IZVORIZVORLIST ŽUPE SV. ANTE PADOVANSKOG - TUČEPIGOD. XIX. BOŽIĆ 2011. BR. 11 (38)

BOGOSLUŽJE U BOŽIĆNE BLAGDANEPROSINAC 2011.

24. subota, Badnji dan - 21,00 s. u crkvi sv. Ante Pono ka

24,00 s. u crkvi sv. Nikole Taveli a Pono ka

25. nedjelja, Boži - 9,00 s. u crkvi sv. Ante sv. Misa

10,30 s. u crkvi sv. Nikole Taveli a sv. Misa

26. ponedjeljak, sv. Stjepan - 9,00 s. u crkvi sv. Ante sv. Misa

10,30 s. u crkvi sv. Nikole Taveli a sv. Misa

14,00 s. po etak blagoslova obitelji od Kamena

27. utorak, sv. Ivan - 10,00 s. u crkvi na groblju sv. Misa

31. subota, Stara godina - 14,00 s. u crkvi sv. Ante sv. Misa zahvalnica

16,00 s. u crkvi sv. Nikole Taveli a sv. Misa zahvalnica

SIJE ANJ 2012.

1. nedjelja, Nova godina - 9,00 s. u crkvi sv. Ante sv. Misa

10,30 s. u crkvi sv. Nikole Taveli a sv. Misa

6. petak, Sv. Tri kralja - Bogojavljenje,

9,00 s. u crkvi sv. Ante sv. Misa i blagoslov vode

10,30 s. u crkvi sv. Nikole Taveli a sv. Misa i blagoslov vode

8. nedjelja, Krštenje Isusovo - 9,00 s. u crkvi sv. Ante sv. Misa

10,30 s. u crkvi sv. Nikole Taveli a sv. Misa

26. etvrtak - Susret o. župnika sa studentima u Zagrebu

Dragi vjernici !

U rujnu ove godine sam posjetio jednu našu staricu u našem selu. U razgovoru mi re e: »Dok smo ovdje živjeli duša nam je bila puna svjetlosti.«

Danas? Svjetla nam ne fali. Naša radna mje-sta i naše duše su do zadnjeg kutka osvijetljene hladnom jasno om. Na-ve er jedni bježe iza treperenja mo-nitora, drugi u sjaju svije a, a neki opet tamo gdje tijela drš u u svije-tlu svjetlucaju ih re ektora. Ali jed-nom pregorjet e re ektori, ugasiti se svije e i isklju it e se ekrani. Mi imamo svjetla, ali svjetla nemamo. I za to ne postoji prekida , jer neke stvari još uvijek ne možemo upaliti: unutarnji mir, na primjer, opuštenu radost zbog postojanja, svijest da se isplati živjeti i slijede i dan. Umjet-nost svijetljenja nas samih dove-li smo do krajnjih granica. Svjetla napretka dovela su do toga da ak i sme e ove zemlje koje smo pro-izveli više nego ikada ska e u o i.

Oko nas je postalo ta-mnije i hladnije.

Za Boži e se pro itati poruka koja bi se mogla ovako izraziti: Primi svjetlo! Zaboravi na trenutak na mu nu želju da sam svijetliš! Do i ugrije se na tu em svjetlu.

Dozvoli da budeš voljen! Upoznaj ga! Dozvoli da te osvoji!

Božje svjetlo se ne pali. Ono se otkriva. Je li to kao otkri e novoga kontinenta? Kao kad prvi put otva-raš škrinju s blagom? Ima nešto od svega toga, ali je tiše, intimnije. To je nešto kao što je amanski slikar Gerrit von Honthorst naslikao. Ma-rija digne rubac s Djeteta Isusa, i toplo, dobro svjetlo obasja lica svih prisutnih. Marija je u pravom smi-slu rije i otkriva ica svjetla. Na nju pada najve i sjaj ne ega što ljudske o i ne mogu obuhvatiti: Bog postaje jedan od nas, Bog koji je postao o-vjekom se o ituje.

To je, dakle, istina. Svijet nije izgubljen. Svijetlo je ja e od no i.

LIST ŽUPE SV. ANTE PADOVANSKOG - TUČEPIGOD. XIX. BOŽIĆ, 2011. BR. 11 (39)

IZVOR

1IZVOR

OTKRIĆE SVJETLA

2 IZVOR

BLAGOSLOV OBITELJIBlagoslov obitelji po injemo na drugi dan Boži a, na sv. Stjepana

26. prosinca u 14,00 sati s Kamena.

Za blagoslov obitelji pripremiti: blagoslovljenu vodu, križ i svije u. Cijela se obitelj skupi na molitvu. To je služba Božja u vašoj ku i.

Kod blagoslova treba paziti da se ugase telefoni, televizija i radio. Preporu am da obitelj prije nego sve enik do e razmisli bi li se pretplatili na koji vjerski list: GLAS KONCILA, KANA, MALI KONCIL, MARI-JA, VERITAS ili druge?

Koliki doprinos možemo dati za Crkvu, a koliki za uzdržavanje sve-enika? Poželjno je da roditelji o tome porazgovaraju sa svojom djecom.

Raspored blagoslova obitelji 2011.

26. prosinca, ponedjeljak u 14,00 sati - Kamena27. prosinca, utorak u 12,00 sati - Kamena što ne završimo pa Kraj. 28. prosinca, srijeda u 9,00. sati - Kraj i dio Podgraca 29. prosinca, etvrtak u 9,00 sati - ostatak Podgradca i Donji Ratac30. prosinca, petak u 9,00 sati - Gornji Ratac i Ekonomija31. prosinca, subota od 8,00 do 15,00 sati - Blato 2. sije nja 2012., ponedjeljak u 9,00 sati - Dra evice 3. sije nja 2012., utorak u 9,00 sati - ostatak Dra evica 4. sije nja 2012., srijeda u 13,00 sati - Selo 5. sije nja 2012., etvrtak, obitelji koje nisu blagoslovljene u odre-

en dan, bilo bi lijepo da se jave župniku. (mob. 098/415-505).

Uistinu slaviti Boži je avantura duha i putovanje prema otkri u duše. To zna i, svjetlo – Boga- ponovo otkri-ti, jer su ga prikrili maramama novo-ga doba. Svjetlo još gori ispod ljuske sagra ene samo od ljubavi prema samom sebi. Ta ljuska može otpasti. Svjetlo može svijetliti i na mom licu pa se opet mogu smijati i pjevati.

Rado te gledamI ne mogu se toga nasititi,

Jer ne mogu dalje,ostadoh stoje i i mole i.

O kad bi mi razum bio bezdanA duša široko moreda te mogu shvatiti.

SRETAN BOŽI I BLAGOSLOVLJENA NOVA 2012. GODINA

Vaš župnik fra Nediljko Šabi

BOŽIĆ JE BLAGDAN DJETETA»Svako novoro en e koje dolazi

na svijet donosi poruku: Bog nije izgu-bio nadu u ovaj svijet« (R. Tagore).

Jedna od središnjih tema Boži nog doga aja i poruke jest dijete. Moglo bi se re i da dijete stoji u središtu Boži nog otajstva po kojem Bog iz ljubavi prema ovjeku postaje - malo dijete. Ta ideja

proteže se kroz svetopisamske tekstove Boži nog bogoslužja. I starozavjetni na-viještaj govori o djetetu. »Dijete nam se rodilo, sin nam je darovan. Na ple ima mu je vlast. Ime mu je Savjetnik divni, Bog silni, Otac vje ni, Knez mironosni. Na daleko e mu se vlast prostirati i miru ne e niti kraja« (Iz 9,5-6). To Izajino pro-roštvo bogoslužje Boži ne no i primje-njuje na Isusa. On je onaj obe ani Mesija, Bog silni, Savjetnik divni, Knez mirono-sni. Sv. Pavao govori »Kad do e punina vremena odasla Bog svoga sina, od žene bi ro en» (Gal 4, 4). I tu se Sin Božji ra a kao dijete, kao sin biva nam daro-van. Evan elist Luka u svom izvješ u o Isusovu ro enju zapisa: »Kad se [Djevici Mariji] navršilo vrijeme da rodi, porodi sina svoga prvoro enca« (Lk 2, 6).

Evan elist Luka, za razliku od Iza-ije, pripovijeda na koji se na in ovo di-jete rodilo, kako nam je »sin darovan«. U betlehemskim jaslicama ra a se si-romah i slabašan. Majka mu je Djevica Marija. Poo im Josip brine se o Djete-tu. Evan elje ne preska e od djeteta na odraslog Vladara i Savjetnika, Kneza mira, kako to ini prorok Izaija. Novi se Zavjet zadržava na djetetu i poziva

nas u tom djetetu prepoznati Sina Bož-jega. Jer upravo o tom Betlehemskom Djetetu postaje jasno tko je Bog, tko je Onaj kojega nam želi darovati, što za-pravo želi u initi za nas i s nama. Naš

3IZVOR

Bog je iskusni odgojitelj koji nas malo po malo uvodi u tajnu života. Njegov Sin je postao dijete, raste i razvija se poput ostale djece. S tim želi pokazati da i u nama postoje sve sastojnice naše-ga bogosinovstva koje se u zajedništvu s Bogom dadu ostvariti.

Dijete izvor radostiU Betlehemskom Djetetu Bog iz-

govara svoje »da« za svako ljudsko di-jete. S tim potvr uje da je svako dijete važno, vrijedno i dragocjeno. O Boži u Bog nam se objavio u liku maloga dje-teta. Kao nevino dijete došao je k nama.

4

To udo Božje ljubavi prema nama ne-emo nikada do kraja shvatiti, ali mu se

uvijek, i ne samo za Boži , možemo i moramo diviti.

Dijete prouzrokuje radost, izaziva nježnost i budi divljenje. Dijete nam daje novu nadu. Dijete nas okre e prema budu nosti. Sa svakim djetetom po inje nešto novo. Svako je dijete izvanredan dar Božje ljubavi. Dijete nas osloba a od naše osamljenosti. Pred djetetom je budu nost. Dijete je okrenuto prema naprijed, bez žurbe i uzbu enosti, ra-dosno i puno pouzdanja. Uvjereno je, sigurno, da život ima budu nost. Dje -je o i ulijevaju pouzdanje i odvažnost.

Boži nas poziva da zauzmemo nov i pozitivan stav prema djetetu. To je doista potrebno, jer što se ti e djece nije baš sve najbolje ni u našem narodu, ni u našim Tu epima. Žalosno je da se sve manje djece ra a. Broj djece i u našem mjestu se smanjuje. Sve manje je djece u obiteljima. Sve više škola se zatvara, jer nema djece. Našem je društvu potrebno vratiti raspoloživost, velikodušnost i ra-dost prema djetetu za koje kao da ima sve manje mjesta. Potrebno je stvoriti uvjete za »jedno dijete više«. Roditi di-jete je velik pothvat, izvor radosti, ali i izvor poteško a. Ali to je i jedinstve-na mogu nost koja je dana roditeljima. Danas, kao i ju er, najve i dar koji se doga a na svijetu je novi život.

Dijete nas mijenjaImati djecu nije samo važno zbog

demografskog stanja nacije. To je veo-ma važno, rekao bih prevažno, za itav naš život, za našu dobrobit, za našu bu-

du nost i naš stav prema životu. Indijski pjesnik Rabindranath Tagore je otprilike ustvrdio: Svako novoro eno dijete do-nosi poruku, da Bog nije izgubio nadu u ljude, da se nije razo arao u ovje an-stvu. Ako nam ponestaje nade i pouz-danja nije li to upravo zbog toga što ne gledamo dovoljno djeci u o i kako bi od njih poprimili nadu i pouzdanje, sigur-nost da Bog nije izgubio nadu u nas.

Isto tako vjera u Boga, Stvoritelja i Uzdržavatelja, se ja a po djeci i preko djece. Ako pozorno pratimo nastanak ljudskog života, ro enje i rast djeteta, ostajemo zadivljeni tim udom stvore-nja, divimo se Božjem stvarateljskom djelu. Po samoj svojoj prisutnosti dije-te u obitelji mijenja obiteljske odnose. Iako samo po sebi ne može ništa u initi, u obitelji dijete postaje ravnopravan lan s kojim treba ra unati. Od zrele djevojke dijete ini majku, od zrela muškarca oca. Pojava djeteta u obitelji budi u roditelji-ma nove snage. Kolijevka postaje sredi-šte doma. Pogledi oca i majke se otvaraju prema tre emu, njihovu djetetu. Dijete je blagoslov obitelji, ono ini boljim svoje roditelje. Pomaže im da njihova ljubav postane velikodušnija. Dijete ih mijenja po samoj svojoj nazo nosti.

Boži je obveza brinuti se o djeci. I kod nas je sve više djece koja rastu u podvojenoj obitelji. Sve više je dje-ce bez istinske njege i ljubavi, sve više onih koji su na teret roditeljima, rodbini i susjednima. U svijetu je sve više djece koja žive na ulici. To nas na Boži mora zabrinuti i potresti. Boži je Božji krik i vapaj za djetetom, da bude prihva eno

IZVOR

od svoga nastanka, ljubljeno od ro e-nja, od prvih koraka i ranih godina rasta i razvoja. Boži nas poziva da dademo svoje bezuvjetne »da« za dijete, za sva-ko dijete. Od dobrog i bezbrižnog dje-tinjstva zavisi itav kasniji život.

Boži prosvjeduje protiv djece be-sku nika u Africi i Latinskoj Americi. Protiv duhovnog besku ništva sve dje-ce svijeta. Boži je protiv toga da djeca moraju teško raditi, da u ranoj mladosti budu vojnici i ratnici. Boži je glasan poziv za mir, jer svaki rat najviše šteti djeci. Boži je i nama poziv da u imo od djece. Dijete nas iznena uje mno-gim pitanjima i izjavama. U i nas jed-nostavnosti života. Pronalazi laka rje-šenja za teška pitanja.

Dijete nam pokazuje put prema BoguU blaženoj Djevici Mariji po Isu-

sovu ro enju materinstvo dobiva novu ulogu. Biti majka zna i roditi Isusovu bra u i sestre, koji su u Isusu pozva-ni biti sinovi i k eri Oca na nebesima. Stoga svaka majka može s Isusovom Majkom ponavljati: »Odsad e me, evo, svi naraštaji zvati blaženom. Jer velika mi djela u ini Svesilni« (Lk 1, 48-49). Dijete koje se rodilo u srcu majke budi divljenje, radost i zahvalnost.

Isus stavlja dijete posred svojih u enika, stavlja dijete u sredinu, na ono mjesto u životu koje mu doista pripada. Dijete nije gurnuto u kraj, nije izba eno iz obitelji i društva. Isus mu vra a vri-jednost i dostojanstvo djeteta Božjega. Stavlja ga u sredinu i kaže: »Tko god jedno ovakvo dijete primi u moje ime, mene prima« (Mk 9, 37).

5IZVOR

Dijete pokazuje opuštenost, str-pljivost, istu i nepatvorenu radost. Djeca daruju i primaju. Posjeduju veli-ko povjerenje u odrasle i u Boga. Dje-ca raspršuju naše nepovjerenje, imaju pouzdanje u budu nost, gaje nadu u Boga. Sve to možemo i trebamo u iti od djece. S djecom se možemo pribli-žiti kraljevstvu Božjem. S njihovim stavom prema životu možemo stupiti u Božji svijet ljubavi koji nam je postao dostupan o Boži u. S djecom možemo postati nova stvorenja.

Boži je blagdan djeteta: blagdan Božjeg Sina koji je postao ovjekom i blagdan sve djece svijeta. Zastanimo i promatrajmo Dijete u jaslama, otvorimo o i za svu djecu svijeta. Dijete nas vodi za ruku, pokazuju nam put prema Bogu.

Dinko Ara i

6 IZVOR

Majka i dijeteUz sliku na naslovnoj stranici

Fra Nediljko je dobio na dar sliku s naslovne stranice. Bogorodi-

ca s Djetetom u naručju. Majka i dijete. Jedna posebna majka i jedno posebno dijete. Isus i Marija - slika majke i djeteta. Fra Nediljko je bio oduševljen malim darom punim simboli-ke. Odlučio je da motiv majke s djetetom, da Marija s Isu-som krasi naslovnu stranicu Božićnog broja »Izvora«. Jer, Isus i Marija, Majka i Dijete su glavne osobe Božićnog događaja i blagdana.

