Lička prezimena (Surnames in Lika, Croatia)

Nasa - Lika ForumLika => Lička Prezimena => Autor teme: Čuki na Travanj 20, 2009, 19:36:48

Naslov: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 19:36:48LIČKA PREZIMENAPorijeklo prezimena i obitelji je posao bez kraja i nikada nije konačan i pitamo se kolika je točnost podataka s kojima baratamo. Neki autori su uložili veliki trud i skupili podatke i hvala im na tome radu. Navodimo podatke o nekim obiteljima koje su doselile u Slavoniju. Ubuduće će se ovi podaci nadopunjavati. Ako imate kakve podatke javite nam.

Bačić

Iz bunjevačkog roda su i u 17. st su iz Dalmacije doselili, najprije u Sveti Juraj i druga mjesta Podvelebitskog primorja a kasnije u Liku oko Smiljana.Danas Bačića ima Gradišci, Vinkovcima, Brodu, Đakovu, Požegi i Miholjcu. Prema popisu iz 1930. god. osam obitelji Bačić je živjelo u Gradišci, sedam u Đakovu, pet u Brodu, tri u Smiljanu, po dvije u Slatini, Vinkovcima i Požegi, te po jedna u Čazmi, Bjelovaru, Novskoj i Miholjcu. Plemstvo i grb dodijelio je kralj Leopold I Gabrijelu Bačiću 25.08.1699. god.

Badanjak

Tipično prezime za ogulinski kraj, posebno Oštarije. Jedno od najvećih rodova ogulinskog krajaporijeklom iz psetske župe (Cazinska krajina) nastale u 15. st. Nakon oslobođenja od Turaka neki su odselili u Kladare kraj Pitomače. Tu je prezime poznato kao Badanjek. Badanjci sele u Đabno kraj Siska krajem 19. st. Početkom 20. st. puno će ih doseliti u okolicu Kutine, posebno Kutinskoj Slatini.

Banić

Spominju se na području Gacke. Like i Krbave u pisanim dokumentima krajem 15. st. i živjeli su oko Perušića i Kosinja u selu Sokolci i potječu iz plemena Poletčića. Plemički stalež dobio je od cara Josipa II u Beču, 25.08.1783. god. zastavnik Otočke granične pješačke pukovnije Ivan Banić. Spominje se da su 1525. god. Turci nakon pada Karlobaga odveli između ostalih u ropstvo kneza Juraja Banića. Među Baniće se ubrajaju i neki potomci obiteljiFrankopan.Danas Banići žive u Otočcu i Čoviću. Prema popisu iz 1930. u Novskoj je bilo pet obitelji Banić, tri u Brodu, dvije u Našicama i jedna u Požegi.

Bertović

Jedna od najveći rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 16. st.Nakon oslobođenja od Turaka jedni sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice. Krajem 19. st. sele u okolicu Nove Gradiške, selo Magić Malu.

Blažanin

Stari brinjski rod podrijetlom iz sela Blagaj kod Slunja. Tijekom naseljavanja Like i Krbave, naseljavaju Ubinu, Podlapaču i još neka mjesta.U 19. i 20. st. naseljavaju Biškupce i Budainku (Slav. Brod), Karlovac, Sigetec (Koprivnica), Požegu, Stare Mikanovce, Vinkovce i Zagreb.

Blašković

Velika rodovska zajednica nastala na području Modruša u 15. st. Prvi puta se spominju u Modruškom urbaru iz 1486. god. Tijekom nažešćih ratova s Turcima u 16. st , Blaškovići se raseljavaju a jedni sele u zapadnu Slavoniju (Radovckica, Idrija). Nakon oslobođenja od Turaka doseljavaju u područje oko Podavske Slatine. [3]U 18. st. sele u Gornji Predrijev kraj Podravske Slatine. Krajem 19. st. sele u Planjek kraj Siska. [14]

Božić

Na području Gacke prvu puta spominju se u popisu vlaških naseljenika na Gackom polju iz 1660. god. Posljednji Božić odselio je u Požegu. [2]

Boban

Porijeklom su dalmatinsko-hercegovački ili iz ogulinskog kraja. U ispravama Krste Frankopana u Ogulinu se 1630. god. spominju Bobani. Nakon oslobođenja od Turaka sele u okolicu Virovitice, selo Bačevce. [3]

Bobinac

Porijeklo je iz sela Bobine Vasi na Krbavi. Nakon prodora Turaka naselili su se u Gacku, najviše u Gornji Prozor, kao i u Otočcu. Osim u Lici Bobinci danas žive u Petrinji, Kutini, Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Đakovu, Županji i Valpovu. [1]

Bogdanić

Pripadaju starom rodu Hzmčana iz Bužima i Smiljana. U vrijeme tusrkih nevolja, Bogdanići iz Senja gdje su bili posada tvrđave, sele u Otočac gdje su opet bili časnici i vojnici.Prema popisu iz 1930. Bogdanići žive u Otočcu, Brodu na Savi, Našicama, Bjelovaru, Novskoj, Pakracu, Gradiški, Valpovu i Miholjcu. [1]

Brajković

Velika rodovska zajednica nastala na području Gacke i Modruša u 15. st. U Dalamaciji također postoje Brajkovići. Za vrijeme turskih osvajanja Brajkovići su se raselili diljem Hrvatske. U Lici su došli u Otočac, Prozor, Perušić, Ličko Lešće i Sinac. Nakon oslobođenja od Turaka, Brajkovići naseljavaju Otočac.Prema popisu iz 1930. Brajkovići su živjeliu: Otočcu, Perušiću, oko Bjelovara, Kutine, Čazme, Pakraca, Đakova, Našica, Požege, Valpova, Vukovara i Garešnice. Danas u Slav. Brodu žive Brajkovići koji su

izgleda došli nakon II svj. rata. [1]

Brbot

Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom naseljavanja nakon 1689. sele na brinjsko područje, posebno Lipice. U 19. i 20. st. sele u Orahovicu, Valenovac (Orahovica), Sisak, Zagreb i Vukovar. [2]

Butković

Srednjovjekovna rodovska zajednica nastala u Modruškoj župi. Neki rodovi Butkovića pripadaju Bunjevcima-Krmpoćanima.Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice.Tijekom 19. st. i između dva rata, kao i nakon II sv. rata puno obitelji je odselilo u Slavoniju: Garešnicu, Kutinu, Bjelovar, Pakrac, Gradišku, Slavonski Brod, Vinkovce, Đakovo i Našice

