sveta nedelja

samobor

zaprešić

jastrebarsko

velika gorica

Sava

Kupa

ivanić-grad

dugo selozagreb

vrbovec

sveti ivan zelina

žumberačko gorje

samoborsko gorje

plešivica

medvednica

vukomeričke gorice

pokuplje

posavina

prigorje

lonjsko poljeturopolje

moslavinaSava

klinča sela

stupnik

pisarovina

krašić

kostanjevac (o. žumberak)

pokupsko

kravarsko

orle križ

rugvica

aslo

h

sloa

bih

A3

srb

brdovecpušća

marijagorica

dubravica

lukajakovlje

bistra

kloštar ivanić

brckovljani

bedenica

rakovec

preseka

gradec

dubrava

farkaševac

A4

A2

A3

A1

A11

Kao iznimno ugodno za život, područje današnje Zagrebačke županije prepoznali su još naši davni prastanovnici, te je tako u kontinuitetu nastanjeno još od doba paleolitika.

Osnovana 1094. godine, utemeljenjem Zagrebačke biskupije, Zagrebačka županija jedna je od najstarijih hrvatskih županija i kroz tisućljetnu povijest dugo je površi-nom i brojem stanovnika bila jedna od najvećih županija.

Stoljećima područje spajanja, zahvalju-jući svom prirodnom položaju, još od antike ovdje je bilo križište prometnica koje su povezivale zapadnu i jugoistočnu Europu. Zagrebačka županija se u 16. st. našla na granici europske civilizacije, a sve do kraja 18. st. bila je granično područje srednje Europe prema Osmanskom carstvu. Njen ubrzani i nezaustavljivi razvoj počinje od sredine 19. st. kada Zagreb, izgradnjom željeznice i suvreme-nih prometnica prema Jadranskom moru i središnjoj i zapadnoj Europi, postaje jedno od najvažnijih prometnih raskrižja jugoistočne Europe, što ujedno prati i ubrzani gospodarski razvoj županije.

Zagrebačka županija područje je izuzetno velikog bogatstva baštine i

prirodnih ljepota (velik broj zaštićenih prirodnih područja, dva parka prirode, Medvednica i Žumberak–Samoborsko gorje, te jedinstveni posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka). Šume i gore ispreple-tene su brojnim planinarskim, pješačkim i biciklističkim stazama. Tu je i obnovljeni rudnik Sv. Barbara u Rudama s rudar-sko-botaničkom poučnom stazom, te Grgosova špilja (zaštićeni geomorfološki spomenik prirode) u selu Otruševec.

Planinarima, rekreativcima i zaljubljeni-cima u prirodu željnima okrijepe svoju ponudu nude brojni ugostiteljski objekti i dobro opremljeni planinarski domovi.

Vikend izletnici pronaći će svoja odredi-šta u nekom od preko 40 izletišta i obitelj-skih poljoprivrednih domaćinstava, te tri vinske ceste — Plešivičkoj, Zelinskoj i Samoborskoj. Uz vina Purtugizec Plešivicu i Kraljevinu Zelinu, robne marke Zagrebačke županije, na vinskim cestama mogu se kušati i brojne druge vinske sorte (chardo-nay, sivi pinot, rajnski rizling, crni pinot, frankovka).

Za ljubitelje sira tu su i Ceste sira zagrebačke regije koje uključuju 12 mini sirana s područja županije i grada Zagreba.

površina: 3.078 km² (1,188 sq mi) | stanovništvo (2011.): 317.642gustoća naseljenosti: 100/km² | gradovi: 9 | općine: 25 gradovi: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešićopćine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Žumberak

www.zagrebacka-zupanija.hr

turistička zajednica zagrebačke županije

nakladnik: Turistička zajednica Zagrebačke županije, Zagreb, veljača 2016. | za nakladnika: mr.sc. Ružica Rašperićtekstovi: Sanja Vujić | fotografije: arhiva TZZŽ, sustav TZG, TZO, TZP | grafičko oblikovanje: Likovni studio d.o.o.

tisak: Printera Grupa d.o.o. | naklada: 3.000 kom.