Zaustavimo se na divnom prizoru Maj-ke s Djetetom. Umjetnik se nadahnuo na jednoj od najpoznatijih ikona koja se časti pod imenom »Eleousa«, što znači Njež-na, Milosrdno nježna, Milosrdna. Majka Božja milostivna je najčešći oblik u kojem je prikazana Bogorodica s Djetetom. Dje-vica drži Dijete u lijevom naručju. Saginje se prema Djetetu, naginje se na stranu na kojoj je njezino Dijete. Marija se naginje prema Isusu da molitelju pokaže gdje je zapravo središte ikone, tko je glavno lice ovog prizora. Dijete se privija, prislanja uz majku, okreće se majci.

Djevičino lice je puno topline i ljudskog razumijevanja. Na Marijinu čelu je zvijezda sa šest krakova. Tri zvijezde od kojih jedna na čelu a druge dvije na ramenima označuju Ma-rijino trajno djevičanstvo. Zvijezde na rameni-ma znak su i Marijine majčinske moći, moći njezina zagovora. Svijetle krune ovjenčavaju Isusovo i Marijino lice. Iako je malo Dijete, crte njegova lica pokazuju oznake odrasle

osobe. To upućuje na njegovo posla-nje na ono što sve mora poduzeti

da bi izveo spasenje ljudskoga roda. Dijete miluje majčin obraz. Upire svoj pogled u Majku. Drži svežnjić u ruci. Tajanstveni spis. Zapis o tajni koju nosi sa so-bom. Tajna života i smrti, muke i uskrsnuća.

Lik žene iz puka postaje lice Djevice. Slika prikazuje

svu nježnost, svu prisnost koja postoji iz-među majke i djeteta. Teško je gotovo ne-moguće riječima izraziti taj jedinstveni od-nos između majke i djeteta, djeteta i majke. Svojom glavom Majka zaklanja dijete koje je čvrsto prislonila uza se.

Milostivna, milosrdna je ime i naziv koji pokazuje Djevičin stav prema čovje-čanstvu. Milosrdnim pogledom Gospa gleda svoje dijete i svu djecu svijeta, ne-znatne i siromahe jer je njima obećano kraljevstvo. Ona je sveopća majka, maj-ka sviju. Majka milosrdna je u isto vrije-me Majka nježnosti, Majka nježna. Ta je osobina koja označava njezin stav prema Djetetu. Majka produhovljena lica, kao da je oslobođena tjelesnosti predskazuje novo stvorenje. Njezino lice je puno ne-beskog veličanstva, a u isto vrijeme nosi na sebi posve ljudsko obilježje. Djevičin dubok pogled upravljen je ne samo Dje-tetu. Velikom pozornošću obuhvaća sav Božji narod koji joj se obraća i povjerava njezinom zagovoru. Djetinjsko povjerenje u majčinsku zaštitu izraženo je i u ovoj slici na jednostavan, ali jasan način.

Pralik i slika žene i majke

Mnogo je umjetnika pokušalo prikaza-ti temu Isusa i Marije, sliku Gospe s Djete-tom u naručju. Majka koja pokazuje, pruža dijete. Ona ga nosi, dariva. Kao i svaka majka zna da je dijete dar. Dijete je joj Bog povjerio. Na brigu i njegu. Ali dijete nije nje-zino. Dijete u naručje majke. Plod vlastitog tijela, krv od majčine krvi, meso od majčina mesa. Majka i dijete. Majka je uvijek s dje-tetom, jer samo s djetetom žena je majka. A i dijete je dijete ukoliko ima majku. Dijete bez majke je siroče. Nema djeteta bez maj-ke, niti majke bez djeteta. I Majka je Marija gotovo uvijek prikazana s Djetetom u naruč-ju. Nerazdvojivi su Isus i Marija. Jer nema Marije bez Isusa, niti Isusa bez Marije.

Dijete je božansko biće. Čitavim bićem je ono što jest. I zbog toga je lijepo. Nije podložno ni zakonu, ni sudbini. U djetetu je sama sloboda. U nje-mu je mir. Djetinja ne-vinost, bezazlenost, ljepota koja očarava, ljepota koja izvire iz ljepote srca. Ljepota svijeta i svemira koje je Bog podario lju-dima zrcali se u oči-ma jednog djeteta. Svako je dijete jedno malo čudo.

Majka s ikone pritišće svoje dijete čvrsto uza se. Rado-sna je i ponosna na svoga jedinca, pono-sna da ima takvoga i tolikoga sina. Svaka je majka ponosna na svoje dijete. Zabrinu-

ta je za njegovo zdravlje, za njegov uspjeh, za njegovu budućnost. Samo što ova maj-ka koja grli svoga sina sluti koja će biti nje-gova sudbina. Zbog toga je taj pokret tako ljudski, iskonski, svima razumljiv.

U slici, u liku ove majke, prepoznaju se sve naše majke, sve naše male gospe, koje s mukom, jučer i danas, podižu na noge svoju djecu. Kao što jedna žena umjetniku služi da prikaže Mariju, tako se u Mariji ogle-daju sve majke i to kroz svu kršćansku po-vijest. I ovaj se lik može primijeniti na svaku ženu i majku.

Zagrli život, tučepska majko! Nasloni dijete na svoje grudi! Neka sluša otkucaje tvoga srca. Sagni glavu nad njim, jer dije-te je u središtu tvoga života. U tvom srcu i tvojoj pameti. Divi se Božjem stvorenju. Lju-bav i nježnost prema tvom djetetu utječe na njegov rast i razvoj, na njegov odnos prema

sebi i tebi, prema svi-jetu oko sebe. Prve dvije godine su od-lučujuće za kasniji život tvoga djeteta, za njegovu buduć-nost. Ljubav i njež-nost koju daruješ, urodit će toplinom i zauzetošću na kasni-je pokoljenje. Ljubav i razumijevanje kojim prihvaćaš i odgajaš novi život ostaje čvr-sto upisan u srcu i pameti tvoga djete-ta. »Tko spasi jedno dijete, spasio je svi-jet«. Majka i dijete za budućnost svijeta.

Dinko Aračić

7IZVOR

8 IZVOR

BOŽIĆNE ČESTITKE

Božićno vrijeme bi za svakog čovjeka trebalo biti čudesno jer je to vrijeme milosti, pomirenja, milosrđa i ljubaznosti, topline, ljubavi i me-đusobnog razumijevanja.

Kad se u ponoć oglase crkvena zvona, otvaraju se sva vrata, a po-sebice vrata srca. Ispuni nas radost, božanski mir, shvatimo koliko smo maleni na ovom svijetu. Kad se okrenemo oko sebe i vidimo ozarena lica, uzvratimo osmijeh i stisak ruke, uvidimo da je lijepo biti čovjek uz čovjeka i čovjek čovjeku.

Ali na treba za to čekati samo Božić. Tako treba biti svakoga dana našega života u kojemu uzimamo, ali moramo i davati od srca, s radošću i ne očekujući uzvrat.

Jedan je Bog koji je za ljude učinio puno čuda i darovao ono što je najvrjednije – život svoga Sina. Zato svi mi trebamo, koliko možemo, slije-diti njegov put i djela pa će svijet biti puno ljepši, topliji i sretniji.

Ljubav, nada, mir. Kratke riječi koje imaju duboko značenje i smisao. Ne bi smjele ostati samo prazne riječi na bijelom papiru ili isprazna obeća-nja. Čovjeku je tako malo potrebno za sreću. U darivanju ne smijemo biti škrti jer je ponekad i samo lijepa riječ dovoljna za nečiji osmijeh na licu. Svi u sebi imamo nešto što možemo darovati. Zbog toga se ne moramo otvo-reno hvaliti, ali ni biti preskromni jer se za dobra djela daleko čuje.

Sretan Vam i blagoslovljen Božić,a u Novoj 2012. puno zdravlja, mira i ljubavi.

Učenici i djelatnici Osnovne škole Tučepi

9IZVOR

Dragi mještani,godina na izmaku donijela nam je, hvala Bogu, uspješnu turističku sezonu i to je činjenica koja je za život nas Tučepljana od najvitalnijeg značaja, ali i od ogromnog, bolje rečeno presudnog, utjecaja na ukupan razvoj cijele naše op-ćine. Materijalna blagodat, kao izravna posljedica turističke „žetve“, daje nam sigurnost i učvršćuje temelje bolje budućnosti, no predstavlja i obvezu pomoći onim članovima naše zajednice koji, iz ovih ili onih razloga, ne uspijevaju sebi i svojoj obitelji osigurati egzistenciju po mjeri današnjih potreba i standarda.

Uvjeren da ćemo, kako na osobnoj tako i na kolektivnoj razini, djelovati upravo po ovim kršćanskim načelima, koristim prigodu zaželjeti svim svojim Tu-čepljanima čestit i blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu Novu 2012. godinu.

Općinski načelnik Ante Čobrnić

OTVORI BIBLIJU • Ako tražiš mir: Rimljanima 5,1; II. Ivanova 14• Ako sve ide po želji: I. Timoteju 6; Jakov 2, 1-17• Kada zapo inješ s novim zadatkom: Psalam 1• Kada želiš s ljudima oko sebe pravilno postupati: Rimljanima 12• Ako imaš brige u obitelji: Psalam 121; Izaija 40• Kada si obeshrabren: Psalam 23, 42, 43• Kada nevolja postaje ve a: II. Timoteju 3; Hebrejima 13• Kada te prijatelji napuste: Matej 5; I. Korinn anima 13• Kada dolazi iskušenje: Psalam 15, 19, 139; Matej 4; Jakov 1• Kada ti je svega previše: Psalam 34, 71• Kada ne možeš zaspati: Psalam 4, 56, 130• Kada si imao sva u: Matej 18; Efežanima 4; Jakov 4• Kada si umoran: Psalam 75, 1-7; Matej 11, 28-30• Kada želiš dobiti oproštenje: Luka 15; Filemonu• Kada si bolestan: Psalam 6, 39, 41, 67; Izaija 26• Kada je tvoja vjera slaba: Psalam 126, 146; Hebrejima 11• Kada ti se ini da je Bog daleko: Psalam 25, 125, 138; Luka 10• Kada se osje aš usamljeni i nesiguran: Psalam 27, 91;

KALENDAR UTJEHE

SIJEČANJNedostaje li ti utjehe? Ali znaj,

postoji netko, tko ju je ve pripre-mio. Znaj, jedan koji suosje a s pat-njama ovjeka, a tako er i s tvojima: Bog, tvoj otac. Nije mu teško utješiti te; njegova ljubav je toliko velika, da e uvijek na i rije i i putove utjehe.

Njegova sila pomaganja je neobuhvat-na, tako da e uvijek na i put i pomo za tebe - iako možda ne odmah danas, ali u pravo vrijeme.

Je li ti pretežak teret koji ti je Bog položio na le a? Možda ti se ini težak, jer ga nisi voljan preuzeti na sebe i ne nosiš ga korak po korak. Uvijek ga po-novo uzmi u ruke. Možda pre esto gle-daš svoj križ i važeš, da li da ga uop e uzmeš. Me utim, na takav na in ga ne možeš nositi. S time eš biti pun samo-sažaljenja, a teret e ti postati nepodno-šljiv. Stavi svoj križ na le a i iskusit eš da ga možeš nositi. On dolazi iz O evih ruku. Odvagan je u ljubavi za tebe i zato nikada nije pretežak.

VELJAČAMožda misliš da je Bog protiv

tebe. Iako ti izgleda da se Bog bori pro-tiv tebe, u biti on se bori za tebe, jer on jest i ostaje tvoj Otac koji te ljubi. Neka-da se postavlja kao protivnik kao što je u inio i kod Jakova, da bi te izazvao na strpljivu borbu vjere. Kao i on, i ti trebaš uvijek iznova uzviknuti: »Ne puštam te dok me ne blagosloviš« (Post 32, 27).

Kroz takvu borbu vjere. Bog e te u ini-ti pobjednikom i nositeljem blagoslova, kojem e mo i povjeriti velike zadatke.

Ako se ne možeš osloboditi žalo-sti i depresije, izgovori glasno jedino ovu rije : »Da, O e, želim svoj križ.« Ta rije u init e ti teški teret lakšim. Voljno predanje Božjem djelovanju ima mo promijeniti ljudsko srce. Time e nevolja izgubiti svoju gor inu.

OŽUJAKAko želiš spoznati ljubav Boga,

tvoga Oca, slušaj njegovu izreku: »Nji-hovih se grijehe ne u više spomi-njati.« (Jer 31, 34) Bog je zaboravio našu i najtežu krivnju grijeha, ako smo se pokajali. Ali nešto drugo nikada ne zaboravlja: mala djela i žrtve koje smo u inili za njega. Tko može shvatiti tu ljubav? Takvo Božje djelovanje bit e ti ohrabrenje, da se i u najtežim asovima pouzdaš u njega.

TRAVANJBog tvoj Otac esto te vodi pu-

tovima koji ti se ne svi aju i koji su naporni. Onda je došlo vrijeme dobi-vanja zada e, prihva anja i priznavanja njegove volje u svakoj prilici. Tko je nau io lekciju u svakoj prilici poštivati Božju volju, nau io je nešto, što e po-tom njegov život u initi sretnim i rado-snim. I u najtežim trenutcima možemo uživati taj mir i biti sretni, jer po ivamo u njegovoj volji, koja je najbolja. Zato se moli u najve im nevoljama i teško a-

10 IZVOR

PISMO PRIJATELJUMorao sam ti pisati ovo pismo da ti

kažem koliko te volim i koliko se brinem za tebe. Jučer sam te vidio dok si šetao i smijao se sa svojim prijateljima. Nadao sam se da ćeš uskoro poželjeti i sa mnom tako šetati. Naslikao sam zalazak sunca za završetak tvoga dana i šapnuo hlad-nim brezama da te osvježe. Čekao sam. Nisi zvao, ipak ja te i dalje volim.

Kad sam te prošle noći promatrao kako toneš u san, želio sam, tako sam te želio dodirnuti. Spustio sam mjesečinu do tvoga lica, rasula se po tvojim obrazima kao tisuću suza. Pored svega, nisi mislio na mene, a ja sam te tako želio utješiti.

Sljedećeg jutra raspršio sam briljan-tan izlazak sunca u veličanstveno jutro – za TEBE. Ali ti si se probudio kasno, zatim žurio na posao i nisi ni primijetio. Moje nebo postalo je oblačno, a moje suze bile su kiša. Volim te. Kad bi me samo saslušao. Zaista te volim.

Pokušao sam ti to reći u tišini zelene livade i plavoga neba. Vjetar je šapnuo moju ljubav kroz drveće i prosuo je u ra-znim bojama po cvijeću.

Uskliknuo sam prekrasnom vodopadu da sastavi ljubavnu pjesmu za ptice, da bi ti mogle pjevati. Oduševio sam te sunče-vim zracima i parfemom prirodnog mirisa.

Moja ljubav prema tebi je dublja od bilo kojeg oceana i značajnija od bilo čega što treba tvoje srce.

Kad bi samo shvatio koliko mi je stalo i koliko se brinem za tebe!

Moj Otac te također pozdravlja. Želim da ga upoznaš. On se također brine.

Očevi su jednostavno takvi.Molim te javi se uskoro. Nije važno

koliko će vremena proći. Ja ću čekati jer te volim! Tvoj prijatelj

ISUS KRIST!

11IZVOR

ma: »Neka bude tvoja volja!« Tada eš i u najve oj patnji prihva aju i njegovu volju biti pobjednik.

SVIBANJNe omalovažavaj dane u kojima

se ništa osobito ne doga a. Ne omalo-važavaj ni male mogu nosti, malu snagu. Bog ljubi maleno, si ušno: Betlehem, mali narod: »crvi a Jakovljeva« (Iz 41, 14). On ti poru uje: »Iz malenog e po-stati velik narod.« To je zakon u Božjem kraljevstvu. Tko u obi nim danima hoda ponizno i vjerno i u malome je vjeran. Gospodin e ga postaviti nad mnogima. Iskusit e velike stvari i mo i djelovati.

LIPANJJesi li se jutros molio? Možda si

rekao: »Ne mogu se moliti. Molitva nema smisla. Bog me ipak ne uje! Pre-više sam zao.« Ali, varaš se, on uje. Radi se o tome, da izaberemo pravi broj, ako želimo nekoga nazvati. Po ni moli-tvom, koja je preduvjet svim molitvama i uvijek doseže do Božjega srca. Priznaj mu da si jadan, grješan, da si zatajio, da si u posljednje vrijeme mnogo puta sagriješio i što je sve zasjenilo tvoj cije-li život. Kaži Bogu tko si i kako stoji s tobom. Priznaj svoje grijehe i drugima, jer krivica mora iza i na vidjelo. Tada eš iskusiti oproštenje, rješenje i oslo-

bo enje. Bog, koji te ljubi i koji te ne može vidjeti nesretnog eka na tebe da do eš. One, koji priznaju svoje grijehe, prihva a u svoje naru je. Njihove moli-tve su uslišane, jer nema više neoprošte-ne krivice koja bi sprije ila tvoj susret s Bogom Ocem.