Naslov: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 19:54:09Cetinjanin

Mala rodovska zajednica nastala u 16. st. u otočkom kraju. Prvi puta se spominju u popisu vojnika u Senju, Otočcu i Brinju. Krajem 19. st. sele u Vrbovu i Strao Petrovo Selo u Slavoniji. [14]

Cindrić

Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je ondje nastala u 15. st. Prezime je nastalo od riječi cindra - starinsko glazbalo tipa tambure. Prvi se put spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. ogulinski građani Bartol, Tomica, Ive, Juraj, Petar, Mate i Luka. U izvješću o pobuni Ogulinaca iz 1640. spominju se pobunjenici Vuk i Jure Cindrić. Sredinom 18. st. sudjeluju u naseljavanju Poilovlja gdje se nastanjuju u selu Kaniška Iva (11) kod Garešnice. U razdoblju 1765.-68. odlaze u virovitički kraj gdje se nastanjuju u Suhopolju (21) i Gornjem Predrijevu (ondje nose prezimenski oblik Cindra). Početkom 19. st. sele u brodskoposavsko selo Oprisavci (15) te u istočni Srijem gdje se nastanjuju u selima Hrtkovci, Kukujevci i Nikinci. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. st. brojni kordunski Cindrići sele u Slavoniju: novogradiški kraj - Vrbova (88), Staro Petrovo Selo (65), Dragovci (24), Gornji Bogićevci (14), Oštri Vrh (17); istočna Slavonija - Stari Mikanovci (39), Novi Mikanovci (23), Osijek (42). [4], [14]

Cvitković

Spominju se na više strana, prpadnici plemena Vladihović iz okolice Slunja, iz plemena Nebljusa u Lapcu, iz područja Neretve, iz sela Buhovo-Krmpotić. Nakon oslobođenja Like od Turaka doselili su u Liku i Gacku, Donji Lapac i Udbinu. Spominju se kao stari rod u Otočcu, prema podacima iz 1644. god.Početkom 20. st. u Slavoniji Cvitlovići žive u Petrinji, Garešnici, Čazmi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Bjelovaru, Županji, Đakovu i Slunju. [1]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 20:39:14Došen

Pripadaju Bunjevcima i naselili su Smiljan, Lovinac, Bilaj i Gospić.Prema popisu iz 1930. god. Došeni žive u Lovincu, Smiljanu, Slav. Brodu, Garešnici, Bjelovaru, Valpovu, Požegi, Vinkovcima, Županji, Čazmi, Našicama, Miholjcu i Vukovaru. [1]

Devčić

Pripadaju bunjevačkom rodu. Početkom 17. st. naselili su Smiljane i Baške Oštarije. Krajem 17. st. Devčići naseljavaju Čoviće, kasnije u Švicu. Prema popisu iz 1712. god. zapisani su na Krbavi u selu Pisač. Iz Volarica kraj Sv. Jurja dolaze u Krasno, Švicu, Prozor, Čoviće i Otočac.U Slavoniji Devčiće nalazimo u: Petrinji, Garešnici, Kutini, Čazmi, Novskoj, Virovitici, Vinkovcima, Slav. Brodu, Đakovi i Požegi. [1]

Draženović

Porijeklom su iz Bosne iz koje su pobjegli pred Turcima. Na brinjskom području Draženovići živjeli su u Vučetićima i Kutu Velikom.Prema popisu iz 1930. god. Draženovići su živjeli u: Brinju, Otočcu, Sisku, Novoj Gradišci, Vinkovcima, Đakovu i Petrinji. Draženovića još ima u Jezeranama i Slavonskom Brodu. [1]

Dumenčić

Potječu s otoka Raba i za vrijeme velikih seoba naseljavaju brinjsko područje. Ima ih u Saborskom i u Mekinjaru kraj Udbine.U 19. i 20. st. sele u Čajkovce, Đakovo, Gornje Bogićevce, Komletince (Vinkovci), Levinovac (Virovitica), Lipovec (Slunj), Rodin Otok (Virovitica), Slobodnicu (Slav. Brod), Staro Petrovo Selo, Trapinska, Zageb i okolicu i Žubrica (Virovitica). [2]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:08:46Filipović

Pripadaju Bunjevcima-Krmpoćanima. Početkom 17. st. naselili su Krmpote, Pazarište i drugim dijelovima Like. Car Franjo Josip dodijelio je u Beču 12.10.1798. god. plemstvo i grb Mihaelu Philipovichu iz Dubočca.Prema popisu iz 1930. god. Filipovići su živjeli u Garešnici, Pazarištu, Krmpotama, Gradišci, Slav. Brodu, Županji, Novskoj, Slatini, Viru, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, Našicama i Valpovu. Ima Filipovića i islamske vjeroispovijesti.[1]

Franić

To je stara plemićka obitelj iz Makarske krajine a dio ih je kasnije odselio u Hercegovinu. Franići u Lici pripdajau bunjevačkim obiteljima.Danas žive u Otočcu, Gospiću, Mušaluku, Rudopolju, a nekoliko obitelji je nakon II sv. rata odselilo u Grubišno Polje, Vinkovce i Požegu.[1]

Franjković

Franjkovići su velika rodovska zajednica nastala u 16. st. u Modruškoj župi. Franjkovići se prvi puta spominju u Modruškom urbaru iz 1486. god. U 18. st. sele u Poilovlje, selo Kanišku Ivu kraj Garešnice u Slavoniji. Tu im je prezime Franković. [14]

Fumić

Fumići se spominju 1549. god. kao stanovnici Blagaja i Novigrada (danas Lički Novi). Živjeli su i Kostajnici kraj Cazina 1549. god. U 16.st. pred Turcima bježe u ogulinski kraj, na otok Pag i Brinje. Nakon oslobođenja od Turaka sele u Srijem, selo Hrtkovce. [14]Fumići su doselili 1922. iz Jezerana u Vlatkovac kraja Požege. [6]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:11:18

Gašparović

Postoji više nesrodnih zajednica diljem Hrvatske. U 15. st. bilježimo Gašparoviće u ogulinskom kraju. Početkom 19. st. sele u Srijem, selo Golubinci. Krajem 19. st. sele u Vrbovu kraj Nove Gradiške i Stare Mikanovce kraj Vinkovaca. [14]

