ÈASOPISHRVATSKOG

PLANINARSKOGSAVEZA

GODI�TE 95

ISS

N 0

35

4-0

65

0

LIPLIPANJANJ

20032003

66

HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 1

ÈASOPIS »HRVATSKI PLANINAR« izlazi u 11 brojeva godi�nje(za srpanj i kolovoz kao dvobroj). Prvi broj iza�ao je 1. lipnja 1898.Èasopis nije izlazio od 1919. do 1921. i od 1945. do 1948., a od1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Na�e planine«.

IZDAVAÈ

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB

E-MAIL: hps@inet.hrhttp://hps.inet.hr

TEL./FAX 01/48-24-142TEL. 01/48-23-624

E-MAIL UREDNI�TVA

hrvatski.planinar@vip.hrhttp://hps.inet.hr/hp

UREDNIK

ALAN ÈAPLAR

SV. MATEJA 7, 10010 ZAGREB

E-MAIL: caplar@vip.hrTEL. 091/51-41-740

TEL./FAX. 01/66-88-512

UREDNIÈKI ODBOR

DAMIR BAJS

DARKO BERLJAK

VLADO BO�IÆ

TOMISLAV ÈANIÆ

MR. DARKO DOMI�LJANOVIÆ

VESNA HOLJEVAC

FARUK ISLAMOVIÆ

ZDENKO KRISTIJAN

�ELJKA LISAK

PROF. KRUNOSLAV MILAS

PROF. DR. �ELJKO POLJAK

TISAK

»EKOLO�KI GLASNIK« D.O.O.DONJA LOMNICA

PRETPLATA za 2003. godinu je 120 kuna (za inozemstvo 32 eura).Pretplata se uplaæuje na �iro-raèun Hrvatskog planinarskog saveza2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici u rubrici »Poziv nabroj« obavezno treba biti upisan Va� pretplatnièki broj. Pretplataza inozemstvo (32 eura) uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX25731-3253236, takoðer uz poziv na pretplatnièki broj.

VA� PRETPLATNIÈKI BROJ (1)otisnut je uz Va�u adresu, kojaje naljepljena na omotnici zaslanje èasopisa. Nakon izvr�ene uplate, uz adresu æete moæi vid-jeti naznaku o uplati, èime mo�ete provjeriti je li Va�a uplata za te-kuæu godinu uredno primljena i evidentirana pri HPS-u (2).

NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebajuse pismom, telefonom, faxom ili e-mailom javiti Hrvatskom plani-narskom savezu. Za nekoliko dana po�tom æe primiti uplatnicu ibrojeve iza�le od poèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svojuadresu redovno primati svoj primjerak èasopisa.

CIJENA POJEDINAÈNOG PRIMJERKA je 15 kuna.

SURADNJA: Prilozi se mogu slati putem e-maila ili po�tom. Krajnjirok za primitak priloga je 10. dan u prethodnom mjesecu (30 danaprije izlaska broja). Uredni�tvo zadr�ava pravo kraæenja i obradetekstova, posebno za du�e priloge. Svi primljeni materijali se nazahtjev vraæaju autorima. Prednost imaju prilozi popraæeni �to boljimizborom ilustracija. Slike se mogu slati po�tom ili u digitalnom for-matu (e-mailom, na CD-u ili disketi). Detaljnije upute mo�etepotra�iti na Internetu na adresi http://hps.inet.hr/hp/upute.pdf iliizravno od urednika.

PRETPLATNIKPretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO

ADRESAXXXXX NASELJE

1 2

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZKozarèeva 22, 10000 Zagreb, HR - Croatia

tel. 01/48 23 624; tel./fax. 01/48 24 142e-mail: hps@zg.tel.hr; www: hps.inet.hr

TISKANICAIMPRIMÉ

Po�tarinaplaæena po�ti

10412 Donja Lomnica

Port payé aubureau de poste

10412 Donja LomnicaHR - CROATIE

PRETPLATNIK

Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO

ADRESA, XXXXX NASELJE

1 2

1

PRETPLATNIK

ADRESA PRETPLATNIKA, XXXXX NASELJE

120,00

XXXXX

»HRVATSKI PLANINAR« - ÈASOPIS HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA»CROATIAN MOUNTAINEER« - JOURNAL OF THE CROATIAN MOUNTAINEERING ASSOCIATOIN

HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 2

U DRU�TVU KLEÈKIH VJE�TICA 163VLADO BO�IÆ

KROZ IVANEÈKA BRDA 166�ELJKO REMAR

BILA SAM KRALJEVNA 169JELENA KO�ÆAK

MARATONSKI ZAPISI S MOSORA 171NATA�A SMOLIÆ

POVEÆAVA LI SE BROJ ZAPU�TENIH PUTOVANA MEDVEDNICI? 173VLATKO O�TRIÆ

USPON NA KIJEVSKI BAT 176GORDANA BURICA

MI�JA GROZNICA - OPASNOST ZA PLANINARE? 178ZDRAVKO ANDRIÆ

PLANINE NA SLIKAMA ADRIANA HORVATA 180

�EST DANA S VELEBITOM 182ZDRAVKO ANTOLKOVIÆ

VELEBITSKI PUSTOLOVNI TREKING- IZAZOV ZA SVE UKUSE 185�IMUN CIMERMAN

PLANINARSKE KUÆE I PUTOVI 187

PISMA ÈITATELJA 194

PLANINARSKI TISAK 195

VIJESTI 195

164 KLEÈKE VJE�TICE

172 IVAN�ÈICA

187 NOVE PLAN. KUÆE

191 NOVOSTI S PUTOVA

Godi�teVolume

Lipanj - June 2003

BrojNumber95 6

SLIKA NA NASLOVNICI:POSTAVLJANJE PL. SKLONI�TA »OGRAÐENICA«, FOTO: DARKO BERLJAK

S A D R � A J

broj 161

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:50 Page 161

162 6, 2003

NOVO RUHO »HRVATSKOG PLANINARA«Na� je èasopis posljednjih godina do�ivio vi�e promjena i novosti.

Ne tako davno, prije godinu i pol, èasopis se poèeo tiskati u boji.Stranice su se za�arenile, a lijepe slike iz hrvatskih i stranih planinakonaèno su do�le do punog izra�aja. Usporedno s prelaskom natiskanje u boji, morali smo prijeæi na nov naèin pripreme za tisak, �toje tra�ilo reorganiziranje cjelokupnog pripremnog i tiskarskog pro-cesa, ali istovremeno i omoguæilo da se posve izbjegnu brojne pogre�kekoje su prije bile uobièajene.

Napredak èasopisa popratilo je i znaèajno poveæanje broja pret-platnika. To valja zahvaliti i svim onim vrijednim planinarima koji supropagirajuæi èasopis u svojim sredinama pomogli poveæanju brojapretplatnika. Koncem pro�le godine uspostavljen je nov raèunalniprogram za evidentiranje pretplatnika i uplata, te njime osjetno sman-jen broj neplati�a.

Sve to pripomoglo je i poveæanom interesu sponzora za ogla�a-vanje i reklamiranje u èasopisu. Tako nam se pomalo smanjio i brojstranica »raspolo�ivih« za planinarske èlanke i vijesti. Nastojeæi da uèasopisu bude mjesta za �to vi�e zanimljivih priloga, morali smopoo�triti kriterije odabira te koristiti sav slobodni prostor, èesto i nateret grafièke dopadljivosti èasopisa.

Sve navedeno potaklo je Izvr�ni odbor HPS da opseg èasopisa odovog broja poveæa s dosada�nje 32 na 40 stranica, ne podi�uæi pritomcijenu pretplate. Takoðer je odluèeno da se umjesto zimskog dvobroja11-12 ponovno tiskaju dva redovna broja.

Poveæan broj stranica omoguæuje nam i da rasteretimo grafièki iz-gled èasopisa, uvedemo jo� boja i lijepim slikama posvetimo vi�e pros-tora. Nadamo se da æe ove novosti obradovati na�e èitatelje i surad-nike, te biti jo� jedan poticaj da dodane stranice èasopisa ispune za-nimljivim èlancima, vijestima i slikama. Dakle, suradnici, na posao -s nestrpljenjem oèekujemo va�e priloge!

Alan Èaplar

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 162

Svake subote tijekom lipnja, srpnja i kolo-voza 2003. opet æe voziti Karlek - eko-turistièkivlak, s polaskom iz Zagreba ujutro i povratkom izOgulina predveèer. U Ogulinu vlak uvijek do-èekuju ogulinski turistièki radnici, a meðu njimai kleèke vje�tice. Oni turiste upuæuju na raznaizleti�ta do kojih voze autobusi: na jezero Sab-ljake i �mitovo jezero, u Vitunj (ribogojili�te ifrankopansku gradinu), u Bjelsko (za Klek) idalje za Bijele i Samarske stijene. To je vrlopogodno planinarima jer je cijena povratne voznekarte vrlo pristupaèna.

Zbog kleèkih vje�tica evo ne�to opæenito ovje�ticama. To su �ene èarobnice, raspola�u nat-prirodnim moæima, osobito sposobno�æu da raz-

U DRU�TVU

KLEÈKIH VJE�TICA

VLADO BO�IÆ, Zagreb

L E G E N D E

Kleèke vje�tice

»Vozaèka dozvola« kleèkih vje�tica

6, 2003 163

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 163

164 6, 2003

nim sredstvima i postupcima nanose �tetu lju-dima. Moæ im se zasniva na sporazumu s vragom.Obdarene su sposobno�æu da brzo prevaljuju ve-like udaljenosti leteæi na metli. Pomoæu èarobnihnapitaka i uroka mogu izazvati bolesti, pa i smrtljudi i �ivotinja, mogu izazvati oluju, su�u, po-plavu, jalovost i dr. Jedna je od znaèajnih nji-hovih sposobnosti da se mogu pretvoriti u �enenormalnog izgleda, a samo kada zatreba, npr.

kada idu na sastanak putujuæi na metli, pretvaratise u ru�ne starice duga nosa, odjevene u tamnepoderane haljine, noseæi na glavi �e�ir �irokogoboda posebnog oblika (vje�tièin �e�ir). Vje�ticepovremeno odr�avaju noæne sastanke - u Hrvat-skoj je njihovo najpoznatije sastajali�te na Klekuza olujnih noæi.

Ljudi su se vje�tica bojali od pamtivijeka pasu ih nastojali otkriti i potom spaliti. Osobito suveliki progoni vje�tica bili u Europi tijekom 13. i18. stoljeæa. U Hrvatskoj su progoni obustavljenitek 1758. dekretom carice Marije Terezije. Mo-�da zahvaljujuæi ba� tom dekretu vje�tice su uHrvatskoj pre�ivjele do danas. Najpoznatije suone iz Ogulina. Te ogulinske od nedavna su pro-mijenile i æud, jer veselo doèekuju izletnike kojiu Ogulin dolaze Karlekom i trude se da im u nji-hovoj okolici bude �to ljep�e i udobnije. Planinar-ski dom i vrh Kleka stalna su odredi�ta na kojaih upuæuju. Koji puta odu s njima gore, èak i polijepom vremenu, pa se i slikaju za razglednicu nasamom vrhu Kleka. Za raspolo�enje izletnika

Klek - okupljali�te vje�tica u olujnim noæima

Vje�tièin �e�ir u Donjoj Cerovaèkoj �piljifoto: Vlado Bo�iæ

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 164

6, 2003 165

spremne su odati im i poneku tajnu, npr. kako ja-�iti na metli, ali samo radi zabave, jer prave vje-�tièje vje�tine mogu steæi samo èlanovi Klubakleèkih vje�tica. Najva�nije se vje�tine odnose narukovanje metlom, pa Klub izdaje i posebne vo-zaèke dozvole za razne kategorije, npr. za A) ho-danje uz metlu, B) vo�nja na metli po tlu, C) lete-nje na metli, D) letenje na turbo metli, E) letenjeu paru i F) Eko vo�nja. Dozvola vrijedi samo uvje�tièjem carstvu.

�e�ir je va�an dio vje�tièje odore. Vje�ticabez �e�ira nije prava vje�tica i zato ga sve vje�ticebri�no èuvaju, a gdje? Sigurno je da vje�tice po-vremeno zalaze i u �pilje. Tu se mo�da presvlaèe,isprobavaju odjeæu i spremaju se. To one èine veædugi niz godina, èak od kamenog doba. Sreæom,za to imamo lijep dokaz. U Donjoj Cerovaèkoj�pilji jedna je vje�tica ostavila svoj �e�ir u Tro-kutnoj dvorani i zaboravila ga, pa on tu stoji jo�do danas.

Vje�tice su oduvijek bile vrlo obrazovane os-obe, znaju èitati i pisati, ju�kati i pjevati. PjesmaKleèkih vje�tica iz Ogulina napisana je na raz-glednici Kleèkih vje�tica s vrha Kleka. �kolova-nje svojeg podmladka obavljaju u �piljama - da-leko od pogleda obiènih ljudi. Dokaz za to naðenje takoðer u Donjoj Cerovaèkoj �pilji. Tu su mladevje�tice uèile abecedu i, naravno, poèele sa slo-vom A, koje jo� i danas stoji napisano u stijeni.

Ako po Va�em dolasku u Ogulin, netko odorganizatora procijeni da biste Vi mogli postatièlanom kleèkih vje�tica, nemojte se ustruèavati,prihvatite ponudu, jer, zamislite si samo kakve toprednosti ima u dana�njem �ivotu.

Slovo »A« u Donjoj Cerovaèkoj �piljifoto: Vlado Bo�iæ

Doèek na ogulinskom �eljeznièkom kolodvoru foto: Vlado Bo�iæ

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 165

166 6, 2003

Ne treba vi�e od desetak minuta hoda dabismo od ivaneèkog autobusnog kolodvora krozZeleni dol stigli do niza jezera stisnutih izmeðuobli�njih brda. Odraz pitome �ume nesta�notreperi povr�inom vode. U daljini se bijeli kapelaSvetog Duha, a malo dalje plavièasti vrh Ivanèicepoput igle prodire u nebo.

Labudi i divlje patke dostojanstveno sijekuvodu radoznalo promatrajuæi brojne �etaèe. Tu jelijepo ureðeno djeèje igrali�te, uza nj teren zaboæanje, cvjetni aran�mani na prastarim panje-vima i ugodne �umske staze prikladne za duge�etnje.