12 IZVOR

UvodSvaka biskupija i župa, svaki na-

rod, pleme i pokrajina, svaka crkva i kapela, svaki samostan, pa i mnoge bol-nice, škole, kulturne i društvene ustano-ve, društva i udruge, zvanja i zanimanja imaju svoga sveca zaštitnika. Svi znaju da je sv. Ante Padovanski zaštitnik Župe Tu epi i da mu je posve ena velika i divna crkva, koja je, nedavno obnovlje-na, zasjala u svoj svojoj ljepoti.

Me utim, osim župske crkve, go-tovo u svim župama ima i drugih crkava i kapela, koje su izraz žive vjere poje-dinih dijelova župe. Njih su uglavnom podigli i gradili dijelovi župe ili poje-dinci kao izraz svoje zahvalnosti, ili kao zavjet za primljene milosti.

Osim toga, u nekim krajevima, npr. u Neretvanskoj i Imotskoj krajini, u Ma-karskom primorju i drugdje, postoji na-rodni obi aj da pojedino pleme (danas obitelji koje imaju isto prezime) štuje svoga „plemenskoga sveca“. O toj temi se je dosta pisalo u znanstvenoj literatu-ri. Budu i da su to sve sveci iz prvoga doba krš anstva, znanstvenici su došli do zaklju ka da bi misionari, kada bi pokrstili neko pleme, dali mu za zaštit-nika jednoga krš anskog sveca, mjesto poganskoga božanstva, koje je to pleme prije krštenja slavilo.

U Makarskom primorju stolje ima se ustalio izraz „služiti svoga sveca“, pa se i danas može uti taj izraz. Prije

je bilo, a i danas je u mnogim mjestima tako, da na blagdan svoga svece obitelji dolaze u ckrvu, ispovjede se i pri este, slave sv. Misu, pohode grobove svojih predaka i za njih mole, zatim prirede za rodbinu, prijatelje i župnika objed ili ve eru. Dakle, to je plemenski i obitelj-ski svetac i blagdan.

Dr. fra Milan Šetka, profesor na Franjeva koj visokoj bogosloviji u Ma-karskoj i dugogodišnji vrijedni župnik u Tu epima, u svojoj dragocjenoj knjizi „Tu epska spomenica“ (1968.) pod na-slovom „Zaštitnici plemena“ popisao je sva tu epska plemena (prezimena) i sve-ce zaštitnike pojedinih plemena. Tako je fra Milan zabilježio da 18. listopada sv. Luku, evan elista, posebno štuju: Šari-i, Vidi i i Vitli i. Stoga emo prikazati

život i djelovanje sv. Luke.

ŽivotLuka je bio iz Antiohije u Siriji, po-

ganin, vrlo naobražen, kao pisac gotovo umjetnik, a po zanimanju lije nik, kako svjedo i sv. Pavao (Kol 4, 14). Krš an-stvo je upoznao i prihvatio u rodnom gra-du oko 40. godine. To je svakako dokaz da su vrlo rano i intelektualci i društveno priznata zvanja (Luka je lije nik) prihva-ala krš anstvo i postajala oduševljeni

sljedbenici Isusa Krista, Boga i ovjeka. Sv. Luka nije bio Isusov u enik, ni-

kada Isusa nije vidio, ni susreo, niti je s njim razgovarao. Susreo je sv. Pavla - „apostola naroda“ - i ubrzo postao njegov

SV. LUKAevan elist, biskup, mu enik, prvi crkveni povjesni ar (I. stolje e)

13IZVOR

u enik, pratilac i prijatelj. Pratio je Pavla na njegovu drugomu i tre em apostol-skom putovanju. Oko 50. godine prešao je s Pavlom u Europu i osnovao prvu kr-š ansku zajednicu (župu) na europskom tlu, u naselju Filipima u Makedoniji (Dj 16, 10-17). Možda je sv. Pavao ostavio svoga u enika Luku neko vrijeme Filipi-ma da vodi tek osnovanu krš ansku za-jednicu. Poslanicu Filipljanima Pavao je napisao oko 60. godine. U prolje e 58. god. Luka putuje zajedno s Pavlom u Je-ruzelem i u tomu gradu upoznao je neke Isusove u enike, u prvom redu apostole: sv. Petra, Ivana i Jakova, koji je bio prvi jeruzalemski biskup. Kad je sv. Pavao uhi en i odveden u sužanjstvo u Rim, Luka ga je pratio, pa je u Rimu susreo sv. Petra i njegova u enika sv. Marka, even-elista (Dj 28,14-31).

Kad je sv. Pavao podnio mu eni -ku smrt 29. lipnja 67. godine, Luka je napustio Rim, ali nema sigurnih po-dataka o njegovu misionarskom dje-lovanju. Jedni vele da je propovijedao evan elje u Dalmaciji, Italiji i Galiji (današnja Francuska), a drugi tvrde da je djelovao u Makedoniji, Gr koj (bi-skup grada Tebe) i Maloj Aziji (današ-nja Turska). Umro je u 84. godini života mu eni kom smr u. Njegovo se je tije-lo štovalo u Carigradu, zatim u Padovi i Veneciji. I u našoj domovni ima dosta crkava posve enih sv. Luki (Dubrava, Jajce, Kalinovac, Kolan, Ku i e, Lu-ka , Lukovo, Lukovo Šugarje, Osijek, Novska, Otok, Podbablje, Rijeka, Sitno Gornje, Split, Trnbusi, Trogir, Zagreb, Ždrelac i drugi).

Pisana djelaIako sv. Luka nije bio Isusov u e-

nik, ipak je jedan od najplodnijih pisaca Novoga zavjeta. Napisao je na gr kom jeziku dva djela: „Evan elje“, tj. Isusov život i nauk, i „Djela apostolska“, tj. po etak i razvitak Crkve Kristove, i to ve im dijelom apostolsko i misionarsko djelovanje sv. Pavla.

Raffaello Sanzio, Sv. LUKA, Evanđelist,Muzej Mimara, Zagreb

Sam je na po etku svoga Evan elja posvjedo io: „Kad ve mnogi poduzeše sastaviti izvješ e o doga ajima, koji se ispuniše me u nama…, pošto sam sve od po etka pomno ispitao, naumih i ja sve po redu napisati“ (1,1-3). U toj pr-voj re enici svoga Evan elja sv. Luka

14 IZVOR

nastupa vrlo ozbiljno pruža itateljima nekoliko vrlo važnih podataka.

Najprije svjedo i da su mnogi kr-š ani „sastavili izvješ a o doga ajima“, tj. da su pokušali opisati Isusov život, nauk, smrt i uskrsnu e. To je prvo svjedo anstvo da je mlada krš anska zajednikca po ela stvarati svoju, tj. kr-š ansku književnost. Iako u ono doba knjiga nije bila lako dostupna širemu itateljstvu, ipak je vrlo važan poda-

tak da se je pojavilo puno krš anskih pisaca.Vjerojatno su se mnogi od njih nadali da e baš njihov tekst biti pri-hva en kao dio novozavjetne objave (Sveto pismo). No, to se nije dogodilo. Samo je dio tih tekstova sa uvan (kao i drugih anti kih pisaca) i oni se nazivlju „apokri ma“, tj. spisi koji ne pripada-ju službenim spisima Novoga Zavjeta, nego je to krš anska književnost za vjerni ki puk.

Drugi je važan podatak što sv. Luka naglašava da želi pristupiti svomu poslu vrlo ozbiljno, tj. znanstveno. On e naj-prije „sve od po etka pomno ispitati“. To je i danas znanstvena metoda - „is-pitati“, tj. znanstveno istražiti, i to „po-mno“, tj. ozbiljno, brižljivo i marljivo. To je na in rada, a onda dolazi objekt, tj. što? Luka tvrdi „sve“, dakle, cjelovi-to, a ne djelomi no, i to „od po etka“, tj. a ne samo neki kasniji dio, ili vremenski bliži piscu.

Sv. Luka piše lijepim književnim jezikom, a kao lije nik posebno pazi na medicinsku teminologiju, tj. svaku bolest nazivlje njezinim imenom, dok drugi evan elisti uglavnom svaku bo-

lest nazivlju „groznicom“. Evan elje je napisao oko 62. godine prvoga stolje a.

Lukine porukeSv. Luka u svomu Evan elju

posebnu pozornost posve uje Isuso-vu djetinstvu. Time je obogatio naše znanje o malom Isusu, npr. opširno piše o sv. Elizabeti i Zakariji i njiho-vu sinu Ivanu Krstitelju, o sv. Josipu, Bogorodici Mariji i malom Isusu - od navještenje do ro enja u Betlehemu, poklona kraljeva i prikazanja u Hra-mu (1, 5-52).

Posebno je opisao Isusovu Majku Mariju i istakao njezin divni stav kad joj je arkan eo Gabrijel navijestio da e postati majkom Sina Božejga. Ista-

kao je njezinu poslušnost volji Božjoj: „Neka mi bude po rije i tvojoj“ (1, 38). Vrlo je živo opisao prikazanje u Hramu i rije starca Šimuna: „I tebi e samoj ma peobosti dušu“ (2, 35). Time joj je najavio da e sa svojim Sinom biti suotkupteljica ljudskoga roda. Pisac je tako lijepo opisao Bogorodicu Mariju da je taj njegov opis kroz proteklih 20 stolja a bio osnovni dokument o Bož-joj Majci, koji su razmatrali teolozi, a umjetnici kista i dlijeta izra uju i Ma-rijin lik ostvarili vrhunska djela svjet-ske umjetnosti. Tako se je od najstarijih vremena stvorio glas da je sv. Luka na-slikao prve slike Blažene Djevce Mari-je. Tako je dobro opisao Bogorodicu da bi se moglo re i kako ju je odli no „na-slikao“. Na taj je na in sv. Luka postao prvi Marijin životopisac, prvi mariolog i prvi apostol štovanja i širitelj popož-nosti prema Bogorodici Mariji.

15IZVOR

u itelj apostol Pavao, Justin lozof, Tertulijan i mnogi drugi. Luka je kao krš anin, sve enik, biskup, navjestitelj i pisac Evan elja, postao uzorni sjedbe-nik Isusa Krista i kao svjetionik bacio je velike snopove svjetla vjere i kulture, koji i danas osvjetljuju i osuševljavaju suvremenoga ovjeka. Svaki suvremeni intelektualac ima što nau iti od evan e-lista Luke.

Iako je ro en u Siriji, napustio je svoj rodni grad i svoju domovinu i ve i dio života proveo u inozemstvu: u Ma-loj Aziji, Makedoniji, Gra koj, Italiji i drugdje. I u naše doba mnogi naši ljudi ne ostaju u svomu zavi aju, nego odlaze u druge krajeve lijepe naše domovine, ili u druge države, blize i daleke. Da-kle, sv. Luka je suvremenom ovjeku u mnogo emu vrlo sli an i blizak. On je zapravo uzor i model kako bi trebao živjeti i djelovati u suvremenom svijetu vrhunski intelektualac, karakteran o-vjek i duboki i iskreni vjernik.

Oznake: vol (prema Ezekijelu 1,10), knjiga, sjede i piše Evan elje, ili slika Bogorodicu Mariju.

Zaštitnik: lije nika, posebno ki-rurga, apotekara, medicinskih sestara, bolni kog osoblja, medicinskih udruga i medicinskih fakulteta (npr. Beirut, Lo-uvain, Montreal i dr.), slikara, pisaca, književnika, povjesni ara, zlatara, me-sara i stoke.

Imendan: Luka, Lukica, Lukiša, Likša, Luketa, Luketina, Lukan.

Blagdan: 18. listopada.

Fra Gabrijel Juriši

Razmatraju i njegovo Evan elje upada u o i kako sv. Luka naglašva da je Bog dobar i da je Isus Spasitelj svih ljudi. ovjek se ne treba bojati Boga, jer Luka isti e veliko Božje milosr e, praštanje i spremnost pomo i ljudima. Treba se sjetiti, npr. udovice iz Naima, kojoj je uskrisio sina (7), ili Jairove k eri (8), stava prema javnoj grješnici (7), uzetomu bolesniku (5), desetorici gubavaca (7), opsjednutima (8), bo-lesnoj ženi (8) i drugima. Na jednom mjestu on nastupa „protiv svoje stru-ke“, tj. za bolesnu ženu piše da je „sve svoje imanje potrošila na lije enja i nitko joj nije mogao pomo i“ (8, 43). A to piše Luka, lije nik!

Na poseban je na in prikazao mi-losrdnoga Nebeskog Oca u prispodobi o izgubljenom sinu (15) i brigu dobroga pastira o izgubljenoj ovci (11). Dobro Isusovo srce prikazao je susretu s cari-nikom Zakejom (19) ili kad Isus pla e nad svojim gradom Jeruzalemom, koji nije htio prihvatiti Božji poziv i stoga ga eka propast (19). A kako se ljudi trebaju vladati u svakidašnjem životu pokazao je u prispodobi o milosrdnom Samarijancu, koji pomaže unesre e-nom ovjeku, iako je tu in, tj. pripad-nik drugoga naroda (10).

Neke Lukine značajkeVe je re eno, da je sv. Luka bio

lije nik, a kao pisac pokazao se i knji-ževnikom i povjeni arom. On je u svoje doba bio vrhunski intelektualac i time što je prihvatio krš asnsku vje-ru pokazao je da je ta „nova“ vjera baš za intelektualce. Takvi su bili i njegov

16 IZVOR

17IZVOR

Bertin pozdrav Ovako je Berta Jeličić pozdravila naše-

ga ovogodišnjeg krizmatelja don Nediljka Parlova.

Poštovani izaslaniče našega Oca Nad-biskupa!

U ovaj svečani dan naša župna zajed-nica, okupljena u Božjem hramu, iskreno Vas pozdravlja.

Posebno Vas pozdravljamo mi – nas 27 krizmanika na dan naše opredijeljenosti za Krista.

Radujemo se darovima Duha Svetoga, koji nas uči ljubiti i služiti životu.

U ovom vremenu kada nam svi nude materijalističko ruho, treba nam pečat Kristo-va Duha da pronađemo prvi put, upoznamo istinu i zavolimo život.

Spremni smo, po polaganju vaših ruku, primiti darove Duha Svetoga, ljubav Nebesko-ga Oca i obećanje Uskrsloga Gospodina.

SVETA KRIZMA U TUČEPIMA 2011.

Vjerujemo da će ovaj dan biti i dan duhovne obnove za naše kumove, roditelje, obitelji i za cijelu župu!

Krizmatelj don Nediljko Parlov u Tučepima 2011. godine

Krizmanici 2011. g.

18 IZVOR

Sveta krizma moje sestrePrimanje pe ata dara Duha Svetoga za svakoga krš anina je veliki doživljaj

i trenutak u kojem postajete punoljetni u vjeri. To je korak u odraslost. Me u onima koji su ove godine primili sakrament svete krizme bila je i moja najmla a sestra. Zajedno smo proživjeli taj njezin rast u vjeri i pripreme za primanje sa-kramenta, a sam taj dan u crkvi svetog Ante, te kasnije na zajedni kom objedu, prošao je u slavljeni koj atmosferi i zajedništvu. Naime, kroz njezino srce i u našu je obitelj ušao novi val vjere i nade. Poznato je da na mladima svijet ostaje i da e naši krizmanici u budu nosti znati biti sol zemlje i svjetlo svijeta i to e

im pomo i da budu ljudi duha, a ne materije. Natalija ukanovi

Ivan Čobrnić, sin Frančeska i DanieleDomagoj Čović, sin Marinka i JuganeAna Đukanović, kći Stanislava i Nele

Berta Jeličić, kći Alberta i SanjeDiana Lekaj, kći Mihil i Kristine

Ivica Luketina, sin Marija i AlbineKrešimir Luketina, sin Tonči i RdmilaIvana Mijačika, kći Ivana i MarijeJosip Milković, sin Nikice i Marije

Antonijo Mravičić, sin Marina i KaticeJosip Mravičić, sin Ante i BrigiteNina Pašalić, kći Nina i Olivere

Ela-Petra Prdelet, kći Pjera i NevenkeDora Šarić, kći Joška i DamireIvan Šarić, sin Zlatka i Eveline

Jure Šarić, sin Dragomira i MarijeRoko Šarić, sin Paške i LjiljankaAntonija Šimić, kći Jure i MileneMate Šimić, sin Joze i MladenkeMiroslav Šimić, sin Marina i Beti

Marin Tomaš, sin Damira i GracijeMaja Vidić, kći Dobrivoja i Biljane

Ana Visković, kći Iva i DianeHrvoje Visković, sin Tomislava i Snježane

Marina Visković, kći Ivana i PatricijeKristina Vladić, kći Damira i Jadranke

Laura Vodanović, kći Vjeke i Sandre Marije

Na kraju Mise Sveti Otac blagoslovio je kamene temeljce za nove crkve diljem Hrvat-ske i Bosne i Hercegovine. Među njima je i ka-men temeljac za našu novu crkvu koju ćemo graditi s trgom i prostorijama za mlade na vrtu današnje uljarske zadruge.