Grčević

Grčeviće susrećemo u Kompolju i Švici gdje je neki Petar Grčević bio vlasnik mlinice. U Švici se Grčevići ubrajaju u starije stanovnike a doselili su iz Kompolja. U selu Ponori kuću i posjed obitelji Pajić kupio je mlinar Petar Grčević. Iz Donje Švice su u prvom svj. ratu sudejlovali Petar Grčević i Mile Grčević. rođen 12.02.1899. god. Nakon I svj. rata uspostavljanja je kraljevine SHS. U početku formiranja vlasti izabrani su pouzdanici za uspostavu mira i reda. Za Švicu je jedan od njih bio Petar Grčević. [15]Spominju se Grčevići iz zaselka Pod Krajem u Kompolju da su imali mlinice u Švici. [16]

Grdić

Prvi puta se spominju u Modruškom urbaru iz 1486. god. Početkom 19. st. sele u Srijem, selo Hrtkovce. Početkom 20. st. nekoliko obitelji doselilo je u selo Rodin Potok kraj Virovitice. [14]


Holjevac

Stara plemička obitelj iz Brinja. Nakon oslobođenja Like od Turaka nekoliko obitelji je doselilo u Udbinu.Prema popisu iz 1930. Holjevci su živjeli u Brinju, Maušaluku, Novskoj, Sisku, Pakracu, Đakovu , Valpovu, Čazmi, Slav. Brodu, Rešetarima i Vukovaru.[1]


Ivanac

Porijeklom su iz Cazinskog kraja gdje se spominju 1494. god. Postoje nesrodne zajednice u zadarskom i makarskom kraju (Brela). Iz Cazina su pred Turcima pobjegli u ogulinski kraj. U 18. st. sele u Vlaški i Bačevce, virovitičko-slatinski kraj. [14]

Ivčević

Manja rodovska zajednica nastala u ogulinskom kraju u 16. st. Spominju se u popisu krizmanih u ogulinskoj župi 1723. god. U 18. st. sele u virovitički kraj, selo Pothumlje. [14]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:17:22Jelić

Jelići su 1919. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Jurjević

Pripadaju Bunjevcima iz skupine Vojnića. Jedna grana obitelji je krajem 18. st. doselila u Valpovo. Druga grana se zadržala u Hrvatskom primorju i nosi prezime Jurčić. Spominju se Jurjević u Otočcu u 16 st. Kao stari rod Jurjevići ili Jurišići spominju se kod Ostrovice u Lici.Živjeli su u Lovincu, Ribniku, Otočcu, Podravskoj Slatini, Slavonskom Brodu, Županji, Vinkovcima, Đakovu, Garešnici, Bjelovaru, Našicama, Požegi i Vukovaru.[1]

Juričić

Prvi puta se spominju u središnjoj Lici sredinom 15. st. gdje su bili relativno veliki rod. Pred Turcima su u 16. st. preselili u ogulinski kraj. Krajem 19. st. sele u Novu Kapelu. [14]

Jurković

Prvi puta se spominju u 1359. st. u selu Tolšić a kasnije oko Donjeg Počitelja. Pripadaju rodu Bukovljana iz straog plemena Mogorovića u Lici. Rod se kasnije proširio u Brlogu, Dubravi (Brloškoj),

Čanku, Perušiću, Kuterevu i drugim mjestima. Prema popisu iz 1712. spominju se Jurkovići u Budaku i Perušiću kao doseljenici iz Gorskog

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:20:42Kaurić

Kaurić je turcizam a znači nevjernik. Nastali su početkom 16. st. na turskom području a krajem 16. st. jedan dio Kaurića dolazi u ogulinski kraj. Prvi puta se spominju u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. U 18. st. Kaurići sele u virovitičko-slazinski kraj, selo Kozice. [14]

Klišanin

Klišani su iz Klisa. Oblik prezimena je još Klišan i Klišanić. Nakon neuspjele pobune protiv Turaka, veća skupina stanovnika Klisa preselila se u Senj i Vinodol. Početkom 17 st. sele u Klišanić kraj Brinja, Zabare kraj Otočca i ogulinski kraj. Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice. [14]

Kolić

Ima više nesrodnih zajednica Kolić. Jedna od njih je nastala u 15. st. u ogulinskom kraju. Prvi puta se spominju u Modruškom urbaru iz 1486. god. Sredinom 18. st. Kolići su odselili u Kanišku Ivu kraj Garešnice. Početkom 20. st. sele u Novu Kapelu, Magić Malu i Vrbovu. [14]

Krakar

Krakari su 1922. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Krznarić

Stari otočki rod. Pripadaju starom rodu iz plemena Lapčana u Vasci, selu u Bužanima. Nastali su na području Gacke u 15. st. Krznarići iz Otočca sele u 17. st. u Brinje, Križopolje, Letinac, Lipice i Stajnicu. Nalazimo ih u Udbini.Tijekom migracija u 19. i 20. st. sele u Andrijaševce, Otok, Retkovce, Rokovce (sve u okolici Vinkovaca), Belišće, Hrastelnicu, Budaševo i Cerje (okolica Siska), Dalj, Daruvar, Čazma i okolica, Husain, Ilova i Kutina s okolicom, Đakovo, Đurđevac, Gornje i Donje Plavnice (Bjelovar), Karlovac, Lipovača (Slunj), Lomnica (Velika Gorica), okolica Slavonskog Broda, Molve (Đurđevac), Osijek s okolicom, Podvinje (Slavonski Brod), Požega i okolica, Repaš (Đurđevac), Sisak, Valenovac (Orahovica), Varaždin, Vinkovce, Viroviticu, Vukovar, Zaluka (Karlovac), okolicu Županje i Zagreba. [2]

Kolaković

Živjeli su u Senju, Otočcu, Brlogu, Brinju i Prozoru. Spominju se još 1619. god.Prema popisu iz 1930. god. Kolakovići su živjeli u Otočcu, Perušiću, Slav. Brodu, Vinkovcima, Sisku, Bjelovaru, Gradišci, Vukovaru, Garešnici, Petrinji i Požegi. Danas najviše obitelji ima u Prozoru. [1]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:22:11Luketić

Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u 15. st. na području srednjovjekovne Modruške županije. Prezime je nastalo od rodonačelnikova osobnog imena Luketa koje je izvedenica od svetačkog imena Luka. Prvi se put spominje u Modruškom urbaru 1486. u selu Gojmerje (Gomirje kod Vrbovskog) kmet Mihalj Luketić. Sudjeluju u kolonizaciji Korduna i plitvičkog kraja gdje se nastanjuju u selima Drage (24), Oštarski Stanovi (23), Crna Draga (11), Korana (83) i Rastovača (20). Također sele u središnju Liku, u kosinjski i gospićki kraj. Krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. Luketići, većinom kordunski, sele u brojna slavonska mjesta. U novogradiškom kraju nalazimo ih u selima Magić-Mala (28), Starci (27) i Vrbova (18). U istočnoj Slavoniji nastanjeni su u Lovasu (35) kod Vukovara i u Osijeku (28). [5]


Magdić

Veliki ogulinski rod nastao u 15. st. Prvi puta se spominju u ispravi Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. U 18. st. sele u Bačevce kraj Virovitice. Početkom 20. st. Magdići sele u vovogradiški kraj: Vrbovu, Starce i Vladisovo. [14]

Majer

Porijeklom su iz Gorskog Kotara. Živjeli su u Senju, Brinju i Sincu. Danas žive u Otočcu, Novom i Švici a pripadaju starim otočkim rodovima.Prema popisu iz 1930. živjeli su Majeri u Otočcu, Našicama, Novome, Gradišci, Županji i Valpovu. Majera ima i u Slav. Brodu. [1]

Maraković

Mala rodovska zajednica iz ogulinskog kraja, nastala u 16. st. Prvi puta se spominju 1613. god. u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana. U 19. st. sele u Slavoniju u Slatnik kraj Đakova i Rešetare kraj Nove Gradiške. [14]

Marinić

Velika rodovska zajednica nastala u 15. st. na području Primorja i Gorske Hrvatske. Prvi puta se spominju 1466. god. u selu Galščić na Krbavi otoku Krku. Nakon oslobođenja od Turaka Marinići doseljavaju u Kosinj i okolicu Slunja. Najviše ih je u Kuterevu, Sušanj, Poljanka i Kruščica kod Perušića, Švica, Dulibe, Tisovac kod Otočca i Delnice s okolicom.Tijekom 18. i 19. st. sele u Davor (Nova Gradiška), Čazmu i okolicu, Dugu Resu, Jastrebarsko, Gornju Jelensku (Kutina), Gundince (Županja), Karlovac, Krasno, Novu Gradišku s okolicom, Slavonski Brod s okolicom, Nijemce i Rokovce (Vinkovci), Novsku, Osijek, Pakrac, Orahovicu i okolicu, Požegu i okolicu,

Viroviticu i okolicu, šire područje Zagreba (Hrvatski Leskovac). [2]

Matešić

Rodovska zajednica nastala na modruško-ogulinskom području, sela Malik i Zdenac i području Novog Vinodolskog.Danas žive u Lasinju (Gvozd), Goljak (Jastrebarsko), Gornji Popovac i Lumbardenik (Slunj), Kaptol (Požega), Karlovac i okolica, Komor (Krapina), Krivaj (Novska), Rašćane (Krioževci), Rijeka, Garešnica, Zagreb i Stajnica. [2]

Medved

Postoji više nesrodnij rodovskih zajednica u Hrvatskoj. Jedna je nastala na području Modruške župe i prvi puta se spominju u Modruškom urabaru iz 1486. god. U 19. st. Medvedi sele u Slavoniju: Nove Mikanovce, Stare Mikanovce i Razbojištu kraj Našica. U Srijem u 19 st. doselili su u Hrtkovce kraj Sr. Mitrovice i Kukujevce kraj Šida. [14]

Mesić

Jedna od najvećih i najpoznatijih brinjskih rodovskih zajednica. Prvi puta se spominju 1551. na popisu brinjske vojne posade. Kroz stariju povijest Mesići su naselili Stajnicu, Jezerane, Razvali, Lipice, Letinac, Brinje i okolicu, Smoljanc (Slunj), Mušaluk, Udbinu i Gospić.Tijekom 19. i 20. st. raselili su po Hrvatskoj: najviše oko Belišća, okolici Jastrebarskog (Prhoč, Orešje i Klinč Selo), Budainka, Oprisavci i Svilaj (Slavonski Brod), Budaševo, Tišina, Novo Selo, Hrastelnica i Galdovo (Sisak), okolici Đakova (Budrovci), Cernik (Nova Gradiška), Cetingrad, Drežnik i Rakitje (Samobor), Golobrdci (Požega), Našice, Gotalovo, Peteranac i Hlebine (Koprivnica), Hrastovac (Garešnica), Jamarici, Krivaja (Novska), Belišće, Orahovica, Osekovo i Voloder (Kutina), Osijek, Podgrađe, Retkovci (Vinkovci), Rijeka, Sesvete, Sisak, Požega, Županja i najviše u Zagrebu. [2]

Mihalić

Postoji više nesrdonih rodovskih zajednica. 1439. god. prezime se spominje u selu Steničnjaku (danas Lasinjski Stjeničak) u Donjem Pokuplju. U Buškoj župi spominju se Mihalići 1450. god. U Modruškom urbaru Mihalići se spominju 1486. god. U 18. st. jedni Mihalići sele u Poilovlje, u Kanišku Ivu i u slatinski kraj, selo Vaški. [14]

Mihanić

Mala rodovsk zajednica nastala u ogulinskom kraju. Prvi puta se spominju u zemljišnim knjigama 1775. god. Između dva svjetska rata jedan ogranak seli u Gornju Jelensku kraj Popovače. [14]

Miletić

Pripadaju bunjevačkom rodu iz skupine Krmpoćana. Najprije su odselili u Lič (Gorski Kotar) a zatim u Karlobag, Ledenice i Krmpote u Primorju. Iz Ledenica jedna skupina je doselila u Pazarište, Smiljan i

Lovinac. Miletići su i stari senjski rod i spominju se 1518. god.Prema popisu stanovništava iz 1930. god. Miletići su živjeli u Smiljanu, Lovincu, Slavonskom Brodu, Podgorju, Pazarištu, Gradišci, Požegi, Pakracu, Sisku, Županji, Glini, Kutini, Čazmi, Bjelovaru, Vukovaru, Slatini, Đakovi u Našicama. [1]