Dva do tri kilometra dalje, neposredno ispodkapele Svetog Duha, do sredine pro�log stoljeæanalazila se desetak metara visoka stijena Vra�japeæina. U narodu je saèuvana legenda da je Vragovdje poku�ao kamenjem pregraditi korito potokaBistrice i tako hodoèasnicima zaprijeèiti put.Vra�ju peæinu su tvorila tri povezana kamenabloka promjera oko èetiri metra, a najvi�i je imaooblik velikog sjedala. Mje�tani Prigorca i okol-nih naselja govore da se vrag na njemu odmaraonakon napornog dana. Onaj tko je donio odlukuda se stijena minira i poku�a iskoristiti kaograðevinski materijal uèinio je nepopravljivu

KROZ IVANEÈKA BRDA

�ELJKO REMAR, Vara�din

P L A N I N A R S K E � E T N J E H R V A T S K I M Z A G O R J E M

Tamni dol pod vrhom Ivan�èice foto: �eljko Remar

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 166

6, 2003 167

�tetu ovome kraju. Vra�ja peæina je bila neobiènoprivlaèan geomorfolo�ki objekt koji su izletnicirado posjeæivali. Danas bi to zasigurno bio za-�tiæeni spomenik prirode. Stijenu je svojevre-meno obi�ao i profesor Stjepan Vukoviæ, te za-kljuèio da je ovdje nekada postojalo staro pogan-sko sveti�te. Ne treba smetnuti s uma niti va�nostVra�je peæine za izuèavanje postanka ovih kra-jeva. Istra�ivaèi su utvrdili da se radi o kamenu izstotinjak milijuna godina udaljenog geolo�kograzdoblja jure, koje je na Ivanèici ostavilo vrlomalo tragova i zbog toga je svaki od njih drago-cjen.

Zahvaljujuæi saèuvanim starim fotografijamaznamo kako je Vra�ja peæina izgledala. Na snim-ku E. Ku�ena iz 1957. godine, naèinjenom sa sti-jena Legisièina, vidi se visok sivi kameni stup, ana onom koji je V. Pinter snimio s puta Prigorec- Vite�inec peæina ima oblik ljudske glave. Objeslike su objavljene u Ivaneèkom kalendaru za1975. godinu.

Na �iljatom vrhu brda Dubovca nalazi sekapela Svetog Duha. Prvi puta se spominje u jed-noj kanonskoj vizitaciji 1649. godine kao »Sanc-tus Spiritus in Monte Dubovecz situ«. Prema

saèuvanoj legendi trebala je biti izgraðena na sus-jednoj Babinoj gorici, ali su jedne noæi ptice, izsamo njima znanog razloga, sliku s prikazomSvetog Duha postavile na vrh Dubovca i tako up-ozorile graditelje da moraju promijeniti planove.Pretpostavlja se da je kapela graðena krajem 14.stoljeæa. Bila je opremljena vrijednim rano-baroknim inventarom koji je veæim dijelom o�te-æen tijekom Drugog svjetskog rata. U njoj se sva-ke nedjelje za mje�tane Prigorca, Ivaneèke �elez-nice i okolnih naselja slu�i sveta misa. Oko kapele se prostire njegovani travnjak, a ni�enjega, èvrsto pripijeni uz strme padine brda, reda-ju se humci mjesnog groblja. U romanu »Urotazrinsko-frankopanska« Eugen Kumièiæ pi�e da jekod Svetog Duha, opijen ljepotom krajolika,mladi grof Petar Zrinski pred svojom zaruènicomuskliknuo: »Katarino, kako je lijepa na�a Hrvat-ska!«

Nekoliko stoljeæa poslije pogled sa SvetogDuha na ivaneèki kraj nadahnuo je i Pavicu Hraz-dira da napi�e stihove nezaboravne pjesme »Po-leg jedne velke gore«. Nakon �to ih je drugi po-znati Ivanèanin, Rudolf Rajter, uglazbio, pjesmaje postala svojevrsna himna ovoga kraja.

Brdo Dubovec i kapela Svetog Duha foto: �eljko Remar

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 167

168 6, 2003

Nasuprot Svetom Duhu,u zagrljaju Velikog Roka iKonja, drijema Tamni dol.Toliko se duboko uvukao umasiv Ivanèice da ga suncecijelog mo�e obasjati samoljeti. I tada nakratko, tek okopodneva. Jedini je sigurni putu dubinu ove tajnovite gu-dure onaj iz smjera Prigorca.Staza prolazi kroz prozraènubukovu �umu prepunu ve-likih stijena. Vitka stabla èvr-sto su se ukopala uz sive ka-mene gromade. U grèevitojborbi za �krtu zemlju njihovoje korijenje oblikovalo ple-tere pred èijom ljepotom èov-jek zapanjen zastaje.

Kada se s okolnih grebena odvali novi komadstijene i sunovrati niz strmu padinu, prigu�enatutnjava dopire do Prigorca. Nekada su ljudi sastrahom oslu�kivali taj zvuk, vjerujuæi da to vragnapu�ta svoju skrivenu �pilju i silazi kroz Tamni dol.

Sat hoda dalje je potok �umi. Ovdje se du-�inom njegovane livade nesta�na gorska vodaprovlaèi brojnim meandrima, preskaèe nizovekaskada i bukove, a potom buèno pada u dubinu

tvoreæi nekoliko lijepih slapova. Njezin glasni�ubor provlaèi se okolnom �umom.

Od pogleda znati�eljnika dolinu potoka �umiljubomorno zaklanjaju visovi Ivanèice. U njiho-vom podno�ju izvire vrlo dobra polumineralnavoda koja se, obogaæena ugljiènim dioksidom,puni u boce i �alje na tr�i�te pod nazivom »Vin-dikta«. Veæ dvadesetak tisuæa godina iz nje se uprirodnom okoli�u polako talo�i �upljikava sedra

gradeæi valovitu terasu. Manje jepoznato da na Ivanèici ima jo�nekoliko takvih potoka »sedro-tvoraca«. Njihovi izvori su u �u-movitim klancima na visini od400 do 600 metara.

Staza od Ivanca do Prigorcanedavno je oznaèena. U dolinupotoka �umi lako se dolazi �iro-kom �umskom cestom pokrajizvora Beli zdenci. Pje�aèenjeovim putem, uz obilazak kapeleSvetog Duha, traje otprilike trisata. Kao odmori�ta mogu poslu-�iti ugostiteljski objekti »Bis« naivaneèkim jezerima, »Crkvenjak«ispod Svetog Duha i »Ivanèica«u Prigorcu.

Mali buk, skriven u �umi foto: �eljko Remar

Livada uz potok �umi foto: �eljko Remar

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 168

Na padinama Ivan�èice razbacane su poputbiserja pogrbljene, stare gradine: Milengrad,Grebengrad, O�trcgrad, Pusti Lobor, Stara Bela iBelecgrad. Zov davnine privukao je moju obitelji mene k njihovim zidinama.

Hodajuæi �umskim puteljcima obasjana ljet-nim suncem ili pak zadivljena bojom kro�anjadrveæa na susjednim bre�uljcima u ranu jesen iliosjeæajuæi kako se stidljivo sunèeve zrake probi-jaju kroz tek zazelenjenu �umu, uspjela sam svla-dati sve prepreke i popeti se do svih gradina.Putevi koji vode do njih dobro su markirani, alina njima sam srela tek nekoliko planinara. Raz-govarajuæi sa svojom obitelji i igrajuæi se sbraæom dolazila sam do prilaza dvorcima. Na timmjestima za mene zapoèinje prava pustolovina.Iako su staze relativno sigurne i lako prohodne iunatoè mnogim vrhovima �to sam ih osvojila, idalje me obuzima strah na onim strmijim di-jelovima. Divim se svojoj mlaðoj braæi koja sesmjelo penju i uglavnom prvi dolaze do gradine

otvarajuæi nam vrata njezine ljepote. Svaka grad-ina pru�a neko novo iznenaðenje. Kod nekih seuspio oduprijeti snazi vremena samo jedan zid ilikula, dok se druge unatoè mnogim godinama jo�dobro dr�e. Niti vidici nisu svugdje jednaki. Ne-gdje drveæe zastire predivne krajolike, a drugdje

6, 2003 169

BILA SAM KRALJEVNA

JELENA KO�ÆAK, Vara�din

I Z P E R A M L A D I H

Ru�evni ostaci Belecgrada

Milengrad foto: Krunoslav Ko�æak

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 169

170 6, 2003

pogled puca daleko na okolna sela i bre�uljke za-ogrnute blagom plavièastom maglicom. Nakondolaska do gradine najprije pogledamo sve nje-zine kutke, a zatim zaslu�eno prigrizemo i kojisendviè.

Iako su sve gradine divne i poklonile su mi li-jepe trenutke, uvijek se sa smije�kom na licu sje-tim izleta na Milengrad. Tamo mi je ipak bilo naj-bolje! Takav do�ivljaj je ostavio na me zbogsvoje dobre oèuvanosti. Iako vi�e ne crtam kra-ljevne kao onda kad sam bila mala, svejedno samzami�ljala kako bi bilo �ivjeti u Milengradu udana�nje doba. Èak sam tra�ila mjesto gdje bihsmjestila svoju sobu te gledala koji prozor pru�anajljep�i pogled. U razmi�ljanju mi se pridru�io ibrat, a roditelji su se slo�ili da je pogled predivan.Bila je rana jesen i vidik je bio upravo zadivlju-juæi, a �ume su mamile oèi i u�ivale u raznolikostiboja koja im je podarena. Nakon kratkog jedrenjakroz more snova, prona�la sam s braæom par dr-venih �tapova i iskusili smo �ivot vitezova. Èulasam zveket maèeva i rzanje konja, a gu�èje perozataknuto za lovaèki �e�ir blago me �kakljalo povratu. Borili smo se i obi�li u trku cijelu gradinu.Vite�ki turnir su prekinuli glasovi mojih roditelja.Shvatila sam da u ruci nemam maè, a ono perokoje me �kakljalo po vratu bila je samo mojakosa. Sjela sam kraj gradine i htjela sam èuti jo�starih prièa, ali kao da je zov moje braæe bio glas-niji od tihog �aputanja vjetra.... Na povratku smoprona�li livadu pokraj puta i, uvjeriv�i se da jo�imamo energije u sebi, izvadili loptu iz torbe izaigrali nogomet. Vrativ�i se kuæi zaista sam seosjeæala kao kraljevna!

Pogled na Ivan�èicu s brijega �ijana foto: Alan Èaplar

Na putu za Belecgrad foto: Krunoslav Ko�æak

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 170

Pro�lo je veæ dosta vremena od Mosorskogmaratona, ali svi jo� pomalo trèkaramo i preska-èemo kamen po kamen, jo� nam je svje�a i bistramosorska uspomena.

Iz �ibenika je krenulo nas desetak, od togaosam sudionika, neki jo� uspavani, neki uzbuðeni.Veæina nas nije znala u �to se toèno upu�tamo.Jedino su Mate i Neven sve to pro�li i lani, pa sunas zasipali savjetima. Bila sam jedina cura meðunjima i dok smo se pripremali nisu mi nijednomdali do znanja da se mo�da pribojavaju za meneili da sam mo�da zagrizla prevelik zalogaj. Svismo tu bili skupa, a opet nekako i sami za sebe. Iba� nas je zato cijeli taj dan nas je toliko veselio.Joso je bio toliko nestrpljiv, pa se veæ u kombijuskinuo skoro do gola i stvarno smo mislili da æeizletjeti i svaki svoj trag zamesti, ali predomisliose uvidjev�i da jutrom u �est i nije ba� tako toplo.

Neki su krenuli raèunajuæi koliko brzo tre-baju iæi da bi oborili rekord, neki da stignu barmeðu prvih pet ili deset, a ja sam samo htjela doæiprije mraka. Pa jesam li puno tra�ila?

Puno sam puta slu�ala o mosorskim ljepo-tama i promatrala ga s podno�ja, pa mi se toèinilo kao dobra prilika da ga napokon pohodimi upoznam. Svima nam je pru�en izazov i obje-ruèke smo ga prihvatili.

Polazi�te za Mosorski maraton je Grlo Klis,odakle se treba uspeti najprije prema Debelombrdu. Veæ tu moji prijatelji postaju prebrzi. Do-bivaju moj otpust i blagoslov i tu se na�e prièerazdvajaju. Dok sam gledala za njima, znala samda æe biti meðu najboljima. I doista, sve do ciljanisam ih vi�e susrela, a cilj je bio jo� daleko is-pred nas...

Bilo mi je to prvi put da sam planinarilasama, pa sam morala pa�ljivo pratiti markacije.Inaèe je obièno netko ispred tebe pa ih nekako us-pije� zanemariti. Hodam po bijelome kamenu isvako malo se okreæem da udahnem more svrhova.

Dok tako u�ivam, susti�u me i moji dragisuputnici, Franjo iz Vinkovaca, Doktor iz Splitai braæa Ivanoviæ iz Livna i Ka�tela. Prema Lju-bljanu nastavljamo zajedno. Nismo se stali smi-jati i preprièavati svakakve zgode i nezgode.

Pre�li su nas tako i »skija�i«, kako smo odmilja nazvali momke u kompletnoj opremi, sa ci-ljem jasno ispisanim na èelu. Neko vrijeme su ibili s nama, ali smo ih brzo izgubili iz vida. Bio jetu i jedan maratonac iz Umaga, koji je jo� na polaputa kovao plan kako æe i �to æe uèiniti kad stignedo cilja. Vjerujte mi, nije bio jedini!

6, 2003 171

MARATONSKI ZAPISI S MOSORA

NATA�A SMOLIÆ, �ibenik

I Z P L A N I N A R S K O G D N E V N I K A

Mosorski u�itak foto: Nata�a Smoliæ

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 171

Na Vickovom stupu sureæem Vicu i od njegadoznajem da su moji prijatelji iz HPK »Sveti Mi-hovil« nekih 30-40 minuta ispred nas.

Kratak odmor, a onda opet kamen po kamen,skok po skok, a more uz bok, lagana k'o ptica!Moji dragi suputnici malo su produ�ili marendu,ali znala sam da æe i oni skoro za mnom. Od Ve-likog Kabla krenula sam s planinarom iz Ko-privnice koji mi je govorio o Alpama, a onda jestigao i Franko iz Splita, koji je i lani bio tu. Masamo je èudo kako smo se mi svi nalazili i razi-lazili, ne skidajuæi osmijehe, ne gubeæi ni niti, aniti zapoèete prièe. Nadomak Koziku, tj. SvetomJuri, veæ sam lagano pjevu�ila, neki su bili ispred,neki iza mene, ali nikog nisam vidjela. Markacijesu i dalje bile potpuno jasne, no staza malo druk-èija, zemljana, mekana i s neobièno mnogo zele-nila. Pomislila sam na trenutak da sam se mo�daipak izgubila, no kad sam ugledala Vicu i kamenpo kojem se lomio, sve mi je bilo jasno. Citirajuæinjega, kao »pèelica Maja« sam pratila njegove

tragove i stigla nekako skupa s njim. Na vrhu sedu�e odmaramo, jer je isuvi�e lijep da bismo gatek tako pre�li. Malo smo divanili, æakulali i divilise jatu bubamara u kamenim ostacima crkvice,kad su nas prijatelji s poèetka prièe nazvali s cilja.Zar vam nisam veæ rekla, bit æe na�i medu naj-boljima!

