list GD 2001 09-10

Gimnazija Dobrinja2

[kolski list GIMNAZIJE DOBRINJA

Dana, 03.12.2009. u sali Op}ine Novi Grad Sarajevo odr`ana jesve~ana dodjela Zlatne povelje mira i humanizma „GimnazijiDobrinja“ Sarajevo. Direktorica Gimnazije, g|a. Sabiha Miskin dobitnica je Zlatne plakete sa Zna~kom. Priznanja je laureatimauru~io gradona~elnik Grada Sarajeva, prof. dr. Alija Behmen.

INTERNACIONALNA LIGA HUMANISTA je nezavisna me|unarodnaasocijacija humanista – pojedinaca sa svih kontinenata, uglednihznanstvenika, kulturnih i javnih djelatnika, vjerskih dostojanstvenika,te drugih mirotvoraca koji svojim radom i djelovanjem grade mir,povjerenje i demokraciju.

Gimnazija Dobrinja 33


INTERNACIONALNA LIGA HUMANIZMA

Dana, 03.12.2009. godine dodijeljena je „Zlatna povelja humanizma“ Internacionalne lige human-ista, za visok stupanj rada i stvarala{tva nastavnog osoblja u odgoju i obrazovanju mladih„Gimnaziji Dobrinja“, i „Zlatna plaketa sa Zna~kom“ ILH Sabihi Miskin, direktorici Gimnazije.

Pripala mi je ta ~ast da u ime {kole primim to veoma zna~ajno priznanje koje mi je li~no uru~iogradona~elnik Sarajeva gosp. Alija Behmen. Tekst koji ovdje navodim ispisan je na plaketi i meni}e uvijek biti pred o~ima:

Na osnovu odluke br: 01-131/09 od 21.05.2009. godine, dodjeljuje se:

ZLATNA POVELJAMIRA I HUMANIZAMA

„GIMANZIJA DOBRINJA“, SARAJEVO, BIH

U znak trajnog priznanja, zahvalnosti i podr{ke za ostvarene visoke rezultate u odgoju i obrazovan-ju budu}ih „mladih ambasadora“ svoje struke, svog kraja, svoje zemlje.Ova povelja obavezuje sada{nje i budu}e generacije u~enika i profesora da slijede dostignu}apedago{ke nauke i prakse i budu dostojni „ambasadori“ svoje struke i svoje zemlje.

DUBROVNIK, 21.05.2009. PREDSJEDNICADR. ELIZABETH REHN

Ena Kapetanovi} I1

INTERVJU

TOMISLAV GRIZELJ, PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA „GIMNAZIJE DOBRINJA“

Sigurno ste se vi{e puta zapitali ko je, zapravo,odgovoran za sva de{avanja u {koli? Da li je tosamo direktor {kole? Zapravo nije, pored direktorapostoji mnogo vi{e osoba, organa koji suzaduèni za rad {kole. Jedan od najzna~ajnijihorgana za {kolu je [kolski odbor. Upravo iz ovograzloga vas èlimo upoznati sa jednim od ~lanova[kolskog odbora, a koji nam moè dati informa-cije o stanju u {koli, te odgovoriti na nekoliko bitnih pitanja.ôvjek koji je izdvojio malo vremena za nas i kojije u upravi {kole ve} duè vrijeme, koji se brine oradu {kole jeste gospodin Tomislav Grizelj. Tomislav Grizelj je predsjednik [kolskog odborana{e {kole, a istu funkciju obavlja i u „Elektro -energetskoj {koli“. Kao predsjednik [kolskogodbora aktivno u~estvuje u dono{enju svih odluka, te naravno i sam kreira nove planove iizlaè ideje.

-2001: Pitali smo gospodina Grizelja {ta zna oizgradnji nove {kole?Tomislav G: [to se ti~e toga, ta trakavica koja jetrajala nekih pet godina oko izgradnje nove{kolske zgrade rezultirala je time, {to narodkaè, stavio ne to~ku nego stavio obaveznostzajednice, najprije predstavnika Vlade KantonaSarajevo i Predstavni~kog odbora, da se ta {kolamora izgraditi. Rezultat toga je bilo i potpisivan-je Ugovora o osiguranju sredstava za zavr{etak{kolskih objekata.

Sada radimo na osiguranju materijalnih sredsta-va za opremanje {kole i kabineta te svega osta-log {to je potrebno. Dakle, nisu dovoljne samorazne zgrade i u~enici u njima, potrebna su inastavna u~ila, pogotovu za nove generacije,konkretno mislim na nova izborna podru~ja,reìja i scenske umjetnosti, za koje smo nedavnodobili pet radnih pultova gdje }e u~enici raditimontaù filmskog materijala. Ono {to je bitnojeste da sam jedan od inicijatora, te da sam sesvestrano borio da dobijemo ova usmjerenja,odnosno da omogu}imo taj profil {kolovanja


4 Gimnazija Dobrinja

kadrova u na{oj „Dobrinjskoj Gimnaziji“, u ~emusmo zasigurno prvi na podru~ju ex-Jugoslavije.Sljede}i korak je da }emo i}i definitivno na usmjereno obrazovanje i da }emo po~eti profilirati kadrove one koji trebaju privredi, onisa gimnazijskog nivoa, bilo da je rije~ obankarstvu, osiguranju ili sli~no. Smatramo da bise ovim podigao dobar nivo srednjeg obrazovan-ja, a time bi se istovremeno i olak{ao i nastavaksrednjeg obrazovanja.

-2001: Ve} smo ~itali u vi{e navrata u novinamada su sva sredstva upla}ena. Da li vi smatrateda }emo uspjeti useliti u novu {kolu do sep-tembra?Tomislav G: Sva sredstva nisu osigurana, nisuupla}ena, zna~i to nije to~no, niti su osiguranasva sredstva za opremanje {kole, jer postojipotreba za zna~ajnijim iznosom sredstava. Onajesu planski u dokumentima Kantona nazna~enana papiru, pa formalno moèmo re}i da je tozavr{eno, me|utim, u pravnom smislu rije~i to nijezavr{eno. Mi }emo, u svakom slu~aju, insistirati urazgovoru sa premijerom Mehmedi}em da sedjeca usele u novu zgradu prije izbora, jer ne bièljeli da ulazak u novu {kolsku zgradu budeuvjetovan izborima i predizbornim igrama. Drugi na{ zadatak jeste da sa~uvamo imeDobrinjske gimnazije, jer postoje neke politi~keigre da se u nju uklju~i „Peta gimnazija“, protivkoje ja, osobno, nemam ni{ta protiv, ali ipaktreba da se o~uva ime i vrijednost „GimnazijeDobrinja“, a i vi u~enici trebate kroz u~enje datisvoj doprinos tome.

-2001: [ta biste vi poru~ili u~enicima na{e{kole?Tomislav G: Poru~io bih prvo da ne bjeè sa nas-tave, to je osnova. Imate jo{ uvijek mnogo izosta-janja sa nastave. Iz moje perspektive, po{to samja predsjednik [kolskog odbora i u „Elektro -energetskoj“ {koli, mogu vam re}i da je u toj{koli znatno manje izostajanja sa nastave. Mo`darazlog tome {to vi iz „Gimnazije“ vi{e izostajetesa nastave jeste {to se nastava odvija na ~etirilokacije. Ono {to me raduje i {to èlim naglasitijeste, da kada sam prije {est godina do{ao u„Gimnaziju“ prosje~na ocjena je bila 2,83, danasje to 3,86. Zna~i, da je u toku mog mandata nivoprolaznosti znatno pove}an, osobito onogmomenta kada se, ne ugroàvaju}i sistem nas-tave, poja~ala disciplina koja je uvjetovana samoje strane prema nastavnicima. U~enicima poru~ujem da pitaju svoje nastavnike,predlaù, insistiraju pogotovu kod stranih jezikada se nastava odvija kompletna, npr. naengleskom, francuskom ili njema~kom, pri tomnagla{avam da nemam ni{ta protiv bosanskog ilihrvatskog jezika. Tako|er je bitno da u~eniciprate razvoj suvremenih tehnologija, interneta.Naravno da je bitno da su i nastavnici educiranipo ovom pitanju, {to je na{ zadatak, kao [kolskog odbora, da omogu}imo i pratimo.

