Lista objava i odnosi s javnošću... · ateistički. Ako se pod totalitarizmom podrazumijeva svaki...

17.04.2015

Izvješće medijskih objava

Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: [email protected], www.pressclip.hr

Muzeji Hrvatskog zagorja

1

17.4.2015 Jutarnji list Stranica/Termin: 11 Hrvatska

Naslov: 'Novcem EU dovest ćemo 30 tisuća novih turista'

Sadržaj: Muzej Hrvatskog zagorja ruši zgradu kina i ondje gradi Studio Galeriju A. Augustinčic

Autor: GORAN PENIC

Rubrika, Emisija: EU fondovi Žanr: izvješće Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GORANKA HORJAN, VLASTA KRKLEC,

16.4.2015 Hrvatski tjednik Stranica/Termin: 28 Hrvatska

Naslov: Vječni titoizam

Sadržaj: Zašto je zapravo vječne titoiste- dr. IvuJosipovića, Zorama Pusića, Velimira Viskovića, Stavka Goldsteina i brojne znane i neznane antifašističke ligaše- preplavila užasna politička moralna i egzistencijalna panika nakon odvoza bijele mramorne biste J. B. Tita s Pantovčak

Autor: SLAVEN LETICA

Rubrika, Emisija: analiza Žanr: izvješće Naklada: 9.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, ICOM

16.4.2015 www.croportal.net Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Prvomajski vikend u znaku 13. Tabor FilmFestivala

Sadržaj: Premijerni domaći naslovi, portugalska kinematografija i još puno filmskih događanja dočekat će posjetitelje trinaestog izdanja Tabor film festivala – međunarodnog festivala kratkometražnog filma koji će od četvrtka 30. travnja do subote 2. svibnja po trinaesti put

Autor:

Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:

Ključne riječi: DVOR VELIKI TABOR

16.4.2015 www.h-alter.org Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Uskoro počinje Trinaesti Tabor film festival – međunarodni festival kratkometražnog filma

Sadržaj: Trinaesti Tabor film festival – međunarodni festival kratkometražnog filma održat će se od 30. travnja do 2. svibnja u dvorcu Veliki Tabor, u Desiniću.

Autor:



16.4.2015 www.monitor.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Trinaesto izdanje Tabor film festivala

Sadržaj: Trinaesto izdanje Tabor film festivala održat će se od 30. travnja do 2. svibnja, na starom mjestu, u dvorcu Veliki Tabor u Zagorju. U domaćoj konkurenciji festival donosi dvije svjetske premijere: prvi igrani film Gorana Ribarića 'Na vodi', te dokumentarac 'Bolest' Vlatke Vorkapić.

Autor:



16.4.2015 www.monitor.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Tabor film festival - dolaze prvi film Gorana Ribarića i novi Vlatke Vorkapić

Sadržaj: Trinaesto izdanje Tabor film festivala održat će se od 30. travnja do 2. svibnja, na starom mjestu, u dvorcu Veliki Tabor u Zagorju. U domaćoj konkurenciji festival donosi dvije svjetske premijere: prvi igran film Gorana Ribarića 'Na vodi', te dokumentarac 'Bolest' Vlatke Vorkapić.

Autor:




Lista objava

www.pressclip.si

www.pressclip.hr

2

16.4.2015 www.mreza.tv Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Bugarski predsjednik u Krapini

Sadržaj: Predsjednik Republike Bugarske Rosen Plevneliev posjetio je i obišao Muzej krapinskih neandertalaca gdje su ga dočekali župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurević i ravnateljica Muzeja hrvatskog zagor

Autor:


Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, VLASTA KRKLEC, MUZEJ STARO SELO KUMROVEC,

16.4.2015 www.tportal.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Prvomajski vikend u znaku 13. Tabor Film Festivala

Sadržaj: Premijerni domaći naslovi, portugalska kinematografija i još puno filmskih događanja dočekat će posjetitelje trinaestog izdanja Tabor film festivala – međunarodnog festivala kratkometražnog filma koji će od četvrtka 30. travnja do subote 2. svibnja p

Autor:



17.4.2015 www.dnevno.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Rođen hrvatski slikar Oton Iveković – vlasnik dvorca Velikog Tabora – 1869.

Sadržaj: Znameniti dvorac Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju kupio je Oton Iveković na licitaciji. U njemu je zatim stanovao niz godina, sve dok se nije preselio u rodni Klanjec.

Autor: dnevno



17.4.2015 www.journal.hr Stranica/Termin: Hrvatska

Naslov: Za filmoljupce željne posebnog iskustva

Sadržaj: Prvomajski vikend u Zagorju u znaku je održavanja Tabor film festivala – međunarodnog festivala kratkometražnog filma, koji će od četvrtka, 30.

Autor: Journal



www.pressclip.si

www.pressclip.hr

17.4.2015 Stranica/Termi 11

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: EU fondovi Žanr:

Površina/Trajanje: 851,38 Naklada: 55.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, GORANKA HORJAN, VLASTA KRKLEC,


Uzeli 21, 7 milijuna kunaNovac smo dobili za gradnju Studija Galerije Antuna

Augustinčića u Klanjcu. Projekt se sastoji od

rušenjastare zgrade kina i gradnje nove u koju ćese smjestiti svi odljevi poznatog kipara.

Što smo naučili?Najhitnije od svega jest pripremiti projektnu dokumentaciju

i napisati dobar projekt. Bitnaje i upornostjer mnogi nisu vjerovali da ćemo povući toliki novac,ati mi smo bili odlučni i uspjeli smo. Također, važna jei uključenost svih sudionika, sinergija bez koje ovo nebi bilo moguće. Bitno je predavati kvartalna izvješćana vrijeme.

multimedijalna dvorana.- Ta je zgrada ruglo grada i

u njoj su bili smješteni Augustinčićevi

odljevi koji se sada

restauriraju jer su bili u neadekatnom

prostoru. Galerijaostaje u ovom obliku, ali će sada

u blizini biti ova prekrasnazgrada koja će biti korisna i

muzejskim djelatnicima, ali ilokalnom stanovništvu - kažeVlasta Krklec, voditeljica projekta

i ravnateljica Muzeja Hrvatskog

zagorja.Centar grada dobit će novu

vizuru, a Klanjec će obogatitisvoju kulturnoturističku ponudu.

Uz postojeću Galeriju,Franjevački samostan i Kul¬

turni centar, kao i restauriranesarkofage obitelji Erdođy, teblizinu Starog sela Kumroveci toplica, ovaj gradić sada će

pokušati privući turiste, od čega

bi najveću korist moglaimati lokalna zajednica.

Nova radna mjestaMogli bi se otvoriti brojni ugostiteljski

sadržaji te povećatismještajni kapaciteti.

Sada Galeriju posjeti oko6000 ljudi godišnje, a gradskevlasti se nadaju da će ovaj novi

objekt privući oko 30. 000posjetitelja.

Ponosni smo što se ovodogađa kod nas - razvukao se

Pripreme za ovaj projekt, kažeBrlek, trajale su skoro dvije godine.

Na oblikovanju projektaradila je Goranka Horjan, muzejska

savjetnica Muzeja Hrvatskog

zagorja, uz pomoć Božidara

Pejkovića, voditelja Galerije

Antuna Augustinčića, teBrune Kovačića, tajnika Muzeja

Hrvatskog zagorja. U izradisu sudjelovali svi stručnjaciGalerije i Muzeja, a sam projekt

napisali su djelatnici Zagorske

razvojne agencije(Zara). Od 144 prijavljena projekta,

odabrano ih je samo 15,

među njima i ovaj.- Kad smo krenuli, mnogi

sunas s čuđenjem gledali i bilisu sumnjičavi da bi mogli

dobiti novac. Međutim, mismo bili uporni, napravili smoodličan projekt i to za naspredstavlja veliki uspjeh - kaže

gradonačelnik.Posebnost novog budućeg

Studija je i ta što će biti u potpunosti

prilagođen osobamas invaliditetom, a tamo će se

održavati i taktilne radioniceza slijepe i slabovidne.

I djeca će se zadovoljiti interaktivnim

radionicama.- Idemo ukorak s europskim

trendovima. Već sadastanovništvo uživa u benefitima

jer su na gradnji zaposlenelokalne tvrtke, poslije će se

zaposliti i novi djelatnici uStudiju, a otvaramo i prostorza razvoj kulturnog turizma -

pojašnjava Krklec.Naime, Muzej krapinskog

neandertalca već privlači turiste

iz dalekih krajeva, poputJapana, Koreje, Rusije. Staroselo Kumrovec godišnje posjeti

50. 000 ljudi.

NATIVE ADSTUDIO Ovi članci napravljeni su u produkciji Native Ad Studija EPH u suradnji s Ministarstvom

regionalnoga razvoja i fondova EU, u skladu s profesionalnim standardimajutarnjeg lista

wm

'Novcem EU dovest ćemo30 tisućanovih turista'

Muzej Hrvatskog zagorja ruši zgradu kina iondje gradi Studio Galeriju A. AugustinčicPISE GORAN PENIC

osmijeh gradonačelnikuKlanjca Zlatku Brleku. - Gradse rješava ruševine, a dobivanovi kulturni i turistički sadržaj.

Nadamo se da ćemo dobiti

i nova radna mjesta - dodaje.

GradićKlanjec u Hrvatskom

zagorju, s

malo više od 3000stanovnika, za

projekt gradnje Studija GalerijeAntuna Augustinčića iz

Fonda za regionalni razvoj Europske

unije prošle je godinepovukao čak20, 3 milijuna kuna.

To je gotovo 2, 5 puta većiiznos nego što je težak cijeligradski proračun.

U rujnu 2014. Muzeji Hrvatskog

zagorja kao nositelj projekta

te Grad kao partner s Ministarstvom

regionalnog razvoja

i fondova Europske unijete Središnjom agencijom za

financiranje i ugovaranje programa

i projekata EU potpisalisu ugovor i u roku od dvije

godine zgrada novog Studijamora biti dovršena i spremnaza prve posjetitelje.