Isti spust èekao je, naravno, i nas, trebalo sespustiti s 1319 metara visokog Kozika do samenule u Omi�.

S pjesmom, prièicama i u dobrom dru�tvusilazili smo i silazili i stigli tako do posljednjemarkacije i cilja. Tu smo nastavili s onom prièomprekinutom negdje podno Debelog brda, po�tenose izgrlili i skinuli kape jedni drugima.

Ne znam �to je bilo s onim planinarom izUmaga i je li na kraju zavr�io u moru, al� mi bomejesmo. Sprali smo sol solju, sjeli u kombi i uputilise u �ibenik, bogatiji za jo� jednu veliku prièu.Tko zna, mo�da je ba� sad prièaju i oni dobri ljudisa silnog nam Mosora.

172 6, 2003

Vickov stup na Mosorufoto: �eljka Lisak

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 172

6, 2003 173

Medvednica je, poznato je, premre�ena mar-kiranim planinarskim putovima. Nizom mjera taje mre�a dobila odreðena obilje�ja sustava. Po-stoji registar putova s nekoliko standardnih po-dataka o svakom putu, pojedini putovi ili karak-teristiène dionice oznaèene su brojkama, na tere-nu se oznaèavaju raskri�ja markiranih putova (X),a za svaki se put zna tko ga treba odr�avati. Tusu i putokazni natpisi i ploèe, a cijeli je sustavprikazan na planinarskom zemljovidu Medved-nice (1:25.000, Smand, Vara�din, 1995.). Nakarti je ucrtan niz putova koji dopunjuju mar-kiranu mre�u, a na terenu ih ima jo� vi�e. Ipak,mre�a ima slabih mjesta: o�teæenih oèica, pre-kinutih niti. U nekim sluèajevima nije dovoljnoda markacisti doðu i poprave oznake, jer imaveæih problema - mo�da i nerje�ivih za pojedinadru�tva. Navest æu neke primjere, prema novijimzapa�anjima.

1. HUNJKA - FAKULTETSKO DOBRO -LOJZEKOV IZVOR (PUT 37)

To je jedan od najzanimljivijih putova kojipovezuju hrbat Medvednice i Hrvatsko zagorje.Spominjao sam ga u èlanku o zagorskoj straniMedvednice (Na zagorskim padinama Medved-nice, HP 2/2002, 43-44).

Kad se krene s Hunjke, nakon nekoliko mi-nuta uoèavamo da ne mo�emo skrenuti s puta nastazu, jer je nestala. �teta za nju. Pote�koæa ipaknema: treba nastaviti putem na kojemu je neko-liko �ahtova nekog cjevovoda s Hunjke. Takodolazimo neposredno na zavoj asfaltirane ceste

Hunjka - Stubièke Toplice, a ne ne�to ljevije,sada nestalom stazom. S druge strane ceste nemavi�e nastavka staze, pa treba siæi rubom livadeFakultetskog dobra (tako se uobièajeno naziva,no to je Centar za travnja�tvo!), gdje se nazirestari put. Ali - èitavo je Dobro ograðeno �icom selektriènom strujom! Malo nezgodno, posebno zastarije planinarke, ali s ne�to pa�nje nije ne-savladivo. Na silazu prema zgradama Dobra, s li-jeva se pojavljuju markacije, koje na prvom di-jelu, od ceste, vi�e nisu vidljive. Usput se isprav-ljam: na sredini Dobra vi�e nema èesme s dobromvodom. �teta.

Kad idemo desno, iza velike staje, markacijaskreæe na livadu s voækama, ali jaka ograda pre-preèuje put. Treba produ�iti lijevo, pa se izmeðu�ica vratiti udesno na tu livadu. Na rubu livade i�ume treba po treæi put prijeæi �ice. To je po-novno vanjska ograda Fakultetskog dobra. Slijedi�uma kroz koju se silazi do potoka Rakova noga.Staza je vijugava, dijelom neutabana i zarasla,markacije blijede, pa se treba vrlo pa�ljivo sna-laziti. Te�koæe prestaju kad se niz potok doðe do�umske ceste.

Staza 37 ne mo�e obnoviti prije dogovora supravom Centra, odnosno s Agronomskim fakul-tetom: treba utvrditi smije li se prolaziti krozDobro; ako se smije, trebalo bi preko �ica naèinitiprijelaze za ljude u obliku drvenih stuba. Tako jebilo svojevremeno ureðeno na livadi izmeðuHunjke i vrha Horvatovih stuba, dok je bila ogra-ðena kao pa�njak.

POVEÆAVA LI SE BROJ

ZAPU�TENIH PUTOVA NA MEDVEDNICI?

VLATKO O�TRIÆ, Zagreb

S A È U V A J M O M E D V E D N I C U !

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 173

174 6, 2003

2. LOJZEKOV IZVOR - STUBIÈKE TOPLICE

(PUT 38)Na tom putu ima te�koæa u snala�enju. Po

karti prelazimo preko kote 405 m na kojoj je raz-gledna piramida, ali nije tako. Ide se cestom, avrh s piramidom ostaje s desna. Bilo bi dovoljnooznaèiti odvojak do piramide, s koje dodu�e vi�enema vidika, jer ju je �uma prerasla. Mo�da bi semoglo dogovoriti sa �umarijom da se s ne�tosjeèe vidik opet otvori?

Skretanje s ceste zaDonju Stubicu na �umskiput nije vi�e na istommjestu. Treba produ�iticestom i skrenuti u �umukod o�teæenog spomenikaod kojeg ostao samo po-stament. U nastavku putaima raskri�ja gdje trebamalo zastati i izviðati.

Izmeðu zaselka Jarkii Kapel�èaka (247 m) tre-balo bi ponegdje nado-puniti oznake, da se neskrene prije vremenaudesno, cestom u dolinuili ulijevo do »Stenove�tale«, �to je naziv »odmilja« za drvenu hi�uStanislava Kotlara, plani-nara i travara, autora du-hovite knjige. Hi�u su po-jedine planinarske dru�i-ne, npr. »vihora�i«, radoposjeæivale. O tom »�ti-mungu« pisala je AnaTomljenoviæ-Medariæ uèlanku »Prek Slemena v Stubake - nekada isada«, HP 4/2000, 106-107. Hi�a je na drugomputu (br. 39), od Hunjke preko Pile na Kapel�èak,ali blizu njihova spoja.

Ugodno je iznenaðenje nova markacija s Ka-pel�èaka u Stubièke Toplice kojom se potpunoizbjegava silaz cestom. Prolazi se poljskim i �um-skim stazama, do parkirali�ta u Stubièkim Topli-cama.

3. ÈINOVNIÈKO SEDLO - KRALJEV VRH -�. ST. �EINCI (PUT 49).

Silaz do Kraljevog Vrha bio mi je poznat, aprouèavanje karte izazivalo je radoznalost kakonastaviti do �einaca. Radoznalost je izazivala ioznaka na karti iz 1995. da je put dio ZPP-a, iakoga u Dnevniku Zagorskog planinarskog puta nema.K tome, to je bila jedna od triju moguænosti dase s Medvednice siðe sve do glavne zagorske

pruge: do �einaca sa sre-di�nje Medvednice (Slje-me i okolica) iz GornjeStubice do Bedekovèine,do Bedekovèine (slaboodr�avan put br. 70 -produ�etak putova 34 i35) i preko Klade�èice doKonj�èine. Zajedno sa si-lazima do stubièkogogranka zagorske pruge(do Gornje Stubice, Do-nje Stubice i StubièkihToplica), to je niz podu-�ih »popreènica« koji mevi�e puta primamio nahodanje.

Na Kraljev Vrh seobièno ide s Èinovnièkogsedla. Usput: za�to takova�na toèka, kri�anje èak8 markacija, ne bi dobilaneko zemljopisno stan-dardnije ime, npr. Slje-mensko sedlo? Mo�e se is Hunjke, ali treba po-goditi nemarkirano skre-tanje sa »Zagrebaèkog

puta« (br. 39). Put od Sljemenskog sedla dobroje markiran. Kraljev vrh ima jaku »infrastruk-turu«: èak dva kafiæa na raskri�ju.

Iznenaðenje mi je priredio nastavak puta. Nakarti je oznaèen kao zapu�teni markirani put, nonema niti slabih markacija. Zaèudo, nema ni ma-kadamske �umske ceste koja po karti vodi ravnodo prvih zaselaka sela Igri�æa gdje se dijeli: po-ludesni odvojak vodi do �.st. �einci, a polulijevi

Piramida na koti 405 danas omoguæuje vidikesamo na vrhove - okolnih stabala

foto: Vesna Holjevac

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:51 Page 174

6, 2003 175

do raskri�ja na cesti StubièkeToplice - Kru�ljevo Selo -Jakovlje. Osim u poèetku,kroz prigorski �umski pojasnema takve ceste. Hodalismo po slabim �umskim pu-tovima, bespuæima i stazama,dolinama potoèiæa, poboèji-ma kao i bilima. Reljefnioblici su blagi, a visinske ra-zlike male. Bilo je to ugodnohodanje. U podruèju Igri�æa,sela starijeg od Gupèevebune, koje se sastoji od nizamoderniziranih zaselaka, i�lismo onim polulijevim odvo-jkom (poludesni tada nismopogodili) do raskri�ja na ko-jem je postaja autobusa Stu-bièke Toplice - Zagreb. Bilo je to bolje od po-ludesne varijante koja bi nas vodila otvorenomravnicom preko Zagorske magistrale i preko ri-jeke Krapine.

Status puta Kraljev Vrh - Igri�æe - �.st. �eincivaljalo bi trajno rije�iti. Ako je to i dalje dionicaZPP-a, kako je na navedenoj karti, valjalo bi gaobnoviti. Ako nije, vrijedilo bi, ipak, obnoviti je-dan od putova s hrpta Medvednice do zagorskepruge.

4. KRU�NA STAZA »FRANCUSKI RUDNICI«(PUT 45).

O toj sam stazi veæ pisao (nav. èlanak, 46-47), pa to ovdje ne bih ponavljao. Spominjem jeponovno kao drastièan sluèaj staze koja je veæimdijelom potpuno nestala. Ovdje nije bitno pitanjeobnova markacija, nego izgradnja nove staze,slièno ureðenju nove staze od O�trice do poddonju stanicu nove �ièare. To se, oèito, mo�e ri-je�iti samo sa �umarijom, pogotovo ako nije po-tonula u zaborav zamisao da taj kru�ni put budepouèna staza. Naravno, uz to bi trebalo baremulaze u okna ponovno oèistiti i poduprijeti.

Dodao bih jedno zapa�anje. Od prvog oknanazire se stazica, jedva pedalj, pa i pola pedlja�iroka, »po izohipsi« ispod proplanka donje sta-nice trosjedne �ièare. Da je zavr�ena, izbila bi,

mislim, na donju stanicu napu�tene jednosjedne�ièare. Slijedio sam je, ali nestaje u neprohodnomzemlji�tu izmeðu donjih stanica tih �ièara.

Vrlo je privlaèna moguænost da se u nepo-srednoj blizini dna Crvenog i Bijelog spusta inove �ièare ponovno oblikuje kru�na staza krozosamljen i prirodno prilièno saèuvan �umski pre-dio (nadam se da ga neæe ponovno poharatisjeèa). Moguæe je da se ponovo naðe i peto okno,jer nakon smrti Tomislava Jutroviæa mo�da vi�enitko ne zna gdje se ono nalazi?

Dodajem samo kao bilje�ku o donekle sliè-nom djelovanju prirode: usporedno s nestankomMarkovog travnika kao �umskog proplanka, ne-stao je i donji dio staze br. 51 (od Mlekarskog iErberovog puta do Markovog travnika).

5. NEMARKIRANA STAZA GORNJA KA�INA

- GRADAC (411 m) - CRKVA SV. JURJA

Mo�e se prigovoriti da nemarkiran put nespada u ovaj èlanak. Ipak ga spominjem, jer jezgodna dopuna popularnog puta Donja Planina -dom »Lipa« (br. 31). Zamjenjuje dolinski dioputa od Gornje Ka�ine do Donje Planine, koji jezbog asfaltne ceste i autobusne linije napu�ten, amogao bi biti i markiran kao lijepa staza prekohrpta Zrnetine (310 m), od Marku�evaèke Trnavedo Vidovca (dio puta br. 24). O tom sam putu

Mnoge staze na Medvednici danas su blatnjave kalju�e foto: Alan Èaplar

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 175

176 6, 2003

Dugo mi se »batio« kijevski Bat uglavi, dok se konaèno nisam popela nanj. »Trebamo otiæi prije zime!«, rekaoje dva dana prije polaska moj kolegaplaninar, kojem su nova planinarskaodredi�ta prava poslastica.

Iskoristili smo nedjelju krajemlistopada i krenuli, iako je nebo bilocrno od te�kih oblaka koji su visjeli nadnama. Njihova nas je tamna i siva bojaveæ od ranog jutra zabrinjavala. Vozeæise od Vrlike prema Kijevu, promatrali

USPON NA

KIJEVSKI BAT

GORDANA BURICA, Split

N E P O Z N A T I M P U T O V I M A

pisao, s planinarskog i povijesnog motri�ta(Gradac - jo� jedna gradina na Medvednici, HP 7-8/2002, 205-207). U prvom redu ovdje ga opetspominjem kao primjer utjecaja prirode na pred-jele kojima se kreæemo. Takvi su primjeri mno-gobrojni. Od kada znam za hrbat Gradca (svegaoko 15 godina) na njemu je do�lo do promjena.

Na prvoj padini hrpta, do Gradca i ne�todalje, drveæe i grmlje je uglavnom vi�e i gu�æe.Smerkeova karta pokazuje èistine, ali one su dodanas nestale, a s njima i lijepi vidici prema sje-veroistoènoj Medvednici. Oni su nam jednom bilinagrada za uspon vrlo strmom stazom od potokaKa�ine. U toj zgodi nisam htio voditi dru�tvopreko svje�e i vla�ne oranice na poèetku hrpta, pasam potra�io stazu s boka, nekoliko stotina me-tara uzvodno. Na�li smo je, ali bila je izravna istrma.