Za vrijeme blagoslova kamena temeljca župnik je otišao do našeg kamena o kome smo pisali u prošlom broju Izvora.

19IZVOR

Nekoliko dana je preostalo do posjeta pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. Me-

diji svakodnevno izvještavaju o inje-nicama koji govore o opsežnim pripre-mama protokolu zbivanja, informacija i puno reakcija na njih. Jedino ega nedo-staje jest poruka vjernika o tome što nam zna i dolazak Svetog Oca. Zato sam sama promišljala što meni kao vjernici zna i dolazak Svetog Oca, vrhovnog po-glavara Crkve i vjere koju ispovijedam.

Stijenu koju je postavio sam Gos-podin, moj Spasitelj i Otkupitelj, Isus Krist povezao je nevidljivim ali jakim mrežama vjere. Zato sam ponosna što moju malu i voljenu zemlju ve etvrti put posje uje poglavar, katoli ke crkve.

Uputilo se u Zagreb 47 Tu epljana. Sretna sam što sam me u njima. Došli

19IZVOR

IŠČEKIVANJE PRIJATELJA

smo pred katedralu. Tu susre emo ve-sela lica. Svatko svakoga pozdravlja kao da smo jedna obitelj. Svi smo odu-ševljeni molitvom i programom. Papa i mladi to je za mene bio dio neba. Tako sam mislila i razmišljala.

Sutradan svi idu u jednom pravcu. Svi veseli i puni oduševljenja. Iz svih krajeva Domovine. Dolaze i iz inozem-stva. Sv. Misa sa Svetim Ocem je na Hi-podromu. Mislila sam da je ju erašnji dan bio vrhunac moga života. Odjed-nom se sve promijenilo.

Nitko ne može procijeniti koliko je svijeta došlo na taj divni susret. Nema kiše. Sunce s neba i iz moje duše grije moj život. Govorili su mediji oko 400 do 500 tisu a. Vidim oltar. Vidim kamene temeljce za nove zidane crkve. Me u nji-ma i naš. Papa e ga blagosloviti. Prepo-znajem fra Nediljka kako stoji pred našim kamenom temeljcem za našu novu crkvu

Papa Benedikt XVI. u Hrvatskoj

20 IZVOR

PAPE I HRVATSKANedavno nas je posjetio papa Bene-

dikt XVI. Djelovao je taj posjet na naš narod kao posebni blagoslov s neba. No ubrzo nakon toga dogodio se slučaj »Dajla«. Da je taj slučaj režirao najgori neprijatelj Hrvatske, ne bi ga bolje izreži-rao. Iskreni vjernici i Hrvati su se pobojali da će tim slučajem biti izbrisan onaj tako lijepi dojam koji je u Hrvatskoj ostavio Pa-pin posjet. Taj strah je shvatljiv,ali nije u toj mjeri opravdan.S jedne strane duboki dojmovi se ne brišu tako lako,a s druge strane ne može jedan ovako neznatni do-gađaj obezvrijediti ono plodno zajedniš-tvo Svete Stolice i Hrvata kroz povijest.

Zato smo za iduću godinu za temu kalendara »Hrvatski mučenici« izabrali: Pape u povijesnom pohodu hrvatskog naroda. Svaki katolički narod oslanjao se u svojoj povijesti na pomoć iz Rima i do-bivao potporu od papa. Hrvatski narod tu je pomoć i potporu imao i osjetio u svim presudnim časovima svoje povijesti.

Pripremljen je i poseban Kalendar za 2012. s temom »Pape i Hrvati«. Sigur-no će radovati vjernike. U kalendaru je iz-dvojeno 12 događaja, vezanih uz 12 papa.

To su:

1. Ivan IV. (640.-642.) uspostavlja prve kontakte s Hrvatima,

2. Agaton (678.-681.)sklapa savez s Hrvatima,

3. Ivan VIII. (872.-882.) priznaje 879. g. Branimirovu Hrvatsku,

4. Ivan X. (914.-928.) dopušta uporabu glagoljice,5. Grgur VII. (1073.-1085.) šalje krunu kralju Zvonimiru,

6. Aleksandar III. (1159.-1181.) prvi papa na hrvatskom tlu,

7. Inocent IV. (1043.-1054.) uvodi biskupa u krug glagoljaša,

8. Pijo II. (1458.-1464.) zaštitnik u obrani od turskih napada,

9. Siksto V. ( 1580.-1590.) potomak hrvatskih roditelja,

hrvatski misli i radi,10. Pijo IX. (1846.-1878.)

uspostavlja Zagrebačku nadbiskupijui metropoliju,

11. Ivan Pavao II. (1978.-2005.) najveći prijatelj Hrvata,

12. Benedikt XVI. (2005.-).još smo pod dojmom njegova posjeta

Na kalendaru su portreti svih spo-menutih papa. U kalendar su uneseni i veliki hrvatski stradalnici za vjeru i dom. Preporučujemo svakoj hrvatskoj obitelji da stavi u svoju kuću taj kalendar i da svaki mjesec pročita nešto o bogatim vezama hrvatskoga naroda s papama. Bilo bi dobro da se za to ljudi obrate svojim župnicima ili katoličkim knjižara-ma.Može i izravno na Biskupski ordina-rijat u Gospiću, Senjskih žrtava 36.

s trgom i prostorijama za mlade. Pomi-šljam kako je Hipodrom svima dostupan i bezopasan.Tako e biti i s našom novom crkvom. Hvala Bogu da naša Op ina i Cr-kva misle na našu djecu i na naše starce.

Naše molitve odlaze k Ocu nebesko-me dok ekamo blagoslov Svetoga Oca. Svi su ljudi zajedno u svakom kutu naše

zemlje zavapili Gospodinu. Sam Sveti Otac vidljivi je znak naše vjere i nade. Najljepše hodo aš e u mom životu.

No, to nam nije dosta. Moji Tu e-pljani i ja na isti dan u no nim satima hodo astimo Gospi u Krasno. Imamo po-trebu re i Bogu i Majci Mariji: »Hvala«!

Župljanka

Mnoštvo vjernika, Tu-epljana i njihovih

gostiju, proslavili su i ove godine vrlo sve a-no blagdan zaštitnika mjesta, svetoga Antuna Padovanskoga. Naime, na sve anoj koncele-briranoj misi u Gornjim Tu epima okupili su se svi kako bi proslavili euharistiju te uli pro-povijed monsinjora Vjekoslava Husjaka, biskupa bjelovarsko - križeva ke biskupije.

Osim toga, u sve anoj procesiji prije mise sudjelovali su ovogodišnji prvopri esnici, te ovogodišnji kriz-manici, a za vrijeme cijele sve a-nosti slavlje je pjesmom uveli avao Crkveni zbor. Uo i same proslave održana je trodnevna molitvena pri-prema, »trodnevnica svetom Anti« u

kojoj su vjernici imali priliku za sv. ispovijed. Prije euharistijskog slavlja u ponedjeljak, položeni su i vijenci na mjesnom groblju ispred središ-njeg križa, a proslava je u ve ernjim satima nastavljena na Lu ici uz bo-gati zabavni program.

Natalija ukanovi

OVOGODIŠNJA PROSLAVA BLAGDANA SVETOGA ANTE

Prvopričesnici su sudjelovali u procesiji

Nositi kip i barijak velika je čast i obaveza!

22 IZVOR

Mons. Vjekoslav Husjak propovijeda

Propovijed mons. Vjekoslava Husjaka, biskupa bjelovarsko-križevačke biskupije

Sveti Ante Padovanski propovjednik obraćenja

Svetac svega svijeta, sveti Ante, poznat je ponajprije kao čudotvorac; njemu se

obraćaju ljudi svih vjera i naroda i traže du-hovno i tjelesno zdravlje, izgubljene stvari i svaku utjehu koju može izmoliti kod Boga. On je ipak, iako vrlo mlad, bio veliki propo-vjednik Božje riječi. Kao i naš spasitelj Isus Krist i sveti Ante je obilazio sela i gradove i uvjerljivom riječju obraćao ljude. Bio je, kažu njegovi životopisci, jak na riječi i djelu.

U gotovo svim njegovim propovijedi-ma, osobito onima za vrijeme korizme, on ukazuje na napastovanje koje čovjek trpi od strane nečastivog i potrebu da se čovjek tomu odupre milošću Božjom i svojim tru-dom i molitvom. On kaže: »Sotona se zalju-bljuje u dušu čovjeka kad ga navodi na gri-jeh, ali dušu mu zarobi kada čovjek svjesno prihvaća napasti; napasnik se poistovjeti s grešnikom kada ostvari svoje zle namjere. Tako ga podjarmi i osvoji zamkom loših na-vika.« Sveti Ante želi jednostavno reći, da čovjek koji podlegne napastima i padne u grijeh istovremeno izgubi i svoju slobodu.

A napasti su uvijek iste, one kojima je đavao kušao Isusa u pustinji. Sveti Ante ih predstavlja na svoj način: »Kako je đavao kušao Gospodina grijehom neumjerenosti u jelu i piću dok je bio u pustinji, grijehom oholosti kad ga je vodio na hram i grijehom škrtosti kad mu je pokazao sva blaga svije-ta, tako kuša i nas svaki dan: kuša nas neu-mjerenošću u pustinji posta, taštinom i oho-lošću kad se molimo u hramu Božjem, kuša nas bezbrojnim oblicima škrtosti na druš-tvenom položaju u kojem se nalazimo.»

Drugim riječima, kušnja neumjereno-sti u jelu i piću, jest kušnja lijenosti kada

očekujemo da nam kruh čudom padne s neba i da ga nezasluženo i neumjereno uživamo; kušnja tajne, kada mislimo da krivom molitvom u hramu možemo kuša-ti samoga Gospodina; kušnja vlasti kada društvenom položaju i ljudskoj časti služi-mo više nego Bogu.

Da bi se čovjek izliječio, sveti Ante podsjeća da prije svega treba proći kroz »vrata« obraćenja, kroz sakramenat ispo-vijedi: »Ispovijed su prava vrata neba i pra-va vrata raja! Jer uistinu preko ispovijedi, kao kroz vrata skrušeni grješnik dolazi do Božanskog milosrđa, ozdravlja po milosti Božjoj, uzdiže se do lica Boga Oca koji ga prihvaća kao vlastitog sina.«

Da bismo ostali u milosti Božjoj mora-mo se hraniti nebeskom hranom koju nam je Krist ostavio u euharistiji, ali moramo i vjerovati da je to uistinu njegovo pravo ti-jelo: »Krist je dao svojoj Crkvi svečanu i bogatu gozbu; dao joj je svoje pravo tijelo bogato svakom duhovnom snagom i nare-

dio da se dijeli svima koji budu u njega vje-rovali. Zbog toga moramo čvrsto vjerovati i ustima ispovijedati da je ono tijelo koje je Djevica rodila, koje je bilo pribijeno na križ, koje je ležalo u grobu i uskrslo treći dan, koje je uzašlo s desna Ocu, da je to tijelo stvarno dao apostolima i da ga Crkva svaki dan posvećuje i dijeli svojim vjernici-ma. Jer uistinu, na izgovorene riječi Ovo je moje tijelo, kruh se pretvara u tijelo Kristovo. Onomu tko ga dostojno prima to tijelo daje dvostruku utjehu: ublažuje na-pasti i hrani pobožnost.«

Povratak Ocu mora biti popraćen, kaže dalje sveti Ante, pobožnim djelima, molitvom, milostinjom i postom. Čovjek se grijehom udaljuje od Boga i mora mu se vratiti molitvom; grijehom kida svoje odnose sa svojim bližnjim i mora mu se ponovno približiti milostinjom i dobrim dje-lima; grijehom se čovjek zatvara u samog

sebe i gubi vlastitu slobodu jer ne zna što je dobro a što zlo. Sva ta tri pobožna dje-la sveti Ante često preporučuje u svojim propovijedima.

Osobito za vrijeme korizme na razne načine govori o molitvi. Evo dijelova nekih njegovih propovijedi. Molitva je prije svega povratak Ocu, povratak u nebeski Jeruza-lem: »Predraga braćo, upravimo svoju mo-litvu Bogu da ozdravi rane naših grijeha, da nas pomiri sa sobom kako bismo po-stali dostojni povratka iz ovog Jerihona u nebeski Jeruzalem odakle smo pali. Neka nas pomogne on sam koji je blagoslovljen u vijeke vjekova.«

Za molitvu je zatim, potrebna sabra-nost i potpuno predanje Bogu: »Dragi bra-te, kada služiš svog bližnjega, sasvim mu se posveti. Isto tako, kada se moliš Bogu, ne brini se o tome što će biti od tvojih dobrih djela, o tome što si učinio i što ćeš učiniti,

23IZVOR

Župnik i mons. Vjekoslav Husjak predvode procesiju

ostavi po strani sve lake misli kad moliš, jer baš u tom trenutku dolaze beskorisne misli koje ometaju pravu molitvu.«

Moliti iznad svega treba ponizno, ali i uvijek nastojati da se obratimo: »Često se događa da kažemo nekom dobrom čovje-ku: Moli za mene grešnika! U tim riječima prepoznajemo glas poniznosti, jer tražimo da drugi moli za nas. Ali ostaje oholost ako sami i dalje ostanemo u grijehu.«

Sveti Ante je svjestan da molitva če-sto ostaje neuslišana, ali i upućuje na ra-zlog zašto je možda tomu tako: »Koliko boli i trpnje! U duhovnom životu nikakve slasti, u dobrim djelima nikakve utjehe, u molitvi tama duše, u zemaljskim stvarima obmana! Trebamo li se zbog toga razoča-rati? Moramo li prestati moliti? Ne, nika-ko! Ako su vrata milosti Božje i zatvorena, možda je to zbog naših grijeha; ali možda su zatvorena i radi toga da nas potaknu da se molimo s više žara i predanosti.«

Moliti, dakle, moramo uvijek, usprkos teškoćama i tami duše. Glede potrebe neprestane molitve sveti Ante ističe dalje da su milostinja i molitva usko povezane: »Milostinjom se ostvaruje molitva bez pre-stanka i zahvaljivanje Bogu kako kaže sveti Pavao: Molite bez prestanka (1 Kor 5,17) i zahvaljujte uvijek Bogu. (Ef 5,20)«

Milostinja je povratak bližnjemu. Dru-gomu moramo pomoći, jer smo i sami odgovorni za stanje u kojem se nalazi naš bližnji. Zbog toga sveti Ante opominje da drugoga prije svega prihvatimo: »Prihvati-te jedni druge kao što je Krist nas prihva-tio na slavu Božju. Ako je tvoj bližnji slijep zbog oholosti, budi ponizan i pomozi mu da progleda; ako je hrom zbog dvolično-sti, uspravi ga istinom; ako je gubav zbog razvrata, očisti ga riječju i primjerom čisto-će; ako je gluh zbog škrtosti, pokaži mu

primjer siromašnog Isusa; ako je mrtav zbog neumjerenosti u jelu i piću, uskrisi ga vlastitom uzdržljivošću.«

Ali i naše duševno zdravlje ovisi od naše darežljivosti prema bližnjemu. »Da bismo ozdravili, nema ništa korisnije od širokogrudne milostinje: uzalud se obra-ćamo Bogu i tražimo oprost za svoje gri-jehe, ako prije toga, prema vlastitim mo-gućnostima, nismo pomogli potrebnima i siromašnima.«

Milostinja je i nužna pomoć da se od zemaljskih probitaka i briga kao bršljan uz-dignemo prema nebeskim stvarima: »Br-šljan se sam ne može uzdići uvis ako se ne priljubi granama drveta, tako se ni bo-gataš ovoga svijeta ne može uzdići prema nebu sam, nego samo milostinjom koju je dao siromašnima; ona ga diže uvis kao ruke siromaha kojima je pomogao.«