Sadaje to rugloCijeli projekt vrijedan je 21, 7

milijuna kuna, a EU daje čak93, 5 posto sredstava u okviruoperativnog programa "Regionalna

konkuretnost 2007. -

2013. za "Shemu dodjele bespovratnih

sredstava za poslovnuinfrastrukturu" Projekt

se sastoji od toga da će se stara

zgrada nekadašnjeg kina ucentru grada srušiti, a na tommjestu sagradit će se nova,moderna infrastruktura odoko 1200 četvornih metara.Prema idejnom rješenju arhitektonskog

studija AG Matasiz Zagreba, u ovom će prostoru

biti zatvoreni i otvorenimuzejski depo u koji će se

smjestiti odljevi jednog odnajznačajnijih hrvatskih kipara

20. stoljeća. U novi objektsmjestit će se i restauratorska,stolarska i fotografska radionica,

dvije dvorane za izložbe,

digitalni katalog i arhiv te

Taktilne radionice

3

'Novcem EU dovest ćemo 30 tisuća novih turista'

GORAN PENIC

izvješće

Jutarnji list

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=e71c9cd6-a687-4d8a-bd75-36e299646654363846163

16.4.2015 Stranica/Termi 28

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: analiza Žanr:

Površina/Trajanje: 6.246,29 Naklada: 9.000,00

Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, ICOM

ANALIZA

Vječni titoizam

Piše: dr. SLAVEN LETICA

rije točno 20 godina slaPvni

talijanski pisacUmberto Eco napisao je idanas vrlo aktualni esej'Vječni fašizam'

(UrFascism,

New YorkReview ofBooks, 22 June

1995, pp. 1215. u kojemu opisujeosobne, dječačke, predodžbe i iskustvas talijanskim fašistima i fašizmom, ali iiznosi cjelovitu teoriju o sličnostima irazlikama između fašizma, nacizma,

falangizma, staljinizma i drugih lijevihi desnih totalitarnih i zločinačkihpokreta i poredaka XX. stoljeća.Esej započinje ovim ispovjednimodlomkom: 'Kada sam imao deset

Zašto je zapravo vječne titoiste - dr. IvuJosipovića,Zorama Pusića, Velimira Viskovića, Stavka

Goldsteina i brojne znane i neznane antifašističke

ligaše - preplavila užasna političkamoralna i egzistencijalna panika nakon odvoza

bijele mramorne biste J. B. Tita s Pantovčaka

godina, 1942. osvojio sam prvu regionalnu

nagradu na Ludi Juvenilesu(natjecanje mladih): dobrovoljnom iobvezujućem natjecanju mladih talijanskih

fašista, što će reći svakog mladog

Talijana. Retorički sam vješto elaborirao

temu 'Trebamo li umrijeti zaslavu Mussolinija i besmrtnost ItalijeOdgovorio sam pozitivno. Bio sam

pametan dječak.U analitičkome dijelu eseja Eco kratkoopisuje i talijanski antifašistički pokretotpora, zapravo partizanski pokret,koji su tamošnji komunisti, kao ihrvatski i 'jugoslavenski' poslijeDrugoga svjetskog rata pokušali i

uspjeli politički privatizirati, proglašavajućise ekskluzivnim vođama, organizatorima

i jedinim borcima antifaši¬

stičkoga, partizanskog pokreta.

BITNE ODREDNICE'VJEČNOGA FAŠIZMA'

Eco vrlo precizno opisuje razlikeizmeđu Musollinijeva (talijanskoga)fašizma na jednoj strani i 'istinskihtotalitarizama' Hitlerova (njemačkoga)

nacizma i Staljinova (sovjetskoga)komunizma.Evo te usporedbe: 'Mein Kampf jeproglas/manifest cjelovitoga političkog

programa. Nacizam je sadržavao

rasističku teoriju o izabranosti arijevske

rase, precizne opise nakazne(degenerirane) umjetnosti (entarteteKunst), filozofiju volje za moći i filozofiju

nadčovjeka/Ubermenscha.

Uto je bio partizanski vojskovođvenski nacionalist, prepredeni i

HRVATSKI TJEDNIK 28 VERITAS VINCIT

4

Vječni titoizam

SLAVEN LETICA

izvješće

Hrvatski tjednik

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=62c7a5f0-ce03-4301-a1a9-ff051f728d5f207052590

16.4.2015 Hrvatski tjednik Stranica/Termi 28

Hrvatska

5

Mussolini promatra smotru mladih 'fašista' - ballila

Nacizam je bio striktno antikršćanski ineopoganski pokret, dok je StaljinovDiamat (službena inačica sovjetskogamarksizma) bio vulgarno materijalistički

i ateistički.Ako se pod totalitarizmom podrazumijeva

svaki režim koji svaki čin poje

filozofiju. Članak o fašizmu koji potpisuje

Mussolini, a koji je objavljen uenciklopediji Treccani, u osnovi jenadahnut Giovannijem Gentileem, izrcalio je kasnohegelijansko razmatranje

o apsolutnoj etičkoj državi, štoMussolini nikada nije realizirao.

dinca i pojedinca samoga podređujedržavi i njezinoj ideologiji, onda su inacizam i staljinizam bili istinskitotalitaristički režimi.Talijanski fašizam zasigurno je biodiktatura, ali u potpunosti nije biototalitarizam; ne zbog svoje blagostiveć zbog filozofijske slabosti svojeideologije. Nasuprot općem mišljenju,talijanski fašizam nije imao posebnu

Mussolini nije imao nikakvu filozofiju,imao je samo retoriku. Na početku

je bio borbeni ateist, a kasnije je ipakpotpisao konvenciju s Crkvom i tolerirao

biskupe koji su blagoslivljali fašističke

zastavice. U svojim ranijimantiklerikalnim godinama, govori, posvemu sudeći, ova legenda: jednom jezatražio od Boga da ga udari ravno ulice ukoliko postoji. Kasnije je

Mussolini često spominjao ime Božjeu govorima i nije mu smetalo da ganazivaju Čovjekom Providnosti.Nakon toga nam objašnjava zastojezapravo talijanski fašizam postaogeneričkim pojmomarhetipom za različite

oblike ljudožderskih totalitarnihpokreta koji su se javili 30ih godinaprošloga stoljeća: 'Talijanski fašizambio je prva desničarska diktatura kojaje zavladala jednom europskom zemljom,

a svi kasniji slični pokreti pronalazilisu neku vrstu arhetipa u

Mussolinijevu režimu. Talijanski jefašizam prvi zasnovao vojnu liturgiju i

folklor, pa čak i način odijevanja sa

svojim crnim košuljama, daleko utjecajniji

negoli će Armani, Benetton iliVersace ikada biti. Upravo u tridesetim

godinama pojavili su se fašističkirežimi, s Mosleyem (Oswald Mosley) u

Velikoj Britanij, pa u Latviji, Estoniji,Litvi, Poljskoj, Mađarskoj,Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj,Jugoslaviji, Španjolskoj, Portugalu,Norveškoj, čak i u Južnoj Americi.Upravo je talijanski fašizam uvjeriomnoge europske liberalne vođe danovi režim donosi zanimljivu socijalnureformu i da osigurava ugodnu revolucionarnu

alternativu komunističkojprijetnji.Preostali dio eseja Eco posvećujeobjašnjenju, po njegovu sudu, trajnihili vječnih karakteristika svakogatotalitarizma koji za njega uključuje i

onaj desni (nacistički, fašistički, falangistički,

ustaški, četnički) i lijevi (staljinistički,

maoistički, titoistički,polpotovski).

Evo tih karakteristika ili, ako vam jedraže, znakova - simptoma TOTALITARIZMA

po Ecu: 1. kult tradicije, 2.

odbacivanje modernizma, 3. nerazumnost/iracionalnost,

4. neslaganje kaoizdaja, 5. strah od razlike, 6. individualna

ili socijalna frustracija, 7. opse¬

ali i staljinistički satrap, jugoslaakijavelist

i sociocidni zločinac!



Hrvatska

6

ANALIZA

Etiketa komunistički diktator nije prikladna idostatna za određivanje oblika vladavine Josipa

Broza Tita u dugome razdoblju od 1945. do1980. Izrazi tiranin i tiranija bolje izražavajusrž titoizma od izraza diktator i diktatura

sija zavjerom, 8. osjećaj poniženjazbog (umišljene) moći neprijatelja, 9.

život je stalni rat, 10. prijezir prema(moralno, socijalno i fizički) slabijem,1 1 kult heroizma i herojska smrt, 12.

mačizam, 13. selektivni / kvalitativnipopulizam i 14. vječni fašizam govorinovogovorom.Začudo, među tih 14 vječnih karakteristika

fašizma, Eco je zaboravio navesti

najvažniju: kult osobnosti/ličnostitotalitarnoga vođe.Sve ovo napisao sam kako bih ukazaona tragikomičnu javnu i političkureakciju samozvanih hrvatskih antifašista

- o toj sam reakciji već kratkopisao u ovome tjedniku - na odlukupredsjednice Kolinde Grabar Kitarovićo preseljenju bijelomramornoga poprsja

Josipa Broza Tita iz državne politikeu - muzej i povijest.

Prestravljeni zbog moguće i potrebnepozitivnoznanstvene historiografskeanalize - pozitivne i negativneostavštine Josipa Broza Tita, ti susamozvani 'antifašisti' a zapravo vječni

titoisti i jugonostalgičari, simbolički

podigli još jedan zakašnjelopartizanskiustanak protiv svih i svakoga

tko se ne slaže s njihovim pogledimana hrvatsku povijest druge poloviceXX. stoljeća.