Zgodni se vidici na susjedne predjele Med-vednice, s ne�to drugaèijim vizurama, ne pojav-ljuju prije Gradca nego poslije njega, dok hoda-mo do Sv. Jurja. Tu ima livada, voæaka, trsova,vikendica. Vidike otvara uvelike ljudskom rukomoblikovani krajolik. Neki su uvod u te vidike djelo-miène vizure izmeðu stabala kad su kro�nje gole.

Neæu vi�e duljiti s takvim primjerima. Svakiih ljubitelj Medvednice zna jo�. Nisam za velikezahvate planinara u prirodne krajolike, a pogo-tovo ne za bilo kakve drastiène promjene. Nisamni za uzmicanje iz prirode, jer joj, tobo�e, sme-tamo i naru�avamo je i samim hodanjem. Zago-varam umjerene zahvate, u funkciji ugodnog isigurnog hodanja, s pa�njom i po�tovanjem pre-ma prirodi. Ako je volimo, neæemo na nju grubonasrnuti, ali je neæemo ni napustiti i prepustitisjeæanjima i zaboravu.

Stjenoviti vrh Kijevskog Bata foto: Gordana Burica

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 176

6, 2003 177

smo strmu i sivu stijenu, koja onako ogromna iimpresivna izranja iz zelenila i �ume spomenu-tog masiva. Automobil smo ostavili kod �kole uKijevu i po�li kroz rijetko naseljeno mjesto dopodno�ja brda Kozjaka, èiji je Bat najvi�i vrh.

Uspon na Bat je postupan i ugodan. Put vodiuz izvor Kri�ice, a nakon pola sata sti�e do izvoraKorita. Osvje�iv�i se hladnom vodom, odatle na-stavljamo prema prijevoju zvanom Bilo. Po izlas-ku s prijevoja na hrbat, pred nama se otvara vidikna Kijevo, s rasutim kuæama »kud koji mili moji«i prekrasnom crkvom na izuzetnom mjestu. Nabrda�cu uz naselje, kao jarbol na nekom brodu,crkva dominira uzvisinom i krajolikom.

A Dinara, divota! Taj golemiplaninski masiv, onako siv i izbrazdan,s bezbroj usjeka, pukotina, litica i pros-transtava. Kad je gleda� onako izdaleka,a opet tako izbliza, èini ti se da bi se ponjoj moglo mjesecima pje�aèiti, samokuda i kako? Rijetkim stazama i s do-brim vodièem!

Hrbat kijevskog Bata je stjenovit, sponekim stablom i sve vi�e kamenihgromada prema vrhu. Pri vrhu pu�e,nebo se ne mijenja, ali mi smo odluènida doðemo do vrha, peèata i upisne kn-jige, koju su postavili HPD »Sinjal

1831« i HPD »Mosor« u lipnju 2001. godine.Visina vrha je 1209 metara. Za uspon nam je tre-balo, »po propisu«, 2 sata i 30 minuta.

Sada je jo� hladnije, navlaèimo rukavice i ka-pe. Okreæemo se na sve strane svijeta, a na sva-koj ne�to va�no i lijepo: prema sjeveru najvi�i vrhHrvatske � Dinara, na jugu Moseæ, jugozapadnoPromina, jugoistoèno Svilaja i pod njom Peruèkojezero. Iako smo odu�evljeni vidikom, ne mo�e-mo dugo ostati, jer je sve hladnije, a i bojimo seki�e.

Markacije iz Kijeva na Bat su lijepe i svje�e.Sve je pregledno i mo�e poslu�iti kao dobra lek-cija iz markiranja. Iako su malo tijesno stavljene,ne smetaju, a naroèito se lijepa slika pru�a na pri-jevoju, gdje iz trave nièe par zubatih stijena iploèa, s pravilnim oznakama.

Ponovno u�ivajuæi spu�tamo se kroz �umu napoèetak naselja, prièamo s mje�tanima i sjedamou automobil, zadovoljni �to smo »otkrili« jo�jedan lijep planinarski cilj, ne tako dalek, aveoma zanimljiv.

Od tada sam na kijevskom Batu bila jo� dvaputa i preporuèila bih ga svima koji �ele ne�tonovo, samo sat i pol vo�nje od Splita. Poðete lionamo, mo�ete usput posjetiti i slap Krèiæ ublizini Knina, kao �to smo to i mi uèinili. Poslijeobilnih jesenskih ki�a, slap je bio rasko�an, a bo-gatstvo vodene èipke ostavit æe vas bez daha.

Na vrhu (u pozadini Dinara) foto: Gordana Burica

Izvor Korita foto: Gordana Burica

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 177

Meðu planinarima i drugim ljubiteljima pri-rode, pro�le se godine mnogo govorilo o mi�jojgroznici. Kako je oprez uvijek potreban i dobro-do�ao, pogotovo pri odlasku u prirodu, evo neko-liko rijeèi o toj bolesti.

Mi�ja groznica (Febris haemorrhagica cumsindroma renale - Haemoragijska vruæica s bu-bre�nim sindromom) je virusna infektivna bolestkoja pripada u skupinu zoonoza. Prirodni doma-æini, koji ne pokazuju znakove bolesti, su nekevrsta mi�eva: �umski mi�, poljski mi�, riðogrla

voluharica, livadski mi�, moguæe puh, a bolest sena ljude prenosi direktnim kontaktom sa slinom,mokraæom ili izmetom zara�enih mi�eva, te udi-sanjem pra�ine u kojoj se nalaze sasu�eni ostacisline ili izmeta zara�enih mi�eva.

Nakon perioda inkubacije, koji obièno traje 1- 3 tjedna, bolest poèinje naglo s groznicom, po-vi�enom temperaturom, glavoboljom, te bolovi-ma u slabinskom dijelu leða. Odmah u poèetkubolesti mo�e doæi do krvarenja u ko�u i sluznice,te po unutra�njim organima, a bolesnik mo�e

178 broj

MI�JA GROZNICA

- OPASNOST ZA PLANINARE?

dr. ZDRAVKO ANDRIÆ

S I G U R N O P L A N I N A R E N J E

Stani�te �umskih mi�eva

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 178

umrijeti radi razvoja �oka, no takvi te�ki sluèajevisu rijetki. Obièno bolest nakon nekoliko dana svisokom temperaturom ulazi u fazu bla�eg ilite�eg zatajenja bubrega, a neki od bolesnika ste�im zatajenjem bubrega moraju iæi na hemodi-jalizu da se odr�i funkcija organizma. Nakon ne-koliko dana slabije funkcije bubrega dolazi dopojaèane propusnosti bubrega i mokre po 10-15litara nekoncentrirane mokra-æe na dan. Nakon ove fazebolesti koja traje 4 - 7 danaobièno slijedi oporavak, re-konvalescencija, koja mo�epotrajati i vi�e mjeseci. Oz-dravljenje je potpuno i trajno.

Pro�le je godine u Hr-vatskoj oboljelo ne�to vi�e od400 osoba, a oboljevale susve dobne skupine, ne�to èe�-æe mu�karci nego �ene i tonajèe�æe u dobi 20 - 40 godi-na. Laboratorijskim anali-zama su dokazana dva tipavirusa mi�je groznice (Pu-mala i Dobrava), a najveæibroj oboljelih bio je u Po-�e�ko-slavonskoj, Zagrebaè-

koj, Primorsko-goranskoj i Karlovaèkoj�upaniji. U ostalim �upanijama javio semanji broj, a u Splitko-dalmatinskoj iDubrovaèko-neretvanskoj �upaniji nijebilo oboljevanja domicilnog stanovni-�tva. Vrlo malo ljudi je oboljelo zbogprofesije-djelatnici �umarije, graðevina-ri, ratari, a veæina oboljelih su bili »slu-èajni« namjernici u podruèja gdje je bilozara�enih mi�eva: ribièi, gljivari, krivo-lovci ili drugi izletnici. Pro�la je godinaprozvana »mi�jom godinom« radi ve-likog broja mi�eva, a razmjerno je bilo ipuno oboljelih ljudi. Ove se godine, una-toè velikom broju mi�eva, oboljeli jav-ljaju sporadièno. Ipak, zbog poveæanemoguænosti zaraze, preporuèuju se odre-ðene mjere predostro�nosti u prirodi: neprati ruke, umivati se ili piti vodu izotvorenih vodotoka, ne jesti, piti ili pu-�iti prije no �to se ruke operu sapunom.

Hranu treba dr�ati zatvorenu u plastiènim konte-jnerima nedostupnim mi�evima, izbjegavati brzohodanje kroz nisko raslinje ili travu da se ne po-di�e pra�ina s tla. Izbjegavati treba le�anje ili sje-denje na tlu. Takoðer, planinari ne bi trebali jestineoprano voæe, povræe ili �umske plodove u po-druèjima na kojima ima mi�je groznice.

broj 179

Rasprostranjenost mi�je groznice u 2002. godini

Poljski mi� - prijenosnik mi�je groznice

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 179

180 6, 2003

PLANINE NA SLIKAMA

ADRIANA HORVATA

U M J E T N O S T

ULJA NA PLATNU:Lijevo: OrtlerGore u sredini: GrossglocknerGore desno: BerninaU sredini: Jutro na Bellavista grebenu (gore slika, dolje fotografija)Desno: �ator na Aconcgaui (gore slika, dolje fotografija)

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 180

6, 2003 181

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 181

182 6, 2003

Napokon, do�ao je i taj dan! Kreæemo na�estodnevnu turu po sjevernom Velebitu. Opremaje pregledana, spremljena u ruksake, vozni redprovjeren, raspolo�enje na visini i, hvala Bogu,svi zdravi i puni optimizma.

Autobusni kolodvor u �ibeniku i pored kas-nih sati vrvi putnicima. Autobus sti�e, uzimamoruksake (svaki je te�ak oko 25 kg, a moj i tridese-tak) i zvanièno polazimo.

Katica, Pa�ko i ja (Bambus) dugo smo to pla-nirali, a sada kao da ne vjerujemo da je taj trenu-tak pred nama.

PRVI DAN

Sti�emo u Senj, na�u polaznu toèku. Satpokazuje da je 3 i 50. Pregledavamo ruksake i pomrklom mraku upuæujemo seputem Sveti Kri� - pl. kuæa»Sijaset« - selo Veliki Stolac- Oltari.

Put do Sv. Kri�a vodi as-faltom, po staroj jozefinskojcesti. Skreæemo desno poredizvora i dobro markiranimputom sti�emo do planinar-ske kuæe »Sijaset«. Dotlenam je trebalo oko 2 i polsata hoda. Vrijeme je za od-mor i okrjepu. �iga nema,postoji tuljac za �ig, ali jena�alost prazan.

Pokraj kuæice na�a stazakreæe uzbrdo, kroz divnu �umu.

U�ivamo usprkos velikoj strmini. Odjednom ti-�inu propara sna�an urlik koji je ulijevao i strah ipo�tovanje. Zastajemo. Krv kola, ali slabo. Iznadnas Katica je ugledala medvjediæa. Situacija jezapravo jo� i te�a, jer brzo smo shvatili od kogapotièe taj »umilni glasiæ«. Od malog sigurno ne!

Nema druge nego uz pjesmu i galamu na-prijed. Na� »poj« je bio tako divan da je mamapokupila djete�ce i napustila mjesto na�eg nesu-ðenog susreta.

Markacija se na nekim mjestima gubi, a ne-gdje se gubi i cijela staza. Na nekim dijelovimastaze nadvisuju nas koprive i trnje, no iza nas jeveæ selo Veliki Stolac, �ukalj i, napokon, Oltari,nakon 9 sati hoda. Kljuè planinarskog skloni�ta jekod domara u susjednom selu, a spavanje stojisimboliènih deset kuna.

�EST DANA S VELEBITOM

ZDRAVKO ANTOLKOVIÆ, �ibenik

I Z P L A N I N A R S K O G D N E V N I K A

Planinarska kuæa »Sijeaset« u Sijasetskoj dragi kod Senja foto: �eljko Poljak

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 182

6, 2003 183

DRUGI DAN

Sreðujemo skloni�te i upuæujemo se polakoprema planinarskom domu »Zavi�an«. Raspo-lo�enje je na visini, za 2 sata smo na Sièi. Ovdjekupujemo na rampi ulaznice za nacionalni park.Imamo jo� 2 sata do doma.

Odmor i okrjepa dobro su nam do�li. Dogo-varamo se, i pored jakog vjetra i niskog oblaènogsloja, kreæemo na Zavi�ansku kosu, Balinovac iVeliki Zavi�an. Pa�ko je otrèao naprijed, no kri-vim putem. Trk za njim! Stigli smo ga, ali s drugestrane Zavi�anske kose i nema druge nego popetise do prve markacije.

Uz orkansku buru uspinjemo se na Balino-vac, spu�tamo se na drugu stranu u Botanièki vrti skreæemo desnim odvojkom na Veliki Zavi�an.Bura ne odustaje, ali ni mi. Pogled s Velikog Za-vi�ana zaklanjaju nam niski oblaci, samo katkadih vjetar rastjera pokazujuæi suncem obasjanomore. Uzdah i trk prema domu, jer se veæ spu�tanoæ. U toploj prostoriji doma zbrojili smo da nasje ovaj dan »ko�tao« dobrih 7 sati hoda.

TREÆI DAN

Malo smo du�e spavali. Dok smo sve doveliu red, vrijeme je prebrzo pro�lo. Kada smokrenuli bilo je veæ 11 sati, a pred nama Zavi�an-ski Pivèevac, Mali Rajinac, Lubenovaèka vrata,Vratarsko sedlo i, napokon, Rossijevo skloni�te.

Uspon na Zavi�anski Pivèevac je prilièno te-�ak, jer je zemlja mokra. Proklizavamo, padamo,poma�emo jedan drugome i napokon sti�emo navrh (1676 m). Silazak je, vjerujte mi, bio punobr�i!

Pokret prema Malom Rajincu i opet u�itak.Oko nas predivne livade, �ume i zavoj za zavo-jem do vrha Malog Rajinca. Moramo po�uriti danas ponovno ne uhvati mrak. Pa�ko je na èelu, toje mjesto koje mu najvi�e odgovara. �ao nam je�to moramo �uriti, jer oko nas se prote�u poljamalina, borovnica, kupina, drenjina i poneka ja-goda... Ipak, ponekad u slasti malina zaboravimona vrijeme.