Ovo je kraj izuzetno bogate kulturno-po-vijesne baštine. U stoljećima stvaranja ostali su brojni spomenici koji podsjećaju na njegovu bogatu prošlost: dvorci, gradine, kurije, bogata drvena sakralna baština i dr. Mnoge priče i legende tog razdoblja i danas privlače posjetitelje.

Zaljubljenike u drveno graditeljstvo zasigurno će privući “drvene turopoljske ljepotice”, jedinstveni primjerci sakralne gradnje, od kojih se ponajviše ističe kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, te lijepi primjer autohtone svjetovne arhitekture, kurija Modić-Bedeković.

Vrijedni su arheološki nalazi u Ščitar-jevu, nedaleko od Velike Gorice, gdje se od 1. st. nalazila Andautonija, sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije.

Bajkovite krajolike, naročito zapadnog dijela županije, krasi niz dvoraca koji ponosno stoje kao podsjetnici na slavne dane povijesti. Tu su i Novi dvori Jelačićevi koji su jedinstveni primjer do danas oču- vanog cjelovitog vlastelinsko-gospodar-skog kompleksa. Niz je i sakralnih građe-vina na području Zagrebačke županije, a posebna znamenitost je i spomen-soba blaženoga Alojzija Stepinca u Krašiću.

Kulturna ponuda Zagrebačke županije raznolika je i bogata. Brojne su manifestacije i događanja koja se organiziraju tijekom godine, njih gotovo tristo, a koja privlače turiste iz okolice, ali i iz susjednih zemalja (od Samoborskog fašnika, Turopoljskog Jurjeva, Dana Jelačića, Međunarodnog viteškog turnira Vitezova Zelingradskih, do Bučijade, manifestacije “Dragi naš kaj”, “Kaj su jeli naši stari”, Jaskanskih vinskih svečanosti, Dugoselskih jesni i niz drugih).

Uz iznimnu gastro-eno, kulturnu i sportsko-rekreativnu turističku ponudu Zagrebačka županija idealno je odredište za svačiji ukus. Potvrda svemu tome je i UHPA-in izbor Zagrebačke županije kao preporučene domaće destinacije godine 2014./2015.

Jedan od simbola i prva asocijacija na Samobor u Hrvatskoj i izvan nje svakako

su samoborske kremšnite. Slastica je to zbog koje svi uvijek rado dolaze i gotovo je

nezamislivo da netko posjeti Samobor i ne proba finu laganu žutu kremu između prhkog lisnatog tijesta. Zbog nje se čeka i u redu. Postoji nekoliko recepata za ovaj kolač, ali samoborska kremšnita je

jedinstvena zbog svoje pripreme, a i vjerojatno jedina na svijetu koja se jede dok je topla.

Ljekovita nafta naftalan prava je rijetkost, a nalazište kod Ivanić-Grada jedno je od samo dva u svijetu i jedino u Europi. Naftalan se svrstava u prirodne ljekovite činitelje koji se od davnina koriste u očuvanju zdravlja i sprečavanju bolesti, no isto tako i u liječenju. Tako poznati svjetski putnik Marco Polo daje jedan od prvih zapisa o ljekovitosti naftalana. Pronalaskom naftalana i termomineralne vode omogućeno je da se u Ivanić-Gradu izgradi suvremeno lječilište, jedinstveno u Europi i svijetu, za liječenje kožnih i reumatskih bolesti, ali i za medicinsku rehabilitaciju.

Svetonedeljska jezera uz rijeku Savu vrlo su atraktivna i sve više pridonose razvoju ribolovnog i izletničkog turizma, s razvijenom mrežom biciklističkih staza. Na jezeru Rakitje smješten je i prvi autokamp (s četiri zvjezdice) u Zagrebačkoj županiji s 50 kompletno uređenih parcela i četiri moderno uređena bungalova, restoranom, wellnessom i vinskim podrumom.

Drvena kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki najatraktivniji je i najreprezenta-tivniji primjer drvene sakralne arhitek-ture u nas. Podignuta je 1642. godine, a pregrađivana je u nekoliko navrata. Bogato je ukrašena. Tabulat s kasetama oslikan je biljnim motivima, dok je drvena oplata stijena u unutrašnjosti oslikana uresima, buketima cvijeća u vazama i likovima svetaca, među kojima je ikono-grafski najzanimljivija sv. Kümmernissa.

Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica u povijesti opere, rođena je u naselju Vezišće (općina Križ). Karijeru je započela u Zagrebu 1882., a kako za nju

nije bilo anga-žmana, krenula je stjecati iskustva i slavu u inozem-stvu. Djelovala je u Leipzigu, Grazu, Bremenu i Münchenu, gdje dobiva počasni naslov bavarske dvorske komorne

pjevačice. Gostovala je diljem Europe i SAD-a, gdje je neko vrijeme predavala pjevanje u New Yorku. Prva je pjevala Toscu u londonskom Covent Gardenu i newyorškom Metropolitanu i tu je interpretaciju Puccini smatrao najboljom uopće. Na vrhuncu slave, 1906. godine prestala je s nastupima.

Zavičajni muzej Donja Kupčina smje-šten je u istoimenom selu i jedan je od većih hrvatskih muzeja na otvorenom. Gradio se planski i sustavno tako što je na

današnji prostor muzeja sredinom 20. st. premješteno pet zgrada iz pojedinih zaseoka Donje Kupčine. U njima leži velika kulturna i povijesna vrijednost, jer predstavljaju tipične stambene i gospo-darske objekte sela, a ujedno predstavljaju i vrijedne primjere narodnog graditeljstva Pokuplja, Turopolja i Hrvatske Posavine.  Marija Jurić Zagorka, hrvatska knjiže-vnica i prva profesionalna novinarka, rođena je 1873. u selu Negovec (nedaleko

od Vrbovca). Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Pisala je romane namijenjene široj

publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Među najpoznatijima su Grička vještica (ciklus od sedam romana), Kći Lotrščaka te prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginjaiz Petrinjske ulice.

Kompleks Novih dvora bana Josipa Jela- čića (Zaprešić) važan je kulturno-povije-sni spomenik. Vrijednost im daje i to što su sačuvani kao cijeli kompleks — vlaste- linski dvorac s gospodarskim zgradama, kapela sv. Josipa, obiteljska grobnica, a sve na gospodarstvu velikom 20,5 ha. Dvorac se prvi puta u dokumentima spominje krajem 16. st., a ban Jelačić kupuje ga 1852. godine. Stari je dvorac dogradio i preure-dio, dao je urediti aleju koja vodi do dvorca, a u perivoju je dao izgraditi kapelu sv. Josipa. Kasnije je podignuta grobnica, a izradio ju je najcjenjeniji arhitekt toga vremena Herman Bollé. Uz dvorac su i vršilnica iz 18. st., najstarija sačuvana u Hrvatskoj, te trokatna žitnica.

Crkva sv. Martina na Martin bregu (Dugo Selo) datira iz 1209. godine. Izgrađena je u stilu barokizirane gotike, danas je u ruševnom stanju, a u tijeku su arheološka iskapanja i akcije moguće revitalizacije ovog kulturnog i sakralnog objekta. Postavljenjem stilizirane metalne “Stope sv. Martina” na staru martinsku crkvu, Dugo Selo je 2007. službeno uključeno u međunarodnu putnu knjigu s polazištem iz francuskoga grada Toursa, te je postalo članom međunarodne Udruge štovatelja baštine sv. Martina.-------------------------------------------

o s n o v n e i n f o r m a c i j e

Preradovićeva 42, Zagrebtel. 01 4873 665 | tel./fax 01 4873 670

info@tzzz.hr | www.tzzz.hr

Srednjovjekovni čuvar putova Zelingrad smjestio se na sjeveroistočnim obroncima Medvednice, u samom srcu Zelinske gore. Ne zna se kada je točno sagrađen, ali se prvi put spominje 1295. kada se u njemu nalazio kaštelan s kraljevskom postrojbom. Kroz povijest mijenja mnoge vlasnike te se spominje pod raznim imenima, a od 1635. spominje se kao ruševina. Danas se

mogu vidjeti ostaci obrambenih kula s prednje i stražnje strane grada, prostor vanjskog dvorišta te stambeni kompleks grada s cisternom za vodu u unutarnjem dijelu grada.