-2001: Jo{ jednom se zahvaljujemo TomislavuGrizelju, predsjedniku [kolskog odbora na{e{kole {to je i pored velikih obveza izdvojio vremena za ovaj intervju



Gimnazija Dobrinja6


UÊNIK GENERACIJE - PONOSI [KOLE 2009/2010. [KOLSKE GODINE

O u~eniku generacije, kao i o ponosima {kole, ne trebamnogo govoriti. Njihov rad, trud, zalaganje i uspjesikazuju nam skoro sve o njima. êstitke u~enici gen-eracije i ponosima {kole.

U~enica generacije: MMESIHOVI] ENA

Ponosi {kole

HAMZA LEJLA TELALOVI] JASMIN ÊNGI] ELDIN DMITROVI] MARTINA [IPILOVI] TANJA

[EHOVI] ENITA VALJEVAC SABINA HOD@I] SENADA HAND@I] EMIR @GALJ AMINA

UZUNOVI] AIDA BUNGUR JASMINA @UJO LAMIJA RAMI] AZRA D@ANAN HARIS

KONAK ARNELA HRAPOVI] ELDIN



Ovih dana, ta~nije od 20.03. do 30.03. 2010.godine, smo se lijepo druìli sa u~enicima gim-nazije „Nymphenburger“ iz Minhena, dakle onisu bili na{i gosti.Ova razmjena je na neki na~in ve} postala tradi-cija u na{oj {koli, ali za mene je to bilo prvoiskustvo ovakve vrste. Ugostili smo devet u~enikai dva profesora. Svako od njih je bio smje{ten kodjednog na{eg u~enika - doma}ina.

Gostima smo pokazali na{ grad, i{li smo ~ak i doBijambara, a obi{li smo i na{e historijski najpoz-natije gradove Po~itelj, Blagaj i Mostar.Svakodnevno smo izlazili s njima u gradposje}uju}i mjesta gdje se okupljaju mladi.Odlazili smo redovno u kino i pozori{te, jer seispostavilo da su na{i gosti svestrani.Ovo je zaista jedno lijepo i korisno druènje.Me|usobno smo se upoznali jo{ bolje, a na{imgostima je postala jasnija na{a kultura i obi~aji,a mi smo ujedno imali priliku da obnovimo na{aznanja iz njema~kog odnosno engleskog jezika.Ve} u maju ove godine u~enici na{e {kole bit }egosti u Minhenu, nadam se da }u vam i o tomenapisati bar nekoliko redova.Mislim da su ovakva druènja veoma korisna i jasam jako sretan {to sam imao priliku dau~estvujem u tom projektu.

Alen Mujki} II4

Me|unarodna saradnja

RAZMJENA UÊNIKA (NJEMA^KA)Uzajamne posjete u~enika i profesora na{e {kole i gimnazije „Nymphenburger“ iz Minhena


RAZMJENA U^ENIKA – MI U NJEMA^KOJKao {to sam i obe}ao evo i nastavka o razmjeni u~enika. Kona~no do|e dan da i mi bo{nje krenemo u Minhen.

Puno smo o~ekivali od tog putovanja i imali smo{ta i vidjeti. Stvarno je lijep i ogroman taj Minhen.Lijepo su nas i uljudno do~ekali i svako od nas jekrenuo kod svoga doma}ina. Poslije kra}e vo`njestigosmo pred njihovu ku}u. Ispred mene bljesnuku}erina sva u staklu, pomislih koliko li tu ljudi ̀ ivi.Na otisak prsta otvori{e se vrata - kakvatehnologija! Preda mnom se ukaza rasko{ ilukzus. Tolika ku}a za samo ~etvero ljudi. Svakodnevno smo boravili u njihovoj velikoj irasko{noj {koli koja odi{e disciplinom i redom.Nego, najvi{e nam se dojmila ta njihovatehnologija. Eh, kako smo se mi bo{njeisprovaljivali. U podzemnom saobra}aju tzv. U-banu dovoljno je staviti ruku na vrata da bi seotvorila, ali mi smo lupali boje}i se da neostanemo na stanici. Stalno nas je bunila ta nji-hova tehnologija. A taj „famozni“ Mc Donalds je pri~a za sebe.Lako je kod „@elje“ naru~iti „deset s lukom“ igotovo, a ovdje ne zna{ {ta si naru~io. Sve ne{toupakovano u „milion“ kutijica. Pa ~ak i one„Milke“ i slatki{i nisu kao kod nas. Sve ti se ~iniboljim, kao da je posebno za njih pravljeno.Nakupovasmo mi bo{nje za 50 eura ~okolada islatki{a da nam zlo do|e. Odosmo i do Allianz Arene, stadiona slavnogBayerna. Neka starija gospo|a nam je tuma~ila.Ne da ni{ta dirati, ne da slikati. Samo provodistrogo}u.

Ma nismo mogli odoljeti, slikali smo ~ak i nju.Jo{ jednom smo se uvjerili u savr{ensto njihovetehnologije kada smo posjetili tvornicu BMW-a.U {oping centru ostadosmo bez daha gledaju}i.U blje{tavom izlogu ja i Ibro ugledasmo satove.Proradi u nama bosanski mentalitet, iz izlogauzesmo jedan i upitasmo ugle|enog i prefin-jenog prodavca za cijenu. Gospodin se uljudnonasmija i re~e 12 000 eura. Ja i Ibro se postidis-mo i iza|osmo iz prodavnice. Jos jedna stvar mi se dojmila, a to je ~isto}a njihovih ulica. Nigdje nisam primjetio sme}e ili}ikove od cigareta. Onda se sjetih na{ih ulica pame obuze tuga. Jako puno ljudi kod njih vozibicikle i slobodno ih ostavljaju bez zaklju~avanja.Kod nas ti ga ukradu dok ga vozi{. Ipak nije sve tako savr{eno, ono {to sam stalnoosje}ao kod njih je prisustvo nekakve ravn-odu{nosti i „hladno}e“. Mislim da smo zbog togabarem u ne~em „bogatiji“ od njih.

Alen Mujki} II4


Gimnazija Dobrinja8


RAZMJENA UÊNIKA (DANSKA)Danci u Sarajevu

Na{ grad i na{u {kolu, „Gimnaziju Dobrinja“,posjetila je grupa mladih Danaca iz gradaAarhusa. Oni su do{li ovdje da naprave malureportaù o ratu u Bosni i Hercegovini, i stanjuposlije rata. Dvadesetak danskih u~enika do{loje u na{u {kolu zajedno sa svojim profesorima, asvi su bili toliko iznena|eni uslovima u kojima miradimo, naravno, zato {to oni dolaze iz jedne odzemalja gdje je {kolstvo maksimalno ure|eno,kako sistemski tako i infrastrukturno.Na{ zadatak je bio da im prezentiramo historiju

na{e zemlje i objasnimo situaciju poslije rata una{em gradu. Moram priznati, to nije bio nimalojednostavan zadatak, a jedan od razloga je taj {tonjihovo znanje o na{oj zemlji i ratu u na{oj zemljije veoma bilo {turo. Danci su bili zaprepa{teniogromnim razaranjem grada i ubistvima koja suse de{avala za vrijeme rata. Ali isto tako su biliiznena|eni ljubazno{}u na{ih ljudi nakon svega{to su preìvjeli. Bili su fascinirani sa mije{anjemrazli~itih kultura i religija u na{em gradu, kao iblizinom bogomolja razli~itih religija.

