Lektire za 6

31
Patuljak vam priča pisac: Ahmet Hromadžić Vrsta djela: Bajke Mjesto radnje: Vrijeme radnje: Tema: Ideja: Kratak sadržaj: Patuljak Zlatibor pričao je dječacima razne priče a neke od njih su ove. ZLATOKLJUNA PTICA: Pročulo se među ljudima da u šumi živi zlatokljuna ptica. To je bilo dovoljno da u planini započne lov na pticu, kakv dio tad nije upamćen. Ptica je stalno bježala pred ljudima i neprestano pakala. Nije znala zašto je ljudi progone. Mala sjenica joj je objasnila " Ti imaš zlatan kljun. A ljudi cijene zlato. Onaj ko te uhvati, postaće bogat". Jednog dana ljudi su u šumu donijeli dva sokola da je uhvate. Pratili su je u stopu, jadna pštica bila je veoma nestretna. Jednom je ugledala bistru jezersku vodu. Donijela je odluku: "Bolja je smrt u valovima nego sloboda u kavezu": Pogledala je još jedanput, šumu, sunce, zemlju, vrhove planina i strmoglavila se u jezero. BIJELI SLAVUJ: U jednom slavujskom gnijezdu došao je na svijet bijeli slavuj. Čim je malo ojačao počeo je da pjeva. Njegova pjesma je bila tako neobična, tako zvonka i tako divna da više nijedan slavuj nezapjecva već pohrliše da vide novog pjevača. Kad su ga vidjeli jako se začudiše bijelom pjevaču. Iako je lijepo pjevao , slavuji rekoše da on nije slavuj , već golub , jer samo golubovi imaju tako bijelu boju. Rekoše mu idi golubovima. I mali slavuj napusti majčino gnijezdo, bio je tužan. Pokušao je živjeti sa golubovima ali mus tari golub reče "Među nama bio bi samo stranac i nikad nebi postao šata želiš". Sažali se mali slavuj i zapjeva najtužniju pjesmu u svome životu. Sve su ga ptice zadivljeno slušale. Tako je bijeli slavuj lutao tražeći prijatelje ali ih nije nije našao. Došla je zima i svi slavuji su odletjeli na jug osim bijelog slavuja, tad on zapjeva opet svoju tužnu pjesmu. Jedan dječak ga je čuo i odlučio da mu pomogne. Unio ga je u toplu sobu i nahranio i slavuj se oporavio. Malo po malo slavuj se navuikao na dječaka.Jednog proljetnog jutra mali slavuj zapjeva svoju najljepšu pjesmu. Pjevao je svom prijatelju dječaku, a dječak je otvorio prozor i pustio ga na slobodu. A slavuj se spusti na ružin grm i nastavi pjevati još ljepše tako