Osim po kvalitetnim vinima (Plešivička vinska cesta), područje Jastrebarskoga poznato je i po izvorskoj pitkoj vodi, koja je danas gospodarski simbol Svete Jane. Staro, vrlo izdašno termalno vrelo u selu Svetojanske Toplice od davnina potvrđuje da je ovaj kraj izuzetno bogat kvalitetnom vodom. Zbog svog uravnoteženog mine-ralnog sastava i vrhunske kvalitete, izvorska voda Jana svrstala se u sam svjetski vrh i postigla izuzetan uspjeh. No, nije ona jedina krepka svetojanska voda. Iznad sela Lanišća nalazi se izvor zdrave, posebno omiljene pitke vode, koja je zbog svojih sastojaka, prema narodnoj predaji, na glasu kao afrodizijak.

---------------------------------------------------

Pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10.–6. st. pr. K.), jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana. Zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima (1.–2. st.), dio je Arheološkoga parka kroz koji je najbolje prošetati slijedeći Stazu kneževa. U jednom tumulu (grobni humak)

pronađeni su ostaci kneza i kneginje s vrijednim pogrebnim predmetima, među kojima je i brončana kaciga koju je vrlo složenim postupkom izradio željezno-dobni ljevač. Svaki budući nalaz takvoga tipa kacige, bez obzira na kojem mjestu u Europi pronađen, nosit će ime Budinjaka.

Nedaleko od crkve u Mariji Gorici, počet- kom 20. st., pronađeni su okamenjeni ostaci praslona iz porodice Dinotherium giganteum Kaup. Iako je pronađeno samo nekoliko zubi i kljova te fragmenti kostiju,

ovo otkriće pobudilo je velik interes javnosti i struke, tim više što je riječ o jedinom nalazu ove vrste u Hrvatskoj. Ostaci praslona bacili su novo

svjetlo na prapovijesnu naseljenost ovog područja, a Općina Marija Gorica oživjela je sjećanje na njega davši mu mjesto na grbu općine.

Rječica Slapnica dobila je ime po brojnim slapovima koji ju čine najljepšom gorskom rječicom ovog dijela Hrvatske. Izvire u najsjevernijem dijelu općine Krašić, ispod mjesta Gornja Vas. Kanjon Slapnice, od 1964., zaštićeni je krajolik 10 km dugačke doline koja se proteže od podnožja glavnoga žumberačkog hrpta podno Gornje Vasi do Medven Drage, gdje je ušće Slapnice u rječicu Kupčinu. Posebnu čar ovom zaštićenom krajoliku daju Vranjački slap i slap Brisalo, Vranjačka spilja, odnosno Zidane pećine, te Draganov mlin.

t u r i s t i č k a z a j e d n i c a z a g r e b a č k e ž u p a n i j e

Zagrebački zeleni prsten

Kao iznimno ugodno za život, područje današnje Zagrebačke županije prepoznali su još naši davni prastanovnici, te je tako u kontinuitetu nastanjeno još od doba paleolitika.

Osnovana 1094. godine, utemeljenjem Zagrebačke biskupije, Zagrebačka županija jedna je od najstarijih hrvatskih županija i kroz tisućljetnu povijest dugo je površi-nom i brojem stanovnika bila jedna od najvećih županija.

Stoljećima područje spajanja, zahvalju-jući svom prirodnom položaju, još od antike ovdje je bilo križište prometnica koje su povezivale zapadnu i jugoistočnu Europu. Zagrebačka županija se u 16. st. našla na granici europske civilizacije, a sve do kraja 18. st. bila je granično područje srednje Europe prema Osmanskom carstvu. Njen ubrzani i nezaustavljivi razvoj počinje od sredine 19. st. kada Zagreb, izgradnjom željeznice i suvreme-nih prometnica prema Jadranskom moru i središnjoj i zapadnoj Europi, postaje jedno od najvažnijih prometnih raskrižja jugoistočne Europe, što ujedno prati i ubrzani gospodarski razvoj županije.