Mlinac

Mala rodovska zajednica nastala u 17. st. u ogulinskoj dolini. Prvi puta se spominju u knjigama ogulinske župe 1724. god. Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice. Početkom 20. st- Mlinski sa Korduna sele u Oštri Vrh kraj Nove Gradiške. [14]

Modrić

Pripada bunjevačkom rodu koja je doselila u Podgorje u prvoj polovini 17. st.Danas Modrići žive u Podgorju, Krasnu, Kuterevu, Senju, Otočcu, Garešnici, Čazmi, Bjelovaru, Vinkovcima, Požegi, Županji itd. Prema popisu iz 1930. god. Modrići su živjeli u Podgorju, Čazmi, Garešnici, Požegi, Valpovu, Županji, Senju, Krasnom, Otočcu i Đakovu. [1]

Movrić

Mala rodovska zajednica nastala u Primorju. Tijekom seljenja nakon 1689. god. doseljavaju u Stajnicu.Raseljavanjem Stajnice sele u Bečić (Slavonski Brod), Čačince (Orahovica), Janju Lipu i Staru Subocku (Novska), šire područje Slav. Broda, Zagreb i okolicu. [2]

Mudrovčić

Stara su hrvatska obitelj iz Gacke, Like i Krbave gdje i danas žive.Prema popisu iz 1930. god. Mudrovčići su živjeli u Otočcu, Ribniku, Sisku, Našicama, Gradiški, Slavonskom Brodu i Čazmi. [1]

Murković

Mala rodovska zajednica nastala na brinjskom području. Tijekom migracija u 19. i 20. st. odselili su u Ferćance (Orahovica), Komletince, Otok (Vinkovci), Gospić i Zagreb. [2]


NikšićPrvu obitelj u dokumentima nalazimo u Gackoj 1644. god. Iz Otočca krajem 17. st. raseljavaju se u Prozor, Jezerane, Kompolje i Brinje. Krajem 17. st. Nikšići iz Sinca naseljavaju Široku Kulu i Lički Osik. Danas žive u Otočcu, Širokoj Kuli, Brinju, Barletama, Ličkom Osiku i Gospiću.

Prema popisu iz 1930. Nikšići su živjeli u: Otočcu, Širokoj Kuli, Slav. Brodu, Vinkovcima, Brinju, Đakovu, Gospiću, Našicama, Valpovu, Barletama, Novskoj, Novome, Županji, Bjelovaru, Čazmi, Garešnici, Grubišnom Polju, Kutini, Pakracu, Požegi, Slatini i Vukovaru. [1]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:33:03Orešković

U Gackoj se Oreškovići spominju prvi puta 1644. god. Vjerovatno su u Otočac doselili 1551. god. iz Grižana ili Ogulina. Oko 1672. god. Oreškovće nalazimo u Prozoru. Oko 1701. god. sele u Pišač kod Udbine a iz Sinca sele u područje Vrhovina i Babina Potoka. Nakon oslobođenja od Turaka, Oreškovići sele u Široku Kulu, Oreškovića Varoš i Osičko Novo Selo. 1712. god. Oreškovići su u Perušiću.Prema popisu iz 1930. god. Oreškovići su živjeli u: Slunju, Glini, Petrinji, Sisku, Kutini, Čazmi, Bjelovaru, Đakovu, Požegi, Vukovaru, Slatini, Virovitici, Pakracu, Gradiški, Vinkovcima, Našicama, Valpovu, Miholjcu, Grubišnom Polju i Slavonskom Brodu. [1]Oreškovići su 1919. iz Like doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:37:46Pađen

Srednje velika rodovska zajednica nastala u Vinodolu. Matočno rodovsko naselje je u ledeničkom zaseoku Crna u zaleđu Novog Vinodolskog. Krajem 16. i početkom 17. st. nekoliko obitelji seli u u sjevernu Liku. Jedan rodovski ogranak doselio je ranije u Brinje a 1618. god. spominje se vojnik Juraj Pađen. Sredinom 18. sele dio Pađena seli u Kanišku Ivu gdje se susreće oblik prezimena kao Pađan. [14]

Palijan

Srednje velika rodovska zajednica nastala u 16. st. u modruškoj župi. 1699. god. zabilježen je vojnik Jure Palijan u Modrušu. 1712. god. spominju se kao naseljenici u gospićkom kraju, Kaluđerovcu i Ribniku. Sredinom 18. sele u Kanišku Ivu kraj Garešnice. Krajem 19. st. sele u Slavoniju, Lovas, Tovarnik, Andrijaševce i u novogradiškom kraju u Vrbovu i Vladisovo. [14]

Prebeg

Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja. Nastala je od izbjeglog stanovništva iz središnje Like, Bihačke krajine i sl. u 16. st. Krajem 18. st. sele u Bačevac kraj Virovitice i Vašku kraj Slatine. Krajem 19. st. sele u Brodski Stupnik i Novo Topolje u okolici Slav. Broda i u Bili Brig kraj Nove Gradiške. [14]PribanćJedna od najvećih rodovskih zajedniva ogulinskog kraja nastala u početkom 15. st. Prvi puta se spominju 1464. god. u selu Toliću. Sredinom 18. st. sele u Kanišku Ivu kraja Garešnicu. [14]

Puškarić

Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala na području starohrvatske pseteke župe (Cazinska krajina) u 15. st. Prodorom Turaka dio Puškarića preselio se oko 1500. god. u Ogulin gdje su bili među prvim stanovnicima. Dio Puškarića je ostao u Cazinskoj krajini i poturčio se. Sredinom 18. st. dio seli u Gornju Garešnicu. Krajem 19. st. i početkom 20. st. sele u Sibinj i Bučje kraj Slavonskog Broda, Vođice kraj Vinkovaca i Vrbovu kraj Nove Gradiške. [14]

Pavličić

Jedna od većih ogulinskih rodovskih zajednica, nastala vjerojatno u 15. st. u modruškoj župi. U 18. st. sele u Gornje Predrijevo kraj Virovitice. Krajem 19. st. sele u Lovas. [14]