Naro~ito su bili odu{evljeni starim dijelom gradaSarajeva gdje se isprepli}u razli~ite kulture ireligije na tako malom prostoru.Fascinirani su Mostarom i historijskim spo me ni -cima u tom gradu i ljepotom Starog mosta. Dancisu bili odu{evljeni no}nim ìvotom u na{em gradui mno{tvom ljudi na ulici tokom cijelog dana. Kaoi svi drugi stranci, i oni su isprobali na{e }evapesa Ba{~ar{ije koji su im se veoma dojmili. Stvari kojima su bili negativno iznena|eni je prlj -a v{tina po ulicama na{eg grada, mno{tvo plas-ti~nih kesa, i sli~ne ambalaè na svakom koraku({to se kaè u narodu). Nisu mogli razumjeti daje tako nizak nivo svijesti kod na{eg naroda popitanju ekologije. Nisu mogli razumjeti da neznamo ~uvati ovako lijepu zemlju punu prirodnihljepota, rijeka, planina itd.. Ja sam ro|en u Danskoj, i sa porodicom samìvio u toj Kraljevini. Sada ìvim ovdje u Bosni. U dosta slu~ajeva razmi{ljam sli~no kao i Dancikoji su bili u na{em gradu. Mi imamo prelijepuzemlju, sa mnogo kulturnih i historijskihspomenika o kojima ne vodimo dovoljno ra~una.Moja iskustva iz Danske su da su mladi dostavi{e angaòvani u o~uvanju prirode, kulturnih ihistorijskih spomenika i da su dosta vi{euklju~eni u politiku, gdje èle da mijenjaju stvarikoje nisu uredu u njihovoj zemlji. Sve u svemu Danci su bili zadovoljni ovom posje-tom, stekli su nove prijatelje i obe}ali su da }euskoro opet posjetiti na{ grad.

Adnan Hadìahmetovi} II3



Gimnazija Dobrinja10


Ove godine, na{a {kola je zapo~ela jedan noviìvot. Nastavni program je oboga}en usmjeren-jem scenske umjetnosti i filma, a upravo smosvjedoci ostvarenja projekta razmjene u~enikadvije {kole ~iji je cilj realizacija filma pod nazivom„Kako ìvi{?“. Bratimljenje je kruna vi{egodi{nje saradnje kojusu inicirali ~lanovi Asocijacije „Pirineji - neka ìviSarajevo“.Povelju o bratimljenju, u ime „GimnazijeDobrinja“, potpisala je gospo|a Sabiha Miskin, au ime Gimnazije „Victor Duruy“ gospo|ica GaelFurkad.


RAZMJENA UÊNIKA (FRANCUSKA)Bratimljenje dvaju {kola



Gimnazija „Lycée Victor Duruy“ i „Gimnazija Dobrinja“ rade na projektu snimanja tri filma. U~eniciiz gimnazije „Lycée Victor Duruy“ boravili su u Sarajevu od 13. marta do 20. marta 2010. godine.Za vrijeme ove posjete snimili su sa u~enicima „Gimnazije Dobrinja“ dva filma. Snimanje tre}egfilma nastavlja se u Francuskoj.Prvi film govori o Sarajevu, drugi o Mostaru, tre}i dokumentarni film }e biti o tome kako se `ivi, takoi nosi naziv: „Kako `ivi{?“.U~enici „Gimnazije Dobrinja“ odlaze u Francusku u mjesecu maju i tamo }e boraviti od 8. do 18 maja.

Kenan Musi} I5

FILM PROJECTLycée Victor Duruy & Gimnasyum Dobrinja


Ve}, mo`e se slobodno re}i, tradicionalno peti put zaredom na{a {kola je organizirala Festivalkratkog filma srednjih {kola Sarajevo pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva. I ove godine, kao iprethodnih, pored {kola sa podru~ja Sarajeva u~e{}e su uzele neke {kole iz susjedne Hrvatske,ta~nije u~enici Gimnazije „Dubrovnik“ i posebni gosti u~enici Gimnazije „Lucijan Vranjanin“ Zagreb.

Nagra|eni filmovi:1. NAGRADA I NAGRADA PUBLIKE: „Teror.ba“ Gimnazija Obala2. NAGRADA: „Ovom gradu treba vi{e smijeha“ – K[C Srednja medicinska {kola3. NAGRADA: „Ovom gradu treba vi{e smijeha“ – Druga gimnazija

SPECIJALNA NAGRADA „Privatno (d)obro“ – Srednja tehni~ka {kola grafi~kih tehnologija, dizajna i multimedije

NAJBOLA KAMERA - Gimnazija DubrovnikNAJBOLJA IDEJA - Gimnazija Lucijan Vranjanin, Zagreb NAJBOLJA ULOGA – Prva bo{nja~ka gimnazijaNAJBOLJI SCENARIO – Srednjo{kolski centar Vogo{}aNAJBOLJA RE@IJA – Gimnazija DobrinjaFestival je odr`an 15.05. 2010. U Domu mladih Centra Skenderija. Nagrade za najbolje filmoveuru~io je Tomislav Grizelj, predsjednik [kolskog odbora Gimnazije Dobrinja.

FESTIVAL KRATKOG FILMA




Gimnazijada je manifestacija koja se uvijekèljno i{~ekuje, o kojoj se mnogo pri~a. To jetakmi~enje u~enika sarajevskih gimnazija. Ovegodine je u~estvovala i jedna {kola iz Gora`dakao i K[C. Ekipe se formiraju i pripremaju s cil-jem da budu najbolje. Meni je bilo zadovoljstvo{to sam bio dio ko{arka{ke ekipe i predstavljaosvoju {kolu. Takmi~enja su se odràvala naotvorenom terenu sa tribinama i bila su veomaposje}ena.Gimnazijada je ujedno i dobra prilika za sticanjenovih poznanstava, pa sam tom prilikom upoz-nao dosta novih prijatelja iz drugih {kola.

To je veoma pozitivno, ali naàlost bilo je i neu-godnih momenata, jer su se u publici na{li nekihuligani koji su poku{ali praviti nered. Na sre}utu je bilo policijsko obezbje|enje pa je sve pro-teklo uredu. Mislim da je veoma negativno to {tosu ti mladi ljudi pu{ili cigarete i konzumiralialkohol provociraju}i takmi~are, a manifestacijaje bila sportskog karaktera imaju}i za ciljdruènje. Ipak, mi se nismo dali zbuniti i borilismo se zaista „lavovski“. Nije bilo lahko, jerna{lo se tu dosta dobrih sportista. Sve smo tosportski podnijeli i lijepo smo se druìli, a i dobropo~astili sendvi~ima i sokovima. Mislim da jegimnazijada zaista dobra „stvar“ i da bi trebalomo`da ~e{}e organizovati takva druènja, jer tonam je danas u ovakvom vremenu i dru{tvuzaista potrebno. Podrìmo svi zajedno ovakvemanifestacije i dajmo svoj doprinos tome.

Alen Mujki} II4

TAKMIÊNJA

Gimnazijada 2009/2010.

Turnir je organizovala „Argeta“, pa turnir nosi naziv„Argeta liga srednjih {kola Kantona Sarajevo“.Dakle, na samom po~etku turnir je brojao 25ekipa, raspore|enih u 5 grupa po 5 ekipa. Sistemje takav da iz svake grupe dalje prolaze 3 najboljeekipe, te najbolja ~etvrtoplasirana ekipa.Nakon ~etiri odigrana kola po grupama, nas-tavak takmi~enja je izborilo 16 najboljih ekipa. Odtih 16 ekipa sastavljene su 4 grupe sa po 4 ekipe.U nastavak takmi~enja idu dvije prvoplasirane iztih novoformiranih grupa. Takmi~enje je stiglo do~etvrtfinala. Na{a Gimnazija je suvereno pro{la prvi

krug takmi~enja sa 3 pobjede i jednim porazom.U drugoj fazi takmi~enja nalazili smo se u grupisa „Ekonomskom“, „Tre}om gimnazijom“ i„Internacionalnom {kolom Sarajevo“, na{aGimnazija je zauzela drugo mjesto sa dvije pob-jede i jednim porazom. U ~etvrtfinalu se sastaje-mo sa „Ugostiteljsko-turisti~kom {kolom“. Takmi~enje smo zavr{ili na 4. mjestu. Moram,svakako, spomenuti da na{u ekipu vodi prof.Vedran Zubi}.