Zagrebačka županija područje je izuzetno velikog bogatstva baštine i

Zagrebačka županija, popularno zvana i “zagrebački zeleni prsten”, smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Površinom je šesta, a naseljenošću druga po veličini hrvatska županija. Danas je jedna od gospodarski najbrže rastućih domaćih regija, a zbog svoje bogate povijesti, tradicije, kulture, očuvane prirode, gastronomske ponude i prekrasnih živopisnih krajolika posebno je atraktivna izletnička turistička destinacija. Čineći prsten oko hrvatske metropole, županija je uspjela spojiti suvremeni urbanizam i očuvati tradicionalne narodne običaje i vrijednosti.

prirodnih ljepota (velik broj zaštićenih prirodnih područja, dva parka prirode, Medvednica i Žumberak–Samoborsko gorje, te jedinstveni posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka). Šume i gore ispreple-tene su brojnim planinarskim, pješačkim i biciklističkim stazama. Tu je i obnovljeni rudnik Sv. Barbara u Rudama s rudar-sko-botaničkom poučnom stazom, te Grgosova špilja (zaštićeni geomorfološki spomenik prirode) u selu Otruševec.

Planinarima, rekreativcima i zaljubljeni-cima u prirodu željnima okrijepe svoju ponudu nude brojni ugostiteljski objekti i dobro opremljeni planinarski domovi.

Vikend izletnici pronaći će svoja odredi-šta u nekom od preko 40 izletišta i obitelj-skih poljoprivrednih domaćinstava, te tri vinske ceste — Plešivičkoj, Zelinskoj i Samoborskoj. Uz vina Purtugizec Plešivicu i Kraljevinu Zelinu, robne marke Zagrebačke županije, na vinskim cestama mogu se kušati i brojne druge vinske sorte (chardo-nay, sivi pinot, rajnski rizling, crni pinot, frankovka).

Za ljubitelje sira tu su i Ceste sira zagrebačke regije koje uključuju 12 mini sirana s područja županije i grada Zagreba.

Ovo je kraj izuzetno bogate kulturno-po-vijesne baštine. U stoljećima stvaranja ostali su brojni spomenici koji podsjećaju na njegovu bogatu prošlost: dvorci, gradine, kurije, bogata drvena sakralna baština i dr. Mnoge priče i legende tog razdoblja i danas privlače posjetitelje.

Zaljubljenike u drveno graditeljstvo zasigurno će privući “drvene turopoljske ljepotice”, jedinstveni primjerci sakralne gradnje, od kojih se ponajviše ističe kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, te lijepi primjer autohtone svjetovne arhitekture, kurija Modić-Bedeković.

Vrijedni su arheološki nalazi u Ščitar-jevu, nedaleko od Velike Gorice, gdje se od 1. st. nalazila Andautonija, sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije.

Bajkovite krajolike, naročito zapadnog dijela županije, krasi niz dvoraca koji ponosno stoje kao podsjetnici na slavne dane povijesti. Tu su i Novi dvori Jelačićevi koji su jedinstveni primjer do danas oču- vanog cjelovitog vlastelinsko-gospodar-skog kompleksa. Niz je i sakralnih građe-vina na području Zagrebačke županije, a posebna znamenitost je i spomen-soba blaženoga Alojzija Stepinca u Krašiću.

Kulturna ponuda Zagrebačke županije raznolika je i bogata. Brojne su manifestacije i događanja koja se organiziraju tijekom godine, njih gotovo tristo, a koja privlače turiste iz okolice, ali i iz susjednih zemalja (od Samoborskog fašnika, Turopoljskog Jurjeva, Dana Jelačića, Međunarodnog viteškog turnira Vitezova Zelingradskih, do Bučijade, manifestacije “Dragi naš kaj”, “Kaj su jeli naši stari”, Jaskanskih vinskih svečanosti, Dugoselskih jesni i niz drugih).

Uz iznimnu gastro-eno, kulturnu i sportsko-rekreativnu turističku ponudu Zagrebačka županija idealno je odredište za svačiji ukus. Potvrda svemu tome je i UHPA-in izbor Zagrebačke županije kao preporučene domaće destinacije godine 2014./2015.

Jedan od simbola i prva asocijacija na Samobor u Hrvatskoj i izvan nje svakako

su samoborske kremšnite. Slastica je to zbog koje svi uvijek rado dolaze i gotovo je

nezamislivo da netko posjeti Samobor i ne proba finu laganu žutu kremu između prhkog lisnatog tijesta. Zbog nje se čeka i u redu. Postoji nekoliko recepata za ovaj kolač, ali samoborska kremšnita je

jedinstvena zbog svoje pripreme, a i vjerojatno jedina na svijetu koja se jede dok je topla.