S Lubenovaèkih vrata uspinjemo se na Vra-tarsko sedlo, pa prema Novotnijevom kuku i na-pokon Rossiju. Nakon 7 sati hoda rasporeðujemodu�nosti: Pa�ko i Kata æe drva, ja vatru, evo veæpada noæ. Skloni�te je nedavno ureðeno, okre-èeno, drvenarija prelakirana, sve miri�e na boju,ali san je jaèi od svega, a kako nam je toplo, matko bi odoliooooo...Stubi�te pod Crikvenom foto: Zdravko Antolkoviæ

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 183

184 6, 2003

ÈETVRTI DAN

Ovaj put ustali smo ranije (le�aj bez dobrihstarih spu�vi na�uljao nam je leða), sredili i op-skrbili skloni�te drvima, te krenuli Premu�iæe-vom stazom prema Krajaèevom kuku.

Ne da mi vrag mira i odluèujem posjetiti Var-njaèu. Pratim markaciju od poèetka spusta, alionda ona odjednom nestaje. Spu�tam se na samodno, no od marke i dalje ni�ta. Pronalazim, sre-æom, izlaz. Kada sam ugledao staru blijedu mar-ku, Pa�ka i Katu, nitko sretniji od mene.

Na putu su nam jo� Crikvena i Krajaèev kuk.Na Krajaèevom kuku nalazimo tuljac za �ig i unjemu upisnu knjigu, no �iga ni za lijek. Da mije samo znati kome je trebao cijeli �ig, jer otisakje dovoljan!?

Nakon pro�lodnevnih avantura, Premu�iæevastaza je dobar odmor za umorne noge. Silazimona makadamski put i njime se spu�tamo do pla-ninarske kuæe na Lubenovcu. Ovo je bila naj-kraæa dnevna tura na�eg puta, svega 5 sati hoda.Domar Brada (Zdravko) sprema gula� od gljiva.Oni koji su ga probali jo� su uvijek �ivi i vele daje bio izvrstan.

Bilo mi je �ao zbog Varnjaèe, no od pristiglihplaninara iz Karlovca saznao sam da su i oni bezuspjeha tragali za markacijom. Sada mi je lak�e.Brada je pokazao sve odlike pravog domara i �toreæi nego veliko hvala!

PETI DAN

Jutro na Lubenovcu okupano ma-glom i suncem. To se mo�e vidjeti sa-mo u planini. Isplati se ustati u svita-nje, jer je onda planina najljep�a.

Dana�nja tura nam je Lubenovac- Obli kuk - Veliki Kozjak - Zeèjak -planinarska kuæa na Alanu. Ruksacisu sve lak�i, a raspolo�enje na visini.Uspjeli smo. I Obli kuk i Veliki Koz-jak su iza nas. Vrijeme nam je do si-laska s Oblog kuka naklonjeno, aonda nas hvata ki�a. Neka, pa nije svemoglo biti idealno, vadimo kabanicei �atorska krila, dodu�e malo prekasno(no bolje ikada nego nikada).

Voda teèe po putu u potocima, mokri smo alinakon dvadesetak minuta sti�emo na put koji jeponovno suh. Na li�æu nema ni kapi ki�e, a izanas sve mokro. Odu�evljavaju nas ta èuda planine.

Uspinjemo se na Zeèjak i nakon 7 sati hodaevo nas u planinarskoj kuæi »Alan«. Sretni smo,velik dio puta je iza nas, preostaje nam jo� su-tra�nji spust do Jablanca i povratak u �ibenik.

�ESTI DAN

Ustajemo rano, sreðujemo se i polako kre-æemo prema Jablancu. Noge su ote�ale, vrijemeje sparno, iz daljine se èuje grmljavina. Ma neæevaljda opet po nama!

Uz put susreæemo jednu divokozu. Lijeponam se namje�tala dok smo je slikali, a onda jojje, izgleda, poziranje dosadilo, te je gracioznimskokovima oti�la svojim putem.

Evo i prvih kapi ki�e, �urimo, no ki�a padasve jaèe. Malo sam po�urio naprijed i gle, sreæanam se osmjehnula, autobus upravo staje. Pa�koi Kata su malo zaostali iza mene, no vozaè imarazumijevanja i evo nas u toplom autobusu po-slije 3 i pol sata hoda.

Iz autobusa upuæujemo pogled prema crnimoblacima koji su pokrili vrhove Velebita, vanipada ki�a, a srce je puno radosti. Hvala Ti Vele-bite za ove dane. �to reæi na kraju, nego: Vidimose uskoro, ako Bog da.

Lubenovaèka ruja foto: Mario �uti

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 184

6, 2003 185

Kada sam zapoèeo s organizacijom pusto-lovnih utrka u Hrvatskoj (»Bjelolasica 2000«,»Bjelolasica 2001«, »Bjelolasica warm up« i»Terra Incognita 2002«) mislio sam da je utrka tobolja �to je zahtjevnija i �to je manje ljudi uspijezavr�iti. No, uèi se na vlastitim gre�kama; najzadsam uvidio da to nema smisla i da je takav pristuppoguban za razvoj jedne nove djelatnosti kao �tosu pustolovne utrke. Na kraju krajeva, ljudi sepripremaju (vi�e ili manje), tro�e vrijeme,opremu, novac za treninge, putovanja... da bi nakraju do�li na utrku i odustali nakon 12 ili manjesati zbog vrlo o�trih vremenskih ogranièenja nakontrolnim toèkama.

Poslije pustolovne utrke »Bjelolasica 2001«,koju je zavr�ilo samo 5 od 25 timova (od toga 1hrvatski od njih ukupno 16), nisam se previ�eobazirao na kritike upuæene na raèun vremenskoglimita i te�ine utrke. Rezultat je bio poguban:mnogi od hrvatskih natjecatelja nisu se vi�e poja-vili ni na jednoj pustolovnoj utrci. Bilo je pitanje:kvaliteta ili kvantiteta? Nastalo je samo nekolikokvalitetnih timova. I to je bilo to.

No, polako su se stvari u pristupu poèele mi-jenjati. Mo�da nesvjesno, za »Terru Incognitu«produ�io sam vremenske limite i utvrdio kate-gorije: ako tim nije uspio stiæi na neku kontrolnutoèku u odreðenom roku, nije bio diskvalificiran,veæ je upao u 2. kategoriju i bio je upuæen znatnokraæom stazom do cilja. Ako bi opet zapeo, pre-selio bi se u 3. kategoriju, jo� kraæu. No, opet, za-vr�ilo je malo vi�e od polovine timova. Ovakavkoncept jednostavno je rezerviran samo za elitne

sporta�e i, na�alost, veæina ostalih ljubitelja pus-tolovina zbog toga se nikad neæe upustiti u èaripustolovnih utrka.

Nakon analize, shvatio sam da treba naæikoncept slièan pustolovnoj utrci koji mo�e zado-voljiti gotovo svaèije kriterije i fizièku spremu.Prva misao bila je utrka od 2-3 dana, samo s jed-nom disciplinom, timski orijentirana, na podruèjuVelebita. Tako je i roðena zamisao za »Velebitskipustolovni treking«.

TRODNEVNI TREKING PREKO VELEBITA

Ovogodi�nji »Velebitski pustolovni treking«zami�ljen je kao trodnevni planinarski treking-maraton s elementima pustolovne utrke za dvo-èlane timove, namijenjen kako vrhunskimsporta�ima, tako i sporta�ima-amaterima, rekrea-tivcima i planinarima.

Utrka obuhvaæa ju�ni, srednji i sjeverni Vele-bit, prolazi kroz nacionalne parkove »Paklenica« i»Sjeverni Velebit« te kroz Park prirode Velebit.Natjecatelji imaju na raspolaganju tri dana i noæida stignu do cilja.

Utrka je podijeljena u èetiri te�inske kate-gorije: »Ultra« (150 km), »Challenger« (130 km),»Rekreativci« (76 km) i »Turisti« (13 km). Prvedvije kategorije namijenjene su vrhunskim spor-ta�ima, iskusnim planinarima i svima koji su sedo sada natjecali bar na jednoj pustolovnoj utrci.Kategorija »Rekreativci« namijenjena je sporta-�ima-amaterima, rekreativcima, planinarima isvima onima koji se po prvi puta �ele oku�ati u

VELEBITSKI PUSTOLOVNI TREKING

- IZAZOV ZA SVE UKUSE

�IMUN CIMERMAN, Zagreb

P U S T O L O V N E U T R K E

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 185

186 6, 2003

èarima i izazovima pustolovnih utrka, dok jekategorija »Turisti« osmi�ljena za one koji �elebiti dio ove utrke bar na nekoliko sati na startu uNP »Paklenica«.

Kategorija »Ultra«: du�ina staze: 150 km,prosjeèno vrijeme prolaza: 53 h, kontrolne toèke:Ivine Vodice, Struge, Veliko Rujno, Stap, Jelovaruja, �ugarska duliba, Ba�ke O�tarije, Baèiæduliba, �atorina, Alan, Veliki Lubenovac, Rossi-jevo skloni�te, Zavi�an, polje �ukalj, Senj (Nehaj)

Kategorija »Challenger«: du�ina staze: 122 km,prosjeèno vrijeme prolaza staze: 44 h, kontrolnetoèke: Veliko Rujno, Stap, Jelova ruja, �ugarskaduliba, Ba�ke O�tarije, Alan, Rossijevo skloni�te,Zavi�an, polje �ukalj, Senj (Nehaj).

Kategorija »Rekreativac«: du�ina staze: 76 km,prosjeèno vrijeme prolaza staze: 19 h, kontrolnetoèke: Ba�ke O�tarije, Alan, Rossijevo skloni�te,Zavi�an, polje �ukalj, Senj (Nehaj).

TRÈATI ILI HODATI, PITANJE JE SAD?Dosada�nja iskustva pokazuju da na utrke

dolaze tri skupine ljudi: oni koji �ele probati istiæi �to dalje, oni koji �ele zavr�iti i, naravno, onikoji �ele pobijediti. Neki ka�u da æe od Paklenicedo Ba�kih O�tarija, gdje ih èeka sanduk s opre-mom, stiæi za 12 sati, odnosno prije mraka. Mis-lim da to nije moguæe. No, ima onih koji misleda je to moguæe. Pale su i neke oklade. Takoðer,bit æe zanimljivo vidjeti hoæe li biti bolji pus-tolovci ili maratonci. Pustolovci su tu puno jaèi,znaju se bolje orijentirati, bolje se koriste opre-mom i hranom, znaju bolje èuvati noge, sanirati�uljeve, propisno se hraniti i uzimati odgovara-juæe kolièine tekuæina.

Kako trenirati? Kao biv�i profesionalni igraèvaterpola mogu reæi da je najbolji trening za va-terpolo � igrati vaterpolo. Pustolovna utrka je istastvar � ni jedna teretana, brzinski ili du�inski tre-ning ili bilo kakav drugi trening ne mo�e nado-knaditi iskustvo koje stjeèete tijekom same utrke.Moj savjet je jednostavan: probajte prije proæiVelebitom. Kontrolne toèke, pravila i sve ostalosu na pladnju. Vjerujem da æe za mnoge mara-tonce to biti jedinstveno iskustvo. Ugodno ili ne-ugodno � to ovisi o osobnim apetitima.

Ipak, drugaèije je natjecati se od prolaska testaze nezavisno o natjecanju. Usporedbe radi:nikad se ne bih odluèio trèati maraton zagrebaè-kim ulicama da nema Zagrebaèkog maratona. Na-tjecateljski duh daje èitavoj velebitskoj prièi dru-gu dimenziju. Hoæete li se natjecati da pobijedite,da budete �to bolji, da jednostavno doðete dokraja ili æete se natjecati protiv sebe samih i nijetoliko va�no. »Velebitski pustolovni treking« bitæe jedinstveno iskustvo za svakog. Za one kojiprihvate izazov sve æe doæi samo od sebe. Dakle,prihvaæate li izazov?

Sve obavijesti o »Velebitskom pustolovnomtrekingu« mo�ete potra�iti na web- stranici utrke:www.adventurerace.hr ili na telefon 098/819-281.

Premu�iæeva staza u Ro�anskim kukovimafoto: Alan Èaplar

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 186

6, 2003 187

Dana 1. travnja PD »�eljeznièar« iz Gospiæapreuzelo je od Hrvatskih cesta na kori�tenje novu jed-nokatnicu na Ba�kim O�tarijama koju æe prilagoditiza potrebe planinara. Ugovor je sklopljen na pet godinas moguæno�æu produ�etka, a radovi na ureðenju okoli�ai unutra�njosti nove planinarske kuæe veæ su poèeli.

Dosada nekori�ten objekt ima na katu èetiri sobe ukojima æe biti smje�teno 30 le�ajeva i dva sanitarnaèvora s dvije tu� kabine. U prizemlju su veæ namje�tenedvije blagovaonice i kuhinja, a PD »�eljeznièar« imatæe i svoju slu�benu prostoriju, koju æe koristiti zade�urstva. U prizemlju ima jedan sanitarni èvor.

Postigne li se dogovor s poduzeæem »Lika-ceste«iz Gospiæa, planinari bi dobili i dvori�nu zgradu, gdjebi se takoðer moglo smjestiti dvadesetak kreveta, pabi ova vrijedna planinarska kuæa na ovom dijeluVelebita imala kapacitet oko 50 le�aja. U dvori�tu imadosta prostora, pa se razmi�lja o izgradnji boæali�ta,jedne pecare i postavljanju stolova s klupama. Jedanodu�evljeni poduzetnik èak je, kada je èuo da su plani-nari dobili taj objekt, ponudio dru�tvu tri rasna jahaæakonja kao dodatni sadr�aj planinarske kuæe. Kuæa æenositi naziv »Vila Velebita«.

Tomislav Èaniæ

»VILA VELEBITA« - NOVA PLANINARSKA KUÆANA BA�KIM OSTARIJAMA

Planinarska kuæa »Vila Velebita« foto: Tomislav Èaniæ

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 187

Od petka 9. svibnja planinarima koji obilaze Ve-lebit na raspolaganju je jo� jedno planinarsko skloni�te.Toga je dana, naime, metalna kuæica uz pomoæ he-likoptera MUP-a postavljena na ranije pripremljenetemelje na Ograðenici pod �atorinom.

Novo planinarsko skloni�te nalazi se na pola putaizmeðu Alana i Ravnog Dabra, tek 20-ak minuta odPremu�iæeve staze. Radi se o kljuènom mjestu za pla-ninare koji pje�aèe Premu�iæevom stazom, jer je na taj

naèin prepolovljena 8 sati hoda duga dionica VPP-aod Alana do Ravnog Dabra, na kojoj je dosad jedinumoguænost noæenja predstavljalo planinarsko skloni�te»Radlovac«. Novo skloni�te na Ograðenici je ujedno ipogodno ishodi�te za uspon na �atorinu (1624 m).