ZABLUDE I ISKUŠENJA'VJEČNIH TITOISTA'

Ojađeni i bijesni što je nova predsjednicaKGK za njih 'Najvećega sina

naših naroda i narodnosti' i 'Ljubičicubijelu' nazvala 'komunističkim diktatorom'

što je Tito po svim filozofijskim,

politologijskim i političkosociologijskim

mjerilima bio (masovne

zločine koje je naredio ili nadahnuozasad ostavimo po strani!), stotinjak

samozvanih 'antifašista' okupilose 21. ožujka 20 15. u zagrebačkojStarogradskoj vijećnici kako bi - 70godina nakon sloma nacizma i fašizma,

pa i ustaškoga poretka i NDH -osnovali Antifašističku ligu RepublikeHrvatske.Za 'maršala' te čudačke udruge izabralisu matematičara Zorana Pusica,

sina nekad davno mladoga sudca izdoba NDH Eugena Pusića kojega jepoglavnik Ante Pavelić 1944. godine

odlikovao za, pretpostavljamo, pre¬

dani rad i odanost ustaškoj 'pravnoj'državi. Eugen je tajnu o razlozimazbog kojih je primio to odličje, pretpostaviti

je ne bez razloga, odnio na onajsvijet. Skup je pozdravio, a zasad sene zna i je li postao članom ALRHa,bivši predsjednik dr. Ivo Josipović.Javnom objavom rata fantomskomehrvatskom fašizmu i fašistima XXI.stoljeća - metaforičkim 'ustaškim

gujama' u politici i medijima, ali ipredsjednici koja navodno ništa ne znai ne razumije pa je zbog toga njihovaheroja bez mane poslala u MuzejeHrvatskoga zagorja - Zoran Pusić i

njegovi 'antifašisti' objavili su zapravorat elementarnome političkom

razumu, snošljivosti i građanskomepluralizmu.Vraćajući se na Umberta Eca, mogukazati da su zloslutni simptomi i znacitoga - nazovimo ga - VJEČNOGATITOIZMA, odnosno lažnoga 'antifašizma'

srodni onima koje je Econaveo za desne totalitarizme, fašizami nacizam: 1 kult ličnosti Josipa BrozaTita i utopijska iluzija o lažnomekomunističkom napretku i svijetloj,besklasnoj budućnosti, 2. mit o zlatnome

dobu Jugoslavije i njezinoga 'bratstva

i jedinstva' 3. vječna ateističkanesnošljivost prema vjeri i vjernicima,4. prijezir prema svakome oblikudomoljublja i nacionalizma, 5. plamte -ća mržnja prema svakoj 'desnici' 6.

duboka individualna ili socijalna frustracija

koja rađa bijes, 7. opsesija'desničarskom' i 'ustaškom' zavjerom,8. osjećaj poniženja zbog umišljenemoći neprijatelja unutrašnjih neprijatelja'

kapitalizma, Zapada), 9. shvaćanje

politike i umnoga stvaralaštva kaostalnoga rata, 10. prijezir prema(moralno, poduzetnički, socijalno ifizički) sposobnim i uspješnim ljudi¬

ma, 11. kult rada i radničke klase, 12.

izjednačavanje antifašizma i komunizma,13. selektivni / kvalitativni populizam

i 14. vječni titoizam govori apokaliptičkim

(utopijskim) novogovorom'ljudskih prava'Dakako, ovo što je Eco napisao o desnome

totalitarizmu vrijedi i za lijevitotalitarizam: 'Nije postojao samo

jedan nacizam. Ne možemo Francovhiperkatolički falangizam označiti kaonacizam jer je nacizam u biti poganski,

politeistički i antikršćanski. Nofašistička igra može se igrati namnogo načina, a naziv igre ne mijenjase. Pojam fašizma ovdje nije drukčijiod Wittgensteinova pojma igre. Igramože biti natjecateljska ili ne, možezahtijevati neke posebne vještine iline, može podrazumijevati novac, ali ine mora. Igre su različite aktivnostikoje pokazuju jednu istu 'obiteljskusličnost' kako kaže Wittgenstein.TITOIZAM je jedna od totalitarnih -boljševičkih, lenjinističkih, staljinističkih

i samoupravnih - IGARA.Zavodljivost te političke igre i ovisnost

brojnih hrvatskih političkih iumnih 'igrača' o njoj posljedica jeokolnosti što je TITOIZAM u nekimsvojim određenjima doista bio jedinstveni,

unikatni, totalitarni poredakkoji je uspio stvoriti privid o svojojsuperiornosti, posebnosti i neponovljivosti

zasnovanim na - povijest je touvjerljivo pokazala - utopijskim iluzijama:

jugoslavenstvo bratstvo i

jedinstvo nesvrstanost, vladavinaradničke klase (izravno ili posredstvom

njezine 'avangarde 'KPJ),

izgradnja besklasnoga društva i, najvažnije,

genijalnost, junaštvo i nepogrešivost

VELIKOGA VOĐE JosipaBroza Tita.Nakon što je svakome iole upućenome




Hrvatska

7

postalo bjelodano daje Tito bio nalogodavac

masovnih poratnih zločina inakon novih zločina počinjenih u imeTita i 'spasa' Jugoslavije u novim velikosrpskim

osvajačkim ratovima 90ih,

'vječni titoisti' pronalaze nove'argumente'

kojima pokušavaju branitisvoga junaka.Paradigmatski je u tom pogledu članak

poznatoga književnog kritičara,enciklopedista, pisca i javnoga umnikaVelimira Viskovića 'Da nije biloTita, ne bi bilo Hrvatske' Pozivajućise na davne osobne razgovore s dr.

Franjom Tuđmanom i uzimajućiTuđmana kao svoga jedinog, krunskog

svjedoka, Višković pokušavaTita prikazati kao mudroga, samozatajnog,

konspirativnoga hrvatskogdomoljuba koji je itekako zaslužan zastvaranje Republike Hrvatske: 'Da nijebilo njegove antifašističke borbe,Jugoslavija bi bila obnovljena kaomonarhija s jakim pročetničkim elementima

jer bi četnici i Izbjeglička vladabili prihvaćeni kao dio Savezničke koalicije,

a Hrvati bi bili podčinjeni kaonacistički kolaboracionisti!Kako sam osobno s dr. FranjomTuđmanom često, vrlo ozbiljno i dugo,razgovarao o Titu, 'hulji svih hulja'kako gaje nazivao, mogu kazati kakoje Tuđman - kao Zagorac, partizan,Titov najmlađi general, ali i političkisužanj koji je vjerovao MiroslavuKrleži kad mu je, nakon sastanka s

Titom u Beogradu, rekao da gaje Tito

poštedio dugogodišnje robije, a moždai spasio od smrti izjavom 'Tuđmanune pakovati' - na neki čudan načinpoštovao i volio Tita.Bez obzira na sve te sentimentalnerazloge Tita je Tuđman kao partizanabranio i zbog - samoga sebe. U tompogledu u pravu je povjesničar i diplomat

dr. Darko Bekić koji kaže kakoje Tuđman 'Tita držao pred sobom'kao svojevrsni obrambeni štit protivbrojnih i raznolikih Titovih mrziteljaosvetnika koji su u emigraciji idealizirali

i njegovali mit o NDH, a koji su injega, Tuđmana, smatrali nepoželjnim'Titovim/partizanskim generalom' napoložaju njihova voljenoga 'poglavnika'

Te 'vječne ustaše' neke sam iosobno upoznao, do kraja života nisumogle i ne mogu prihvatiti neospornuistinu da su ustaški pokret i, još i više,NDH bili zločinački, genocidni pokretii poretci.

Ipak, za razliku od Miroslava Krležekoji je zbog političkoga i životnogakonformizma do kraja života, kaobivši uvjereni marksist, pa i staljinist,živio i umro kao 'vječni titoist'Franjo Tuđman bio je vrlo skeptični ikritični titoist.Daje Krleža bio vječni titoist, moždanajbolje pokazuje prigodni nekrologšto gaje napisao povodom Titovesmrti pod naslovom „Za dugom kolonom

svojih mrtvih divizija ode Titopreko preko Romanije" Nekrologzapočinje ovim riječima: 'Kad je riječ

0 Titovoj smrti, treba reći da nematakve posmrtne počasti koja bi znalaodraziti simbolično značenje njegovepojave među nama. Bio je sretančovjek. Ni jednog trenutka nije posumnjao

u svoje ideale, a ostvario ih jeviše od svega o čemu su pokoljenjanaših pjesnika, političara, vladara ivojskovođa maštala vjekovima. Zadugom kolonom svojih mrtvih divizijaode Tito preko - preko Romanije. Odeon na daleke nedogledne poljanenarodne pjesme odakle kao da je i stigao.

Nije naš svijet toliko neuk te nebi umio razlikovati vulkansku slijepu isurovu stvarnost kojom smo okruženiod vlastitog toplog krova nad glavom.Da je taj naš krov Titovo djelo, to se

objasnilo svima, te nije bilo čovjekakoji u mislima nije probdio noći i noćiza njegove ljubljanske agonije.Tuđman je Tita uvijek smatrao neizlječivim

KOMUNISTOM I JUGOSLAVENSKIM

NACIONALISTOM koji,kako mije govorio: 'ipak nikada nijesasvim zaboravio daje bio i Hrvat'U tom pogledu nemalo je smiješnokad Velimir Visković (radi to redovito1 Slavko Goldstein) Tuđmana uzimakao krunskoga svjedoka za VLASTITE

prosudbe o Titu, Jugoslaviji iHrvatskoj.Vlastito viđenje opravdanosti pokretanja

antifašističkoga pokreta u Hrvata70 godina nakon poraza fašizma, nacizma

i njegovih derivata, pa i ustaštva ičetništva, u Drugome svjetskom ratu i25 godina nakon uspostave RepublikeHrvatske, osnivačima je iznio i bivšipredsjednik RH dr. Ivo Josipović:

'U

političkoj sam se praksi susreo s kritikama

zbog govora o antifašističkim vrijednostima

i prisutnosti 'ustaške gujeNa žalost, nisam bio u krivu jer nampovijest pokazuje da se fašističke idejepojavljuju periodično, uporno i tamogdje to ne bismo mogli očekivati.Svoje viđenje dvojne - ratne i poratne- povijesne uloge Josipa Broza Tita'ligaškim antifašistima' lapidarno jeiznio i nakladnik, pisac i politikantSlavko Goldstein, čija bi knjiga 'Tito'