Pavlović

Pavlovići su 1922. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Perković

Stari brinjski rod. U popisu brinjske vojne posade. se spominju 1653. god. U Senju se spominje vojnik Brana Perković 1540. god. Nakon oslobađanja od Turaka, u 18. st. Perkovići sele u gospićko područje (Oštra), Udbinu i Podlapaču.Tijekom 19. i 20. st. migriraju u: Orahovicu, Kutinu, Čačince, Osijek i okolicu, Vinkovce i okolicu, Otok, Valenovac, Sisak i okolicu, Budaševo, Timarce, Slovince, Petrinju, Đakovo, Belišće, Bilje, Čepin, Našice, Komletince, Nuštar, Ivankovo, Slatinu, Virovoticu, Požegu, Pleternicu, Slavonski Brod, Gornju Vrbu, Donje Andrijevce, Brodski Stupnik, Bjelovar, Rijeku, Dugo Selo i najviše Zagreb. [2]

Pleše

Pleše su 1921. iz Gornjeg Kosinja doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Plivelić

Srednje velika rodovska zajednica nastala u 15. st. u modruškoj župi. Spominju se u modruškom urabaru iz 1486. god. U ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. god. spominje se ogulinski građanin Jure Plivel. U 19. st. kordunski Plivelići sele u Slavoniju, u Apševce i Stare Mikanovce kraj Vinkovaca, u Brodske Zdence kraj Slavonskog Broda i u Hrtkovce u Srijemu. [14]

Poljak

Postoji više nesrodnih rodovskih zajednica. U ogulinskom kraju rod Poljak nastao je u 16. st. Ogulinski građanin Ive Poljak spominje se prvi puta u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1633. god. Početkom 19. st. jedni sele u Slankamen u Srijemu. [14]

Portner

Portneri s pridjevkom "de Hoflen" potječu iz ugledne plemićke časničke obitelji baruna iz Augsburga, čiji su članovi kao časnici doselili u Liku u !7. st.Prema popisu iz 1930. god. Portneri su živjeli u Mušaluku, Gradišci, Brodu, Našicama i Vukovaru. [1]

Porubić

Mala rodovska zajednica nastal u 16. st. u okolici Ogulina. Popis vojnika 1699. god. u Ogulinu bilježi vojnika Miku Porubića. U 19. st. sele u Srijemsku Mitrovicu. [14]

Požega

Manja rodovska zajednica nastala u Modruškoj župi u 15. st. Sredinom 18. st. dio seli u Sirač kraj Daruvara. U 19. st. Požege naseljavaju istočni Srijem, Staru Pazovu, Hrtkovce i Nikince. [14]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:40:22Radinčić

Mala rodovska zajedniva nastala na modruško-ogulinskom području. Nakon 1689. god. dolaze u Stajnicu gdje i danas žive. Iseljenici su u Budakov

Rendulić

Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je ondje nastala u 15. st. U 16. st. Formiraju se dva rodovska ogranka - jedan u matičnom modruškom kraju a drugi u obližnjem bosiljevskom kraju. Ondje su potvrđeni u ispravi iz 1650. U bosiljevskom kraju Rendulići su razvili manje rodovsko naselje - selo Rendulići nadomak Bosiljeva.Početkom 19. st. sele u Novi Slankamen i Hrtkovce. Krajem 19. st. i početkom 20. mnogi Rendulići, ponajviše kordunski, sele u istočnu Slavoniju gdje se nastanjuju u selima Lovas i Bogdanovci kod Vukovara, Cerna kod Vinkovaca i Radikovci kod Donjeg Miholjca. U međuratnom razdoblju jedan ogranak seli u Kletište kod Kutine, a drugi ogranak u Lipovljane. Rendulića ima i u Slavonskom Brodu. [2]

Rukavina

Pripada bunjevačkom rodu. Prvi Rukavine spominju se 1644. god. u Jesenicama. Doselili su iz okolice Ražanca u Dalmaciji u Sveti Juraj i Volarice, a kasnije su doselili u Gacku i druge krajeve Like.Prema popisu iz 1930. god. Rukavine su živjeli u: Perušiću, Pazarištima, Svetome Jurju, Smiljanu, Brlogu, Lovincu, Slav. Brodu, Gradišci, Vinkovcima, Novskoj, Slatini, Gospiću, Našicama, Petrinji, Požegi, Slunju, Čazmi, Pakracu, Županji, Đakovu, Vukovaru, Kutini, Sisku, Valpovu, Kutini, Sisku, Valpovu, Bjelovaru, Garešnici i Glini. [1]

Rupčić

Jedno su od najstarijih hrvatskih plemićkih rodova. a podrijetlom su iz Bosne. Prema popisu iz 1948. god. Rupčići su živjeli u 165 naselja u Hrvatskoj.Osim u Zagrebu živjeli su u Švici, Ličkom Lešću, Rastokama, Bužimu kod Gospića, Munjavi Modruškoj, Desmercima kod Ogulina, Zagonu kod Novog Vinodolskog i Svetom Jurju. Najstariji dokument s ovim prezimenom je iz 1371. god. Oko 1700. god. Rupčići dolaze u Gacku i Liku odakle će se raseliti po cijeloj Hrvatskoj. Početkom 18. st. iz Senja su Rupčići doselili u Podgorje i zatim u Pazarište, Lovinac, Perušić, Udbinu i Smiljane i pomiješali se s Bunjevcima. Doselili su i u Ličko Lešće, Rastoke kraj Gospića i Rupčiće kraja Gračaca. Oko 20-ih godina 20. st. Rupčiće nalazimo u Slavoniji, Baniji, Podunavlju, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Čazmi i Kutini. [1]Po popisu stanovništva iz 1712. godine nalazimo ih u Lici u: Pazarištu, Udbini, Svetom Roku i Ričicama. U Gacku, tj. u okolicu Otočca naselili su se početkom 18. stoljeća iz Senja u mjesta Čović, Lešće i Švicu. [7]u (Virovitica), Feričancima, Osijeku i Sisku. [2]

Rajković

Stari otočki rod. Rajkovića ima katolika, pravoslavaca i muslimana. U 15. st. pojavljuje se prezime u Dubrovačkoj republici. Rajkovići su na područje Gacke u drugoj polovini 16. st. vjerovatno doselili iz Gorskog Kotara i Pokuplja.Osim u Otočcu, Rajkovići žive u Sincu, Brinju, Jelvici, Stajnici, Plačćici, Letincu, Črncu, Dabru i Udbini. U Slavoniji Rajkoviće nalazimo u Andrijaševcima, Ivankovu, Komletincima, Rokovcima (Vinkovci), Vlatkovcima (Požega), Donjem Lipovcu, Novoj Kapeli, Belišću, Brodskom Varošu, Podvinju, Budainci, Trnjanskim Kutima, Slavonskom Brodu, Osijeku, Budrovcima, Majaru kraj Đakova i Đakovu. [2]Rajkovići su 1924. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]