Emir Handì} IV3

TURNIR ARGETA



Jutro. Moji roditelji su ispijali kafu dok sam ja, ve}spremna, ~ekala da po|emo. Pomalo nervozna izbog neprespavane no}i, ~emu je uzrok „putni~kagroznica“, stalno sam poùrivala roditelje dakrenemo do dogovorenog mjesta, tj. do {kole.Kona~no smo po{li na Dobrinju. Jo{ tako malo dopolaska... A te minute su se tako oduìle...Napokon, nakon posljednjih zagrljaja sa porodi-com, smjestila sam se u automobil i krenuli smo.Plan je bio da kopneni prijevoz koristimo doKa{tele, a onda smo trebali da „presjednemo“.Atmosfera u automobilu je bila super, ba{ kao i {tosam o~ekivala. Zahvaljuju}i tome vrlo brzo smopro{li Ivan i do{li u Hercegovinu. U Mostaru je bilakra}a pauza, a onda smo nastavili dalje ka na{emcilju. Negdje oko podneva smo do{li u Ka{telu.Sa~ekali smo kolica, potom prebacili stvari nabrodicu pod imenom „Tatinja“. Kona~no, oko17.00h po~elo je krstarenje... Svuda su bilebrodice sa mojim vr{njacima. Posadu na{ebrodice ~ine prof. Pavka, skiper (kapetan) Ivan,Berina, Bojan, Alen, Mak, Eldar (Dado) i ja.Iz Ka{tele smo do{li do malog mjesta poredDrvenika kojem se ne mogu sjetiti imena, {tozbog uzbu|enja, {to zbog sre}e. Tu smopreno}ili. Drugi dan smo plovili do otoka Zlarin.Taj dan vrijeme je bilo skoro pa savr{eno.Plovidba je prolazila brzo, jer smo se dobrozabavljali. Oko 16.00h doplovili smo do Zlarina.Tu smo osjetili „tlo pod nogama“. Nakon prespavane no}i na otoku Zlarin, isplovilismo ka slijede}em otoku po imenu Skradin.Tokom dana pomagala sam profesorici u pripre-mi jela, a ostatak vremena provodila sam uz

pjesme i akorde koji su izlazili iz Dadine gitare.Kada smo stigli do Skradina ve} smo bili umorniod pjevanja i druènja, ali smo nastavili sa istimradnjama do kasno u no}. Bitno je napomenutida smo na Skradinu obi{li Nacionalni park Krka.Tu smo vidjeli slapove koji su nas o~arali. êtvrti dan smo proveli u putovanju do gradaBiograd na Moru. Oko podneva smo stigli uBiograd. Dvije no}i smo tu bili usidreni.Organizacija „Mirno more“ priredila je priredbuna kojoj smo svi morali u~estvovati. U povratku smo pro{li pored Kornata, a posjetilismo i otok @ut. Tu smo prespavali, a rano ujutrooko 5.00h smo po{li nazad. U Ka{teli smo bili oko 18.00h. Tu smo imali orga-nizovanu ve~eru. Posljednju no} smo proveli uzpjesmi, a sutradan, u subotu oko 10.00h po{lismo nazad u Sarajevo. I zaista, istina je kad kaùda vrijeme u povratku brè prolazi. Nismo kakotreba ni trepnuli, a bili smo ve} u Mostaru.Miris BiH se svuda osjetio dok smo obilaziliMostar. A onda drugi treptaj oka i ve} smo uSarajevu. Susret sa porodicom. Zagrljaji i poljup-ci. Koliko god je putovanje bilo savr{eno, i kolikogod je bilo prelijepo ipak je kod ku}e najljep{e!

Medina Agi} II4

KRSTARENJE„Mirno more“



Debatni klub "VOX"je jedan od prvihklubova iz ~itaveBosne i Herc eg o v i-ne koji se pri d ru -ìo Centru za Kul t -uru Dijaloga u Sa -rajevu. Od sa m ogosnivanja debat -nog kluba u~e st -vuje profesor his-torije na{e {kole,

profesor Rasim Halilagi}. Sa nama, a i ranijim~lanovima debatnog kluba, profesor Rasim jepostizao zna~ajne rezultate u okvirima debate.Svi zajedno proputovali smo i vidjeli mnogo toga,te i jedni i drugi stekli ogromna ìvotna iskustva. Sa nama, ovogodi{njim maturantima, profesor jeputovao u Neum i na Jahorinu, te Vogo{}u nadrà vna takmi~enja. Obi{li smo i mnoge bosan-skohercegova~ke gradove na regionalnim tak -mi ~enjima, te smo u~estvovali i na me|u -narodnim takmi~enjima u Srbiji i Sloveniji.Pro{le godine sam, zahvaljuju}i predanostidebati i zahvaljuju}i profesoru Halilagi}u na nje-govom ukazanom povjerenju, obezbjedila i plas-man na svjetskom takmi~enju. Svjetskotakmi~enje se svake godine odràva u nekoj dru-goj dràvi ~lanici debatnog programa IDEA. Pro{le godine, privilegiju da ugosti debatante,trenere i sudije iz ~itavog svijeta imala je na{aBosna i Hercegovina, na Jahorini. Tih petnaestdana provedenih sa debatantima iz cijelog svije-

ta zna~ilo je jedno ogromno iskustvo, a ovegodine opet imam priliku ponovo ostvariti plas-man na svjetsko takmi~enje koje }e se odràti uHolandiji u periodu od 23.7. do 5.8.2010. godine.Naime, na Jahorini su u aprilu odràne pretkval-ifikacije za svjetsko takmi~enje, a 28. i 29. 5.2010. }e se odràti kvalifikacije za svjetskotakmi~enje.

Sve ovo {to sam pro{la i doìvjela kroz debatu nebi bilo da nije mojih kolegica i kolega EmineIsakovi}, Harisa Dànana i Senade Hodì} sakojima sam bila mo`da i na najvi{e debatnihskupova i sa kojima sam provela najljep{etrenutke :) . Nadam se da }e i budu}e generacije prepoznatidebatu kao ne{to {to im donosi mnoga ìvotnaiskustva, prijatelje za ~itav ìvot iz ~itavog svijeta,simpatije, nove ljubavi, i jo{ mnogo toga s ~imsam se susretala ja kao i mnogi drugi debatanti.Pozdrav od debatantice uz veliko hvala profesoruRasimu {to je istrajao i uvijek bio uz nas :)

Ena Mesihovi} IV3

DEBATNI KLUBOVI

„VOX“

Me|unarodno debatno takmi~enje - Slovenija

Pripremanje za debate u Srbiji na me|unarodnom takmi~enju



U decembru 2009. godine odràn je „Debatniturnir“ u Zagrebu na kojem je u~estvovala i na{a{kola. Imali smo ~ast da su odabrana tri kluba izBosne i Hercegovine, dva iz na{e {kole. Debatni klub ''Veritas'' na ~elu sa MukadesomMa{i}, i ''Vox'' na ~elu sa Rasimom Halilagi}em.Iz svakog kluba su mogla i}i po tri ~lana.„Veritas“ su predstavljale u~enice: [ejla Muja~i},Danira Karovi} i Amna Kla~ar, dok su „Vox“predstavljale Emina Heganovi}, Senada Hodì} iEmina Ba`dar koje su debatovale na temu:„Multiculturalism is a threat for cultural identity“.Morala bih napomenuti da je debata bila naengleskom jeziku i da to nama nije predstavljalobarijeru.

Me|utim, igrom slu~aja pobijedili su doma}ini!Tako|er, mnoge primjedbe bi mogli uputiti i~lanovima ìrija koji nisu bili dovoljno upu}eni napravila debate. Nakon debate, zahvaljuju}i na{im doma}inimamogli smo i}i u obilazak grada, kupovinu i neza-obilazni McDonald's. U povratku smo (sam) poku{avale zaspati,me|utim od vesele Amne, Emine i Senade nije semoglo, ni{ta od toga „projekta“. Ukupni utisci su dobri, divno je upoznati ljude izSlovenije, Moldavije (koje nismo mogle ni{tarazumjeti) i iz drugih zemalja, jer ''bitno jeu~estvovati a ne pobijediti'', pa sad, kako kome.