Ljekovita nafta naftalan prava je rijetkost, a nalazište kod Ivanić-Grada jedno je od samo dva u svijetu i jedino u Europi. Naftalan se svrstava u prirodne ljekovite činitelje koji se od davnina koriste u očuvanju zdravlja i sprečavanju bolesti, no isto tako i u liječenju. Tako poznati svjetski putnik Marco Polo daje jedan od prvih zapisa o ljekovitosti naftalana. Pronalaskom naftalana i termomineralne vode omogućeno je da se u Ivanić-Gradu izgradi suvremeno lječilište, jedinstveno u Europi i svijetu, za liječenje kožnih i reumatskih bolesti, ali i za medicinsku rehabilitaciju.

Svetonedeljska jezera uz rijeku Savu vrlo su atraktivna i sve više pridonose razvoju ribolovnog i izletničkog turizma, s razvijenom mrežom biciklističkih staza. Na jezeru Rakitje smješten je i prvi autokamp (s četiri zvjezdice) u Zagrebačkoj županiji s 50 kompletno uređenih parcela i četiri moderno uređena bungalova, restoranom, wellnessom i vinskim podrumom.

Drvena kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki najatraktivniji je i najreprezenta-tivniji primjer drvene sakralne arhitek-ture u nas. Podignuta je 1642. godine, a pregrađivana je u nekoliko navrata. Bogato je ukrašena. Tabulat s kasetama oslikan je biljnim motivima, dok je drvena oplata stijena u unutrašnjosti oslikana uresima, buketima cvijeća u vazama i likovima svetaca, među kojima je ikono-grafski najzanimljivija sv. Kümmernissa.

Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica u povijesti opere, rođena je u naselju Vezišće (općina Križ). Karijeru je započela u Zagrebu 1882., a kako za nju

nije bilo anga-žmana, krenula je stjecati iskustva i slavu u inozem-stvu. Djelovala je u Leipzigu, Grazu, Bremenu i Münchenu, gdje dobiva počasni naslov bavarske dvorske komorne

pjevačice. Gostovala je diljem Europe i SAD-a, gdje je neko vrijeme predavala pjevanje u New Yorku. Prva je pjevala Toscu u londonskom Covent Gardenu i newyorškom Metropolitanu i tu je interpretaciju Puccini smatrao najboljom uopće. Na vrhuncu slave, 1906. godine prestala je s nastupima.

Zavičajni muzej Donja Kupčina smje-šten je u istoimenom selu i jedan je od većih hrvatskih muzeja na otvorenom. Gradio se planski i sustavno tako što je na

današnji prostor muzeja sredinom 20. st. premješteno pet zgrada iz pojedinih zaseoka Donje Kupčine. U njima leži velika kulturna i povijesna vrijednost, jer predstavljaju tipične stambene i gospo-darske objekte sela, a ujedno predstavljaju i vrijedne primjere narodnog graditeljstva Pokuplja, Turopolja i Hrvatske Posavine.  Marija Jurić Zagorka, hrvatska knjiže-vnica i prva profesionalna novinarka, rođena je 1873. u selu Negovec (nedaleko

od Vrbovca). Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Pisala je romane namijenjene široj

publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Među najpoznatijima su Grička vještica (ciklus od sedam romana), Kći Lotrščaka te prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginjaiz Petrinjske ulice.

Kompleks Novih dvora bana Josipa Jela- čića (Zaprešić) važan je kulturno-povije-sni spomenik. Vrijednost im daje i to što su sačuvani kao cijeli kompleks — vlaste- linski dvorac s gospodarskim zgradama, kapela sv. Josipa, obiteljska grobnica, a sve na gospodarstvu velikom 20,5 ha. Dvorac se prvi puta u dokumentima spominje krajem 16. st., a ban Jelačić kupuje ga 1852. godine. Stari je dvorac dogradio i preure-dio, dao je urediti aleju koja vodi do dvorca, a u perivoju je dao izgraditi kapelu sv. Josipa. Kasnije je podignuta grobnica, a izradio ju je najcjenjeniji arhitekt toga vremena Herman Bollé. Uz dvorac su i vršilnica iz 18. st., najstarija sačuvana u Hrvatskoj, te trokatna žitnica.