Sabljak

Rodovska zajednica nastala u 15. st. na području srednjovjekovne Psetske župe (Cazinska krajina). U prvoj polovici 16. st. jedna skupina seli uslijed turskih ratova u Modrušku župu. Dio koji su ostali prešli su na islam.Krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. brojni Sabljaki, posebice kordunski, nastanjuju mnoga slavonska sela. Najviše Sabljaka je u novogradiškom kraju, u selima Magić Mala (20), Bili Brig (10), Starci (16) i Vrbova (14). Skupine Sabljaka nastanjuju i Slavonski Brod (19) i Lovas (78) kod Vukovara. Krajem 19. st. sudjeluju u ogulinsko-modruškom seljenju u sisački kraj gdje se nastanjuju u selu Galdovo Erdedsko (10), Hrastelnica (16) i Palanjek (8). [2]

Salopek

Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja nastala u drugoj polovici 14. ili u prvoj polovici 15. st. u modruškom području. Prvi puta spominju se u Modruškom urbaru 1486. god. u selu Zavrhu.

Početkom 19. st. dio ih seli u Hrtkovce u Srijemu. Početkom 20. st. sele pretežito kordunski Salopeki u Slavoniju, ponajviše u istočnoslavonska sela na području između Slavonskog Broda i Vinkovaca: Novi Mikanovci (29), Stari Mikanovci (19), Ivankovo (15) i Donji Andrijevci (8). Također odlaze i u novogradiški kraj (Staro Petrovo Selo, Starci). [2]

Samardžija

Samardžije su 1940. iz Krasna doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Sekulić

Senjski plemićki rod senjski rod koji su došli u Liku i Gacku nakon oslobođenja od Turaka. Nalazimo ih oko Otočca, u Brinju, Ribniku, Prozoru i Lovincu. S tih su područja u 19. st. odselili u Slavoniju, pretežito oko Slav. Broda.[1]

Sertić

Strai brinjski rod. U dokumentima se spominju 1645. god. Podrijetlo Sertića je sa Udbine a u Gacku (Sinac i Brinje) naselili su se nakon Krbavske bitke. Sertići su bili i uskoci prema popisu iz 1540. god. Nakon oslobođenja od Turaka Sertići sele na područje Krbave, Like i Korduna (Udbina, Breštane, Sertić Poljana, Podlapac i Plitvički Ljeskovac (Korenica), Drežničko Selište (Slunj), Gospić, Saborsko, Podlapaču itd.Krajem 19. i početkom 20. st. dseljavaju u Slavoniju i ostale dijelove Hrvatske: Bjelovar, Brekinska (Pakrac), Cernu, Vođince i Komletince (Vinkovci), okolicu Nove Gradiške (Starci i Vrbova), Crni Potok, Donje Andrijevce, Grabarje, Podvinje, Trnjanske Kute, Brodski Stupnik, Slavonski Brod, Čačince (Orahovica), Čajkovce, Đakovo, Daruvar, Đurđevac, Gola, Sigetec i Peteranec (Koprivnica), Zaistovec (Križevci), Gudovac (Bjelovar), Hrastin (Osijek), Karlovac, Kutinu i okolicu, Levinovac, Rodin Potok (Virovitica), Markovac i Martin (Našice), Osijek, Rijeku, Sladojevački Lug (Podravska Slatina), Požega, Šarengrad (Vukovar) a u Zagreb je doselilo oko 150 obitelji. [2]Sertići su 1924. iz Jezerana doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Smolčić

Iz svog matičnog mjesta Ledenica tijekom 17. st. selili su u Brinje, Dabar, Otočac i ostale dijelove Like. Pred I svjetski rat puno ih je odselilo u Slavoniju i Podravinu.Prema popisu iz 1930. god. živjeli su u Dabru, Brinju, Vinkovcima, Novome, Pazarištu, Slav. Brodu, Smolčićima kod Novog Vinodolskog, Lovincu, Našicama, Toliću, Glini, Međudražju, Viru, Čazmi, Đakovu, Grubišnom Polju, Podlipiku, Slatini i Valpovu. [1]

Stanišić

Postoji nekoliko nesrodnih rodovskih zajednica, na Korčuli, u Senjskom primorju Bunjevci, pravoslavni Stanišiči i rod iz modruškog kraja. Prvi puta se spominju u Modruškom urbaru 1486. god. Krajem 17. st. jedan ogranak seli u otočki kraj, Prozor. Krajem 19. st. sele u Bili Brig i Vrbovu kraj Nove Gradiške. [14]

Stipetić

U 16. st. Stipetići napuštaju prapostojbinu u Primorju i jedan dio ih seli u modruški kraj. Prvi puta se spominje u Senju 1551. god. vojnik Jakob Stipetić. Jedan ogranak početkom 19. st. seli u Ilok i Hrtkovce. [14]

Stošić

Jedan od posljednjih većih rodova nastalih u ogulinskom kraju u 16. st. Prvi puta se spominju 1630. god. u ispravi Vuka Krste Frankopana. U 18. st. dio ih seli u središnju Liku. U drugoj polovini 18. st. sele u Feričance kraj Našica. [14]

Sudarić

Mala rodovska nastala u 17. st. u ogulinskom kraju. Nekoliko obitelji krajem 18. st. seli u Crnac kraj Orahovice. [14]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:54:11Škrbina

Škrbine su 1904. iz Korenice najprije doselili u Trnavu pa zatim u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Šprajc

Mala rodovska zajednica nastala u okolici Čabra u Gorskom Kotaru. Nakon 1689. god. Naseljavaju Stajničko polje.U 19. st. sele u područje oko Slavonskog Broda (Brodski Varoš i Gromačnik), područje kraj Siska (Dubrovčak Desni, Galdovo i Hrastelnicu), Šarampov (Ivanić Grad) i Vinkovce. Izvan Like Šprajcevi još žive u Zagrebu. [2]

Špehar

Velika rodovska zajednica nastala u modruškoj županiji u 15. st. Neke obitelji u 18. st. su doselile u Kanišku Ivu. Početkom 19. st. sele u selo Starce, Vrbovu i Vladisovo kraj Nove Gradiške i u Ivankovo kraj Vinkovaca. [14]