Kuæicu je dao izraditi HPS, koji je u suradnji sMUP-om organizirao i njezinprijenos helikopterom s Ba�kihO�tarija, gdje je èekajuæi napogodne vremenske uvjete prov-ela zimu, a brigu o ureðenjunovog skloni�ta vodit æe HPD»Ðakovo«, koje je pro�le jesenipripremilo temelje neposrednokraj ostataka biv�e kuæe naOgraðenici. Na�alost, cisternastare kuæe nije u funkciji, a plan-inari se mogu vodom opskrbitina nepresu�nom vrelu na Gorn-jem Mlini�tu, 30-ak minuta odkuæe.

Helikoptersko postavljanjekuæe izvedeno je s tri leta. U pr-vom letu dopremljena je radnaekipa za prihvat skloni�ta, u dru-gom samo skloni�te (te�ko oko800 kg), a u treæem osnovna

188 6, 2003

Ukrcavanje opreme na Ba�kim O�tarijamafoto: Darko Berljak

Helikopter MUP-a Bell 212 doprema skloni�tena Ograðenicu foto: Darko Berljak

Zavrr�ne pripreme na temeljima skloni�ta foto: Darko Berljak

POSTAVLJENO SKLONI�TE »OGRAÐENICA«

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 188

6, 2003 189

Planinarsko skloni�te »Ograðenica« (1400 m) foto: Miro Lay

oprema skloni�ta. Samo spu�tanje i postavljanje sklo-ni�ta trajalo je 10-ak minuta. Radi se o vrlo slo�enomi riziènom manevru, koji je èetveroèlana posada MUP-

ove letjelice Bell 212 izvela vje�to i sigurno. Odmah pospu�tanju na temelje, kuæica je uèvr�æena i priprem-ljena za planinarsku upotrebu.

Alan Èaplar

NOVA OBILAZNICA U �UMBERAÈKOM I SAMOBORSKOM GORJU

Dana 27. travnja 2003. sveèano je otvorena nova plani-narska obilaznica. Bez obzira na ki�ovitu nedjelju okupilo se izajednièki pro�lo dio trase oko 50-tak planinara iz nekoliko za-grebaèkih planinarskih dru�tava, gospiækog PD »�eljeznièar«,HPD »Japetiæa« iz Samobora i matiènog Planinarskog kluba»Scout«. U ime HPS-a goste i organizatore pozdravili su do-predsjednik HPS-a Vlado Novak i proèelnik komisije zaplaninarske puteve Tomislav Pavlin.

Samoborski scoutski put vodi dijelovima �umberaèkog iSamoborskog gorja, a pripremili su ga planinari, èlanovi PK»Scout« iz Samobora povodom pete godi�njice osnutka kluba.Sastoji se od trinaest kontrolnih toèaka: Grdanjci, Stojdraga, vrhKièer, planinarska kuæa »Scout« u Koretiæima, vrh Zeèak, vrhNor�ièka Ple�ivica i dr. Sve obavijesti o Samoborskom scout-skom putu, nabavci dnevnika s opisom puta, planinarskoj kuæi»Scout« u Koretiæima, mo�ete dobiti od Ljiljane �abiæ na tele-fon 098/932-4686, od Marijana Mu�aka na telefon 098/583-891ili na e-mail adresi: scout-samobor@inet.hr.

Marijan Mu�ak

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 189

190 6, 2003

PLANINARSKI PUTOVI NA HVARU

Dovr�ene su planinarske markacije za pristup nanajvi�i vrh otoka Hvara, Svetog Nikolu (626 m). Polaznetoèke za uspon su naselje Dol u blizini Staroga Grada,Svirèe i, s ju�ne strane, Sveta Nedjelja. S istoène straneobnovljene kapelice postavljene su dvije kutije s upis-nim knjigama, a tu je smje�ten i �ig Hrvatske plani-narske obilaznice.

Dok iz Dola i Svirèa (dostup osobnim vozilom ilimeðumjesnim autobusom) ima malo vi�e od dva satahoda, iz Svete Nedjelje na vrh se sti�e za nepunih sat ipol, uz obilazak �pilje kraj puta. U �pilji su ostaci sta-rije i novije crkvice i zdenac pitke vode. Spojena su isusjedna mjesta, Dol, Vrbanj i Svirèe, pa je povezanobilazak tih mjesta poseban planinarski i turistièkido�ivljaj!

PRISTUP NAJVI�EM VRHU BRAÈA

Poznati pristup iz Bola vrhu Vidove gore nadopu-njuje se obnovljenom markacijom po sporednoj cestikoja se odvaja s glavne ceste Supetar-Bol iznadNere�i�æa i uspinje po dugoj aleji borova prekoKne�evravni. Sam vrh nije zbog blizine repetitora os-

obito privlaèna toèka, ali su zato ne�to ni�e smje�tenugostiteljski objekt »Vladimir Nazor« i prekrasanmonumentalni kri� zahvalne toèke za obilazak.

U ugostiteljskom objektu, iako su stari, poslu�it æe�igovi za potvrdu obilaska.

CRNOPAC - VI�E OD OBIÈNOG VRHA

Crnopac je dugo vremena bio premalo poznat, anakon izgradnje novog Tatekovog skloni�ta na jednomod grebena iznad nepristupaène kotline, te provedenihputeva kroz ljuti kr�, ovo zanimljivo podruèje otvorenoje za posjet. Putovi su dobro markirani, ali nisu zasvakoga, jer je Crnopac sa svojih 1403 metra isku�enjei za svakog planinara.

Najpovoljnija moguænost obilaska je kru�ni izletod Prezida preko vrha i planinarskog skloni�ta »Crno-pac«. Vozilo treba ostaviti uz cestu Graèac - Obrovacnedaleko od tunela na Prezidu. Prvo se ide �umom, aizlaskom na otvoreni teren kod poru�enih ljetnihstanova (Veselinoviæa?) poèinje sve o�triji uspon krozljuti kr�. Slijedi �umarak i jaèi uspon na grebenski pri-jevoj, gdje se spajaju dva puta. Odatle treba jo� desetakminuta po o�trom grebenu do vrha. Na vrhu je stup, ane�to ni�e ostaci kutije za �ig. Pogledi su velièanstvenisvud naokolo, vide se brojni lièki i bosanski vrhovi, aposebno pogled privlaèi Dinara.

Pri povratku treba se odluèiti ili za povratak istimputem ili putem mimo planinarskog skloni�ta do Pre-zida. Ova druga varijanta je mnogo te�a i nije za sva-koga, jer vodi uskim vr�nim grebenom, a na nekolikomjesta ima i skokove u silazu ili usponu kroz stijene.Nakon dolaska pod zadnji vi�i vrh, do skloni�ta treba

Pl. skloni�te »Crnopac« foto: Mladen Kuhta

Vrh Vidove gore - najvi�i otoèki vrh Jadrana

NOVOSTI S PLANINARSKIH PUTOVA

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 190

6, 2003 191

se uputiti putom izmeðu o�trih stijena. Put zavr�ava naprekrasnom mjestu koje odu�evljava posjetitelja di-vnim vidicima na vr�ni greben i vrh Crnopca.

Markacija se dalje spu�ta kroz lijepu bukovu �umudo nove �ljunèane ceste, koja ide usporedno s glavnomcestom Graèac - Prezid. Za takav kru�ni izlet potrebnoje oko �est sati penjanja i spu�tanja.

NOVOSTI POD SVETIM BRDOM

Veæ vi�e od dvadeset godina èekaju predjeli odTulovih greda do Du�ica ispod Svetog brda, da se pri-bli�e posjetiteljima. Na�alost, taj je teren bio zahvaæenratnim zbivanjima. Veæ ionako zapu�ten, tek se sada tajdio Velebita postupno vraæa u normalno stanje, a pla-ninari iz Jasenica namjeravaju tim podruèjem provestinekoliko planinarskih markacija.

Na Velikom Libinju bit æe no-vo planinarsko skloni�te (èeka natransport na Velebit), pa æe silazaksa Svetog brda i Vla�kog Grada naVeliko Libinje biti logièan zavr�e-tak obilaska vrhova nad Pakleni-com.

Stari planinarski put od Vrh-praga na vrh Tulovih greda jo� jeuvijek nesiguran zbog posljedicarata, a oni koji unatoè zabranama iponi�tenim markacijama �ele tudaproæi, moraju biti svjesni da nesig-urnim podruèjem idu na svojuosobnu odgovornost, na �to ih upo-zorava i ploèa na Vrhpragu.

Tomislav Pavlin

Pogled s vrha Crnopca foto: Vlado Bo�iæ

Buduæe skloni�te na Velikom Libinju prije transporta na Velebit

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 191

192 6, 2003

Komisija za planinarske putove HPS, uz ostalo,vodi registar planinarskih obilaznica u Hrvatskoj. Svimodr�avateljima planinarskih obilaznica poèetkom se-zone upuæeni su obrasci s pitanjima o stanju i promje-nama na terenu, na temelju èega se redovito a�urirapopis hrvatskih planinarskih obilaznica. Na�alost, nekeod njih Komisija za planinarske putove HPS nema uregistru, jer ih osnivaèi nisu prijavili. Ovim putem up-uæujemo poziv svim osnivaèima obilaznica da na adre-su HPS (Kozarèeva 22, Zagreb) po�alju osnovne po-datke o svojim obilaznicama. Sve novosti i promjeneuvrstit æemo odmah u popis i objaviti u èasopisu »Hr-

vatski planinar«. Ovdje objavljujemo popis zakljuèenpodacima pristiglim do 1. o�ujka 2003.

Neke obilaznice koje su prije bile u registru plani-narskih obilaznica, izdvojene su iz popisa zbog objek-tivno lo�eg stanja. Put »Kroz Pakleno do Nebesa« jezapu�ten, markacije dugo nisu obnovljene i obilazakje nesiguran. Slavonski planinarski put trenutno nemadnevnika, a radi se na izmjeni i produljenju trase puta.Za Paklenièki plan. put izostali su podaci o odr�ava-telju i trasi puta, a na terenu te�koæe predstavljaju slabemarkacije, nedostatak �igova i neki opasni i neosigu-rani dijelovi (npr. Bojin kuk). Tomislav Pavlin

PLANINARSKE OBILAZNICE U HRVATSKIM PLANINAMA

Br. Ime obilaznice Odr�avatelj Obavijesti Telefon1. Zagorski planinarski put Meðudru�tveni savjet ZPP Cvjetko �o�tariæ 042/781-3902. Karlovaèka obilaznica HPD »Dubovac«, Karlovac Mladen Dijaèiæ 047/655-3753. Samoborska obilaznica HPD »Japetiæ«, Samobor Zdenko Kristijan 01/3362-886 (iza 16 h)

4. Planinarski put Medvednicom PD HPT »Sljeme«, Zagreb �arko Nik�iæ 01/4080-115 (posao)

5. Planinarski put »Dalmacija« (PPD) PK »Split«, Split Kom. za pl. obilaznice 098/361-6986. Bilogorskim stazama« HPD »Bilogora«, Bjelovar Ðuro Gustoviæ 049/231-0257. Kajbum�èakov put PD »Strahinj�èica«, Krapina Jeronim Ferèek 049/371-3148. Kapelski planinarski put HPD »Vihor« i »Kapela«, Zagreb Vilena Ka�uba 01/3364-9279. Planinarski put po Ravnoj gori PD »Ravna gora«, Vara�din Zlatko Smerke 042/741-333

10. Jaskanski planinarski put HPD »Jastrebarsko«, Jastrebarsko Dra�en Lovreèek 098/841-85911. Dubovaèki planinarski put HPD »Dubovac«, Karlovac Ivan Pernar 047/611-61212. Goranski planinarski put - 1. dionica HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Jasna Kosoviæ 01/4649-58413. Goranski planinarski put - 2. dionica HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Jasna Kosoviæ 01/4649-58414. Goranski planinarski put - 3. dionica HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Jasna Kosoviæ 01/4649-58415. Planinarski put »Velebno« HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Edo Had�iselimoviæ 01/3637-81716. Planinarski put Konj�èina-Ivan�èica HPD »Gradina«, Konj�èina Alojz Kranjec 049/465-03617. Kru�ni put po Dilju PD »Dilj gora«, Slavonski Brod Mijo �o� 035/265-43918. Meðimurski planinarski put HPD »�elezna gora«, Èakovec Zoran Marciu� 040/390-32919. Planinarska obilaznica »Osor�æica« PK »Osor�æica«, Mali Lo�inj Bolto Gaber�ek 051/232-68320. Ravnogorski planinarski put PD »Vi�njevica«, Ravna Gora Bla�ica Sveticki 098/260-20921. »Kolijevkom hrvatske dr�avnosti« HPD »A. Bedalov«, Ka�tel Kamb. Josip Pej�a 021/221-40222. Seniorski planinarski put HPD »Zagreb-Matica«, Zagreb Sekcija seniora 01/48-10-83323. Putevima Dobrinj�tine TZO Dobrinj, �ilo Ana Gr�koviæ 051/852-10724. Velebitska obilaznica HPS, Komisija za pl. putove Tomislav Pavlin 091/5376-17225. Velebitski planinarski put HPS, Komisija za pl. putove Tomislav Pavlin 091/5376-17226. Mrkopaljski planinarski put HPD »Bijele stijene«, Mrkopalj Stanislav Horaèek 051/833-42927. Zagrebaèki romarski put HPD »Stanko Kempny«, Zagreb Domagoj Pavlin 091/6676-65828. Konèarevac PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-21229. 40 vrhova za 40 godina Kamenjaka PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-21230. »Nagrada planine« PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-21231. »4 rijeke karlovaèke« HPD »Martin�èak«, Karlovac Antun Petrekaniæ 047/413-88632. Kru�ni put po Moslavaèkoj gori PD »Yeti«, Kutina Slavko Lupoglavac 098/333-30133. Planinarski put »Oko rijeèkih baklji« PD »Kamenjak«, Rijeka PD »Kamenjak« fax i tel. 051/331-21234. Planinarski put »Gardun« HPD »Tikvica«, �upanja Berislav Tkalac fax i tel. 051/331-21235. 50 vrhova za 50 godina dru�tva HPD »�eljeznièar«, Zagreb Damir Bajs 01/4823-04436. Hrvatske planinarske kuæe HPD »�eljeznièar«, Zagreb Bernard Margitiæ 01/6180-98937. Hrvatska planinarska obilaznica HPS, Komisija za pl. putove Zdenko Kristijan 01/3362-886 (iza 16 h)

38. Na�ièki planinarski put HPD »Krndija«, Na�ice Nikola Matasiæ 098/1673-26639. Samoborski scoutski put PD »Scout«, Samobor Marijan Mu�ak 098/583-891

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 192

6, 2003 193

OZNAÈEN PRISTUP NAVRH KRUGE (1606 m)NA KAME�NICI

Zajednièkom akcijom PD »Svi-laja« Sinj, »Kame�nica« Otok, »Jeli-nak« Trilj i »�umar« Zagreb, ozna-èena je 4. kontrolna toèka 17. po-druèja Hrvatske planinarske obilaz-nice, vrh Kruge na Kame�nici. Navrhu je postavljen metalni tuljac sa�igom, markiran je pristup na stazuDonja Korita - Konj i cijela staza doDonjih Korita je snimljena GPS-om.