(ima preko 1. 300 stranica i potpisujeju sa sinom dr. Ivom Goldsteinom)trebala biti tiskana prije 70. obljetnicepobjede nad fašizmom u nakladi'Profila' 'Tito bio najuspješniji vođaprotiv fašizma u Europi i više je



Hrvatska

8

ANALIZA

Krajnji domet Titove makijavelističke beskrupuloznosti

i ljudske bezosjećajnosti vidi se iz

njegove spremnosti na žrtvovanje bivše i u to _doba aktualne supruge. Nekoliko dana podolasku u Moskvu 24. kolovoza 1938. Tito

doznaje da su uhićene i optužene kao imperijalistički

špijuni njegova bivša suprugaPelagija Belousova (Polka) i tadašnja suprulga Lucija Bauer. Nakon toga saznanja Tito Ije 27. rujna 1938. Dimitrovu i Manuilskom i i i

napisao da se osjeća krivim što zbog nedoUM

statka budnosti nije zapazio izdajničke postupke

svojih supruga

nego bilo koji drugi europski državnikupravo on obilježio otpor premaHitleru. Takvoga poput Tita u tometrenutku nije bilo. No uz dužno poštovanje

prema Titu, moramo postaviti iodređene rezerve. Iako je najpoznatijičovjek koji je rođen u ovoj zemlji temu se pripisuju ogromne zasluge u

svjetskoj politici i povijesti, antifašizamdanas ne možemo braniti njegovimimenom. Ispravno je reći da je on

bio antifašisti četiri ratne godine ali ida je već 1945. zastupao staljinizamkoji je u suprotnosti s antifašističkimvrijednostima. Stoga je ispravno rećida mi ovdje okupljeni zastupamoantifašizam, a da Tita poštujemo.

KAKO JE MOGUĆEOBJEKTIVNO VRJEDNOVATI

TITA I NJEGOVONASLJEĐE

_ V:; IJedna od malih teorija koje su čestokoriste u medicinskoj sociologiji i prianalizama drugih vidova ne/normalnosti,

devijantnosti, naziva se 'teorijomoznačavanj a/etiketiranja'Teoriju etiketiranja 1960. osmislio jesociolog Howard Saul Becker u knjizi'Autsajderi' Outsiders a ona nas učitome da su predodžbe pojedinca premasamome sebi i odnosi drugih ljudiprema njemu u velikoj mjeri određenioznakom/etiketom koju kvalificirani'označivači' na njega 'nalijepe'Ako, primjerice, psihijatar etiketu'shizofrenija' prilijepi nekoj sasvimnormalnoj osobi, ona sama, a još iviše ljudi koji s njom dolaze u kontakt,

predočavat će i odnositi se premanjoj kao prema 'luđaku'Sličan se odnos uspostavlja i s osobama- živima i odavno mrtvima - kojese označuju kao, primjerice: 'antifašist'

ili 'neofašist' 'komunist' ili'demokrat' 'nacionalist' ili 'domoljub'

'zločinac' ili 'heroj' iopov/kriminal'ili 'pošten čovjek' 'zdrav

čovjek' ili 'smrtno bolestan čovjek''glupan' ili 'mudar čovjek' 'ugledniznanstvenik' ili 'bezveznjak/šarlatan''ekstremni desničar' ili 'konzervativac'

itd. itd.Iza ideologija 'bratstva i jedinstva' i'komunizma' skrivena velikosrpskapropaganda punih je pola stoljeća cijelihrvatski narod - eksplicitno ili implici¬

tno - etiketirala kao zločinački, genocidni,

služeći se jasenovačkim mitom o

milijun i više Srba, Židova, Roma iHrvata tamo navodno ubijenih.Vrsta i broj oznaka/etiketa koje se u

današnjoj hrvatskoj, 'regionalnoj' i

svjetskoj javnosti 'lijepe' na JosipaBroza Tita bitno se razlikuju kad su u

pitanju pojedincioznačivači, ali i obitelji

i društvene skupine koje imajurazličita iskustva s državnim i političkim

poretkom koji je Tito uspostavioi njime vladao 40ak godina.U doba dok je bio živ, svemoćan,ovjenčan titulom 'predsjednika SFRJbez ograničenja mandata'

(uUstavu

SFRJ iz 1974. trostrukoga 'narodnog

heroja' i nedodirljivoga komunističkogsvetca Josip Broz Tito bio je 'najveći

sin naših naroda i narodnosti''revolucionar' 'maršal' 'čuvar bratstva

i jedinstva' 'vođa radničkeklase' 'vođa nesvrstanih" 'vrhovnikomandant JNA' ali i 'vrhunski mačevalac'

'izvrstan pijanist' 'briljantnilovac' 'poliglot' itd.Kult njegove ličnosti bio je središnjatočka titoizma kao svjetovne vjerekoja je u različitim razdobljima nosilarazličite 'etikete' prijelazni period,socijalizam, radničko samoupravlja¬

nje, socijalističko samoupravljanje itd.Slom komunizma, krvavi raspad SFRJi stvaranje Republike Hrvatske kaodemokratske države republikanskogatipa, bitno su izmijenili državni, politički,

povijesni i društveni kontekst ukojemu je potrebno i moguće JosipaBroza Tita drukčije, razumnije, objektivno

'označavati/etiketirati'Kad su u pitanju Srbi i Srbija, zanimljivi

niz etiketa Titu je ne tako davnododijelio autor dokumentarnoobrazovne

serije, emitirane u 24 nastavka,'Tito: Crveno i crno' MićaMilošević. On Tita označuje mnoštvom

etiketa: 'gospodar drugeJugoslavije koji je Srbima dulje vladao

od cara Dušana, knjaza Miloša i

kralja Aleksandra' 'žovijalni diktator'

'komunistički heretik' 'sirotinjska

majka' 'magnat za jat set' 'opsjenar

ili protagonist epohe' 'nesalomljivipartizan' 'povjerenik Kominterne'

'prekaljeni revolucionar' 'crvenozlo' 'robijaš' 'pasionirani lovac''bonvivan' 'posljednji gigant ovogavijeka' i 'rođeni makijavelist'Za Tita između ostaloga kaže: 'Ništa u

njegovoj blizini nije bilo od malog formata:

ni sreća, ni nesreća, ni pravda,ni zanos, ni stvarnost.




Hrvatska

9

Jedna od brojnih poratnih parada s vođama revolucija Staljinom i Titom u

glavnim ulogama

U tekstu koji slijedi čitatelju ću ponuditiniz 'etiketa' kojima bi se, po

mome mišljenju, moglo pravilno označiti Josipa Broza Tita i titoizam.

KOMUNISTIČKII JUGOSLAVENSKI

PARTIZAN

Oko jedne činjenice postoji općasuglasnost: Tito je bio partizan!Međutim, nakon što se upotrijebi ta'etiketa' nastaju veliki problemi jer'vječni titoisti' inzistiraju na tezi kakosu pojmovi 'partizan' i 'partizanskipokret' istoznačni s izrazima 'antifašist'

i 'antifašistički pokret'Onoga časa kad je - tijekom predizborne

kampanje - Kolinda GrabarKitarović počela inzistirati na razliciizmeđu antifašizma i antifašističkogapokreta i komunizma i komunističkoga

pokreta, ona je zapravo postalalatentnom neprijatelj icom vječnihtitoista koji su joj nakon uklanjanjamramornoga poprsja njihova 'vrhovnoga

komandanta' iz Ureda PR čak'zabranili' pokroviteljstvo nad obilježavanjem

Dana antifašističke borbe,novoga državnog blagdana koji seslavi u spomen na osnivanje Prvoga

sisačkog partizanskog odreda u šumiBrezovica kod Siska, prve antihitlerovske

postrojbe u tadašnjoj okupiranojEuropi, 22. lipnja 1941.

Možda treba spomenuti da je i tajodred bio osnovan na dan kada jenapadom nacističke Njemačke naSSSR (vojna operacija Barbarossazapočela je upravo toga dana) prestaovrijediti Pakt o nenapadanju izmeđuNjemačke i Saveza SovjetskihSocijalističkih Republika (Pakt Hitler- Staljin) koji su 23.

kolovoza 1939. god. u Moskvi potpisaliVjačeslav Molotov i Joachim von

Ribbentrop.Partizanski ustanak u Hrvatskoj, kao ibivši 'Dan ustanka naroda Jugoslavije'- koji se slavio 7. srpnja kao spomenna ubojstvo dvojice žandara u srbijanskoj

Beloj Crkvi (nalog za njihovoubojstvo došao je od KPJ, a ubojica jebio bivši jugoslavenski narodni herojŽikica Jovanović Španac) - bili suizravna posljedica rata nacističkeNjemačke protiv 'bratskoga' SSSRa,

a ne, primjerice, napada Hitlera na

Kraljevinu Jugoslaviju u tzv.

Travanjskome ratu od 6. do 17.

travnja 1941.

Upravo zbog toga, kako ću kasnije i

dokazati, Josip Broz Tito nije biosamo i primarno antifašist, već i boljševik,

staljinist, jugoslavenski nacionalist,

masovni zločinac i bezobzirnimakijavelist koji nije dopustio nastanak

i opstanak antifašističkih pokretakoji bi imali demokratski, zapadnoeuropski

i nacionalni predznak.