U konačnici, kaže Svetac svega svije-ta, milostinja je izgrađujuća za onoga komu se pomaže, a darovatelju je nada i zalog vječne nagrade: »Miris milostinje izgrađuje bližnjega jer preko nje vidi dobar primjer i slavi Boga, a duša onoga koji daje tješi se nadom da će primiti plod vječnoga života.«

Post je povratak samom sebi. Posteći mi sami sebi kažemo: ovo hoću, ono neću. Odričući se stvari koje su po sebi dobre, mi se ne odričemo u negativnom smislu, nego radi nečega, da postanemo slobodniji i da se slobodno možemo odlučiti da Boga slavimo i da mu služimo. Sve to možemo jer smo prihvatili milost Božju. Zbog toga sveti Ante opominje da pazimo kako milost Božja koju smo primili ne bi bila uzaludna: »Isusov post koji je trajao četrdeset dana i četrdeset noći uči nas na koji način može-mo činiti pokoru za naše grijehe i kako se moramo ponašati da milost koju primamo ne bude uzaludna. Jer uzalud prima milost

24 IZVOR

Božju onaj koji ne živi po milosti koja mu je darovana; uzalud prima milost Božju tko misli da ju je primio po svojoj zasluzi; prima je uzalud onaj koji, poslije ispovijedi vlasti-tih grijeha, odbija činiti pokoru u pogodno vrijeme, u vrijeme spasenja.«

Sažimajući svoje misli o obraćenu, sve-ti Ante nas na koncu podsjeća da služenje Bogu mora biti radosno, darežljivo i puno pouzdanja u njegovo milosrđe: »Post mora biti radosna lica, milostinja darežljive ruke, molitva puna pouzdanja u Božje milosrđe. Jer prava zadovoljština i sreća sastoje se od ta tri djela: molitve, milostinje i posta.«

Svjestan da čovjek sam ne može uči-niti ništa, nego da mu je uvijek potrebna Božja pomoć i da radi toga treba nepre-stano moliti, sveti Ante i sam često zavr-šava svoje propovijedi molitvom: »Budi ti Bože, moj zaštitnik. Zaštiti me i obrani svojim rukama raširenim na križu, kao što

kvočka raširenim krilima štiti svoje piliće; budi moja zaštita, u tvom boku probode-nom kopljem daj mi da nađem zaklon, da se zaštitim od neprijatelja. Jer ti si moj oslonac da ne padnem i moje pribježište kojem ću se uteći ako i posrnem. Zbog tvoga imena, Sine Davidov, budi vodič meni slijepcu, pruži ruku svoga milosrđa e nahrani me mlijekom svoje milosti. Sine Davidov, smiluj se meni grešniku.«

»Skrušimo se dakle, predraga braćo, i molimo da nam se Isus smiluje i dođe među nas, da nam donese svoj mir, da nas oslobodi grijeha, da ukloni iz našeg srca svaku sumnju i učvrsti u našoj duši vjeru u svoju muku i uskrsnuće, da zajedno s apostolima i svim vjernima postignemo vječni život. Neka nam to podari onaj koji je blagoslovljen, dostojan hvale i slavan u sve vjekove. I svaka vjerna duša neka od-govori: Amen. Aleluja.«

Križ i hrvatski barijak zajedno u procesiji

25IZVOR

U našoj župi na blagdan Marijina uznesenja u nebo slave se tri sv.

Mise. Imao sam sre u s našim fratrom ove godine biti na svakoj od njih.

Interesantno mi je bilo kad je fra Nediljko rekao: „Za vrijeme praznika, u ljetnoj žezi slavimo uskrsnu svetkovi-nu Marijina uznesenja na nebo.“ Nakon kratkog razmišljanja došao sam do za-klju ka da je to ispravno. Ta nam svet-

Rije i Božje tijelom – ovjekom. U Eli-zabetinoj utrobi zaigrao je „stari svijet“. Dvije žene izri u radost o milosti Bož-joj. Elizabeta naglašava „zato mi srce od radosti ska e.“ Ovo ska e bi mi ud-novato i simpati no.

Još sam se zabavio s jednom mišlju koja dolazi od sv. Ambrozija po kojemu je Marija jedina majka Kristova a po vjeri ra a sve krš ane. Zato ju je Isus

ostavio Crkvi kao majku za-govornicu. Marija je ostva-reni ideal Crkve. Ona stoji, kao slika i uzor, pred o ima svim vjernicima. Zato nema Crkve bez Marije ni Marije izvan Crkve

Smisao Marijina uzne-senja na nebo jest: mi smo na putu ostvarenja punine Marijina života, njezine vje-re, predanosti i poslušnosti. Uznesenjem Marija je zado-bila mo zagovora i posredo-vanja za svakoga od nas i za itavu Crkvu.

Te misli ponio sam s tri Mise koje sam slavio na blag-

dan Velike Gospe. Divio sam se mnoštvu doma ih i stranih vjernika. Naše crkve bile su sva tri puta dupkom pune.

I ove godine za vrijeme slavljenja sv. Misa pjevanjem i sviranjem uzveli-ali su ovu svetkovinu gitarist Pero Šo-

li i mladi operni pjeva Luka Gudelj. Hvala im.

Stjepko Juriši

26 IZVOR

PROSLAVA VELIKE GOSPE

Pero Šolić, gitarist i Luka Gudelj, operni pjevač

kovina pokazuje na što smo mi svi po-zvani. Pozvani smo na život i ispunjenje u vje nosti kod Stvoritelja. Marija je naša prethodnica, govorio je sve enik. Duša i tijelo biti e za svu vje nost udo-ma eni kod Oca nebeskog.

Veoma interesantnim mi se u inilo kad je u propovijedi naš župnik govorio o susretu neotkupljenoga svijeta i Božji odgovor na to. Otkupljenje u postajanju

Bra o i sestre!Jedan je govornik trebao govoriti

o makedonskom kralju Filipu. Govor je bio vrlo kratak ali veoma sadržajan. Re-kao je samo jednu re enicu: Bio je otac Aleksandra Velikog. I u tome je bila sva njegova veli ina. I nas Crkva evo dovodi do koljevke jednog djeteta ije ro enje slavimo. Svako dijete ima svoju tajnu i svoju životnu ulogu. To e do i do izra-žaja u kasnijem životu. Stoga se i nama name e pitanje: Što e biti ovo dijete? Otvorimo li svete knjige, malo e nam one govoriti o Mariji. ak i novozavjetni evan elisti vrlo škrto o njoj govore. Mi bi smo toliko toga htjeli znati: svaka bi nas sitnica iz njezina djetinjstva zanimala, ali povijest o tome šuti. Kod svetoga Mateja nalazimo samo jednu re enicu, koja nam otkriva veli inu one, iji ro endan danas slavimo: »Od nje se rodio Krist.« Ona je dakle Majka Božjeg Sina, Bogorodica.

Danas na blagdan Male Gospe spo-minjemo se ro enja BDM. ovijek se osjeti posebno dirnut i uzbu en – obuzet posebnom radoš u – kada se rodi drago mu bi e. Tim ro enjem kao da je postao imu niji nekim dragocjenim blagom. Sli no jako i duboko, ali ne radosno nego bolno, ovjek bude potresen kada

smr u drage osobe osjeti da je izgubio ne samo nekoga dragog nego dio sebe samoga. Jer netko tko se je rodio neko-me osobito poželjan i drag, postao je kao dio njega samoga, a smr u draga osoba postaje biti dio onoga kome je bila dra-ga. Tu osobu otada više ne osje a u sebi, nego više kao izvan sebe, pa ak i kao negdje daleko od sebe, premda još uvi-jek kao svoju.

Dok je majka živa, zahvalno dije-te, spominju i se njezina ro enja, želi joj pokazati da mu je drago što se je ona rodila. Pa je ona tako mogla i njega ro-diti te sada on ima i život i nekog jako mu dragogo i dobrog. A kada majka više nije živa, dobro dijete ostaje njoj zahval-

27IZVOR

Rođenje BDM - Mala GospaBlagdan Male Gospe slavi se od pamtivijeka svečano u našoj župi. Tradicional-

no se traže svećenici gosti za predvođenje misnog slavlja. Ovogodišnji gost bio je don Željko Cipek iz Starog Žednika u Vojvodini. Don Željko rado dolazi u našu župu na godišnji odmor i kao rijetko koji svećenik rado se stavlja župniku na raspolaganje. U to vrijeme naš župnik ide nekoliko dana na godišnji odmor. Donosimo don Željkinu propovijed koju je održao na blagdan Marijina rođenja u našoj crkvi na groblju.

Don Željko Cipek

no: esto misli na nju, i što je starije, to više preko sebe vidi nju – u svom obli -ju i svojem ponašanju. Za dan njezina ro enja i za dan njezine smrti, iz ljubavi i zahvalnosti, posebno je se sje a te moli za nju, naru i i svetu Misu za pokoj nje-zine duše, pohodi grob i zapali svije u.

Bra o i sestre! Naša duhovna majka BDM promatra nas svoju djecu iz nebe-sa, brine se za naš spas, zagovara nas kod Boga i eka nas da do emo k njoj. Na njezin ro endan mi se nje osobito rado sje amo – radosni zbog njezina ro enja i zahvalni što je prihvatila zi ko maj-instvo našeg Spasitelja jer tek tako je

mogla postatiti i nama duhovna majka. Rodila je Isusa za ovje ji zemaljski ži-vot da bi smo se mi mogli roditi za život u nebu. Zato danas na njezin ro endan, našoj radosti zbog njezina ro enja ne bi smjelo biti kraja i našoj zahvalnosti pre-ma njoj ne bi smjelo biti mjere.

Jednom je neko dobro dijete svojoj živoj zemaljskoj majci, za dan njezi-na ro enja preko novina ovako izrazilo svoje osje aje: »Imao sam mamu. Bila je lijepa i dobra. Jednog je dana otišla. Ostavila je mene, mog malog brata i tatu. Kada sam shvatio zbilju njenog odlaska, plakao sam. Plako je moj mali brat, plako je i tata. Ali ona nije htjela znati za naše suze i boli. Voljela je nekog drugog više od nas. Ho e li se ikada vratiti i ho u li je još ikada vidjeti, ne znam. Ja se je ipak sje am, iako mi se vratiti nikada ne e – jer ovaj joj je mjesec ro endan.«

Dobro dijete, uli smo, voli svoju majku i kad ona njega baš mnogo ne

voli; i zahvalno joj je. Prilikom njezina ro endana ne može izdržati, a da joj to javno ne kaže.

Kako danas na ro endan BDM naša radost i zahvalnost ne bude poseb-no velika? Rodila se ona koja nam je po svojem Sinu Isusu omogu ila pristup vje nom životu u Kraljevstvu tog nje-zinog sina. Najviše emo je obradovati ako budemo poslušna dijeca njezina i poslušna dijeca njezina Sina Isusa. A u tomu e biti i naša najve a zahvalnost; jer tako njezino ro enje te muka i smrt njezina Sina, našega brata i spasitelja, ne e za nas djecu njezinu biti uzaludni.

Rekao je jednom jedan stari u itelj: Trebalo bi svakoga jutra promatrati jed-nu lijepu sliku i stom slikom u i u dan. A nema ljepše i bolje slike od slike Marijine. Marija je zalog i znak naše nade, da naime naš život nije besmislen, nego neizmjerno vrijedan u Božijim o ima: onoliko, koliko vrijedi Majka danas svijetu ro ena.

Što je ono najljepše i najbolje, što nam otkriva Marijin lik? Ona je kao Majka Isusa Krista ljubila svog Sina po-sebnom ljubavlju, koju nigdje drugdje u svijetu i povijesti ovje anstva ne susre-emo. Ve su stari Rimljani govorili, da

nekoga ljubiti zna i nekomu dobro htjeti. U ovo se modorno vrijeme isti e, da ljubi-ti nekog zna i za nekoga živjeti. Zar nam Marija nije i jedno i drugo najbolje potvr-dila svojim životom. Ona je živjela jedino za Isusa. On je bio jedina njezina ljubav i jedini sadržaj njezina života. Nije to bila mala sebi na ljubav, koja je zahtjevna i traži svoje. Nije bila ni ona ljubav, koju

28 IZVOR

sure emo kod naših mladih, gdje srce traži srce. Bila je to najsavršenija ljubav, koja se želi samo darivati i služiti; ljubav koja za volju Ljubljenoga sebe posve za-boravlja i Njemu se potpunome predaje.

Bra o i setre! Mi Mariju promatra-mo od njezina ro enja do njezine slave. Gotovo je pratimo kroz njezin život i kao njezina dijeca želimo toliko toga nau iti od svoje Majke.

razdati drugima. To je pak mogu e samo onima, koji ljube bez o ekivanja uzvrata ljubavi; koji ljube i onda kad je ta ljubav križem osjenjena. Želimo kona no kao vjerna njezina djeca sami u sebi biti Mari-jino malo kraljevstvo, u kome vladaju za-koni Marijina srca. Sva svoja dobra djela i zaluge, što ih u životu sti emo, izru ujemo preko svoje nebeske Majke Svevišnjemu žele i spas i obra enje sve djece Marijine.

29IZVOR

Mala Gospa 2011. godine

Želimo ponajprije živjeti životom, koji je na ast i proslavu Marijinu. Trudit emo se da izbjegavamo sve što bi moglo

rastužiti Srce naše nebeske Majke: svaki svojevoljni teški grijeh.

Želimo je nasljedovati u njezinim krepostima. Osobito u njezinoj velikoj vje-ri i pouzdavanju, koje je nikada ni u jedan tren njezina života nije napuštalo. Želimo koracati stopama svoje majke kad i sami budemo morali služiti drugima i gotovo se

Što budemo više ostvarili te želje i odluke, to e mo biti na ve u radost Majci, iji ro endan danas proslavismo. I završio bih ovu propovijed stihovima jednog pjesnika:

Htio bih Gospo, da mjesto ruža i cvije aŠto na polju cvate.

Dušu dadem Ti, lijepu i istuI srce nek uvijek kuca mi za TE!

AMEN!

Sherry i Ron osam su godina e-znuli za vlastitim djetetom. Napokon Sherry ostane trudna i radost bijaše neopisivo velika. No, kod pregleda lije nici su kod nero ene bebe usta-novili neku neizlje ivu bolest srca. Roditelji su po eli moliti. Prijatelji su im savjetovali poba aj, no rodi-

do nero enog djeteta. Kod tog dodira dijete se po prvi put micalo. Sherry je sve eš e osje ala intenzivne pokrete svog djeteta. Kad je majka došla na novi pregleda, lije nik je sazvao sve medicinare i pokazao na ekran. Voda, koja je naplavila djetetovo tijelo i koja bi bila uzrok njegove smrti, nestala je.

U rujnu 1994., Anna-Mary došla je kao zdrava beba na svijet. Od tada Ron i Sherry pozivaju sve svoje prijate-lje na molitvu krunice.

Majka Božja govori u Me ugorju da se molitvom krunice mogu svladati sve poteško e, i poti e nas usrd-no da molimo tu djelotvor-nu molitvu. Samo molitvom možemo svladati zlo, mi-jenjati srca ljudi, sprije iti

bolesti, mržnju, rat, katastrofe… Zato molimo, molimo, molimo!

Krunica je obratila stotine tisu a krivovjeraca i tvrdokornih grešnika. U Lurdu se Gospa ukazuje s krunicom u ruci. U Fatimi se naziva Kraljicom svete krunice.

U svakom ukazanju Gospa pre-poru uje molitvu krunice.

30 IZVOR

Po molitvi krunice događaju se velika čudesa

Fra Zoran Kutleša dijeli pričest

telji se nikako nisu htjeli odvojiti od maloga stvorenja, koja su tako dugo ekali. Uspjeh operacije bio je jedan

posto. Potišteno i razo arano su otišli ku i. Tada se trudnica sjetila drvene krunice, koju joj je prijateljica doni-jela iz Me ugorja. Uzela je krunicu i pritisnula je vrsto na trbuh, htjela je nabožni predmet im bliže donijeti

Ovogodišnji blagdan Gospe ružarice proslavili smo u nedjelju 2. 10. Svetu Misu s pro-cesijom predvodio je imotski gvardijan fra Zoran Kutleša. Laganim i puku shvatljivim go-vorom približio nam je radost moljenja krunice. Krunica je druženje s Marijom i Isusom. Ona je izvor snage i produbljenje vjere. Molitva krunice imala je veliku ulogu u povijesti Crkve i povijesti našega naroda a posebno je resila skoro svakog hrvatskog vojnika u Domovinskom ratu. Molitva krunice na ratištu i u obitelji spasila je mnoge živote. Krunica je objedinila čitavi hrvatski narod, naglasio je fra Zoran. Na kraju svoje vatrene propovi-jedi zamolio je posebno roditelje, bake i djedove da mole krunicu u obitelji.