Vrh Kruga spada meðu najvi�ekontrolne toèke Hrvatske obilaznice,ali nije dominantan jer ga sa sjeverazaklanja masiv Kame�nice s grebe-nom vi�im od 1700 metara, polo-�enim izmeðu Kame�nice (1809 m)i Konja (1856 m).

Najlak�i pristup poèinje od pla-ninarske kuæe »Orlovac« u DonjimKoritima na 670 m. Do kuæe semo�e doæi svim vrstama motornihvozila, ali nema javnog prijevoza.Uspon od kuæe traje 3 sata.

Kako Kame�nicu pokrivajupa�njaci i �ikare, cijelim putem suvidici otvoreni prema jugu i zapadu.Nakon sat uspona dolazi se do iz-da�nog izvora pitke vode u GornjimKoritima na 950 m, koji ne presu�ujeni za najveæih su�a. Odavno je bio

ureðen, a voda se prelijevala u korito za napajanjestoke. Pro�le su godine marljivi mje�tani Otoka urediliokoli� izvora i napravili malo izleti�te do kojeg semo�e priæi terenskim vozilima.

Od izvora staza nastavlja prema istoku. Nakon 45minuta uspona dolazimo do dugog izvora zvanog Ploèa(1170 m). Nije ureðen, pa se u njemu ljeti stvori �abo-kreèina. Zanimljiv je kao stani�te vodenjaka (tritona).Petnaestak minuta vi�e, oko 200 metara sjeverno odstaze, nepresu�ni je izvor Pi�tet (1250 m). Pola sata odPi�teta se staza odvaja desno od staze za Konj. Do vrhaje jo� petnaest minuta. Na vrhu Kruga je izdalekavidljiva kamena humka, podignuta radi lak�e orijen-tacije. Iako se Kruge nalaze u blizini granice s BiH,planinari do sada s tim nisu imali neprilika. Na Kame�-nici nema ni opasnosti od mina, jer je bila izvan ratnezone.

Ivica Kod�oman

Oznaèavanje vrha Kruga foto: Ivica Kod�oman

GPS KOORDINATEZANIMLJIVIJIH TOÈAKA NA KAME�NICI

mjesto visina (m) polo�aj (E) polo�aj (N)

Kruge 1606 6 410 467 4 841 371

Konj 1856 6 412 948 4 842 010

Kame�nica 1809 6 409 296 4 842 656

Gareta 1773 6 406 608 4 844 455

Izvor u G. Koritima 950 6 406 582 4 841 441

Pl. kuæa u D. Koritima 670 6 404 077 4 840 486

Nakon obavljenog posla foto: Ivica Kod�oman

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 193

Strastveni sam ljubitelj prirode, a jo� veæi ljubiteljplaninarstva. Èlanica sam HPD »Bijele stijene« izMrkoplja. Svaki ljep�i neradni dan koristim za izlazaku prirodu sa svojom obitelji. Jo� prije roðenja na�egsina suprug i ja s planinarskim dru�tvom, ali i samo-stalno, posjetili smo mnogo planinskih vrhova �iromLijepe Na�e. Tonijevim roðenjem ti izleti nisu bili za-postavljeni, premda su malo prorijeðeni.

Treæi je dan mjeseca sijeènja. Vrijeme blagdana jeiza nas, a dan neradan, �teta bi bilo propustiti tako li-jep i suncem obasjan dan. U razgovoru sa suprugomodluèimo posjetiti Drgomalj (1153 m). Samo je jednaprepreka, moramo saèekati da se mali Toni probudi.Na brzinu doruèkujemo i spremamo se za pokret. Jedandio puta pro�li smo autom, a dalje pje�ice. U�ivajuæi usunèanom ozraèju i blagom vjetriæu nai�li smo na prvuprepreku, izvalu jelovog stabla preko markiranog puta.To nas nije nimalo omelo da se popnemo na vrh. Sni-jega je bilo samo u dubokim uvalama. I tako, korak po

korak, popeli smo se na vrh. Uspon je trajao sat i pol,a sve je to Toni sam propje�aèio. Za jednog djeèaka snepune dvije godine (dvadeset tri mjeseca) samostalniuspon na vrh je velika stvar.

Na vrhu je dobro do�la �alica èaja i kroki zaokrepu. Panorama je bila predivna. Pogled je sezaodaleko tako da smo mogli jasno vidjeti kanjon Kupe,Ku�eljsku stijenu, Alpe.... Nasuprot tim divnim os-unèanim prizorima, zbog magle nismo vidjeli more. Navrhu se nismo dugo zadr�avali, napravili smo nekolikosnimaka i utisnuli peèate u planinarski dnevnik. Vje-tar je jaèao tako da smo po�urili u zavjetrinu, te jo�malo u�ivati u miru i ti�ini. Na tom putu nismo srelini �ive du�e, ali u knjizi dojmova bio je potpis nekolikoaktivnih skija�ica SK »Goranin« iz Delnica kojima jetaj pohod bio trening.

Veæ iduæeg dana pohodili smo Skradski vrh (1044 m).Za uspon nam je trebalo èetrdesetak minuta. Toni jeveæ ranije imao nekoliko planinarskih pohoda na

goranske vrhove, ali uz na�uroditeljsku pomoæ, a sada sepenje samostalno. Sa �esnaestmjeseci veæ je bio na krovuGorskog kotara, Bjelolasici(1534 m). Tom se prigodom nataj isti vrh popeo i najstariji, ak-tivni osamdesetdvogodi�nji pla-ninar HPD »Bijele stijene«Branko Bla�eviæ. Sa osamnaestmjeseci Toni je bio na Snje�niku(1506 m), a s trinaest mjeseciZagradskom vrhu (1187 m).Toni do sada ima osvojenih petvrhova iznad tisuæu metara nad-morske visine. A bilo je tu jo� inebrojeno mnogo manjih izleta...

Silvana Skender

194 6, 2003

S PET GODINA NA PET TISUÆNJAKAILI KAKO PLANINARSTVO PRIBLI�ITI NAJMLAÐIMA

Na Zagradskome vrhu foto: Silvana Skender

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 194

PAPUÈKI JAGLACI U ZNAKUOÈUVANJA OKOLI�A I VODA

Prije 21 godinu bilo je te�ko zamisliti da æe pro-ljetni izlet slavonskih planinara i ostalih ljubitelja pri-rode nazvan »Papuèki jaglaci« prerasti u dogaðaj kojiveæ godinama okuplja vi�e od dvije tisuæe sudionika.

Tako je bilo i ove godine. Po lijepom, ali prohlad-nom vremenu u nedjelju, 23. o�ujka u Velikoj se oku-pilo mno�tvo planinara iz dvadesetak dru�tava. Najvi�eih je do�lo iz Osijeka, a brojni su bili i izletnici iz Sla-vonskog Broda. Treba pozdraviti dolazak planinara izÈakovca, Vara�dina, Zagreba i Siska, te gotovo svih

planinarskih dru�tava iz Slavonije. Istine radi, najbroj-niji su bili studenti Po�e�kog veleuèili�ta. Okupljene jeu ime domaæina pozdravio Boris Miler, predsjednikHPD »Sokolovac« iz Po�ege.

Uz tradicionalnu stazu preko Lapjaka, izletnicimasu bila ponuðena jo� tri smjera prema lokalitetima uPapuku (Èe�ljakovaèki vis, Jankovac i Mali�æak). I ovegodine su se iskazali slu�benici Parka prirode Papuk, teèlanovi Udruge ekolo�kih proizvoðaèa i potro�aèa»Ekomp 21« iz Po�ege, koji su organizirali radionicu»Oèuvajmo Park prirode Papuk« s naglaskom na oèu-vanju voda na tom prostoru. Oni su okupljenima ujutroponudili kolaèe i èaj s medom, a za ruèak je podijeljeno

6, 2003 195

»SPELELOLOG«BROJ 48-49

Ovo glasilo Speleolo�kog od-sjeka HPD »�eljeznièar« iz Zagre-ba, koje je tijekom pola stoljeæasvojim znanstvenim prilozima ste-klo ugled najvrednijeg hrvatskogplaninarskog èasopisa, nedavno jeobjavilo dvogodi�njak za 2000-2001. godinu. Na 119 stranica re-daju se èlanci o rezultatima istra-�ivanja hrvatskog i inozemnogpodzemlja, prikazi knjiga i èasopi-sa, te razne vijesti, posebno o raduOdsjeka, sve bogato ilustrirano.Uvodnik je posveæen jami Kruberiu Arabièkom gorju (prilo�en je i

tlocrt, po prvi put u boji), a slijedeèlanci o hrvatskih �piljama naBiokovu (jama Amfora), Rovan-jskoj punti, Crnopcu, Braèu (Min-jera), Visu, Dubrovniku (Betina) io Zviru kod Rijeke. Povijesni jeprilog Vlade Bo�iæa o prvom oz-naèavanju �pilja na kartama Hr-vatske. Osim njega, najvi�e je pri-loga Mladena Kuhte, koji je iglavni urednik glasila. Broj zavr-�ava nekrolozima Beatrice Ðuliæ,Janku Debeljaku i Antunu Markiæu.U ovom broju je osobito atraktiv-na naslovnica s Bo�iæevom foto-grafijom ljutoga kr�a u krasuCrnopca.

prof. dr. �eljko Poljak

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 195

196 6, 2003

vi�e od 150 obroka »proljetnog eko-lonca«. Iako se u»eko-loncu« na�lo i mesa, prevladavali su zdravi biljniproizvodi ovoga kraja, uz sastojke kao �to su kopriva,majèina du�ica, radiè, izdanci gaveza... Mogao se tukupiti i bed� »Papuèkih jaglaca«, te gra�evina istogimena. No, umjestan je i prigovor sudionika izleta izinozemstva, koji su se na�li u domovini, �to nema raz-novrsnije ponude, s obzirom na tako velik broj izlet-nika.

Ivan Jakovina

ODR�AN 11. POHODPD »ERICSSON - N. TESLA«

U subotu 26. travnja 2003. godineodr�an je tradicionalni 11. pohod PD»Ericsson - Nikola Tesla« na Medved-nicu pod nazivom »Rusov pohod«. Pri-ja�njih godina pohod je bio poznat podnazivom »NT Pohod«, a ove godinepreimenovan je po nadimku inicijatora iosnivaèa pohoda Antuna �eljka Mati-�ina-Rusa koji je preminuo pro�le godi-ne. Trasa pohoda prolazi najatraktivni-jim i najposjeæenijim dijelovima sredi�-nje Medvednice. Poèetak je kod potokaBlizneca, a zatim se preko Njivica iHunjke uspinje do Sljemena i dalje spu-�ta do proplanka Falata izmeðu plani-narskih domova »Grafièar« i »Risnjak«.

Po izuzetno lijepom vremenu po-hodu se odazvalo 267 planinara iz 31planinarskog dru�tva iz Hrvatske i Slo-

venije. I ove godine ponovila se uobièajena slika - ve-lik broj slovenskih planinara, èak 122 odnosno 45%od ukupnog broja sudionika. Posebno su bili brojnièlanovi mariborske »Planike« i planinske sekcije »An-dra�« iz Andra�a pri Polzeli. Od hrvatskih planinaranajbrojniji su, uz domaæine, bili zagrebaèki »�eljez-nièari«, a posebno zadovoljstvo organizatorima bilo jesudjelovanje planinara iz �ibenskog »Kamenara«,osjeèkog »Zanatlije« i uvijek vjernih sudionika iz PD»Sokol« iz Ferièanaca. Uz ugodu koju pru�a dru�enjeu planini, sudionici pohoda obavljali su i koristan po-sao - èi�æenje dijela Medvednice od plastiène ambala�ei sliènog otpada u dogovoru s Parkom prirode.

Tijekom pohoda, na terasi hotela »Janica« naHunjki potpisana je Povelja o prijateljstvu i suradnjiizmeðu PD »Planika« iz Maribora i PD »Ericsson -Nikola Tesla« iz Zagreba. Povelja istog sadr�aja pot-pisana je u rujnu pro�le godine na Pohorju na sloven-skom jeziku, a sada je potpisana inaèica na hrvatskomjeziku. Povelju su potpisali predsjednici dru�tava -Franci Rajh (»Planika«) i Damir Kuzmaniæ (»Ericsson-Nikola Tesla«) i time formalno potvrdili dugogodi�njeprijateljstvo i suradnju dvaju dru�tava. Poveljom senagla�ava pozitivna tradicija planinarstva u smislu oèu-vanja prirode, humanizma i solidarnosti u planinama.Poslije sveèanog èina, kojem su prisustvovali brojnièlanovi dvaju dru�tava i drugi sudionici pohoda izmi-jenjeni su pokloni, a potom je, uz burno odobravanje,nazdravljeno prigodnim �ampanjcem.

Svake je godine sve viðe mladih na Papuèkim jaglacimafoto: D. Mirkoviæ

Sveèano potpisivanje povelje o suradnji na Hunjki foto: Zdenko Galiæ

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 196

Po zavr�etku sveèanosti nastavljen je pohod, a nacilju je, uz jelo i piæe, produ�eno dru�enje do veèer-njih sati. Na kraju je potrebno reæi da se broj sudionikapohoda poveæava iz godine u godinu, pa je izvjesno daorganiziranje ovakvih susreta ima puno opravdanje.Ostvaruju se brojni susreti, stvaraju i obnavljaju poz-nanstva, raðaju ideje o suradnji, izletima, akcijama, asve u korist i dobrobit hrvatskog planinarstva i plani-narstva opæenito.

Damir Kuzmaniæ

�KOLA ZA PLANINARSKIPODMLADAK U BELCU

HPD »Belecgrad« iz Belca osnovano je 1998. go-dine i ima 250 èlanova, a meðu njima osamdesetoromladih. Ove je godine prvi put organizirana �kola zaplaninarski pomladak koja se odr�avala od 7. sijeènjado 26. travnja. U �kolu se ukljuèilo tridesetpetoro djeceu dobi od 10 do 16 godina. Predavanja su se odr�avalau O� »Ante Kovaèiæa«, u planinarskoj kuæi »Belec-grad« te u njenoj okolici. Predavanja su obuhvatila os-novna planinarska znanja o boravku u planini, povijestiplaninarstva, opremi, prehrani, osnovama orijentacije,opasnostima i prvoj pomoæi, stazama i markacijama iza�titi prirode. Ostvareni su izleti na Kalnik, Ravnugoru, Strahinjèicu, Klek te u Samoborsko i �umberaèkogorje. Voditeljice �kole su uèiteljice Katica Bucifal iVerica Havoiæ, a predavaèi iskusni planinari iz susjed-nih dru�tava Milan Turkalj, Ivan �antek, Zlatko Pap,Darko i Maja Domi�ljanoviæ, kojima se ovim putemzahvaljujemo na svestranoj pomoæi.