Crkva sv. Martina na Martin bregu (Dugo Selo) datira iz 1209. godine. Izgrađena je u stilu barokizirane gotike, danas je u ruševnom stanju, a u tijeku su arheološka iskapanja i akcije moguće revitalizacije ovog kulturnog i sakralnog objekta. Postavljenjem stilizirane metalne “Stope sv. Martina” na staru martinsku crkvu, Dugo Selo je 2007. službeno uključeno u međunarodnu putnu knjigu s polazištem iz francuskoga grada Toursa, te je postalo članom međunarodne Udruge štovatelja baštine sv. Martina.-------------------------------------------

z a g r e b a č k a ž u p a n i j a

z a g r e b a č k i z e l e n i p r s t e n

Srednjovjekovni čuvar putova Zelingrad smjestio se na sjeveroistočnim obroncima Medvednice, u samom srcu Zelinske gore. Ne zna se kada je točno sagrađen, ali se prvi put spominje 1295. kada se u njemu nalazio kaštelan s kraljevskom postrojbom. Kroz povijest mijenja mnoge vlasnike te se spominje pod raznim imenima, a od 1635. spominje se kao ruševina. Danas se

mogu vidjeti ostaci obrambenih kula s prednje i stražnje strane grada, prostor vanjskog dvorišta te stambeni kompleks grada s cisternom za vodu u unutarnjem dijelu grada.

Osim po kvalitetnim vinima (Plešivička vinska cesta), područje Jastrebarskoga poznato je i po izvorskoj pitkoj vodi, koja je danas gospodarski simbol Svete Jane. Staro, vrlo izdašno termalno vrelo u selu Svetojanske Toplice od davnina potvrđuje da je ovaj kraj izuzetno bogat kvalitetnom vodom. Zbog svog uravnoteženog mine-ralnog sastava i vrhunske kvalitete, izvorska voda Jana svrstala se u sam svjetski vrh i postigla izuzetan uspjeh. No, nije ona jedina krepka svetojanska voda. Iznad sela Lanišća nalazi se izvor zdrave, posebno omiljene pitke vode, koja je zbog svojih sastojaka, prema narodnoj predaji, na glasu kao afrodizijak.

---------------------------------------------------

Pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10.–6. st. pr. K.), jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, ostalo je gotovo u potpunosti sačuvano sve do današnjih dana. Zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima (1.–2. st.), dio je Arheološkoga parka kroz koji je najbolje prošetati slijedeći Stazu kneževa. U jednom tumulu (grobni humak)

pronađeni su ostaci kneza i kneginje s vrijednim pogrebnim predmetima, među kojima je i brončana kaciga koju je vrlo složenim postupkom izradio željezno-dobni ljevač. Svaki budući nalaz takvoga tipa kacige, bez obzira na kojem mjestu u Europi pronađen, nosit će ime Budinjaka.

Nedaleko od crkve u Mariji Gorici, počet- kom 20. st., pronađeni su okamenjeni ostaci praslona iz porodice Dinotherium giganteum Kaup. Iako je pronađeno samo nekoliko zubi i kljova te fragmenti kostiju,

ovo otkriće pobudilo je velik interes javnosti i struke, tim više što je riječ o jedinom nalazu ove vrste u Hrvatskoj. Ostaci praslona bacili su novo

svjetlo na prapovijesnu naseljenost ovog područja, a Općina Marija Gorica oživjela je sjećanje na njega davši mu mjesto na grbu općine.

Rječica Slapnica dobila je ime po brojnim slapovima koji ju čine najljepšom gorskom rječicom ovog dijela Hrvatske. Izvire u najsjevernijem dijelu općine Krašić, ispod mjesta Gornja Vas. Kanjon Slapnice, od 1964., zaštićeni je krajolik 10 km dugačke doline koja se proteže od podnožja glavnoga žumberačkog hrpta podno Gornje Vasi do Medven Drage, gdje je ušće Slapnice u rječicu Kupčinu. Posebnu čar ovom zaštićenom krajoliku daju Vranjački slap i slap Brisalo, Vranjačka spilja, odnosno Zidane pećine, te Draganov mlin.