Danira Karovi} II3

DEBATNI KLUBOVI

„VERITAS“



Dana, 02. 04. 2010. godine, u na{oj {koli, odrànaje javna debata pod nazivom „DARWIN“. U~esnici su bili, u afirmacijskoj ekipi: AminaGodinjak, Arnela Konak, Danira Karovi} i LejlaHamza, te u negacijskoj ekipi: Emir Handì},Amina Agi}, Lamija @ujo i Tanja [ipilovi}. Sastavìrija je bio sljede}i: Maida Zagorac, MartinaDmitrovi} i Haris Dànan.

U publici su bili neki profesori, i u~enici II3 razre-da. Publika je ve}inom glasala za negacijskuekipu, ali glasovima ìrija pobijedila je afirmaci-jska ekipa, rezultatom 2:1.I da ne zaboravim, organizaciju ove debate nasebe je preuzela na{a draga profesorica SubhijaKamenica, jer bez nje ni{ta ne bi bilo kako jeste.

Amina Vejzalajbegovi} II3

Charles Darwin

[KOLSKA DEBATA


Slijedi nagra|eni literarni rad Inase Bibi} u~enice II2 razreda:



Na{a {kola ni u kojem slu~aju ne moè sepohvaliti komocijom kad je prostor u pitanju(velikim holovima, {irokim kabinetima i sl.). Alije zato kao i ostale gimnazije puna znanja.U {koli se nalazi i jedna mala prostorija od 12,5kvadrata gdje je smje{tena na{a biblioteka.Biblioteka ne raspolaè velikim knji{kim fon-dom, {to joj izme|u ostalog i prostor ne dozvol-java, ali raspolaè sa oko 10.000 naslova koji suorganizirani po UDK-sistemu. Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) jerazvijeniji bibliote~ni decimalni klasifikacijskisistem primjenjiv na cjelokupno ljudsko znanjebez obzira u kojem se obliku ono nalazio, koji sukrajem 19. stolje}a osmislili belgijski bibliografiPaul Otlet i Henri la Fontain. Svake godine kupi se jo{ od 100-200 novih naslova.Osim {to posjeduje stru~nu literaturu koja jepotrebna za izvo|enje redovne nastave, bibliote-ka raspolaè i beletristikom koju u~enici moguposuditi da ~itaju u slobodno vrijeme. Svi redovniu~enici se mogu u~laniti i posu|ivati knjige.

Ako u~enik na vrijeme ne vrati posu|enu knjigu,pri uzimanju sljede}e knjige vremenski periodkoji je zakasnio ra~una se za nove knjige. Ukolikose knjiga prilikom upotrebe o{teti ili izgubiu~enik mora kupiti novu. Trenutno najve}a radost na{e bibliotekarke jeprelazak u novu {kolsku zgradu.Ovaj mali prostor nema ~ak ni prozore, a u novoj{kolskoj zgradi }e i biblioteka dobiti mnogo ve}iprostor, kao {to je ~itaonica gdje }e se mo}iorganizirati mnoge kulturne, posebno knjièvnemanifestacije i druènja sa poz-natim piscima ipjesnicima.U novojbiblioteci}e biti idovoljan brojra~unara.Na{a bibliotekaje pohvaljena odProsvjetnopedago{kog zavoda kao najbolja biblioteka. To bi bila na{a malabiblioteka „GimnazijeDobrinja“.

Mirza Voji} I2

PPREDSTAVLJAMO...

NA[A BIBLIOTEKA



KOMPJUTER KAO „NAJBOLJI“ PRIJATELJGdje je nestao sav taj sjaj prijateljstva, druènja ime|usobne komunikacije izme|u tinejdèra? Dali je taj problem zaigrao samo u mojim o~ima iliostali koji primje}uju to ne èle o tome govoriti?Da se uvjerim ili razuvjerim, traè}i odgovore naova pitanja, napravila sam jednu anketu me|usvojim vr{njacima, a onda sam do{la do slje de -}ih, naravno poraàvaju}ih, zaklju~ka. âk 56%mojih vr{njaka vi{e se druì sa komp j u terom inekim virtualnim prijateljima, dok svega 44% odispitanih jo{ uvijek uìva u „obi~nom“ prija -teljstvu, tj. druènju sa prijateljima. Izostavljaju}i deformaciju ki~me, slabljenje vida iostale fizi~ke posljedice, ova nova i boljatehnologija nas uvodi u svijet nepismenosti ifizi~ke zakr`ljalosti. Osim toga, zapitajmo sekoliko je nas istinski pro~italo knjigu. Za 56%mojih vr{njaka vi{e nije potrebno pro~itati nekuknjigu da bi obogatili svoje znanje, shvatili

poruku i tematiku, ve} jednostavno ukucavanjemnekoliko rije~i dobiju odgovor i kratki sadràjodre|enog knjièvnog djela.

Istina, kompjuter i internet nisu toliko lo{i kaonova tehnologija, ali zloupotreba istih moèdovesti do ozbiljnih posljedica. Kao {to se daprimijetiti, osim tinejdèra koji su se navikli naovo ~udo tehnologije, tu si i na{i cijenjeni profe-sori i roditelji koji se ~esto prepu{taju blagodati-ma virtualnog svijeta.

Edina Beganovi} I3

RAZMI[LJANJA...




Mnogima od nas ili na -{ima dragim osobamasu se de{avale ovakvestvari: neki stariji i ja~i{kolski kolega vas uda -ra bez razloga, otimanovac, provocira vas itd.Te {kolske „kolege“, ilibolje re~eno nasilnici,obi~no se dobro po na -{aju prema vama uko-liko im je potrebna nekapomo} od vas. Kadadobiju to {ta su èljeliopet svoju mr`nju i ljut-nju iskaljuju na vama. Razlog takvog njihovognasilni~kog pona{anja je zbog vlastite nezado-voljenosti ili zbog naru{enih odnosa u vlastitoj porodici, kojimogu biti uzrokovani razli~itim doga|ajima:smrt jednog ili oba roditelja, nesretnom ljubavljume|u roditeljima ili svakodnevne sva|e, famili-jarna mr`nja itd. Pojedini nasilnici svoje nasilni~ko pona{anjeispoljavaju da bi se dokazali u dru{tvu, da bi bilipo{tovani, jer ve}ina njih osje}a se zapostavljen-im ~ak i od strane porodice. Naàlost nasilje je sve vi{e prisutno u okolinigdje se nalazimo, kao {to je {kola.

U ve}ini slu~ajeva nasiljese i doga|a tu oko nas,ali mi nismo toga svjes-ni, jer u svakoj osobividimo samo {kolskogprijatelja. Nismo u stanju, sve doodre|ene granice, daprimijetimo ko sve ispol-java takvo pona{anje svedo momenta kada tonasilje postane i doistaozbiljno. U ve}ini slu~ajevau~enici ne èle da pri-

javljuju nasilje u {koli, {to zbog vlastite sigurnos-ti, {to zbog te osobe koja je maltretira. Ovakav odnos dovodi do mnogo ve}ih i teìhposljedica, jer sve dok se nekome ne obratimo,nasilje }e se {iriti i biti prisutno me|u na{imvr{njacima, {to bi dovelo do toga da se svakimdanom uve}ava broj `rtava.Ako primijetimo neku vrstu nasilja, najbolje seodmah obratiti osobi od povjerenja ili {kolskompedagogu (osoblju) i zajedno poku{ati rije{itiproblem. To bi bilo dobro, prije svega, za nas atako|er i za druge koji su izloèni bilo kojoj vrstinasilja.

Mirza Voji} I2

RAZMI[LJANJA...