KOMUNISTIČKIDIKTATOR

Etiketa 'diktator' (mogla je iskoristitii neku od istoznačnica i suznačnica:moćnik, silnik, samodržac, apsolutist,autokrat) za koju se u nizu javnih istupa

odlučila predsjednica KGK ne

govori nam mnogo, zapravo vrlomalo, o političkoj biografiji JosipaBroza Tita, prirodi poretka kojim jeupravljao i položaju nas, njegovihpodanika jer, povijesno promatrano,ta oznaka nije izvorno imalanegativni smisao.Naime, izvorno, u starom Rimu, latinski

pojmom 'diktator' (kao i grčkipojam srodnoga značenja 'tiranin'

nije imao negativno značenje koje imadanas, jer je označavao osobu -

velikodostojnika,

magistrata (magistratus),pretora, pa i konzula - kojemu je Senat

zbog neposredne ratne opasnosti ilidrugih razloga koji su bili pogubni zaprovinciju ili Carstvo tu titulu, i apsolutne

ovlasti koje su uz nju išle, dodjeljivao

na određeno vrijeme, najčešćena šest mjeseci ili godinu dana.

Imajući na umu upravo to izvornoznačenje pojma „diktator" uz trunčicuironije, prvoga hrvatskog predsjednikadr. Franju Tuđmana često sam nazivao„pokojni diktator" imajući na umučinjenicu da gaje prvi put za predsjednika

RH izabrao Hrvatski sabor uskladu s Ustavom RH koji mu jedavao velike, polupredsjedničke ilisuperpredsjeđničke, da ne kažemapsolutističke ovlasti, toliko važne uvremenu stalnih prijetnji JNA i Srbijevojnim udarom i ratom. Dakako, kasnije

je dr. Franjo Tuđman na izravnimizborima dobio puni demokratski legitimitet

i legalitet. Dakle Josip Broz Titone može se precizno odrediti pojmom'diktator' jer bi, u najmanju ruku, uzimenicu trebalo dodati i pridjev. Dakle:'komunistički diktator'Ta bi sintagma onda upućivala na pose¬



Hrvatska

10

ANALIZAban oblik diktature koji se doktrinarnonazivao 'diktaturom proletarijata' dokje u biti bila diktatura jednoga čovjeka(Josipa Broza Tita) i uske komunističkeklike koja mu je bila podređena, ali isvemoćna u okviru „socijalističkihrepublika" bivše države. Dakako, nioznaka/etiketa 'komunistički diktator'nije prikladna i dostatna za određivanje

oblika vladavine Josipa Broza Titau dugome razdoblju od 1945. do 1980.

KOMUNISTIČKITIRANIN/DESPOT

S obzirom na politički poredak kojemuje bio na čelu, kao apsolutni i doživotni,

pa i vječni (tome je služila borbenaparola

'I

poslije Tita Tito' i zavjetnapjesma 'Druže Tito, mi ti se kunemoda sa tvoga puta ne skrenemo. gospodar

i stil vladavine, izrazi 'tiranin' i

'tiranija' bolje izražavaju srž titoizmaod izraza 'diktator' i 'diktatura'Naime, tiranija ili despocija oblik jevladavine kod koje autokratski vladartiranindespot

ili uska skupina autokratskih

vlastodržacaoligarhadespotatiranaima apsolutnu moć i vlada u

skladu s vlastitim interesima i voljom:bez zakona ili uz zakone koji su mrtvaslova na papiru ili, kako je često govorio

Tito: 'Ne treba se držati zakonakao pijan plota'Prastare istočnjačke tiranije/despocije -

egipatske s faraonima, perzijske, bizantijske,

otomanske, kineske i ine -pretvarale

su vlastite tirane/despote u bogovei božanstva čije su riječi i odluke bile

iznad svakog zakona.'Titoizam' se u tom smislu može smatrati

nekom vrstom 'komunističke tiranije/despocije'

jer je Josip Broz Titotijekom višedecenijske vladavine stekaostatus nepogrešivog vizionara, genijalnog

državnika i besmrtnika čija je fizička

smrt izazvala masovnu histeriju,satkanu od osjećaja nenadoknadivogagubitka, beskrajne tuge, straha odbudućnosti i potpune izgubljenosti.Dakle teza po kojoj je JBT bio 'komunistički

tiranin/despot' znamo boljedefinira bit i stil njegove vladavine,nego ona o 'komunističkome diktatoru'

STALJINISTIČKI SATRAP

U traženju prikladnih oznakaetiketa

stičkoga društva.

MASOVNISOCIOCIDNI UBOJICA

za Josipa Broza Tita tijekom i, posebice,

neposredno nakon završetkaDrugoga svjetskog rata, nikako ne bitrebalo propustiti pomalo zaboravljenipojam 'satrap'

Satrap u staroperzijskoj državnoj tradiciji

označuje, prema BratoljubuKlaiću, 'punovlasnoga carskog namjesnika

u provinciji' te 'okrutnoga,samovoljnog i ohologa tiranina' koji jeokrutno i samovoljno vladao provincijama

koje su mu carskom voljomdodijeljene na milost i nemilost.U Staljinovu ili sovjetskome ideološkom,

ali i imperijalnome, 'carstvu'

Josip Broz Tito bio je - nazovimo gatako - Staljinov satrap zadužen zabivšu Jugoslaviju, Albaniju i

Bugarsku.Tu ulogu vjerno je i pokorno ispunjavao

tijekom i nakon Drugog svjetskograta, sve do Rezolucije Informbiroa(28. lipnja 1948. i razlaza, a zatim isukoba sa Staljinom.Brojni partizanskokomunistički zločini

počinjeni za vrijeme, potkraj inakon Drugog svjetskog rata, 'teorijsko'

su uporište i nadahnuće imali u'revolucionarnome teroru' i 'diktaturiproletarijata' i borbi protiv 'klasnih

neprijatelja' kao nužnoj pretpostavciizgradnje budućega sovjetskokomuni

Ako bismo željeli pronaći neku paradigmatsku

razliku između zločinačkenaravi desnih i lijevih totalitarnihpokreta i poredaka XX. stoljeća svedenih

na generičke pojmove 'fašizam' i

'komunizam/staljinizam' onda bismomogli kazati da su desni totalitarizmibili genocidni, a lijevi sociocidni.Kako moj čitatelj zasigurno zna dajegenocid najteži zločin protiv čovječnosti

(pokušaj potpunoga i djelomičnoguništenja neke nacionalne, etničke,

rasne ili vjerske skupine), dužansam ukratko objasniti u čemu se sastojisociocid.

Za razliku od genocida, sociocid neteži uništavanju ljudi po nacionalnoj,etničkoj, rasnoj ili vjerske skupini, već

zbog pripadnosti određenoj klasi, društvenoj,

kulturnoj ili socijalnoj skupini.Staljinistički sociocidi tamanili su svu'reakciju' i 'ostatke kapitalističkoga i

građanskoga društva' onemogućujućitime društvenu reprodukciju i razvoj:poduzetnički, ekonomski, znanstveni,umni, umjetnički.Lenjin i Staljin, a zatim i svi njihovi



Hrvatska

11

sljedbenicisatrapi, među koje pripadai Tito, izvršili su sociocid ubijajući iliprogoneći pripadnike različitih društvenih

skupina: kapitaliste, poduzetnike,

građansku inteligenciju, zagovornike

višestranačkog poretka, kulake,

'ostatke starog poretka' općenito.Time su počinili masovne zločinesociocida koji još uvijek nisu prepoznati

kao zločiniblizanci genocida i -etničkog/socijalnog čišćenja.Paradigmatičan je za Titove zločinesociocida masovni komunističkopartizanski

zločin, zapravo pokolj 53 istaknuta

građana grada Dubrovnika 1944.i 1945. na otočiću Daksi.Nakana vječnih titoista da spriječeistraživanja i javnu raspravu o komunističkopartizanskim

pojedinačnim imasovnim zločinima koji imaju karakter

sociocida jednostavno ne možeuspjeti jer su ključne institucijeEuropske unije, ali i Hrvatski saborusvojile brojne dokumente koji zahtijevaju

istraživanja i osudu genocidnihi sociocidnih zločina.Masovni sociocid u Hrvatskoj i bivšojJugoslaviji okončanje u ranim 50im

godinama nakon neuspješnoga projektaosnivanja seljačkih radnih zadruga i

velike gladi koja je zaprijetila zemlji.Oko još jedne 'etikete' kad je Tito u

pitanju ne bi trebalo biti nepotrebnihteorijskih i političkih sporova: Tito jebio je rođeni, 'prevejani' (prepredeni)i beskrupulozni makijavelist!

BEZOBZIRNI, PREPREDENI IZAVODLJIVI MAKIJAVELIST

Dakako, pod pojmom 'makijavelist'ovdje mislim na njegovo popularnoznanstveno

shvaćanje, a ne na izvornisadržaj rasprave 'Vladar' (NiccoloMachiavelli).Makijavelizam se u toj popularnoznanstvenoj

interpretaciji svodi naizreku 'Cilj opravdava sredstvo' a

polazi od pretpostavke da su ljudi,većina ljudi, po prirodi kukavice, sebičnjaci,

lažovi i nemoralni prevaranti.Dosljedno tome, pretendent na položajvladara i već ustoličeni vladar imapuno pravo koristiti se svim sredstvima

kako bi postigao cilj kojemu teži:može biti beskrupulozni nasilnik i tiranin,

podlac i potkazivač, manipulator ilukavac, laskavac i lažljivac, tiranin,pa i ubojica.Kao izvrsno plaćeni agent KominterneTito je učinio sve kako bi u dobaStaljinovih velikih čistki (započele su1934. a trajale su do njegove smrti)ostvario dva ključna cilja: preživjeti i

pasivno ili aktivno sudjelovati u procesu

likvidacije pretendenata na položaj

predsjednika Komunističke partijeJugoslavije.Srbijanski novinar Pero Simić, autorsedam knjiga o Titu, u knjizi 'Svetac i

magle' iznosi niz dokaza da je autorpotkazivačkoga pisma namijenjenomNKVDu i Komunističkoj partijiSSSRa 'Moj odnos s osobama koje suraskrinkane kao saboteri i neprijateljinaše partije Valter, tj. Tito. U tompismu koje je 'Valter' vlastoručnonapisao na ruskome jeziku 23. rujna1938. mjesec dana nakon dolaska uMoskvu, Tito negativno piše o sedamčlanova KPJ koji su u trenutku kad

piše pismo već bili, po naloguStaljina, ubijeni (Kamilo Horvatin,Đuro i Stjepan Cvijić, Ivan Gržetić,Milan Gorkić, Filip Filipović i AntunMavrak) i dvojici koja su u zatvoruiščekivala istu, smrtnu sudbinu (SimaMarković i Simo Miljuš). Kad ih jenekoliko mjeseci kasnije (u ožujku1939. piše Simić, Tito kojega jeStaljin za generalnog sekretara KPJimenovao 5. siječnja 1939. - isključioiz KPJ, revno obavijestivši o tomeKominternu, Marković i Miljuš strijeljani

su po kratkome postupku - 19.