31IZVOR

»Obradovah nas djelima svojim, Gospodine. Kli emo zbog djela ruku tvojih!« (Ps 92,4)

U nedjelju, 16. X. ove godine, u na-šoj crkvi zahvaljivali smo dobrom

Bogu za plodove zemlje. Svi smo do-nijeli u crkvi prije Svete Mise košari-ce s raznim vo em i povr em. Oltar je bio veoma lijepo ukrašen Božjim darovima. Zbor je pjevao prekrasne

Zahvala Bogu za plodove zemlje

pjesme, a djeca i mladi su zahvaljivali Bogu molitvom. U enici naše škole molili su molitvu vjernika i prinosili darove. Sve to s nama pripremila je naša vjerou iteljica Marina Šimi .

Za vrijeme Sv. Mise fra Nediljko nam je pokazao novi kip Uskrsloga Krista. Kip je divan.

Treba napomenuti: ove godine nisu samo djeca i mladi sudjelovali nego su i odrasli bili u svemu aktivni i mnogo su pridonijeli da naše slav-lje »Zahvala za žetvu« u ovoj 2011. godini bude ljepše od ijednoga koje smo do sada slavili. Obitelj Lekaj je

naš oltar je ukrasila s lijepim kruhom kojeg smo mi djeca nakon blagoslo-va blagovali.

»Hvalit u te svagda što si to u i-nio i slavit u tvoje ime, jer je dobro-stivo, pred licem tvojih pobožnika.« (Ps 53, 9).

Kristina Dragi evi i Vanessa Roga

Moja pustolovina u TučepimaSve je počelo na jednom krštenju u

Zagrebu. Moja majka bila je pozvana da bude kuma na krštenju male Lane. Lanini roditelji pozvali su fra Nediljka da krsti malu Lanu. Tada Nediljko zapazio da imam lijep glas, razgovarao s mojim profesorom, koji ga je pismeno zamolio da mi omogući pjevanje u crkvi. Tako me je fra Nediljko pozvao u Tučepi da pje-vam na misama. Ja sam rado prihvatila. Odabrala sam pjesme koje ću pjevati i spremala pjesme dva mjeseca.

Tako je došao i srpanj. Iz Vodica smo krenuli u Tučepi. Fra Nediljko nas je lijepo dočekao, ugodno nas je i veselo iznenadio. Odsje-li smo u fratarskoj kući. Fra Nediljko nas je odveo u ho-tel na večeru. U ho-telu sam otpjevala jednu pjesmu koja nije na programu za mise. Sutradan smo raspremali stvari, a iza ručka smo išli u Neretvu i posjetili majku sa šestero djece. U petak smo bili na ručku kod fra Ne-diljkovih prijatelja i upoznali Duju. U subotu smo išli u Šujicu na proslavu Lanina sv. krštenja i Andrijina rođen-

dana. U Šujici sam pjevala, a moj brat Stjepan je recitirao s Antom i Ivanom.

Došla je i nedjelja. Sva sam uzbuđe-na, pjevat ću na tri mise. Prvo sam pjeva-la u Crkvi sv. Ante na jednom krštenju. Za tim sam pjevala na glavnoj misi u Crkvi sv. Nikole Tavelića. Na glavnoj misi me je pratila orguljašica Romana. Poslje glavne mise otišli smo u Bašku vodu u Bratuš, a poslije na Makarsku rivu na sladoled. U sobi sam. Uređujem se za zadnju misu. Došla i prošla zadnja misa. Nedjelja je stvarno bila prekrasna. U ponedjeljak su došli Brzovići. U utorak su nas došli vi-djeti moja teta i moj bratić, a u srijedu su

moja majka i teta Ivana marljivo radi-le, pospremale, jer su došli svećenici. Navečer je moja pri-jateljica Dora došla sa svojim roditelji-ma i sestrama. Lije-po smo se zabavili tu večer.

Došao je če-tvrtak tužan dan u mojem životu, došao je dan kad odlazim. Spakira-li smo se i sve je spremno za put. Krenuli smo. Putu-jemo za Vodice a ja razmišljam kako mi je bilo lijepo tih osam dana.

32 IZVOR

Doroteja VukušićVD V k š ć

33IZVOR 33IZVOR

Mješoviti zbor mladih župe Gospe od Zdravlja iz Splita već dugi niz godina u okviru svojih

gostovanja sudjeluje na misnim slavljima diljem Lijepe naše, ali i u inozemstvu. Radujemo se ta tako možemo upoznati razne kulture, nove župe i vjernike. Tako je bilo i ove godine.

Naposljetku je dodao kako u nama treba živjeti živi Isus Krist, jer smo mi sol zemlje svi-jetlo svijeta te blago onome tko mu kaže da je u njemu prepoznao Isusa Krista.

Na kraju sv. mise zbor se predstavio vjer-nicima s dvije skladbe »Ave verum« Saint Sa-

Fra Stipica Grgat (voditelj) s članovima mješovitog zbora mladih Gospe od Zdravlja u Tučepima

MJEŠOVITI ZBOR MLADIH GOSPE OD ZDRAVLJA U TUČEPIMA

ensa i pjesmom »Laudate dominum« voditelja fra Stipice Grgata što je oduševilo sve prisutne u crkvi. Posljednjom pjesmom »Zdravo Djevo« koju je pjevala cijela crkva, završilo je euhari-stijsko slavlje, te se zbor uputio u dvoranu gdje su nam vjernici i župnik pripremili obilat objed.

Fra Nediljko se još jednom zahvalio na lijepom pjevanju te nas pozvao i iduće godine.

U poslijepodnevnim satima, nakon ugodnog druženja uputili smo se na tučepsku plažu, jednu od najlijepših plaža u Makarskom primorju. Ovo je drugi put da je Zbor mladih Gospe od Zdravlja pjevao u Tučepima. Mo-ramo prenijeti sveopće oduševljenje članova zbora i zahvaliti se u njihovo i svoje ime fra Nediljku na pozivu i srdačnosti te obećati da ćemo se uvijek rado odazvati njegovu pozivu, jer se u Tučepima osjećamo kao kod kuće.

Mislav Gogić, član zbora

Sunčanoga nedjeljnog jutra 28. kolovo-za 2011. godine na poziv župnika fra Nediljka Šabića naš Zbor mladih uputio se u Tučepi da bi svojim mladenačkim glasovima i skladnim pjevanjem uveličao misno slavlje u crkvi sv. Nikole Tavelića.

Nakon kratkog okupljanja ispred crkve Gospe od Zdravlja naše putovanje kao i sva-ko započelo je zajedničkom molitvom.

Po dolasku u Tučepe okupili smo se oko crkvenih orgulja i održali kratku probu. Misno slavlje započelo je pjesmom »Slavim te, Gos-pode«. Crkva je bila dupkom ispunjena od naj-mlađe do najstarije dobi. Bilo je tu vjernika iz Njemačke, Mađarske, Slovačke, Češke, itd.

Župnik je u propovijedi posebno obratio pažnju na Božju volju koju treba osluškivati u molitvi i na kojoj treba ustrajati, kao što je i Isus ustrajao u svemu što je Bog želio.

34 IZVOR

ODMOR U TUČEPIMA

Na predlog fra Nediljka smo se fra Ne-diljko i ja na 12 dan izminjili. On je

bio župnik-farnik u Pandrofu i Novom Selu, a ja u Tu epima. Nije mi bilo teško primiti ponudu, pogotovo kad je rekao, da mogu uzeti i ministrante sa sobom. Hvala Bogu su se bolesnici i drugi držali reda i nitko nije ja e obolestio ili umro, budu-i da župnik nije u selu. Tako smo imali

divne, odmorne dane u Tu epima. Hva-lim – i u ime društva – Jozu i Gordani, ki

su se predivno brinuli za i oko nas. Bili su sun ani dani ne samo po naturi, nego i u srcu. Jutro oko 9:00 smo doru kovali, pjevali i molili, onda je bilo kupanje na redu, a nave er ve era u župnom domu i sveta misa. 3 krat smo bili gosti.

Mogli smo i na izlet u Dubrovnik i Me ugorje.

Bilo nam je dobro i odmorno. Hvala svima, pogotovo fra Nediljku.

Vele asni Don Branko Kornfeind

Don Branko i njegovi ministranti u Tučepima

Drugoga kolovoza krenuli smo na odmor s našim svećenikom. Nakon dugoga i

napornog putovanja napokon smo stigli. Svi su nas srdačno dočekali u župnoj kući. Iako smo bili umorni, otišli smo s na-

NAŠE MINISTRANTSKO PUTOVANJE U TUČEPIšim svećenikom okupati se u moru. More je bilo predivno ali slano.

Svaki dan slavila se sveta Misa u kojoj smo mi ministrirali. Naš svećenik Branko zbilja trudio za nas. Svirali smo, pjevali hr-vatske pjesme i išli na izlete. Jedan dan smo bili u Dubrovniku, gdje smo vidjeli luku i stari grad.

Nakon nekoliko vrućih dana kupa-nja, koje smo proveli na lijepoj tučepskoj plaži, otišli smo u Međugorje. Išli smo na Brdo ukazanja i molili. Navečer smo bili na hrvatskoj misi. To je za nas bio posebno dirljiv dan. U Makarskoj smo posjetili mali Lourdes - svetište Vepric.

Zadnju večer nas je fra Nediljko po-zvao na večeru i zajedno smo proveli ve-čer. Nažalost, 12. kolovoza morali smo otputovati kući. Za nas ministrante bio je to nezaboravan odmor.

Od srca zahvaljujemo svećenicima Branku i Nediljku.Alexander, Katharina, Katharina i Sebastian.

Prevela Smiljka Mendeš

35IZVOR 35IZVOR

Nas 19 žena iz Bonna, iz Njema ke, ve odmalena pjevamo u zboru BonnSona-

ta. Zajedno smo proputovale ve mnoge zemlje: Francusku, Norvešku, Gr ku, Izra-el i SAD. Bile smo presretne kad je Susa-nne Vreden, koja fra Nediljka poznaje dok je bio u Njema koj, predložila da odemo na odmor u Hrvatsku, njegovu domovinu.

Kako mi na putovanjima rado i pje-vamo, bilo nam je drago sudjelovati na ne-djeljnoj sv. Misi u Tu epima. Na sun anoj terasi vile Babin ran smo malo vježbali pjesme, a onda smo malim autobusom kre-nule iz Bratuša u Tu epi. Prije Mise bile smo malo nervozne jer naš vo a zbora nije mogao po i s nama i prvi put nam je tre-bao dirigirati lan zbora. Nervoza je, me-utim, brzo prošla jer nas je toliko puno

NAŠ DAN U TUČEPIMAljudi pozdravilo. Posebno je bilo i to što je fra Nediljko neke dijelove Mise održao na njema kom. Jako nam se se svidjelo kako i vjernici Tu epi pjevaju. Tu smo i sudjelo-vale jer smo znali zadnju pjesmu:»Idi, kaži cijelom svijetu!« Nakon mise pozvane smo na objed u župnu ku u. Od srca zahvaljuje-mo svima koji su pomagali i lijepo se za nas pobrinuli. To gostoprimstvo nas je jako dir-nulo. Na kraju nam je fra Nediljko pokazao i prelijepu šetnicu. Tu smo susreli mnoge ljude iz crkve i svi su nas lijepo pozdrav-ljali. S tim lijepim dojmovima, vratile smo se vesele i sretne u Bratuš. Radujemo se, da e nam fra Nediljko pokazati još mnoge ljepote Makarskoga primorja.

Hvala, fra NediljkoPrevela Smiljka Mendeš

Unser Tag in Tucepi

Wir sind 19 Frauen aus Bonn in Deutsch-land, die seit der Kindheit in dem Chor

»BonnSonata« singen. Gemeinsam haben wir schon viele Laender bereist, wie z. B. Frank-reich, USA, Norwegen, Griechenland und Israel. Ganz gluecklich waren wir, als Susan-

ne Vreden, die den Pater Nediljko aus seiner Zeit als Pfarrer in Deutschland kennt, uns vor-schlug, Urlaub in seinem Heimatland Kroatien zu machen. Da wir auch auf Reisen gerne sin-gen, freuten wir uns sehr, die Sonntagsmesse in Tucepi mitgestalten zu duerfen. Bei strahlen-

Zbor mladih majki iz Bonna

36 IZVOR

Lieber Pater Nedjeljko, liebe Gemeinde von Sv. Ante, im Oktober machten wir zwei Wochen Urlaub in Tucepi. Wir waren zum

dem Sonnenschein sangen wir uns sonntags auf der wunderschoenen Terrasse der Villa Babin Ranc ein und wurden anschliessend mit einem kleinen Bus von Bratus nach Tucepi ge-bracht. Vor der Messe waren wir etwas aufge-regt, da unser Chorleiter nicht mitreisen konnte und uns erstmals ein Chormitglied dirigierte. Unsere Nervositaet verflog jedoch schnell, weil viele Menschen uns so freundlich begruessten. Besonders herzlich fuehlten wir uns aufgenom-men, weil einige Teile der Messe von Pater Nediljko in Deutsch gehalten wurden. Auch hat uns gefallen, wie toll die Gemeinde selber singt. Dabei haben wir gerne mitgemacht. Das letzte Lied kannten wir sogar, bei uns heisst es »Kommt, sagt es allen weiter!«

Nach der Messe wurden wir zu einem phantastischen Mittagessen im Pfarrhaus ein-geladen. Wir danken herzlich den vielen fleissi-gen Helfer, die sich um unser Wohl gekuemmert haben!!! Diese grossartige Gastfreundschaft hat uns sehr beruehrt. Anschliessend zeigte uns Pater Nediljko noch die schoene Promena-de von Tucepi. Hier begegneten wir vielen Men-schen aus der Kirche wieder und jedesmal gab es ein grosses Hallo. Mit diesen schoenen Ein-druecken kehrten wir satt und rundum glueck-lich nach Bratus zurueck. Wir freuen uns sehr, dass Pater Nediljko uns noch viele schoene Seiten der Makarska-Reviera zeigen moechte.

Herzlichen Dank Pater Nedlijko!!!Andrea Dahms i Claudia Reske

UNSERE FAMILIENMESSE IN TUČEPI

ersten Mal überhaupt in Kroatien und waren von der Schönheit des Landes und der Herz-lichkeit der Menschen sehr beeindruckt.

Am Erntedanksonntag nahmen wir am Gottesdienst teil. Pater Nedjeljko erkannte so-fort, dass wir keine Gemeindemitglieder waren und hieß uns herzlich willkommen. Obwohl wir nur einige Worte Kroatisch sprechen, fiel uns das Mitfeiern im Gottesdienst nicht schwer.

Die Heilige Messe in Ihrer Gemeinde gefiel uns sehr gut. Es war beeindruckend, wie voll die Kirche war und vor allem, wie viele Kinder und Jugendliche dazugehören. Das ist bei uns anders. Wir leben in einem Vorort von Berlin, wo Katholiken nur eine Minderheit sind. Deshalb ist es in unserer Kirche nicht so voll und es gibt auch nur wenig Kinder.

Was uns besonders gut gefallen hat, war der schöne Gesang der Mädchen während des Gottesdienstes. Die Gemeinde strahlte eine große Lebendigkeit aus. Davon können wir noch viel lernen. Der Urlaub in Tucepi im Hotel Afrodita war für uns ein besonderes Er-lebnis. Wir denken oft und gern daran zurück.

Für Sie, Pater Nedjeljko, und Ihre Gemein-de wünschen wir alles Gute und Gottes Segen.

Herzliche Grüße,Thomas und Susanne Lunacek mit den

Kindern Anna, Friedrich und Clara

Obitelj Lunacek

37IZVOR

Nakon naporne 14-satne vožnje auto-busom, nas troje Bavaraca do osmo

u sun ane Tu epi. Nakon gromoglasnog pozdrava fra Nediljka, spremili smo stvari, a onda otišli na vrlo ukusan doru-ak na putu prema plaži. Tamo smo, kao

i ve inu sljede ih dana, uživali u moru, upoznali smo mnoge drage ljude, jeli sla-doled, sun ali se i odli no zabavljali

Budu i da nam je na plaži uvijek bilo vrlo lijepo, obi no bismo se tek nave er vra ali ku i. Za ve eru smo svaki dan išli ili u hotel ili u restoran gdje su nas prija-teljski do ekivali ili bismo jeli ku i. Nakon ve ere otišli bismo u šetnju, obilazili štan-dove, gledali vaterpolo ili popili još koji

DESET IZVANREDNO LIJEPIH DANA U TUČEPIMAhladan koktel. Oko 23 sata vra ali bismo se ku i i mirno spavali do jutarnjih sati.