VI[E NIJE BITNO BITI FIZI^KI NEGOPSIHI^KI JAK



Dana o4. oktobra organiziran je jednodnevni izletza druge razrede, a na insistiranje u~enika.Odlu~ili smo se za planinarenje. Od profesora sa nama su bile profesoriceSubhija Kamenica i Amra Alikadi} Fazli}. U~enici su bili podijeljeni u dvije grupe, kako bilak{e stigli do sabirnog mjesta. Krenuli smo u 9 i 30 sa Barica, dan je bio veomasun~an i prijao nam je svje`i zrak. Tokom pje{a~enja sreli smo veliki broj starijihosoba, planinara, koji su nam pri~ali o vremenukada su oni bili mali pioniri.

Vi{e puta smo morali odmarati jer je na{akondicija bila na veoma niskom nivou.Profesorica Subhija nije propustila priliku danam usput ka`e ne{to vi{e o biljnom svijetuna{eg kraja. Nakon 5-6 sati hoda stigli smo do mjesta nakojem se nalazi Lova~ki dom „Ribnjak“, gdjesmo se odmorili, a neki su ~ak poku{ali igratinogometa. Iako iscrpljeni ovim pje{a~enjemu~enici su bili veoma zadovoljni. Bilo je to lijepoiskustvo!

Amina Vejzalajbegovi} II3

AKTIVNOSTI

IZLET DRUGIH RAZREDA



SOS dru{tveni centar „Herman Gmeiner“ je ove{kolske godine pokrenuo projekt “Tre}i na~in”.Ustvari, to je vrsta peer edukacije kojom se mladiu~e zdravom ìvotu i pozitivnom razmi{ljanju. Svake druge subote u mjesecu u~enici„Gimnazije Dobrinja“ i nekoliko u~enika êtvrtegimnazije i Srednje ekonomske {kole svoje ideje,

èlje i probleme dijele sa voditeljima ovog pro-jekta, psihologom Aidom Kuljanovi}-Me{i}, isocijalnim radnikom Samirom Selimovi}em. Smatram da ovakvim aktivnostima u~enici mogumnogo toga da nau~e i otkriju a i da svoja saz-nanja razmijene sa drugima.

Azra Merzi} I3

AKTIVNOSTI

VOLONTERSKI RAD

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva Bosne i Her ce -go vine dr. Haris Silajdì} primio je u~enike IV5razreda „Gimnazije Dobrinja“, sa profesoromSejadom [enderovi}em. Tokom prijema dr.Silajdì} je informisao u~enikeo ustavnim nadle`nostima i na~inu radaPredsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Bilo je gov-ora i o strate{kim ciljevima Bosne i Hercegovine,tj. ulasku BIH u Evropsku uniju i NATO, kao i orazlozima za{to su ove integracije va`ne.

Pored toga, dr. Silajdì} je istakao da je ekonom-ski razvoj Bosne i Hercegovine veoma bitan, da jena{a zemlja bogata prirodnim resursima i da jepotrebno privu}i strane investicije.Zato je potrebna stabilna i evropski ure|enaBosna i Hercegovina.U~enici su se zahvalili dr. Silajdì}u za prijem ipriliku da posjete Predsjedni{tvo Bosne iHercegovine.

Arnel Hodì} IV5

POSJETA PREDSJEDNI[TVU BOSNE I HERCEGOVINE



„Gimnazija Dobrinja“, nastala je 1993. godine unajdramati~nijim trenucima historije BiH unajve}em, istoimenom, sarajevskom naseljukoje je u toku ~itavog rata bilo u neprijateljskomokruènju, te je tako jedina sarajevska {kola kojaje sa svojim radom po~ela u toku ratnih dejstava.U najteìm uslovima {to ih jedna generacijamoè imati, bez ijednog dana prekida, u ovoj se{kolskoj ustanovi odvijala nastava, {to sedoìvljava ne samo kao ~udo, ve} i izuzetan patri-otski ~in. Sutereni, stubi{ta i podrumi bili su mjesta gdjese u toku rata na Dobrinji sticalo znanje. Danas, 16 godina nakon, s pravom se pitamo dali su u~enici ove {kole, zasluìli da se i poslije

ratnih de{avanja obrazuju u tako neadekvatnimuvjetima, gotovo pa identi~nim onim iz perioda1993 – 1995, te zbog ~ega je to ustvari tako? Iz iskustva znamo da su obe}avanja oko izgrad-nje novog objekta uvijek bila la`na i nepouzdana,te se i{lo na izgovore kako je potrebna velikasuma no v ca da bi se izgradio novi objekat, te daMini star stvo treba obezbjediti neophodna sred-stva koja nedostaju, me|utim, na izgradnju {kolese ne obaziru puno, zbog njima „pre~ih“ stvari. Pitanje je samo dokle }e u~enici „GimnazijeDobrinja“ biti `rtva manipulalacija, te iznova nasvojoj koì trpjeti obe}anja nadle`nih, koja }e sena kraju, kao i do sada zavr{iti na razo~arenju.

Nebriga od strane Ministarstva i nedovoljna posve}enost problemu

IZGRADNJA [KOLE



Jer, ~ak ni povremene optu`be ni do danas nisuuspjele rije{iti ovakav problem. Kako saznaje dnevni list „Oslobo|enje“ od 09. 03.2010, otvoreno pismo, u kojem ih upozorava nanu`nost zavr{etka objekta za „Petu“ i „GimnazijuDobrinja“, uputio je na~elnik Novog Grada DamirHadì} premijeru Besimu Mehmedi}u iresornom ministru Safetu Ke{i."Ne vidim koji bi to mogao biti mehanizam koji binatjerao odgovorne u kantonalnoj Vladi da seuozbilje i ne dovode u pitanje integritet prostorai vremena u kojem upravljaju Kantonom. Nemoèmo vi{e otezati ovo pitanje. Najvi{e bih voliokada bi premijer i ministri oti{li da preslu{ajujedan ~as i vide u kakvim uslovima rade u~enici„Pete“ i „Gimnazije Dobrinja“", istakao je Hadì}.Prema mi{ljenju Hadì}a, zavr{etak izgradnje{kole mora biti odvojeno pitanje kada je u pitan-ju planiranje sredstava u budètu Kantona.

"Ovo je na{a molba i apel, na kraju krajeva, menekao na~elnika Novog Grada. Ali, ako oni neshvate ~injenice, onda }e dobiti zahtjev, ali ovajput na{ih gra|ana, pa neka onda vide {ta }e stim", pojasnio je Hadì}.Ministar Ke{o kazao je ju~er za „Oslobo|enje“kako je lijepo {to se na~elnik Hadì} kona~nojavio, ali da je to uradio naàlost sa zaka{njenjemod mjesec dana.„Zamjeram mu {to mene trpa u isti ko{ sa pre-mijerom, jer jasno i glasno treba re}i da ja,odnosno niko od ministara SDA, nisam glasao zajednostrana~ki budèt Stranke za BiH. Gimnazijana Dobrinji je apsolutni prioritet Ministarstva inema tog Mehmedi}a koji }e to ugroziti“, istakaoje Ke{o.Ovo su samo neki detalji koji se veù zadono{enje budèta i izgradnju na{e {kole.

Dalila Krasni} I1



PROF. MERZI] SENAIDA- Imala sam tu sre}u da ste mi bili razrednica odprvog do ~etvrtog razreda. Kaèm „sre}u“, jer mislim da posjedujete svevrline koje svaki razrednik treba imati, jer steuspjeli da spojite naizgled nespojivo, da budetestrogi i blagi istovremeno, imali ste strpljenja, aliniste dopustili da nam neka`njeno „pro|u“ na{inesta{luci. Hvala Vam za to. Toliko smo se bili navikli na Va{e: „{ega-{ala“,„{ta kaè ogledalce“ i „boli li te vilica“, pa sumn-jam da Vas jo{ dugo ne}emo zvati na{om razred-nicom. Nadam se da nismo bili ba{ previ{e lijenii nesta{ni.Jo{ jednom, hvala Vam za prelijepe trenutketokom svih ovih godina.