Zaslu�ene diplome o zavr�enoj planinarskoj �kolii priruènici »Osnove planinarstva« sveèano su uruèenesvima koji su zavr�ili �kolu 25. svibnja, na dan HPD»Belecgrad«.

Verica Havoiæ

SKUP�TINA HPD »KOZJAK«HPD »Kozjak« iz Ka�tel Suæurca odr�alo je 24.

travnja svoju skup�tinu. Tajnica dru�tva Darija Ivani�e-viæ podnijela je izvje�æe o pro�logodi�njem radu.Posebno valja istaknuti da su, osim organiziranihizleta, èlanovi dali oko 500 radnih sati u radnim akci-jama, kako u ureðenju okoli�a tako i u odr�avanju svo-jeg planinarskog doma »Putalj«. Pedeset troje mladihèlanova zavr�ilo je planinarsku �kolu. Na�alost, maloih se ukljuèilo u rad dru�tva, tako da je i dalje prisutanproblem pomlaðivanja èlanstva. Na� èlan, svjetski pe-njaè Ivica Matkoviæ oznaèio je istoèno od na�eg doma»Putalj« na stijenama Kozjaka sedam penjaèkih stazaza sve uzraste. Vrlo aktivna sekcija veterana zavr�ila je,

6, 2003 197

80 GODINA »JAPETIÆA«Planinarstvo u Samoboru ima dugu i bogatu

tradiciju. Veæ od osnutka prvog planinarskog dru-�tva, HPD-a 1874., u Samoboru djeluje dru�tvenipovjerenik, koji svojim radom na samoborskompodruèju pokazuje lijepe uspjehe. I makar suSamoborci kao pojedinci bili èlanovi HPD-a de-setljeæima, ipak je samostalno dru�tvo u Samo-boru osnovano tek 1. srpnja 1923. godine, kaoHPD-ova podru�nica »Japetiæ«. Od tada zapo-èinje bujan planinarski rad na samoborskom po-druèju: grade se i otvaraju planinarske kuæe iskloni�ta, ureðuju planinarski i kulturo-povijesniobjekti (Cerinski vir, ru�evine srednjovjekovnihgradina Samobora, Okiæa i Lipovca), postavljajupiramide i vidikovci na Ple�ivici, Japetiæu i Tep-cu, markiraju se deseci kilometara staza i putova,propagiraju se planine radom foto-sekcije, odga-jaju stotine skija�a u skija�koj sekciji, i konaèno,organiziraju se tisuæe izleta po planinama LijepeNa�e.

S obzirom da u ovoj godini HPD »Japetiæ«slavi 80. obljetnicu osnutka, prireðen je nizprigodnih dogaðanja. Sredi�nja proslava odr�atæe se 28. lipnja u planinarskom domu »�oiæevakuæa«. U 9 sati je poèetak organiziranog usponana Japetiæ (predviðena su 3 smjera); u 13 sati jeokupljanje u planinarskom domu, a u 13:30poèetak proslave i otkrivanje spomen-ploèe za-hvale svim èlanovima. U 14 sati predviðen jeruèak, besplatan grah za sve sudionike pohoda,a od 15 sati zapoèinje zabavni program. HPD»Japetiæ« poziva sva planinarska dru�tva i pla-ninare da u subotu 28. lipnja 2003. organizirajuizlete u Samoborsko gorje i svojim prisustvomuvelièaju na�u proslavu. Pa, na kraju, ne slavi sesvaki dan 80. roðendan!

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 197

uz sportski teren podno doma, objekt koji æe im slu�itiza jo� aktivnije dru�enje. Tajnica se u svojem izvje�æuposebno zahvalila dosada�njem predsjedniku AntiDadiæu, koji je veoma uspje�no vodio dru�tvo od 1996.godine.

Za novog predsjednika jednoglasno je izabranvi�egodi�nji èlan Tihomir �i�kov, za dopredsjednikaLadislav Bariæ, za tajnika �pirko Domljanoviæ, a zablagajnika Ljubomir Bariæ. U Upravni odbor je iza-brano jo� pet èlanova, a u Nadzorni odbor i Sud èastipo tri èlana. Po ustaljenoj tradiciji, skup�tina je zavr�ilau ugodnom dru�enju uz prigodni domjenak.

�pirko Domljanoviæ

PRVA GODINA PD »BORIK«U nedjelju 16. o�ujka 2003. u selu Mièetincu PD

»Borik« iz Ðurðevca odr�alo je redovnu godi�njuskup�tinu. Prisutnim gostima i èlanovima dru�tva »Bo-rik« obratio se predsjednik dru�tva Ðuro Petroviæ, tepotpredsjednik prof. Marijan Paniæ. Meðu gostima subili gradonaèelnik grada Ðurðevca Mladen Ro�tan, tepredstavnici planinarskih dru�tava HPD »Bilogora« izBjelovara, PD »Papuk« iz Virovitice, PD »Pevec« izKoprivnice i PD »Kamenjak« iz Rijeke.

Dru�tvo djeluje godinu dana i jedno je od najm-laðih planinarskih dru�tava u Lijepoj Na�oj. U planuaktivnosti za ovu godinu su teèaj za markaciste, plani-narska �kola, markiranje nove staze na Bilogori i broj-ne druge djelatnosti. Dru�tvo odr�ava sastanke svakedruge srijede u mjesecu u 20 sati u ulici Antuna Radiæa 8u Ðurðevcu. Dru�tvo broji èetrdeset i dva èlana. Zain-teresirani za suradnju s Dru�tvom mogu se javiti �eljkuOraèu, tel. 048/812-772 ili Ðuri Petroviæu na tel.048/893-218.

Anto Lonèariæ

ODR�AN SABOR PLANINARSKOG SAVEZA ZAGREBA

Sabor, zapravo skup�tina Planinarskog saveza Za-greba odr�ana je u ponedjeljak 28. travnja u Zagrebu.Bila je to prilika za podsjeæanje na aktivnosti zagre-baèkog planinarskog saveza u proteklom razdoblju iza izbor novih tijela i du�nosnika za iduæe èetiri go-dine. Od 42 planinarska dru�tva na podruèju grada Za-greba koja su èlanovi PSZ, Saboru su se odazvali pred-stavnici 17 dru�tava. Za predsjednika je ponovno iza-bran Zdravko Ceraj, a za dopredsjednika Mladen Gru-banoviæ. Nakon radnog dijela Sabora, prezentirane suweb-stranice Planinarskog saveza Zagreba te Savezagorskih vodièa, koji takoðer ima sjedi�te na adresi Rib-njak 2, kao i PSZ.

Posljednjih je godina, na�alost, izostala jaèa or-ganizacijska aktivnost i suradnja Planinarskog savezaZagreba sa zagrebaèkim planinarskim dru�tvima. PSZje uglavnom orijentiran tek prema nekolicini dru�tavakoja se bave sportskim penjanjem, orijentacijskim trèa-njem i vodièkom djelatno�æu, ukljuèujuæi èak i nekeudruge koje nisu u ustroju HPS-a, dok se suradnja sveæinom planinarskih dru�tava sastoji tek od dodjelepriznanja zaslu�nim èlanovima. Pred tijelima i du�nos-nicima PSZ u iduæem je razdoblju slo�ena zadaæa ob-nove planinarske aktivnosti za zajednièku dobrobitdru�tava na podruèju grada Zagreba.

Alan Èaplar

POPUST ZA PLANINARSKE SKUPINENA PLITVIÈKIM JEZERIMA

Nacionalni park Plitvièka jezera pro�le je godine,u znaku Meðunarodne godine planina uredio planinar-sku stazu na obli�nji vrh Medvjeðak i izdao prikladanletak. Takoðer je za planinarske skupine osigurano pra-vo na povoljnije cijene ulaznica. Tako je u zimskimmjesecima (od studenog do svibnja) cijena ulaza zaplaninarske skupine 3 eura odnosno 22 kn po osobi, u

198 6, 2003

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 198

proljetnim i jesenskim mjesecima (5., 6., 9. i 10.) 6eura ili 45 kn po osobi, a u srpnju i kolovozu 7 eura ili55 kn po osobi.

Za ostvarenje prava na povoljniju cijenu dovoljnoje prilo�iti dopis planinarskog dru�tva koje organiziraizlet, s naznaèenim brojem osoba i datumom posjeta.Najave se mogu izvr�iti u predstavni�tvu u Zagrebu,Trg Kralja Tomislava 19, tel. 01/46-13-586, fax. 01/49-22-270 ili na ulazu 1 (kod Lièke kuæe), tel. 053/75-102.Sve obavijesti mogu se potra�iti na Internetu na adresi:http://www.np-plitvice.com, ili posredstvom e-mailainfo@np-plitvice.com.

POPUSTI ZA NOÆENJE USLOVENSKIM PLANINARSKIMKUÆAMA

Upravni odbor Planinske zveze Slovenije je nasvojoj 5. sjednici 7. o�ujka 2003. donio odluku o po-pustima na noæenje u planinarskim domovima u Slo-veniji. Utvrðeno je da popust od 30% na punu cijenunoæenja imaju u sobama i na skupnim le�ajevima svièlanovi Planinske zveze Slovenije, èlanovi Hrvatskogplaninarskog saveza na temelju uzajamnog sporazumao reciprocitetu iz 1992. godine i èlanovi UIAA s koji-ma je Slovenija potpisala sporazum o reciprocitetu.Hrvatski planinari i prije su se èesto koristili istim po-pustom u Sloveniji, no PZS je sada obnovila ovu odluku.

STALNA DU�URSTVAU KUGINOJ KUÆI

PD »�eljeznièar« iz Gospiæa, koje iz godine ugodinu poveæava svoju aktivnost, ove æe godine orga-nizirati stalna de�urstva u Kuginoj kuæi, i to u lipnju,srpnju i kolovozu. U rujnu æe èlanovi dru�tva de�urativikendom, a po najavi planinarskih grupa de�urni èla-novi dru�tva æe biti spremni doæi bilo kojim danom usvim ostalim mjesecima. Inaèe, rezervacije smje�tajau Kuginoj kuæi mogu se izvr�iti na telefon 053/574-053kod predsjednika dru�tva Tomislava Èaniæa, ili 053/ 574-305 kod tajnika Andrije Benkoviæa.

Tomislav Èaniæ

6. POHOD U KANJON KUPEPD »Vr�ak« iz Brod Moravica 25. lipnja orga-

nizira �esti planinarski pohod u kanjon rijeke Kupe.Pohod prolazi prekrasnim kanjonom rijeke Kupe, imanekoliko vidikovaca s pogledom na susjednu Slovenijui netaknutu prirodu uz rijeèni tok. Na pohodu se re-dovito okuplja oko 300 planinara.

Na trasi pohoda svladava se visinska razlika od300 metara, a put je srednje zahtjevan. Okupljali�te ipolazi�te je sredi�te Brod Moravica, odakle se, uz or-ganizirano voðenje, kreæe u 9 sati. Pozivamo sve zain-teresirane planinare i ljubitelje prirode da doðu iprovedu ugodne trenutke uz dru�enje i �etnju. Sve do-datne obavijesti mogu se dobiti od Damira Nagliæa(051/817-202) i Emila Tu�eka (051/817-141).

Damir Nagliæ

POHOD NA DINARU 28. LIPNJAOrganizirani uspon na najvi�i vrh Hrvatske, Sinjal

(1831 m) na Dinari, odr�ati æe se u subotu 28. lipnja.Pohod organiziraju Hrvatski planinarski savez, Stanicavodièa Split, Stanica GSS Split, te HPD »Sinjal 1831«iz Kijeva. Okupljanje sudionika bit æe od 6 do 7 sati uselu Glava�u, kada zapoèinje organizirani uspon. Po-hod zavr�ava u 19 sati u Glava�u.

Pohod na Dinaru, ove æe se godine odr�ati 6. put.Informacije o pohodu mogu se dobiti u Hrvatskom pla-ninarskom savezu, tel. 01/48-24-142 i 01/48-23-624.

6, 2003 199

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 199

Nije svaka cipela za svaku pri-liku. Zato je kolekcija obuæe PlanikaTrekking podijeljena u skupine premanamjeni upotrebe. Svaka se skupinamo�e prepoznati po odgovarajuæemsimbolu, koji æete prepoznati u svakojtrgovini s Planikinim gojzericama.

Èetiri su osnovna simbola (upoz-najte ih desno na ovoj stranici), apredstavljaju alpinistièku obuæu, pla-ninarsku obuæu, obuæu za dugotrajnohodanje i za laganu obuæu za dugo-trajno hodanje.

Planinarska obuæa je u ovoj ko-lekciji najvi�e zastupljena, s jednestrane zato �to ima naj�iri raspon upo-trebe, a s druge strane zato �to se lju-dima sviða oblik gornjeg dijela. To jeobuæa namijenjena klasiènim planin-skim, ali i svakodnevnim izletnièkimprilikama. S jedne strane dovoljno jeudobna pri du�em no�enju, a s drugestrane omoguæuje dobar otpor po za-htjevnim terenima i neravnom tlu.

Obuæa Planika Trekking je na-pravljena na kalupima izraðenim natemelju vi�egodi�njih iskustava i ste-èenog znanja o udobnosti i ugodnomosjeæaju noge. Planikine gojzerice za-hvaljujuæi svojoj kvaliteti predstav-ljaju hit u Europi.

Planika d.o.o.

Trg kralja Tomislava 2

52100 Pula, Hrvatska

tel. 052-214-751

planika@pu.hinet.hr

http://www.planika.si

PLANINARSKAGOJZERICA

HP 06-2003 novi.qxd 22. 05. 03 07:52 Page 200

Dabarski kukovi, foto: Vlado Prpiæ

HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 3

XENONHALOGÈNE100m

L.E.D.AUTONOMIEJUSQU’À 340h

DISTRIBUTER ZA HRVATSKU: »HIMALAYA SPORT« d.o.o.

Vrazova 8c, 42000 Vara�din, Tel./fax: 042/313-701

e-mail: himalaya-sport@email.hinet.hr

MYO

HP 06-2003 korice.qxd 21. 05. 03 17:39 Page 4