travnja 1939. Istoga su dana strijeljanii drugi zatočeni članovi KPJ: KoštaNovaković, Vladimir Ćopić, AkipŠeremet, Jovan Mališić i RadomirVujović.Međutim, krajnji domet makijavelističke

beskrupuloznosti i ljudske bezosjećajnosti

Tita vidi se iz njegovespremnosti na žrtvovanje bivše i u todoba aktualne supruge. O tom bezočnom

makijavelizmu piše - citirajućiArkadija Vaksberga i njegovu knjiguHotel Lux' - Jasper Ridlev u svojojknjizi 'Tito' (hrvatski prijevod:Prometej, Zagreb, 2000.Nekoliko dana po dolasku u Moskvu,24. kolovoza 1938. Tito doznaje da suuhićene i optužene kao 'imperijalistički

špijuni' njegova bivša suprugaPelagija Belousova (Polka) i tadašnjasupruga Lucija Bauer. Nakon tog saznanja,

piše Ridley, pozivajući se naistraživanja Vaksberga Tito je 27.

rujna 1938. Dimitrovu i Manuilskomnapisao da se osjeća krivim što 'zbog

nedostatka budnosti nije primijetioizdajničke postupke svojih


16.4.2015 Stranica/Termi

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Žanr:

Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:


Premijerni domaći naslovi, portugalska kinematografija i još puno filmskih događanjadočekat će posjetitelje trinaestog izdanja Tabor film festivala – međunarodnog festivalakratkometražnog filma koji će od četvrtka 30. travnja do subote 2. svibnja po trinaesti putokupiti filmoljupce sa svih strana u najljepšem srednjovjekovnom hrvatskom dvorcu,Velikom Taboru

12

Prvomajski vikend u znaku 13. Tabor FilmFestivala

Internetsko izvješće

http://www.croportal.net/kultura/Prvomajski_vikend_u_znaku_13_Tabor_Film_Festivala-3456471

www.croportal.net


Hrvatska

Naslov:

Autor:


Površina/Trajanje: 1.247,40 Naklada:


Impressum Podržite Donatori Oglašavanje Kontakt RSS

Tweet

Uskoro počinje Trinaesti Tabor filmfestival međunarodni festivalkratkometražnog filma

14 13 Kultura Ispiši

Trinaesti Tabor film festivalmeđunarodni festival kratkometražnogfilma održat će se od 30. travnja do 2.svibnja u dvorcu Veliki Tabor uDesiniću.

Uz glavni program međunarodnu i domaću konkurenciju u kojoj se filmovi natječu u nekolikokategorija popratni filmski program ove godine donosi Fokus na Portugal. U izboru iz recentneportugalske filmske produkcije prikazat će se desetak filmova koji su osvojili nagrade na

poznatom Avanca film festivalu te će svojom kvalitetom i širokim spektrom tema zadovoljiti i

najistančanije filmske ukuse. Uz ovaj program ponovo ćemo gledati i najbolje filmove po izboruEuropske filmske akademije te program EUshorts.

U domaćoj konkurenciji 13. Tabor film festival donosi dvije svjetske premijere sa svojim novimigranim filmom Na vodi pričom o mladom paru Marti i Darku koji provode dan u vikendici pokrajjezera predstavit će se redatelj Goran Ribarić dok će redateljica Sonje i bika Vlatka Vorkapić na

ovogodišnjem Taboru premijerno prikazati svoj dokumentarac Bolest koji tematizira pitanje smrti i

naš odnos spram tog neminovnog gubitka. Premijerno u Hrvatskoj prikazat će se igrani film Vrag ugospođici Jonespriča o neobičnom odnosu između djeda i unuka u režiji Josipa Lukića a svojufestivalsku premijeru imat će i film Ivane RadošZurowski Ljubav na prvo silovanje.

Među domaćim naslovima naći će se i filmovi Igora Šeregija Nine Violić Tomislava ŠobanaSonje Tarokić Marka Meštrovića Anje Sušanj Tina Žanića Marka Turčinova LeeVidaković i mnogih drugih. O filmovima u domaćoj konkurenciji prosuđivat će prošlogodišnja

pobjednica redateljica filma Mrzim te Lana Kosovac kojoj će se u tročlanom ženskom žirijupridružiti selektorica Avanca Film Festivala Ana Castro te Sarah Skoric glavna urednica

flamanskog filmskog magazina Filmmagie

Bogat trodnevni program i ove godine donosi pregršt filmskih i glazbenih događanja među kojima će

se ponovo održati Sound&Vision i Noć filmaa glazbeni programi uz zalazak sunca dodatno će

obogatiti ovogodišnju festivalsku ponudu

POŠALJITE KOMENTAR

Molim registrirajte se ili prijavite za komentiranje.

POSLJEDNJE IZ RUBRIKA

Zašto je Hrvatska propustilaEXPO

Marina KelavaHrvatska

Güelcom Guiris Bye ByeBarcelona

Ana KuzmanićEuropa

Hillary Clinton nominacijaza vladaricu svijeta

Marijan VogrinecSvijet

Održiva budućnost zaTadžikistanMarina KelavaPlanet Zemlja

Uzroci i posljedice

Goran BožičevićLjudska prava

Žena iz naroda uništaMarijan VogrinecPolitika

Javni park na Kajzericu

Saša ŠimpragaKultura

Protiv šopinga podprozoromH.Š.Poslodavci

Ministarstvo kulture protivspajanja agencijaToni GabrićMediji

Registracija Prijava

Hrvatska Europa Svijet Kultura Planet Zemlja Ljudska prava Poslodavci Politika Mediji

EmailEmail

13

Uskoro počinje Trinaesti Tabor film festival – međunarodni festival kratkometražnog


http://h-alter.org/vijesti/uskoro-pocinje-trinaesti-tabor-film-festival-ndash-medjunarodni-festival-kratkometraznog-filma-

www.h-alter.org

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=811f62fe-f6b8-46b8-8eea-77aabd5eba0d871501417


Hrvatska

Naslov:

Autor:




Trinaesto izdanje Tabor film festivala održat će se od 30. travnja do 2. svibnja, na starommjestu, u dvorcu Veliki Tabor u Zagorju. U domaćoj konkurenciji festival donosi dvijesvjetske premijere: prvi igrani film Gorana Ribarića 'Na vodi', te dokumentarac 'Bolest'Vlatke Vorkapić. Tu su i hrvatske premijere 'Vrag u gospođici Jones' Josipa Lukića, te filmIvane Radoš-Zurowski 'Ljubav na prvo silovanje'. ' Monitor.hr

14

Trinaesto izdanje Tabor film festivala


http://www.monitor.hr/vijesti/trinaesto-izdanje-tabor-film-festivala/292825/

www.monitor.hr


Hrvatska

Naslov:

Autor:




Trinaesto izdanje Tabor film festivala održat će se od 30. travnja do 2. svibnja, na starommjestu, u dvorcu Veliki Tabor u Zagorju. U domaćoj konkurenciji festival donosi dvijesvjetske premijere: prvi igran film Gorana Ribarića 'Na vodi', te dokumentarac 'Bolest' VlatkeVorkapić. Tu su i hrvatske premijere 'Vrag u gospođici Jones' Josipa Lukića, te film IvaneRadoš-Zurowski 'Ljubav na prvo silovanje'. ' Monitor.hr

15

Tabor film festival - dolaze prvi film Gorana Ribarića i novi Vlatke Vorkapić


http://www.monitor.hr/vijesti/tabor-film-festival-dolaze-prvi-film-gorana-ribarica-i-novi-vlatke-vorkapic/292825/

www.monitor.hr


Hrvatska

Naslov:

Autor:



Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, VLASTA KRKLEC, MUZEJ STARO SELO

PRIJAVA REGISTRACIJA

Postaj na Facebook Tweetaj ovaj post Ovaj članak još nije ocijenjen

Potpisani ugovori s

udrugama

Road show Razvojne

agencije

Prekinuto kolektivnopregovaranje

Zagreb u Hrvatskoj

zajednici županija

Što donosi porezna

reforma

Održani Lipovljanski susreti

Bugarski predsjednik u KrapiniKategorija Regija Zagreb Vijesti VIJESTI Vijesti iz Hrvatske Vijesti iz regije Zagreb Objavljeno 16. travnja 2015.

Predsjednik Republike Bugarske Rosen Plevneliev posjetio je i obišao Muzej krapinskih neandertalacagdje su ga dočekali župan Krapinsko zagorske županije Željko Kolar gradonačelnik Grada KrapineZoran Gregurević i ravnateljica Muzeja hrvatskog zagorja Vlasta Krklec.

Tom prilikom je župan Željko Kolar predsjedniku Plevnelievu uručio prigodni poklon te su u muzejupogledali kratak film o životu neandertalaca te razgledali postavu muzeja. Predsjednik RepublikeBugarske Rosen Plevneliev je istaknuo kako je muzej moderan i odlično se uklapa u turističku pričuHrvatske. Župan Željko Kolar izrazio je zadovoljstvo posjetom bugarskog predsjednika naglasivši da je toodlična promocija za Krapinsko zagorksu županiju i Muzeje Hrvatskog zagorja.

Predsjednik Republike Bugarske Rosen Plevneliev jedan je od mnogih visokih dužnosnika koji suposjetili Krapinu i Muzej krapinskih neandertalaca i ova posjeta je još jedna potvrda muzeju i autorimakoji su ga gradili.