Vrhunac našeg boravka bio je izlet u Dubrovnik s jednom dragom obitelji, obišli smo zidine i s njih se divili pogle-du na more, ali vožnja po moru nam se jako svidjela. Bio nam je drag doživljaj i vaterpolo utakmica, gdje smo navijale, a nakon toga bend kojeg smo slušale i pri tom zajedno s ostalima plesale.

Želimo se još jednom od srca zahva-liti za tih prekrasnih deset dana provede-nih u Tu epima.

Sophie i Simon Schedler, 14. god., Theresa Floss, 15. god.

Prevela Smiljka Mendeš

Nach einer 14-stündigen anstrengenden Busfahrt kamen wir, drei uner schrockene

Bayer, im sonnigen Tučepi an.Nach einer lautstarken Begrüßung

durch Pater Nediljko, bezogen wir erst-mal unsere Zimmer im Pfarrhaus und machten uns dann nach einem ausgiebigen Früh-stück gleich auf den Weg zum Strand. Dort genossen wir wie an den meisten folgen-den Tagen dass kühle Nass, lernten viele andere nette Leute kennen, ließen uns das köstliche Eis schmecken, sonnten uns aus-giebig und hatten super viel Spaß. Da wir unsere Zeit am Meer so ge nossen, kamen wir oft erst am Abend nach Hause. Für das Abendessen wurden wir jeden Tag entwe-der im Hotel oder Restaurant freundlichst empfangen oder Zuhause köstlich versorgt. Nach dem Essen machten wir wie an jedem Abend noch einen gemütlichen Spaziergang an der Strand promenade, bummelten an den

Zehen unglaublich tolle Tage in Tucepivielen Verkaufsständen entlang, bejubel ten das Wasserballspiel oder tranken noch einen kühlen Cocktail. Um elf Uhr kehrten wie dann wieder heim und genossen eine gute Nacht im wei chen Bett bevor wir am nächsten Tag um 10 Uhr ausgeschlafen wieder aufstanden.

Unsere Höhepunkte waren ein Besuch mit einer netten Familie in Dubrov nik, wo wir zum Teil auf der alten Stadtmauer liefen und von dort aus einen tollen Blick auf das Meer hatten, das Toben hat uns drei Bayer auch sehr gut gefallen, ein richtiger "kick" an ei-nem heißen Tag am Meer.

Ein Highlight für uns zwei Mädels war das Wasserballspiel, bei dem wir jubelten und anfeuerten, danach einer Band zuhörten und mit der Menge mit tanzten.

Wir möchten und für die 10 wundervol-len Tage noch mal ganz herzlich be danken!!!

Sophie & Simon Schedler 14Theresa Floß 15

PRVOPRIČESNIČKI IZLET U IMOTSKI

38 IZVOR

Radosno smo do ekali subotu 28. svibnja 2011. Mi prvopri esnici s

nekoliko roditelja pošli smo s našim fra Nediljko na obe ani izlet u Imot-ski. Motiv našeg putovanja je moli-tva, ljubav i druženje. Smjestili smo se u dva manja busa nas 22 djece šest majki i uvijek veseli fra Nediljko.

putem s puno okuka prema vodi u Plavom jezeru. Bili smo oduševljeni lijepim putem koji je u vrš en suho-zidom. Ušli smo i u vodu. Sjetili smo se i našega mora.

Idemo prema Crkvi Sv. Franje Asiškoga i Franjeva kom samostanu. Gvardijan o. fra Zoran Kutleša nas je

upoznao s poviješ u sa-mostana i crkve. Poveo nas je u muzej i veoma lijepo po astio. Obe ao je do i i predvoditi Sv. Misu za Gospu Rožari-cu. Mi smo obe ali za svaku bocu soka posla-ti bocu našega maslino-voga ulja.

Tre a postaja na-šega putovanja je rod-na ku a našega fratra. To vam je »raj«. Briž-ne majke spremile su objed. Bili smo gladni. Jelo nam je posebno prijalo. Nastavljamo se igrati, pjevati i moliti. Zadnja postaja našega izleta je naš Vepric.

Tu smo došli zahvaliti Bogu za našu Prvu pri est, naše roditelje i ovaj dan. Mislili smo i na sve naše u itelje. Za nas je bio najve i dar primiti Isusa u obliku kruha. Na izlasku iz našega maloga busa svi smo u glas viknuli »Fra Nediljko: Hvala ti za ovaj dan.«

Iva Juri i Marijeta Ostoji

Polazak je povezan s molitvom. Naš fratar uvijek tako radi. Svaki po e-tak i završetak je za njega s nama u molitvi. Nakon molitve pjesma i šala. Puno smo se smijali. Brzo smo stigli do » uda imotskog krša« Crvenoga i Plavoga jezera. Divili smo se ljepota-ma prirode. Spuštamo se krivudavim

Prvopričesnici u Vepricu

IZLET NA BIOKOVO

39IZVOR

Jednoga ljetnog dana fra Nediljko je po-veo nas ministrante i nekoliko roditelja na

Biokovo. Ujutro u 7,30 smo se našli ispred župnog ureda. Na Biokovo su nas vozili Željko Marijančević i Jakiša Maras.

Prvo smo stali kraj Vrata Biokova. Tu smo gledali konje, magarca i krave. Uživali smo gledajući i razmišljajući o domaćim ži-votinjama. Tu smo se prisjetili stvaranja svi-jeta. Nastavili smo prema Sv. Juri. Kad smo stigli na vrh, svima nam je bilo hladno i po-žalili smo sto nismo ponijeli duge rukave.

Pomoli li smo se ispred crkvice sv. Jure. Pred crkvom Sv. Jure sjećali smo se susre-ta Boga i čovjeka na vrhovi-ma planina. Spominjali smo: Noinu lađu, Abrahama i Iza-ka, Mojsija i deset zapovijedi Božjih, Hebron, Sion, Davida i Golijata, Govor na gori, Isus ide na brdo da bude sam, Isus poziva izabrane apostole na brdo u osamu, Vjera kao brdo,

brdo Kalvarija… Spominjali smo i još neka mjesta, ali tko će se svega sjetiti.

Zatim smo se uputili prema Vošcu na vidikovac Makarske. Na vidikovcu smo se slikali i otišli na zasluženi objed. Poslije smo se prošetali i igrali sa psom. Polako smo krenuli kućama. Navečer poslije Mise otišli smo na večeru u »Villa Andrea«.

Hvala Crkvenom vijeću na objedu i obitelji Marijančević na večeri.

Kristian Marijančević, Filip i Teo Mravičić

Ministranti na Biokovu

Tradicionalni ljetni susret studenata u Tučepima

Sada ve tradicionalni susret pod vod-stvom fra Nediljka, peti put je okupio

tu epske studente na Misi za mlade u crkvi Sv. Nikole Taveli a, u nedjelju, 31. srpnja 2011. u ast Sv. Jure, zaštitnika, koji se na ovim prostorima slavi ve 700 godina.

Druženje je zapo elo slavljenjem sv. Mise koja je bila ponešto druga ija no što

SUSRET STUDENATATučepi, 31. srpnja 2011. godine

to ina e biva. Propovijed je održao fra Ne-diljko zajedno sa studentima. Nastavak je slijedio u društvu lanova crkvenog vije-a, predstavnika op ine i gosta ve eri, biv-

šeg ministra obnove i razvoja, sadašnjeg direktora instituta IGH, dr. Jure Radi a. Okupljeni studenti su izmjenjivali iskustva i ideje, a nakon po etne sramežljivosti, na-stupila je lavina pitanja i komentara upu-enih gostima. Osje alo se da zajedni kim

nastupom dolazi pregršt novih ideja koji-ma bi našu zajednicu valjalo unaprijediti. Rasprava se nastavila uz ve eru koju su velikodušno sponzorirali tu epski hoteli

40 IZVOR

i restorani. Još jednom se pokazalo kako se zajednica brine za njezine mlade la-nove i na taj na in usa uje vrijednosti za-jedništva i me usobne suradnje, jer kako madagaskarska poslovica kaže: »Udvoje je lakše živjeti: ako jedan padne, drugi e ga podi i.« Vode i se tom poslovicom, naš župnik dugi niz godina bezrezervno inicira

ono što je uzeo za zada u kada je došao u našu župu: usaditi mladim i perspektivnim lanovima ove župe osnovnu vrijednost

zajedni kog života, a shodno tome i zna aj udruženih snaga.

Nakon odre enoga vremenskog raz-maka, izblijedi uživanje u hrani, pi u, glazbi. Ali ono što ostane, vrijednost bez cijene, je osje aj zajedništva. Taj osje aj koji zatitra u nama kada se prizove sje a-nje na naša druženja, vjerojatno je glavni razlog zbog ega se svake godine iznova okupljamo.

Jelena Šimi

križa otac gvardijan se još jednom zahva-li i povezao pobjedu pod Sinjem 1715. Nad Turcima s malom crkvicom Gospe od Pobjede u Brelima ( danas crkvica Gospe od Karmela).

Nama iz Tučepi zahvalio je na 60 lita-ra tučepskog ulja koje smo darovali kao župa za sjemenište i potrebe svetišta.

Spustili smo se od Gospine crkvice na tvrđavi do naših autobusa na Alkar-skom trkalištu. Malo osvježenje u Trilju u hotelu Sv. Mihovil, a potom u molitvi kre-nusmo prema svojim kućama.

Radost i oduševljenje bilo je kod svih hodočasnika vidljivo. Nadamo se da ćemo i iduće godine hodočastiti našoj Majci Gospi Sinjskoj.

Ana Đukanović

41IZVOR

Hodočašće Gospi u SinjKao i prethodnih godina, naša župa

Svetog Ante u Tučepima na prvu subo-tu u listopadu organizirala je hodočašće Gospi Sinjskoj. Ove godine s Makarske rivijere u Sinj k Gospi krenulo je devet autobusa. Putem smo molili i pjevali Gos-pine pjesme. Po dolasku u Sinj mnogi su iskoristili priliku za sv Ispovijed. Bila je i prilika za naručiti svetu Misu, i uputiti svoje osobne molitve čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Nakon toga, za sve hodočasni-ke bila je zajednička sveta Misa. Crkva Gospe Sinjske bila je dupkom puna. Po-slije Mise, bilo je vrijeme za ručak, odmor i šetnju. U 15,00 sati ponovno smo se svi okupili u dvorištu samostana, te zajedno s gvardijanom fra Božom Vuletom krenuli prema Sinjskoj tvrđavi. Putem do tvrđave molili smo Put križa. Nakon molitve Put

Hodočašće Gospi Sinjskoj 2011. godine

42 IZVOR

Technische Beschreibung zu »Aufer-standener FM7515«

Auferstandene mit Fahne - Art. 7515

In Lindenholz geschnitzt, antik gefaßt mit Blattgold

Künstler: Carl Moroder aus dem Gröd-ner Tal in Südtirol / Italien

Eine Figur in dieser Größe wird gene-rell als Einzelstück komplett von Hand ge-arbeitet, da der Einsatz von Maschinen erst bei einer höheren Menge lohnend ist. Diese Figur wird also in traditioneller Technik gear-beitet, was bedeutet, dass der Schnitzer mit dem rohen Holzblock beginnt und über die verschiedenen Stufen bis zur fertigen Figur in Handarbeit mit der Statue beschäftigt ist.

Die Bemalung heisst »antik gefasst mit Blattgold«; das ist eine sehr wertvolle

Novi kip Uskrslog Krista

Malart, auf 2 Schichten grundiert, einmal die Basisgrundierung und darauf aufbau-end die Grundierung mit weicher Kreide; darauf kommt die Goldauflegung mit Echt-goldfolie 24Karat; zum Abschluss wird Alles glanzpoliert.

Die Bemalung erfolgt mit Tempera-far-ben, die Figur wird dann noch lackiert und patiniert.

Somit ist die Arbeit vollendet.Tomas Ludwig

Tehnički podaci o Uskrslom FM7515Uskrsli sa zastavom - Art.7515

Izrađen od lipina drveta, starinski obrađen sa zlatnim listićima.

Umjetnik: Carl Moroder iz doline Grödneriz južnog Tirola (Italija).

Figura te veličine generalno se radi Kao pojedinačni komad sasvim ručno, jer se sa strojevima isplati tek za veću količi-nu. Ta figura se radi, dakle, u tradicional-noj tehnici, što znači da se rezbar počinje s

jednim sirovim komadom drveta i različitim načinima ručnog rada stvara gotovu figuru.

Bojanje, starinski obrađeno zlatnim listićima, vrlo je skupocjen način bojanja. Dva sloja su podloge, prvo osnovna podlo-ga a onda podloga s mekom kredom. Na to dolazi postavljanje zlata s 24 karatom zlat-nom folijom i na kraju se sve ispolira. Boja-nje se nastavlja temperom, figura se zatim lakira i patina. Konačno je posao gotov.

Prevela Smiljka Mendeš

Ovaj predivni lik Uskrslog Krista dar je gospodina Dove Caina i njegove obi-telji našoj župi. Moramo napomenuti

da neizmjernu zaslugu za ovaj dar ima obitelj Blanše i Željke Marijančević.

Srdačno hvala gospodinu Dove Cainu i obitelji Marijančević.

Obitelj Marijan evi pred Uskrslim Kristom

43IZVOR

Župniku fra Nediljku Šabi u - Tu epiPrema našem dogovoru, dragi bra-

te, šaljem ti idejno rješenje za kapelicu Uskrsnu a Kristova u crkvi sv. Nikole Taveli a u Tu epima.

Osvijetljeni staklenik u crkvi sv. Nikole Taveli a, u kojemu je posa eno zelenilo, predvi en je, jednim dijelom, za postavu kipa Uskrsnu a Kristova u doli nu kapelicu.

Za ovu prigodu potrebene su pre-dradnje koje treba izvesti. Potrebno je be-tonirati podnicu koju bi zauzela kapelica i istu podnicu poplo ati kamenim plo a-ma, prema dogovoru s kamenoklesarom.

Zatim je potrebno podignuti zidove, odnosno dva zida, kako je nazna eno u idejnom nacrtu, prate i, odozgo, širinu svodnih betonskih greda, ali u odre e-noj dužini. Betonski zid bi se izradio i obojio kao i zid interijera crkve, samo bi bilo, radi produženja postoje ega zida, napraviti uski žljeb da se primijeti dile-tacija, odnosno naknadna dogradnja.

U idejnom nacrtu dimenzije kapelice su samo provizorne i trebalo bi ih odrediti na licu mjesta, u crkvi, prije radova.

Postolje za kip Uskrsnu a Kristo-va, odnosno stup, kako je nazna eno, izraditi od bijeloga kamena, segetskoga ili bra koga, u tehnici polirano, ali od jednoga komada. Dimenzije ozna ene u idejnom nacrtu mogu se, ako je potreb-

no, prije izrade stupa prilagoditi širini kipa i visini kapelice.

U prostoru koji zahva a kapelica potrebno je postaviti osvjetljenje, po mogu nosti od svoda i od poda. U dru-gom dijelu ostatka staklenika trebalo bi prilagoditi nove sadnice. U slu aju ne-jasno e, uvijek smo spremni pomo i u dovršenju idejnoga nacrta.

U nadi da e ovo idejno rješenje za ure enje kapelice Uskrsnu a Kristova pridonijeti ljepšem izgledu ostakljenoga prostora u crkvi sv. Nikole Teveli a u Tu epima, pozdravljam te, dragi brate, franjeva kim pozdravom: Mir i dobro.

Split, 24. studenoga 2011.

Fra Ante Branko Periša

Kapelica Uskrsnuća Kristova u crkvisv. Nikole Tavelića u Tučepima

Idejno rješenje kapelice

Četiri lijeka za zdravlje• odmor, plava riba, maslinovo ulje i crno vino •

Biti zdraviji zna i bolje se osje ati, njegovati emociju sre e, biti dobro

raspoložen, izbjegavati stres i psihi ke napore, a samo psihi ko zdravlje može donijeti i tjelesno zdravlje za koje se o-vjek isto tako mora brinuti.

etiri imbenika koji produžavaju život su odmor, plava riba, maslinovo ulje i crno vino. Siesta ili popodnevni odmor – popodnevno spavanje kao zdrava, nužna, navika zadržala se samo u nekim mediteranskim zemljama do današnjega dana. Nove znanstvene stu-dije dokazale su da one osobe koje su zadržale zdravu naviku popodnevnog odmora duže žive i rje e obolijevaju od sr anih i malignih bolesti. Za ovaj ljekoviti u inak popodnevnoga sna ra-zloge treba tražiti u dvostrukom djelo-vanju. Jedan je regeneracija organizma, a drugi odmor.