PROF. [EHOVI] AZRA- Na{a „uprava“. Za vrlo kratko vrijeme, stekliste na{e simpatije, jer ste se prema svakome odnas ponijeli kao bri`ni roditelj. Bili ste, prijesvega, na{ prijatelj, a potom vrlo korektan profe-sor. Mo`da nisam pokazivala koliko ste mi dragi,ali ja se nadam da se to vidjelo kroz moj odnosprema Va{im predmetima.

Brinuli ste se za nas kada smo bili bolesni, raspi-tivali se za na{e ocjene i davali nam najbolje sav-jete. [ta drugo da kaèm, osim VELIKO HVALA umoje ime, ali ja vjerujem i u ime svih nas. Znam da Vam se moèmo obratiti u svako dobadana i znam da }ete nas najbolje do~ekati kadabudemo ponekad do{li u {kolu, jer mi smo svi„Va{a djeca“. @elim Vam puno zdravlja i sre}e u ìvotu.

PROF. BAJRI] RUSMINA- Moja draga „tetka“. Zovem je tako, jer je biloonih koji su mislili da mi je prof. Rusmina tetka, ali meni se to tako dopalo. „Tetka Rusmina“, hehe... Ne znam {ta da Vam kaèm, jer znam da }ete mimnogo nedostajati i jednostavno ne moguvjerovati da je na{em druènju do{ao kraj. Druènja na dramskoj sekciji, ~asovima, ali iizvan {kole, nikada ne}u zaboraviti, jer su mi onaprva asocijacija na na{u gimnaziju. Bili ste nam mnogo bliski i to se ne zaboravlja.Hvala Vam za sve, puno uspjeha i dalje Vamèlim.

O profesorima

NA KRAJU SREDNJE [KOLE

Bilo je ljutnje i smijeha, petica i "ke~eva", strogo}e i drugarskog odnosa sa njima, ali na{i profesori jed-nostavno ostaju NA[I! Iako oni i dalje ostaju u {koli, a mi smo jedna od generacija u nizu koju su ispratili,sumnjam da barem neki od nas nisu ostavili utisak i pe~at kod njih, ali tako i oni kod nas! Najprije }u da napi{em nekoliko re~enica za sve razredne starje{ine ~etvrtih razreda.



PROF. BEGANOVI] MAIDA– Sigurno ne bih rekla istinu da kaèm kako samvoljela fiziku, jer i moja ocjena iz fizike govorisama za sebe, ali ne mogu re}i da profesoricaMaida nikad nije bila korektna prema nama. Ba{naprotiv, sa njom smo uvijek uspijevali na}izajedni~ki „jezik“, jer je pokazivala veliko razu-mijevanje za svakoga od nas. Nikada nije izdva-jala bilo kojeg u~enika, a to mi se posebnosvi|alo. U~enici, ali i profesori }e me razumjetikad kaèm da je profesorica Maida bila i ostalaprava dama, u svakom smislu te rije~i. Kratkosmo se druìli, ali pamtim svaki ~as fizike. HvalaVam u ime svih nas i puno uspjeha u „GimnazijiDobrinja“ i dalje.

PROF. ZUBI] VEDRAN- "Lutak", "Mir~o", "Bubavi", "Teodore", itd, itd.Puno nadimaka sam imala od Vas! :-) I sada se~udim zbog petice iz geografije, jer se sje}am dami je u prvom razredu, prva ocjena bila „cvon-jak“. Ali iako je tako izgledalo, nije da nisam vol-jela geografiju, samo sam bila puno lijena dau~im. I sada sam, pa ne znam kako }e biti nafakultetu, ali valjda }u se sna}i.

HVALA VAMA na korektnom odnosu prema svimu~enicima.

HVALA VAM {to ste trpjeli na{u lijenost i to {tosmo nespremni dolazili na ~asove.

HVALA VAM {to ste, prije svega, bili ÔVJEK, patek onda izvanredan profesor. Nau~ili ste naspuno toga, a posljednji dan i rasplakali, {to nemoè svako ni to posti}i. Imate tu ~ast da ste

jedan od najomiljenijih (ako ne i najomiljeniji)profesor i sigurna sam da }ete to jo{ biti mnogogodina! :-) To Vam ja od srca èlim.

PROF. ILI] PAVKA- Iako mi je predavala samo jednu godinu, ostavi-la je na mene dojam jedne sna`ne li~nosti, bezdlake na jeziku. Prva ocjena kod nje mi je bila dvojka, a na krajusam dobila dvije petice :). Prof. Pavka je jedna od onih profesorica kod kojenema "vrdanja" i izmotavanja. Mora se dolaziti na ~asove tjelesnog, izuzev nekeozbiljnije bolesti. ûla sam da je prava „raja“ iizvan {kole, a znamo svi da takve profesore djecanajvi{e vole. @elim joj puno zdravlja i lijepihtrenutaka u sportskom ìvotu.

PROF. SMILJANI] ANITA– U prvom razredu smo imali likovnu kulturu ibila mi je jedna od troje najdraìh profesora.Mlada, opu{tena i komunikativna, puna razumi-jevanja za sve one koji ne znaju ni „srce“ nacrtatikako treba, a kamoli neki portret. Puno smo nau~ili na njenim ~asovima i zahvalju-ju}i njoj, ja sada znam puno toga o Pol Sezanu iVan Gogu. @ao mi je {to nemam vi{e dara za crtanje, aliobe}avam da }u se potruditi da nacrtam neko-liko radova da li~e na ne{to.Profesorice, od srca Vam èlim jo{ vi{e uspjeha

u Va{em poslu.



PROF. MUSLI] NERMIN– Jedan od najzaslu`nijih profesora za moju novinarsku „karijeru“. Da nije njega bilo, ne bih imala hrabrosti daobjavim neke svoje radove koji su izuzetno dobroprihva}eni. Nadam se da u ovom tekstu ne}ete traìti gra-mati~ke gre{ke, jer mi je knjièvnost uvijek biladraà od gramatike. To je profesor ~ija se tetka najvi{e spominjala nana{im ~asovima (hehe): „Tetke mi moje!“ HvalaVam {to ste nas trpjeli dvije godine, neposlu{nekakvi smo uvijek bili. I naravno, hvala za ulijevanje samopouzdanjakada je rije~ o mojim tekstovima. Puno sre}e istrpljenja sa djecom i dalje.

PROF. [ENDEROVI] SEJAD– Prvo se sjetim Igmana i penjanja uz planinu tri„debela“ sata.

Tada sam rekla: „Profesore, ovo je zadnji put daste me odveli negdje!“ Ma bilo je lijepo, u svakomslu~aju. Iako ste nam predavali samo jednu god-inu, ~esto smo Vas spominjali na ~asovima u~etvrtom razredu. Profesor kao {to ste Vi pamti se i spominje samopo dobrim stvarima, prema tome, puno sre}e ièlim Vam da Vas djeca vole, kao i dosad.

PROF. ÂVAK NAHID– Evo da ne kaète da nisam ni{ta za Vasnapisala. Jedan od rijetkih profesora na ~ije ~asove samodlazila bez straha, totalno opu{teno. Pri tome posebno mislim na informatiku, jersam se za matematiku ipak morala malo vi{etruditi. Hvala u svakom slu~aju za oba predmeta,~ast nam je bila da nam predajete tri godine!Sretno i Vam u Va{em radu u {koli, ali i kada suu piranju instrukcije iz matematike.

Svima se IZVINJAVAMO na na{im gre{kama,

ZAHVALJUJEMO vam svima na va{em trudu da od nas napravite prave ljude, a mogu re}i da ste toi uspjeli!

Puno pozdrava…

Va{a u~enica,Mirela Dàferovi}



Na`alost, ove {kolske godine, prerano nas je napustila na{a draga kolegica,profesorica, zamjenica direktorice Edina Ba{agi}. Ono {to }e zasigurno ostatiu sje}anju svih kolega sa kojima je radila jeste izuzetna profesionalnost,korektnost prema poslu i pa`ljivost prema kolegama. Jednostavno, te{ko jeprona}i prave rije~i da se opi{e ova izuzetna osoba. Na{ kolektiv je ponosan {toje imao za saradnika ovakvu osobu, ~ija plemenitost te{ko da }e se ponoviti.