Štefanac

Veća rodovska zajednica nastala u modruškoj županiji u 17. st. Početkom 19. st. sele u Hrtkovce i Nikince u Srijemu. Krajem 19. st. sele najviše u Starce i Vrbovu kraj Nove Gradiške. [14]

Štefanić

Stari brinjski rod koji je tu doselio s Krka. Nakon oslobađanja od Turaka naseljavaju Piplicu kod Gračaca.U 19. st. naseljavaju Lipovo Brdo (Bjelovar), Petrinju i Slavonski Brod. Danas žive još u Zagrebu, Rijeci i Stajnici. [2]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 21:57:41Tonković

Doselili su iz ogulinskog kraja a pripadaju starom otočkom rodu. Spominju se u popisu Otočca iz 1644. god. Tonkovići stari rod i u Vinodolu. Iz Otočca su odselili u Brušane, Bunić i Žabice.Prema popisu iz 1930. Tonkovići žive u: Otočcu, Petrinji, Vinkovcima, Garešnici, Kutini, Buniću, Našicama, Brodu, Gradišci, Miholjcu, Žabicama, Brušanima, Đakovu, Županji, Novskoj, Požegi i Vukovaru. [1]

Tominac

Rodovska zajednica nastala u Primorju, na širem području Novog Vinodolskog. Nakon 1689. god. doseljavaju u Stajničko polje.U 19.st. i početkom 20. st. sele u Belišće, Bijeljinu, Valenovac i Čačince (Orahovica), Velimirovac (Našice), Hrastelnicu (Sisak), Komletince, Andrijaševce i Retkovce. Kasnije naseljavaju Budaševo (Sisak), Osijek, područje oko Bjelovara, Dugo Selo i Zagreb. [2]

Tomljanović - Tomljenović

Porijeklom su Bunjevci koji su se početkom 17. stoljeća u drugoj seobi naselili Lič iz Dalmacije (Podzrmanje) s mletačkog područja. Tomljanovići su uglavnom prisutni u Primorju, a u Lici i Podgorju su Tomljenovići. Iz Podgorja i Baga (Karlobaga) Tomljenovići se naseljavaju u Baške Oštarije, Brušane, Crni Dabar, Smiljan i Rizvanušupa ih je tada bilo oko 70 kuća. U Smiljanu, Trnovcu i Brušanima Tomljenovići žive već preko tri stoljeća.Prema popisu stanovništva iz 1930., nalazimo ih: u Krmpotama (Krivi Put) 142 obitelji, Podgorju 70, Smiljanu 40, Liću 26, Viru 15, Gradišci 12, Lovincu 10, Slunju i Vinkovcima po sedam obitelji, Senju šest, na području Otočca, u Petrinji i Pakracu po pet obitelji, u Novskoj i Slatini po tri obitelji, u Županji dvije, te po jednu obitelj u Bjelovaru, Čazmi, Sisku, Valpovu i Vukovaru. [9]

Turkalj

Veća rodovska zajednica ogulinskog kraja nastala od Hrvata pobjeglih pred Turcima. U 18. st. sudjeluju u osnivanju sela Nova Bukovica kraj Slatine. Početkom 19. st. sele u Nikince, Hrkanovce i Zemun. Krajem 19. st. sele u sela kraj Nove Gradiške: Brđane, Dragovce, Gornji Lipovac, Oštri Vrh, Staro Petrovo Selo i Vrbovu. Dio je odselio u Lovas kraj Vukovara i Gornju Slatinu kraj Kutine. [14]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 22:00:04Vrkljan

Pripadaju staroj bunjevačkoj obitelji koja je najprije doselia u Senj a zatim u Lovinac i Pazarište, oko 1691. god.Prema popisu iz 1930. god. Vrklajni su živjeli u Lovincu, Pazarištu, Slav. Brodu, Županji, Požegi, Vinkovcima, Čazmi, Gradišci i Valpovu. [1]

Vukelić

Postoje dvije nesrodne rodovske zajednice. Lički Bunjevci iz Alana, Jablanca i Krasnog. Drugi Vukelići su pravoslavci iz Plašćanskog polja. Prvi puta se spominju kao doseljenici Bunjevci u Lič 1627. god. [14] Vukelići su 1929. iz Lešća doselili u Vlatkovac kraj Požege. [6]

Vukasović

Nakon pada Bosne 1463. god. pod tursku vlast, Vukasovići sele u Poljice u Dalmaciju. Nakon pada Klisa 1537. god. doselili su u Senj. U staroj jezgri Senja sagradili su raskošnu palaču i postali ugledna plemićka obitelj. U palači je danas gradski muzej. U popisu stanovništva Otočca iu 1644. god. nalazimo Vukasoviće koji su doselili iz Senja. Kasnije Vukasoviće nalazimo i po drugim mjestima Like. Danas Vukasovići ne žive u Senju. Najviše ih je u Dugopolju i Poljicama kraj Splita a ima ih i udrugim dijelovima Hrvatske. [8]

Vuković

Prezime rasprostranjeno po cijeloj Hrvatskoj. Prvi puta se spominju 1129. god. u darovnici zadarskog biskupa. U Ogulinko-modruškoj udolini prezime se javlja 1630. god. Nakon osolobađanja od Turaka, ogulinski Vukovići sele u brinjski kraj (Mali Kut, Lipice, Brinje, Jezerane i Stajnicu), na Kordun, Saborsko i Plaški.Prema popisu stanovnika iz 1930. god. Vukovići su živjeli u: Brinju, Slav. Brodu, Vinkovcima, Gradišci, Sisku, Viru, Čazmi, Đakovu, Kutini, Budaku, Našicama, Novskoj, Miholjcu, Mušaluku, Podlapcu, Valpovu i Vukovaru. [1]

Naslov: Odg: Naseljavanje Slavonije – popis prezimena, raseljena lička prezimena u SlavonijiAutor: Čuki na Travanj 20, 2009, 22:01:03Zdunić

Pripadaju bunjevačkom rodu Krmpotića. Početkom 17. st. sele u Senj, Krmpote, Lič i Liku.Prema popisu iz 1930. god. Zdunići žive u Lovincu, Žabicama, Ličkom Novom, Đakovu, Vinkovcima, Gradišci, Slav. Brodu i Glini. [1]¸

Lička prezimena (Surnames in Lika, Croatia)

Documents

Transcript of Lička prezimena (Surnames in Lika, Croatia)