Muzeji Hrvatskog zagorja odnosno Muzej Staro selo iz Kumrovca već dugi niz godina razmjenjuje ideje iiskustva sa bugarskim muzejem na otvorenom Etar koji se nalazi u Gabrovu a koji je najveći muzejtakve vrste u Europi.

VEZANI ČLANCI

Gdje ste bili Velikidogađaji kojipromijenili svijet.

Tenzije između DamiraBajsa i Grada Čazme

Žinić obišao VelikuLudinu

Emisija o poljoprivredi

IZDVAJAMOIZPROGRAMA

NAJGLEDANIJE

POČETNA TV RASPORED VIDEOTEKAVIJESTI PROGRAM MREŽA TV INFO

16

Bugarski predsjednik u Krapini


http://mreza.tv/bugarski-predsjednik-u-krapini/

www.mreza.tv

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=2bf4c492-675e-4921-9586-c9400e5d1dc21069239324


Hrvatska

Naslov:

Autor:




KULTURNA POLITIKA KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNA KRITIKA KNJIŽEVNA NAGRADA FILM DOKUMENTARCI KAZALIŠTE IZLOŽBA

NAJNOVIJE NAJČITANIJE

www.budi.in

Mračna romantikaJelene Veljače

Zašto su ćelavi iobrijani muškarciseksi

Što odabrati stan ilikuću

Gisele Bundchen kraljica

casual looka

SCENA F22

Besplatnestudentskepredstave ĆelavaLeda i Ujak Vanja

KNJIŽEVNI PREGLED

Pet publicističkihnaslova koje moratepročitati

STIPENDIJEMINISTARSTVA

Odabrani najboljinovinarski projekti

PRODUKT DIZAJN

Nagrada Red DotDeanu Skiri zasvjetiljku Trick

JAZZ.HR

Steve Kuhn dolazi uLisinski sa svojimtrijem

FEMINISTIČKA IZLOŽBA

WHW kolektiv u NYpredstavlja šestautorica sa svihstrana svijeta

FOKUS NA PORTUGAL

Prvomajski vikend u znaku 13. TaborFilm Festivala

Premijerni domaći naslovi portugalska kinematografija i još puno filmskihdogađanja dočekat će posjetitelje trinaestog izdanja Tabor film festivalameđunarodnog festivala kratkometražnog filma koji će od četvrtka 30. travnja dosubote 2. svibnja po trinaesti put okupiti filmoljupce sa svih strana u najljepšemsrednjovjekovnom hrvatskom dvorcu Velikom Taboru

Uz glavni program međunarodnu i domaću konkurenciju u kojoj se

filmovi natječu u nekoliko kategorija popratni filmski program ovegodine donosi Fokus na Portugal. U izboru iz recentne portugalskefilmske produkcije prikazat će se desetak filmova koji su osvojili nagrade

na poznatom Avanca film festivalu te će svojom kvalitetom i širokim

spektrom tema zadovoljiti i najistančanije filmske ukuse. Uz ovajprogram ponovo ćemo gledati najbolje filmove po izboru Europskefilmske akademije te program EUshorts.

FILM

Izvor Promo fotografije Tabor film festival Autor Tabor film festival

Autor V.I. 16.4.2015 12 02 3716.4.201511 33 28

Sign Up to see what your friends like.LikeLike ShareShare 0Tweet

VEZANE TEME

Tabor film festivalkratkometražni film

Filmkulturni vodič

11kLikeLike

NOVITET NA GOOGLEU

Ne znate gdje vam je mobitel Evorješenja

OBJASNIO ŠOKANTNU VIJEST

Boksačka legenda ima izazovživota i onda odlazi

SCENA F22

Besplatne studentske predstaveĆelava Leda i Ujak Vanja

NOVIH 20 LIPA PO LITRI GORIVA

Marasova logika Trošarinerastu ali nema povećanja cijena

PROBLEM JAVNOG FINANCIRANJA

Udruga Promo poziva koncertnupubliku na potpisivanje peticije

VIJESTI BIZNIS KULTURA SPORT GADGETERIJA MAXtvZagreb

+22

MAGAZIN LIFESTYLE PORTAL PLUS INFO SERVISI

17

Prvomajski vikend u znaku 13. Tabor Film Festivala


http://www.tportal.hr/kultura/film/377775/Prvomajski-vikend-u-znaku-13-Tabor-Film-Festivala.html

www.tportal.hr

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=1b6846f3-0645-48c9-913c-ce7694a34d7e238758544

16.4.2015 www.tportal.hr Stranica/Termi

Hrvatska

18

1

IMAŠ LI KAKVO MIŠLJENJE O OVOJ TEMIBUDI PRVI I KOMENTIRAJ TE POKRENI RASPRAVU.

Sviđa vam se članakPreporučite ga prijateljima putem ovih servisa

Tweet 0

U domaćoj konkurenciji 13. Tabor film festival donosi dvije svjetskepremijere sa svojim novim igranim filmom Na vodi pričom o mladom paru Marti i Darku koji provodedan u vikendici pokraj jezera predstavit će se redatelj Goran Ribarić dok će redateljica Sonje i bikaVlatka Vorkapić na ovogodišnjem Taboru premijerno prikazati svoj dokumentarac Bolest kojitematizira pitanje smrti i naš odnos spram tog neminovnog gubitka. Premijerno u Hrvatskoj prikazatće se igrani film Vrag u gospođici Jones priča o neobičnom odnosu između djeda i unuka u režiji

Josipa Lukića a svoju festivalsku premijeru imat će i film Ivane Radoš-Zurowski Ljubav na prvo

silovanje.

Među domaćim naslovima naći će se i filmovi Igora Šeregija Nine Violić Tomislava Šobana SonjeTarokić Marka Meštrovića Anje Sušanj Tina Žanića Marka Turčinova Lee Vidaković i mnogihdrugih. O filmovima u domaćoj konkurenciji prosuđivat će prošlogodišnja pobjednica redateljica filmaMrzim te Lana Kosovac kojoj će se u tročlanom ženskom žiriju pridružiti selektorica Avanca Film

Festivala Ana Castro te Sarah Skoric glavna urednica flamanskog filmskog magazina Filmmagie.

Bogat trodnevni program i ove godine donosi pregršt filmskih i glazbenih događanja među kojima će

se ponovo održati Sound&Vision i Noć filma a glazbeni programi uz zalazak sunca dodatno će

obogatiti ovogodišnju festivalsku ponudu.

Na vodiTabor film festival

0

LikeLike

KNJIŽEVNI PREGLED

Pet publicističkihnaslova koje moratepročitati

INTERVJU SVEN POPOVIĆ

Svaka generacija će pilati da je nekoćbilo bolje

POLITIČKA VOLJA

Zašto Hrvatska ni danas nema spomenikžrtvama Holokausta

PORTRET ZAMJENIKA

Odakle Šipušu tolika strast u lovu naministarsku fotelju

PROČITAJ VIŠE

kultura.tportal.hr

Broj osoba kojima se sviđa kultura.tportal.hr 11.882.

Facebook društveni dodatak

Sviđa mi seSviđa mi se

PROMOCIJA

HRVATSKA POŠTA

Jednostavan pristup sustavue-Građani Vlade RH

ZŠEM

Najbolja poslovna škola uHrvatskoj

PROMO PLEMENIT.COM

Što će se dogoditi s vašomušteđevinom ako se raspadneeurozona

NOVI NATJEČAJI IZ EU FONDOVA

Kako pripremiti uspješanprojekt

PRAVA POTROŠAČA

Što je iznenadilo Borka Perića

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=1b6846f3-0645-48c9-913c-ce7694a34d7e238758544


Hrvatska

Naslov:

Autor:




Pretraži Dnevno.hr

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN 17. TRAVNJA

Autor dnevno Petak 17. Travanj 2015. u 05 44

Rođen hrvatski slikar OtonIveković vlasnik dvorca VelikogTabora 1869.

Znameniti dvorac Veliki Tabor u Hrvatskom zagorju kupio je Oton Iveković nalicitaciji. U njemu je zatim stanovao niz godina sve dok se nije preselio u rodniKlanjec.

Na današnji dan 1869. godine rođen je Oton Iveković hrvatski slikar osobito poznat po

djelima s motivima iz hrvatske povijesti. Rodio se u mjestu Klanjec u Hrvatskom zagorjua bio je vršnjak hrvatskog povjesničara Ferde Šišića kao i geografa Milana Šenoe sinaAugusta Šenoe Slikarstvo je Iveković studirao u Beču Münchenu i Karlsruheu a već se

prilično rano orijentirao prema historijskom slikarstvu tj. obradi povijesnih motiva.

Veći dio radnog vijeka proveo je Oton Iveković u Zagrebu pri čemu je jedno vrijemeimao atelje u Ilici a otvorio je i privatnu slikarsku školu. Bio je nastavnik profesor pa čaki ravnatelj likovnih obrazovnih institucija u Zagrebu. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je

ratni slikar austrougarske vojske pa je boravio na bojištima.