IN MEMORIAM

30


REDAKCIJA

Voditelj sekcije: Nermin Musli}

^lanovi sekcije: Medina Agi} II4Amina Vejzalajbegovi} II3Dalila Krasni} I1Alen Mujki} II4Edina Beganovi} I3Mirza Voji} I2

Saradnici: Ena Mesihovi} IV3Mirela Dàferovi} IV3Emir Handì} IV3Kenan Musi} I5Ena Kapetanovi} I1Adnan Hadìahmetovi} II3

Urednik redakcije: Danira Karovi}

Glavni i odgovorni urednik: Sabiha Miskin

LI^NA KARTA [KOLE

Adresa: Bulevar branilaca Dobrinje bb,71000 Sarajevo, 387 Bosna i HercegovinaTelefon: 033/464-948,

033/454-553Fax: 033/464-284Email: [email protected]: www.gdobinja.edu.ba

Gimnazija Dobrinja



Ti pita{ {to te pitam, a zna{ da }u te pitati, akoti pita{ ne{to {to ne treba! (prof. Vlado)

Jest su{tinski dobro, ali nije tako!! (mr. Amra Alikadi}-Fazli})

Jesi brz k'o tramvaj s Ilidè. (Amer Biber)

Ako ne zna{ pi{i! (mr. Amra Alikadi}-Fazli})

Minimalno 10 sati sedmi~no treba u~itimatematiku. (prof. Amra)

Kako se pro{lost dijeli? Biber: Na pro{lost i budu}nost.

Ako ne zna{, haj dalje radi.(mr. Amra Alikadi}-Fazli})

Pa na primjer... {ta ja znam. (prof. Nermin)

Ozbiljno pitam ho}ete l' pitat'?!?! (Amer Biber)

-2+6=3, e sad sam stvarno ljuta!(Belma Hamzi})

Po~eo se ~ovjek oslanjati na zadnje noge.(Amina Vejzalajbegovi})

Ima druga~ije zna~enje, ali isto zna~i zbogzna~enja. (Danira Krovi})

19 vijek je srednje stolje}e. (Danira Karovi})

Ima{ droge koje te diù i koje te podiù.(prof. Ibrahim)

Ako ne}e da slu{aju nek' iza|u ili nek' iduvani! (Selma Smje~anin)

Antea Paveli}a (Amna Kla~ar)

Imenice su rije~i kojima imenujemo bi}a,predmete, glagole i pojave!! (Sara Tiri})

I ja uhvatim rje~nik za ruku. (Nedim Alji})

Ust'o da sjednem (Sulejman Skoko)

I Laka je poku{ao pa ni{ta! (Sara Tiri})

Samopi~e}i Basamak - pokretne stepenice(Fazli} Armin)

Ko bi se rodio?! (prof. Vlado)

Pametni i lijeni idu u potok. (mr. AmraAlikadi}-Fazli})

Parada znanja u augustu! (prof. Amra)

Defakto, ja sam {ef parade! (prof. Amra)

Moète se àliti koko{ijem sudu! (mr. AmraAlikadi}-Fazli})

Oni su usko blisko vezani (prof. Nermin)

Niste se tu na{li, po{to su se tu na{li, ali su sena{li. (prof. Vlado)

Zajedni~ki {trafirung. (mr. Amra Alikadi}-Fazli})

I siju pijesak (prof. Vlado)

Bolje do}' rano ujutru, nego kasno nave~e!(Elvedina Obu}a)

GET LOW (Amer Fazli})

Biber je na uslovnoj (Sulejman Skoko)

Haj vi zatvorite dnevnik pa }emo mi raditizadatke! (Ajla ôlpa profesorici marematike)

Ima finu bradicu isto medvjedi} pli{ani!!(prof. Nermin)

Sve je ovo ta~no samo niste znali! (mr. AmraAlikadi}-Fazli})

II3

BISERI

Sarajevo. [eher Sarajevo. Glavni grad Bosne iHercegovine. Ranjen i ranjavan. Jedan stari sarajevskipjesnik kaè: "Neka bude uni{ten neprijatelj Sarajeva-ako ga bude bilo! ... A bilo ga je!" Okupacija 1878. godine,ponovo okupacija 1941. godine. Sa oslobo|enjem 06.aprila 1945. godine Sarajevo ponovo dobija statusglavnog grada BiH. Pedeset godina poslije, dok jeEvropa slavila 9. maj dan pobjede nad fa{izmom, dotada slobodni gra|ani Sarajeva i Bosne i Hercegovineponovo su se na{li na udaru agresije, okupacije.Me|utim, Sarajevo je potvrdilo antifa{isti~ku opredijelj -enost i sa~uvalo tekovine slobode uspostavljene 6. aprila1945. godine.

I nakon svega, upitat }emo se: "[ta je to sloboda?"

Sloboda je mogu}nost izbora. Mi smo uvijek slobodnisamo to ne znamo.

Pojmom i zna~enjem rije~i sloboda bave se filozofi jo{od anti~kih vremena pa do dana dana{njeg. Slobodaustvari zna~i odsutnost otpora. I u skladu sa tim ta~nimi op{te prihva}enim zna~enjem te rije~i, slobodan~ovjek je onaj {to u stvarima koje je u stanju ~initi nijespre~avan da ~ini {to mu je volja. Zna~i i jedina slobodakoja zasluùje to ime je sloboda da traìmo vlastitodobro, ali na svoj na~in, ukoliko ne poku{avamo da touskratimo drugima ili ih ne spre~avamo u njihovimnaporima da i to postignu.

Ima li smisla ìvjeti ako ~ovjek nije slobodan u svemu{to radi? Ako nemamo slobode, ako nemamo prava,ograni~eni smo ali ipak, puni ideala i èlja koje se ne

mogu ostvariti. Tada to nije ìvot, ve} sjena ne~egvelikog.

Sloboda je bit ~ovjeka. Uz slobodu dolazi, naravno iodgovornost.

I jedna stara narodna izreka kaè: "ôvjek je ~ovjek uonoj mjeri u kojoj je slobodan."

A u svom gradu, ovom gradu raznolikosti gdje na stot-injak metara udaljenosti, ponosno i "slobodno" stoje itraju bogomolje i muslimanske i katoli~ke, pravoslavnei jevrejske, ~ovjek se moè osje}ati ~ovjekom.Slobodnim ~ovjekom. Slobodnim kao ptice {to istocvrku}u pod krovovima tih bogomolja.

I pored neda}a {to ga kroz historiju zadesi{e, ovaj gradse dizao, dizao i opstajao. I on. I njegov duh. Taj duh, tajvje~iti duh Sarajeva, to je duh sarajevske, nadaleko~uvene trpeljivosti, pa`nje i uvaàvanja. Duh slobodemiri{e njegovim sokacima, njegovim mahalama, nje-govim ba{tama. I lijepo je biti slobodan ~ovjek u slobod-nom gradu. A Sarajevo je to pruìlo. Ne samo sarajlija-ma nego svima koje je privukao miris sarajevskog}evapa, ezan sa Begove dàmije, zvono katedrale.

I svi mi, slobodni ljudi, ovog divnog grada imamo slobo-du izraàvanja, slobodu mi{ljenja, slobodu izbora!

Nakon svega {to su ovaj grad i njegovi gra|ani pro{li ubliskoj i daljoj pro{losti, znamo da slobodu koju imamomoramo cijeniti i uvijek biti svjesni njezine vrijednosti teuìvati u sitnicama za koje je ona zaslu`na.

Eldar Kurti} I3

SLOBODAN ÔVJEK, SLOBODAN GRAD

Pismeni sastav na temu:

list GD 2001 09-10

Documents

Transcript of list GD 2001 09-10