Plava riba je namirnica koja ima dokazani zdravi u inak na tjelesno, ali i na mentalno zdravlje. Poznato je da vi-

sokovrijedne omega 3 kiseline iz plave ribe štite krvne žile i time sprje avaju nastanak sr anih bolesti, ali je manje poznato da iste te omega 3 masne ki-

44 IZVOR

seline djeluju i na poboljšanje raspolo-ženja. One se ve u nekim zemljama u obliku tableta daju depresivnim bole-snicima kao pomo u lije enju depresi-je, jer u mozgu utje u na sintezu neuro-transmitera koji pokre u i bude ljude na aktivnost i tako pomažu da se tjeskoban ovjek oslobodi bezvoljnosti i ponovno

postane radostan i poletan. Iako je pla-va riba jeftinija, ona je mnogo bogatija omega 3 masnim kiselinama u uspo-redbi s daleko skupljom bijelom ribom.

ini se da se i tu priroda pobrinula da tjelesno i duševno zdravlje bude do-stupno svima bez obzira na nancijske mogu nosti pojedinca i na nama sami-

ma je da na ribarnici damo prednost sr-deli, in unu i tuni, a nakon obroka ne smijemo zaboraviti oti i na odmor koji je još jeftiniji ili potpuno besplatan a donijet e nam duži i zdraviji život što je vrijednost koja nema cijene.

Maslinovo ulje je masno a, a ne još tako davno lije nici su bili skloni sve masno e proglašavati štetnima za zdrav-lje. A onda je otkriven gr ki paradoks, a to je da narodi mediteranskih zema-lja uklju uju i i Grke žive duže, iako u svojoj prehrani koriste mnogo masno a. Bilo je za o ekivati da oni ljudi koji ko-riste masno e u prehrani žive kra e, ali se desilo neo ekivano, ti ljudi žive duže što zna i da postoji zdrava masno a. I ta se zdrava masno a zove maslinovo ulje, koje je naravno vrlo kalori no pa ga tre-ba koristiti u umjerenim koli inama ali ga svakako treba koristiti, a ono e nam osim zdravlja pokloniti i odli an okus jelu. A znamo, uživanje u hrani utje e na mentalno zdravlje ovjeka.

Maslinovo ulje je jedinstveno jer je jedino ulje koje se dobiva iz ploda, a iz ploda se dobiva i crno vino koje jednako

tako može pridonijeti našem zdravlju, ako se uzima u razumnim koli inama.Tu se u znanstvenim zapisima spominje jedan paradoks imenom francuski. Fran-cuski paradoks je neo ekivana injenica da oni ljudi koji piju ašu crnog vina iza obroka žive duže. U tim se istraživanji-ma o ekivalo da e alkoholno pi e, a alkohol je naravno štetan za zdravlje, u širem smislu dovesti do kra ega život-nog vijeka. Opet se desilo suprotno kao i u pri i o maslinovom ulju, pa su ljudi ži-vjeli duže, iako su pili alkohol. Ali kada je rije o pi u alkohola, onda treba za-pamtiti da je razlika izme u lijeka i otro-va samo u dozi. Svaka tvar, pa i vino, može biti lijek ako se uzima u umjere-nim koli inama. Uvijek je umjerenost ona prava doza koja može u initi život lijepim, ali i dužim, ako ne zaboravimo da se treba opredjeliti za odmor, plavu ribu, maslinovo ulje i vino u umjerenim koli inama. Stoga dobar tek i uzdravlje, uz ponu ena etri »specijaliteta«!

Veronika Reljac, gestalt psihoterapeut

45IZVOR

Iz gologa zida staroga franjeva kog klaustra u Makarskoj slijeva se obi-

lan zelen slap okruglastih kožastih li-stova na povijenim dugim šibama, po-prskan velikim ružiastobijelim cvjeto-vima iz kojih strše gusti uperci dugih ruži astih prašnika. Znatiželjno oko turisti kog namjernika pokušava raza-znati nije li pod tim bujnim zelenilom kakva posuda sa zemljom jer ne može vjerovati da takvo raskošno zelenilo izvire iz gologa kamena. I s nevjeri-com shva a da grm raste iz podebljeg panja koji izbija iz pukotine zida. Po-seže za fotoaparatom i bilježi za uspo-

menu taj nezaboravan prizor. Potrudi li se, zapazit e ga na mnogim starim kamenim ku ama podbiokovskih na-selja, ali i na strmim liticama uz more.

itatelj vjerojatno prepoznaje da je ovdje rije o grmovima kapara ili kapare koji nisu samo neponovljiv ukras nego i darovatelji pikantna i ne-usporedljiva mediteranskog za ina, a mnogi tvrde i lijeka.

Kapara je tropska i suptropska biljka istoimene porodice pa je tako nalazimo po gotovo itavu mediteran-skom krugu, a u nas je raširena osobito na otocima, naj eš e na nedostupnim

KAPAR - osebujan mediteranski začin

46 IZVOR

47IZVOR

zidovima i liticama jer je rado brste koze i ovce. Znanstveno joj je ime Capparis spinosa koje je na injeno pre-ma latinskom nazivu capparis. Neki tvrde da ime potje e od gr kog naziva kapparis, ije je podrijetlo nepoznato, ali bi moglo dolaziti iz srednje Azije. Prema mišljenju nekih drugih ime ove biljke u vezi je s imenom otoka Cipra na kojem obil-no raste. Drugi dio znanstvenog imena dolazi od latinske rije i koja kaže da je ovaj grm bodljikav. Uz hrvatski na-ziv kapara za ovu biljku fra Jure Radi spominje i podbikovsko ime glumac.

Kada sam kao hodo asnik prije više godina posjetio Svetu Zemlju, a bilo je to po etkom ožujka, duboko mi se u sje anje urezao prizor s vanjskih bedema starog dijela Jeruzalema koji su bili oki eni brojnim i doista bujnim grmovima te biljke. Tada nisam znao da se na hebrejskom jeziku ona zove tsa’laf, što zna i to an strijelac, kao ni to da je u vezi sa starom židovskom legendom. Tako je, naime, prema toj legendi bilo ime dje aku koji je svojim strijelama precizno poga ao Rimljane i branio Jeruzalem od njihova osvaja-nja. Kad su mu zašli za le a, zaprepa-stili su se da ih je tako uspješno odbi-jao maleni dje a i . Prije nego li su ga

uspjeli pogoditi svojim strijelama, on se pretvorio u - grm kapare. Rimski je vojskovo a naredio vojnicima da ski-nu tu biljku sa zida, no oni su popadali nakon što su se uboli na njezine bodlje. Zato je prema legendi samo zapadni zid hramskog kompleksa (ili tzv. Zid pla a) jedini ostao itav i nerazrušen i danas je svjedok molitve brojnih ži-dovskih hodo asnika.

Kapara voli mjesta izložena sun-cu. Grmovi žive tridesetak godina, a obilno po inju ra ati nakon pete godi-ne. Kožasti su listovi okrugli i mesnati, a s gornje strane sjajni. Cvjetovi su po-jedina ni, dvospolni, s etiri bijele la-tice koje su prema rubovima ruži aste i s brojnim dugim prašnicima. Cvjeta-ju od svibnja do rujna, a otvoreni su u prijepodnevnim satima.

S biljke se za za inski pripravak sabiru sitni neotvoreni cvjetni pupolj-ci koji se beru ru no za vrijeme su-

hih dana. U rodnoj godini samo jedan odrastao grm može ih dati do 2 kilo-grama. Sirovi pupovi nisu jestivi nego se nakon berbe ostave jedan do dva dana, potom potapaj u morsku vodu ili se obilno posole. Opet nakon dan-dva stavljaju se u ocat. Pri tom se u njima stvaraju spojevi koji kaparima daju pikantan okus, a oni poprimaju zelenkastoplavkastu boju. Kapari na

lije nici nisu o njoj imali dobro mišlje-nje. Tako gr ki lije nik Dioskorid tvrdi da izaziva nadutost, a rimski lije nik Galen da su arapske kapare otrovne. No tradicijski se kaparama koristi u li-je enju anemije, artritisa i gihta kao i u poboljšanju rada jetre, a prema nekima i bubrega. Pripisuje im se i blagotvoran u inak na srce i krvne žile. Svakako, moderna je medicina utvrdila antiok-

sidativno djelovanje ka-para i postojanje tvari u njima koje štite srce i krvne žile te spre ava-ju nastanak karcinoma. Od vitamina osobito je zastupljen vitamin C. Ujedno neke tvari djelu-ju protuupalno i antibak-terijski, a druge smanju-ju koli inu tzv. „lošeg“ kolesterola u krvi kod pretilih osoba. Kapare se upotrebljavaju i za

lije enje hemeroida, proširenih vena i reumatizma. Ukiseljeni kapari poti-u rad probavila jer poboljšavaju tek,

ublažavaju želu ane i crijevne tegobe.

Kad blaguju i neki riblji ili mesni specijalitet garniran kaparima budemo uživali u njihovu osebujnu okusu, sje-timo se da je osobita povlastica mo i živjeti u ovom Bogom danom dijelu planeta koji je blagoslovljen tolikim prirodnim dragocjenostima kojima se moramo razumno koristiti i uvati ih.

Fra N. Juki

48 IZVOR

osebujan na in upotpunjuju obilje me-diteranskih okusa i oboga uju aromu razli itih umaka, salata, mesnih i ri-bljih kulinarskih specijaliteta. Svjetski meštri kuhinje Francuzi spravljaju ih i upotrebljavaju na više na ina, a ne za-ostaju ni Talijani i Španjolci. Dakako, ni naša dalmatinska kuhinja ne mora se zasramiti pred njima kad poslužuje svoje specijalitete s kaparima.

U mnogim drevnim zapisima e-sto se spominje ljekovitost razli itih dijelova kapare. Ipak poznati anti ki

4 SVIJEĆE

Svijeće gore polako.Ako dobro poslušaš čut ćeškako razgovaraju.

Prva kaže:Ja sam mir.Nitko ne može sačuvati moje svijetlo.Ja mislim da ću se ugasiti.Njezin plamen postaje manjii konačno se svijeća ugasi.

Druga kaže:Ja sam povjerenje.Ja se najbrže gasim, tako da nema smisla da dalje gorim.Kad to reče lagani vjetar puhnu i svijeća se ugasi.

Treća kaže:Ja sam ljubav. Nemam više snage. Ljudi me ignoriraju.Ne shvaćajući koliko sam važna.

Zaborave čak voljeti i one koji suim najbliži.I tako se ugasi i treća svijeća.

Tada dođe jedno dijete i vidi da tri svijeće više ne gore.Jao pa zašto više ne gorite?Dijete se rastuži.

Onda reče četvrta svijeća:Ne boj se dok ja gorim.Možemo sve ostale svijećeopet upaliti.Ja sam NADA.Sjajnim očima dijete uzme svijeću NADE i upali ostale tri.

Neka plamen NADE ostane s nama.

Tako ćemo zauvijek očuvatiPOVJERENJE

MIR I LJUBAV

49IZVOR

50 IZVOR50IZVOR

Krštenja u našoj župiSvibanj

15. PETAR VELA,sin Mate i Tee r. Šulenta

22. TOMISLAV SUŠECsin Zvonimira i Marine r. Alilovi

29. BEPO VITLI sin Gorana i Marijane Gu

29. LUCIJA BRBI k i Ante i Mie r. Batinovi

Lipanj19. FRANO MRAVI I ,

sin Davora i Anite r. Gudelj

Srpanj24. LUKA POLI ,

sin Milana i Ivane r. Šari

Rujan10. BEPO PETE,

sin Danijela i Rašeljke r. Bušeli

24. PAVLA-ADELA LALI , k i Grge i Marije r. Neki

24. LUCIJA JEMIN, k i Vlahe i Ivane r. Despot

Listopad2. MIJA ŠIMI ,

k i Denisa i Ivane r. elan

8. DAMJAN ŠARI , sin Tonia i Katarine r. Smol i

Vjenčani

8. listopadaToni Šari i Katarina Smol i

51IZVOR

8. listopadaRenato Ron evi i Zorica ovi

UMRLILipanj

15. 06. Kata Šimi

29. 06. Vrgo Slavko

Kolovoz

19. 08. Igor Mravi i

Prosinac

4. 12. Finka Cvitkovi

Srebrni pir -obitelj Kurilj

Zlatni pir - obitelj Begi

4. prosincaSlavko Mihnjak i Marita Šteti

52 IZVOR

IZVORLIST ŽUPE

SV. ANTE PADOVANSKOG - TUČEPIGod. XIX. Božić 2011. Br. 11. (38)

Izdavač:

Župni ured Tučepi,Podgradac 2, 21325 Tučepi,

tel.: 021/623-251, mob.: 098/41 55 05,E-mail: pnsabic@web.de

Glavni i odgovorni urednik:fra Nedjeljko Šabić, župnik

Uredništvo:fra Gabrijel Jurišić, fra Nedjeljko Šabić,

Ana Đukanović, Smiljka Mendeš, Tomislav Mravičić, Nena Rafaneli, Martina Sablić

Brbić, Čedomil Šimić, Mate Šimić, Josipa Tomaš, prof. Mario Udovičić

List izlazi povremeno

Uzdržava se dobrovoljnimprilozima čitatelja

Naklada:700 komada

List izlazi s dopuštenjem crkvenih i redovničkih poglavara

SADRŽAJOtkriće svjetla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Blagoslov obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2Božić je blagdan djeteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Majka i dijete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Božićne čestitke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Kalendar utjehe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Pismo prijatelju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Sv. Luka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12Sveta krizma u Tučepima 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Iščekivanje prijatelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Ovogodišnja proslava blagdana svetoga Ante . . . . . . . . . . . . 21Proslava Velike Gospe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Rođenje BDM - Mala Gospa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27Po molitvi krunice događaju se velika čudesa . . . . . . . . . . . . 30Zahvala Bogu za plodove zemlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31Moja pustolovina u Tučepima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Mješoviti zbor mladih Gospe od Zdravlja u Tučepima . . . . . . 33Odmor u Tučepima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Naše ministrantsko putovanje u Tučepi . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Naš dan u Tučepima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Unser Tag in Tučepi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35Unsere familienmesse in Tučepi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Zehen unglaublich tolle Tage in Tučepi . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Deset izvanredno lijepih dana u Tučepima . . . . . . . . . . . . . . 37Prvopričesnički izlet u Imotski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Izlet na Biokovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Susret studenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Hodočašće Gospi u Sinj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Novi kip Uskrslog Krista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42Kapelica Uskrsnuća Kristova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Četiri lijeka za zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Kapar - osebujan mediteranski začin . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Krštenja u našoj župi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Vjenčani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51Umrli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

DOPRINOSI ZA CRKVUZA CRKVU: Šućur Miljenko (zadnji put zaboravili) 50 eura.

ZA MISNICU I RUKOHVAT: Anđelko Šestić 200 kn; Obitelj Pehar, N.N. 250 kn; Obitelj Doci, Roko i Šimun Lončar 400 kn; N.N 40 eura; Josip i Mislav Mravičić 50 eura; Grgo Mijačika 100 eura; N.N. 200 eura; Božidar Šimić pok. Marijana 100 eura; Rade Šimić 100 eura.

DOPRINOS OD SPROVODA: Kata Šimić 8,830 kn, Finka Cvitković 2000 kn i 100 eura.

DOPRINOS ZA IZVOR: Obitelj Joko Šimić 1000 kn, Zlata Brbić, Marijeta Ostojić, Rosarija Mijačika 200 kuna, Obitelj dr. Eljuga 500 kn, N.N. 200 kn, N.N. 10 eura, N.N. 350 eura.

Hvala svima koji nam pomažu da život u našoj župnoj zajednici bude ljepši. Fra Nediljko

IZVOR

Tu

epsk

i hod

oas

nici

na

povi

jesn

om m

jest

u Is

usov

a kr

šten

ja, s

tude

ni 2

011.

god

ine

Žu

pa

sv.

An

te P

ad

ova

nsk

og

- Tu

če

pi o

rga

niz

ira

ho

do

ča

šće

u S

vetu

ze

mlju

u s

tud

en

om

20

12

. go

din

e. P

rija

ve i

info

rma

cija

na

te

l. 0

98

/4

1 5

5 0

5 (

žup

nik

)