IZDVOJENO

KARIKATURA

Vijesti Novac Sport Domovina Magazin Planet-X Zdravlje Ekalendar Auto-Techno Vjera

gnu

AA A

HRVATSKA

HRVATSKA

DOMOVINA

HRVATSKA

HRVATSKA

EPH je povijesne istine preko noćimijenjao kao rukavice

NAJINTIMNIJI MILANOVIĆEVDNEVNIK S posebnom ženom čujese svakodnevno a neobičandogađaj tjerao mu je pjenu na usta

KRVNIK S OVČARE NA SLOBODIBilo bi nehumano da tako bolestanbude u zatvoru Pročitajte o

Hadžićevoj humanosti

Jakovina dobio Pismo utjeheumjesto 332 milijuna eura iz EU

fondova

KOLINDA NASTAVLJAJOSIPOVIĆEVIM I MESIĆEVIMPUTEM Predsjednice što će vamCvrtila i Antunovićka

16.04.2015

Do kud sežu Kolindine ambicije

19

Rođen hrvatski slikar Oton Iveković – vlasnik dvorca Velikog Tabora – 1869.

dnevno


http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/roden-hrvatski-slikar-oton-ivekovic-vlasnik-dvorca-velikog-tabora-1869-509136/

www.dnevno.hr

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=2f5a2ebc-1287-44b9-b7f8-0497553a7b641875852067

17.4.2015 www.dnevno.hr Stranica/Termi

Hrvatska

20

Osobito je zanimljivo da je Iveković svojedobno na licitaciji kupio znameniti dvorac VelikiTabor u Hrvatskom zagorju. Taj je dvorac ranije stoljećima bio u vlasništvu obitelji Ratkajno oni su izumrli još 1793. godine u muškom koljenu. U Velikom je Taboru Oton Ivekovićstanovao no izgleda da je imao problema s održavanjem dvorca. Godine 1935. napustio

je Veliki Tabor te se preselio navodno zbog bolesti u rodni Klanjec. Umro je 1939.godine u dobi od 70 godina.

Ostali događaji na današnji dan1080 Sv. Knut postao danski kralj1397 Geoffrey Chaucer prvi put pripovijedao Canterburyjske priče

1492 Kristofor Kolumbo potpisao Kapitulacije iz Santa Fea1680 Umrla sv. Katarina Tekakwitha1897 Navodna pojava NLOa u gradu Aurora u Teksasu1912 Masakr nad kopačima zlata u Sibiru1937 Prvo prikazivanje crtanog lika Daffy Duck1945 Brazilsko oslobađanje grada Montesea u Italiji Drugi svjetski rat1946 Posljednje francuske trupe napustile Siriju1947 Prva petoljetka u Jugoslaviji

1949 Nastala Republika Irska1958 Otvoren Atomium u Bruxellesu1964 Prva žena obletjela svijet Jerrie Mock1969 Sirhan Sirhan osuđen zbog ubojstva Roberta F. Kennedyja1969 Smijenjen čehoslovački čelnik Aleksandar Dubček

1971 Stvorena država Bangladeš1975 Kraj građanskog rata u Kambodži1978 Uvod u komunistički puč u Afganistanu1984 Libijci ubili policajku Yvonne Fletcher u Londonu

1986 Završio rat od 335 godina između Nizozemske i Otočja Scilly

Rođeni1278 car Mihajlo IX. Paleolog1620 sv. Margareta Bourgeoys1704 Andrija Kačić Miošić1734 kralj Taksin od Tajlanda1741 Samuel Chase1750 François de Neufchâteau1814 Josif Pančić1820 Alexander Cartwright1837 John Pierpont Morgan1865 sv. Uršula Julija Ledochowska1866 Ernest Starling

1869 Oton Iveković Veliki tabor1884 Leo Frank1885 Karen Blixen1915 Sirimavo Bandaranaike1925 Erich Göstl1928 nadbiskup kardinal sluga Božji François Xavier Nguyen Van Thuan1937 Ferdinand Piëch1952 Željko Ražnatović1954 Riccardo Patrese1959 Sean Bean1965 William Mapother1972 Jennifer Garner1974 Victoria Beckham1986 Romain Grosjean

Umrli166 papa sv. Anicet mučenik pretpostavka326 sv. Aleksandar Aleksandrijski pretpostavka


17.4.2015 www.dnevno.hr Stranica/Termi

Hrvatska

21

Autor dnevno Petak 17. Travanj 2015. u 05 44

Dogodilo se na današnji dan17. travnja

Na današnji dan 1869.godine rođen je OtonIveković hrva...


Na današnji dan 1346.godine Dušan izdinastije Nemanjića...


Na današnji dan 1945.godine započeo jezavršni napad Crv...


Na današnji dan 1996.godine umro je StavrosNiarchos konk...

617 sv. Donnán od Eigga Eilean Donan1111 sv. Robert od Molesmea de Molesme osnivač Cistercitskog reda1539 saski vojvoda Georg1680 sv. Katarina Tekakwitha

1696 Marie de RabutinChantal markiza de Sévigné1711 car Josip I.1742 Arvid Horn1761 Thomas Bayes

1790 Benjamin Franklin1843 Samuel Morey1882 George Jennings1902 Franjo vojvoda od Cádiza1903 franjevački svećenik Ivan Jesse Kujundžić

1944 Dimitrios Psarros1948 Suzuki Kantarō1960 Eddie Cochran1963 Viktor Car Emin1990 Ralph Abernathy1993 Turgut Ozal1997 Chaim Herzog1998 Linda McCartney2003 Maša i Daša Krivošljapova2003 Robert Atkins2003 John Paul Getty ml.2006 Jean Bernard

ZADNJE VIJESTI

Impressum Uvjeti Korištenja Marketing



Hrvatska

Naslov:

Autor:




Journal 17. travnja 2015. Film i kazalište Kultura

ZA FILMOLJUPCE ŽELJNE POSEBNOGISKUSTVA

Prvomajski vikend u Zagorju u znaku je održavanja Tabor lm festivala

međunarodnog festivala kratkometražnog lma koji će od četvrtka 30. travnja do

subote 2. svibnja po trinaesti put okupiti lmoljupce sa svih strana u najljepšem

srednjovjekovnom hrvatskom dvorcu Velikom Taboru.

Uz glavni program međunarodnu i domaću konkurenciju u kojoj se lmovi natječu u

nekoliko kategorija popratni lmski program ove godine donosi Fokus na Portugal. U

izboru iz recentne portugalske lmske produkcije prikazat će se desetak lmova koji

su osvojili nagrade na poznatom Avanca lm festivalu te će svojom kvalitetom i

širokim spektrom tema zadovoljiti i najistančanije lmske ukuse. Uz ovaj program

ponovo ćemo gledati i najbolje lmove po izboru Europske lmske akademije te

program EUshorts.

Vrag u gospođici Jones teaserfrom Blank_filmski inkubator

What s going on hereSome of your technology may be out of date which means this video won t play

properly. Please install Flash or upgrade your browser.

Play

ZA FILMOLJUPCEŽELJNE

POSEBNOG

ISKUSTVA

ANA CVITAŠ 10MINUTARAZGOVORA S

HOMEBOYEM

PROLJETNO

ČIŠĆENJE ORMARA

OVAKO TREBA

NOSITI ZARINEKOMADE

POZNATIHRVATSKI BREND

IMA SVOJU LINIJUKOZMETIČKIHPROIZVODA

IZDVOJENI ČLANCI

KOLUMNE

NASLOVNICA MODA LJEPOTA LIFESTYLE MAMA GREEN SCENA JOURNAL

MAGAZINE

RAJNA RAGUŽ

MARTINA ŠTRITOF

22

Za filmoljupce željne posebnog iskustva

Journal


http://www.journal.hr/veliki-tabor-ugoscuje-filmski-festival/

www.journal.hr

http://e-clip.pressclip.hr/eclipLIVE/article.aspx?SEED=0f9accd4-dafa-42d9-b404-748aa737a2f5471358513

17.4.2015 www.journal.hr Stranica/Termi

Hrvatska

23

U domaćoj konkurenciji 13. Tabor lm festival donosi dvije svjetske premijere sa

svojim novim igranim lmom Na vodi pričom o mladom paru Marti i Darku koji

provode dan u vikendici pokraj jezera predstavit će se redatelj Goran Ribarić dok će

redateljica Sonje i bika Vlatka Vorkapić na ovogodišnjem Taboru premijerno prikazati

svoj dokumentarac Bolest koji tematizira pitanje smrti i naš odnos spram tog

neminovnog gubitka.

Premijerno u Hrvatskoj prikazat će se igrani lm Vrag u gospođici Jones priča o

neobičnom odnosu između djeda i unuka u režiji Josipa Lukića a svoju festivalsku

premijeru imat će i film Ivane Radoš-Zurowski Ljubav na prvo silovanje

SorryBecause of its privacy settings this video

cannot be played here.

Watch on Vimeo

Journal

Broj osoba kojima se sviđa Journal 19.879.

Facebook društveni dodatak

Sviđa mi seSviđa mi se


17.4.2015 www.journal.hr Stranica/Termi

Hrvatska

24

04.04.2015. FILM I KAZALIŠTE KULTURA

NASTAVAK HITA THEBEST EXOTIC MARIGOLDHOTEL

Nastavak odlične komedije.

Među domaćim naslovima naći će se i lmovi Igora Šeregija Nine Violić Tomislava

Šobana Sonje Tarokić Marka Meštrovića Anje Sušanj Tina Žanića Marka Turčinova

Lee Vidaković i mnogih drugih. O lmovima u domaćoj konkurenciji prosuđivat će

prošlogodišnja pobjednica redateljica lma Mrzim te Lana Kosovac kojoj će se u

tročlanom ženskom žiriju pridružiti selektorica Avanca Film Festivala Ana Castro te

Sarah Skoric glavna urednica flamanskog filmskog magazina Filmmagie.

Došlo je do pogreške.

Javascript se ne može pokrenuti.

Bogat trodnevni program i ove godine donosi pregršt lmskih i glazbenih događanja

među kojima će se ponovo održati Sound&Vision i Noć lma a glazbeni programi uz

zalazak sunca dodatno će obogatiti ovogodišnju festivalsku ponudu.

Foto Tabor Film Festival Wikimedia

KOMENTARI

0Sviđa mi seSviđa mi se PodijeliPodijeli

TAGOVI

DVORAC VELIKI TABOR FILMSKI FESTIVAL PROSLAVA PRAZIKA RADA TABOR FILM FESTIVALA

MEĐUNARODNOG FESTIVALA KRATKOMETRAŽNOG FILMA

PODIJELI ČLANAK


Lista objava i odnosi s javnošću... · ateistički. Ako se pod totalitarizmom podrazumijeva svaki...

Documents

Transcript of Lista objava i odnosi s javnošću... · ateistički. Ako se pod totalitarizmom podrazumijeva svaki...