja posjetiteljima je ispričao zakaj njegova Mara nije došla na Priločko kolinje: Rekel sam joj - kaj
buš Mara išla z menom - onda bu to dupli strošek, a polovična zabava.
I jelovnik je bio bogat i autohton: od sekelji gulaša, preko tenfanja, kotlovine, gulaša, do cvirki, pečenica i
čurki. Sve specijalitete na kraju je začinio Mirko Švenda-Žiga podigavši atmosferu do usijanja.
Svinjske finote, riblji paprikaš i srneći gulaš
Listek Hrvatskog kulturnog društva Međimurje-Ljubljana
PUŠLEK 28
PODSJEČAMO VAS, AKO NISTE ZNALI...
Dani Zrinskih u Szigetvaru
Završna svečanost Dana Zrinskih, koji su se
ove godine u mađarskom gradu Szigetvaru
održavali u prigodi 443. obljetnice Sigetske
bitke, održana je u nedjelju 6. rujna 2009.
godine, a po šesti put kao glavni sudionik
programa nazočila je i Zrinska garda Čakovec.
Spomen je to na 7. rujna 1566., kada se nakon
jednomjesečne opsade osmanlija u navali na
srednju Europu hrvatski ban, vojskovođa i
kapetan Szigeta Nikola Šubić Zrinski odlučio
za proboj iz utvrde u kojem je junački poginuo
zajedno sa svojim vojnicima, većinom iz
Hrvatske.
Na trgu pred gradskim Centrom za kulturom
otkriven je velik spomenik Nikoli Zrinskom
Sigetskom, rad akademskog kipara Mihaela Štebiha iz Čakovca, ujedno predsjednika
Zrinske garde.
Na samu obljetnicu Sigetske bitke, 7. rujna, komemoracija je održana u Šenkovcu kod
Čakovca, gdje su u mauzoleju Zrinskih kod kapele svete Jelene uz nekadašnji pavlinski
samostan bili pokopani ostaci Nikole Zrinskog Sigetskog, koji više nisu sačuvani.
Zrinska garda položila je vijenac i kod spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom u Čakovcu,
koji je podignut prošle godine u prigodi 500. obljetnice rođenja tog hrvatskog velikana.
Autor je i tog spomenika Mihael Štebih, akademski kipar
Spomenik Zrinskog u Szigetvaru