description

Lektire

Transcript of Lektire za 6

Patuljak vam pria pisac: Ahmet HromadiVrsta djela: BajkeMjesto radnje:Vrijeme radnje:Tema:Ideja:Kratak sadraj:Patuljak Zlatibor priao je djeacima razne prie a neke od njih su ove. ZLATOKLJUNA PTICA: Proulo se meu ljudima da u umi ivi zlatokljuna ptica. To je bilo dovoljno da u planini zapone lov na pticu, kakv dio tad nije upamen. Ptica je stalno bjeala pred ljudima i neprestano pakala. Nije znala zato je ljudi progone. Mala sjenica joj je objasnila " Ti ima zlatan kljun. A ljudi cijene zlato. Onaj ko te uhvati, postae bogat". Jednog dana ljudi su u umu donijeli dva sokola da je uhvate. Pratili su je u stopu, jadna ptica bila je veoma nestretna. Jednom je ugledala bistru jezersku vodu. Donijela je odluku: "Bolja je smrt u valovima nego sloboda u kavezu": Pogledala je jo jedanput, umu, sunce, zemlju, vrhove planina i strmoglavila se u jezero.BIJELI SLAVUJ: U jednom slavujskom gnijezdu doao je na svijet bijeli slavuj. im je malo ojaao poeo je da pjeva. Njegova pjesma je bila tako neobina, tako zvonka i tako divna da vie nijedan slavuj nezapjecva ve pohrlie da vide novog pjevaa. Kad su ga vidjeli jako se zaudie bijelom pjevau. Iako je lijepo pjevao , slavuji rekoe da on nije slavuj , ve golub , jer samo golubovi imaju tako bijelu boju. Rekoe mu idi golubovima. I mali slavuj napusti majino gnijezdo, bio je tuan. Pokuao je ivjeti sa golubovima ali mus tari golub ree "Meu nama bio bi samo stranac i nikad nebi postao ata eli". Saali se mali slavuj i zapjeva najtuniju pjesmu u svome ivotu. Sve su ga ptice zadivljeno sluale. Tako je bijeli slavuj lutao traei prijatelje ali ih nije nije naao. Dola je zima i svi slavuji su odletjeli na jug osim bijelog slavuja, tad on zapjeva opet svoju tunu pjesmu. Jedan djeak ga je uo i odluio da mu pomogne. Unio ga je u toplu sobu i nahranio i slavuj se oporavio. Malo po malo slavuj se navuikao na djeaka.Jednog proljetnog jutra mali slavuj zapjeva svoju najljepu pjesmu. Pjevao je svom prijatelju djeaku, a djeak je otvorio prozor i pustio ga na slobodu. A slavuj se spusti na ruin grm i nastavi pjevati jo ljepe tako da su svi slavuji morali zautjeti. Pitali su se odakle je on doao, a on im je ispriao svoju tunu priu i svi su slavuji zaplakali. Tako je bijeli slavuj bio primljen u svoju porodicu ali nije zaboravio djeaka koji mu je bio prijatelj.Svakog dana dolazio je u njegov vrt i pjevao mu najljepe pjesme.JATO: Ovo je pria o borbi izmeu jastrebova i avki. Jastreb je svakog dana napadao avke i ubijao ih, a one su ga se plaile. Jednog dana mudra sova im dade savjet da se ujedine i napadnu jastreba. avke tako i uinie i ubie jastreba. Sloga i nemone spasava.SVIRALA: Jednog hladnog zimskog dana jedan djeak je naao polusmrznutu pticu, unio ju je u kuu i uvao do proljea. A kad je stiglo proljee, ptica mu je poklonila arobnu sviralu. Kad god bi zasvirao oko njega bi se okupilo jato pticakoje su mu pjevale najljepe pjesme. One nisu zaboravile djeakakoji im je uinio dobro.Biljeke o piscu:Ahmet Hromadi je roen u selu Bjelaju nedaleko od Bosanskog Petrovca, 1923. godine a umro je u Sarajevu 2003. godine. Najapoznatija djela su mu : Patuljak vam pria, Zlatorun, Zelengor, Bijeli slavuj, Bijeli cvijet, Patuljask iz zaboravljene zemlje, Okamenjeni vukovi, Bistri potoci, Djeak jae konja.Putovanje plave strijele pisac: Gianni RodariVrsta djela: Djeji roman,Mjesto radnje: Benfinina trgovina, ulica, zatvor,Vrijeme radnje: U vrijeme tri kralja, zima,Tema: Siromani djeak Francesko, i igrake koj ga pokuavaju nai,Ideja: Sve igrake na svijetu ne vrijede kao jedan pravi prijatelj.Kratak sadraj:Pripovjetka "Putovanje plave strijele" ima 22 poglavlja to je ujedno i fabula dogaanja.1. Befanina prodavonica - Befana bijeae star gospoa, veoma plemenite krvi i ugleda rekli bi neki Barunica. Ona je imala trgovinu igraaka , s njom u kui ivjela je njena slukinja Tereza. Befana je djeci svojih bogatih kupaca svake zime nosila poklone, letjela je na svojoj metli i dijelila na noi uoi sveta tri kralja.2. Plava strijela - Jednog dana Befana silazi u skladite u podrumu i pronalazi kutiju punu igraaka koju godinama ve nije vidjela. U kutiji su bile lutke crvenih indijanac, kaubojaca, i puno drugih lutki, a bio je i elektrini vlaki sa postajom svim na postaji i u vlaku, strojovoa, ef postaje i drugi. Ona uzima u ruke vlak i isti ga od praine i nazva ga Plava strijela, i ree ba e dobro doi u izlogu da privlai djecu u trgovinu.3. Francesko - Djeak Francesko bio je siromaan, jednog dana dolazi kod Befane u trgovinu nakon to joj je prije mjesec dana poslao pismo da mu pokloni elektirni vlak. Meutim Befana mu objanjava da nemoe vlak dati besplatno, tuan djeak izlazi van i naslanja svoje lice na izlog i promatra vlak i postaju i sve ostale igrake na izlogu jecajui. Lutke u izlogu isto tako su promatrale djeaka i jedna po jedna poele su da jecaju plau ba kao i djeak, bilo im je ao siromanog djeaka.4. ef postaje nema ideja - Francesko se vratio i sutra promatrti vlak u izlogu i opet prekosutra i dolazio je nekoliko dan promatrati vlak. I svi su stanovnici izloga zavoljeli Franceska. A ef postaje izjavio je kako nema ideju to da uine kako bi usreili Franceska.5. Prepustite to Kusku - Kusko je bi pliani pas, nakon to su lutke zakljuile da je Francesko siromaan i da i ove godine nee dobiti poklon, mali pliani pas kusko predloi da oni svi odu do njega sledee veeri.6. Odlazak - Sledee veeri nakon to su rijeili problem kako sii sa izloga i uz pomo sjedeeg pilota i aviona spustili su se na pod i otili do podrumskog skladita i zakljuali ga iznutra. Prolazei pored izloga slukinja Tereza primeti da je izlog prazan i povika Befinu kako su lopovi pokrali izlog. Befian stie i primjeti da trgovina nije provaljena i poe do skladita meutim ono bi zakljuano iznutra , ona sjedne ispred i ree Terezi kako je sigurno da lopovi nemogu van nego kroz ta vrata. Meutim lutke i plava strijela pronalaze rupu u zidu i prolaze u drugu prostoriju do skladita.7. uti medo silazi na prvoj postaji - U drugoj je prostoriji ve netko bio i umalo to general nije izdao naredbu za pucanje Kusko ih prekide i ree da se ne boje, to je samo diejte koje spava. Tamo je stanovala neka siromana obitelj. Tu uti medo odlui ostati kod siromanog djeaka koji nikad nije dobio poklon.8. Uzbuna na mostu - Lutke smjetene u vlak Plavu strijelu nastavljaju put dalje po ulici i nailaze na blatnjavu lokvu preko koje grade most da je preu. Nakon prelaska general minira most i die ga u zrak. Befina nakon dugog ekanja razvali vrata skladita i vidje da tamo nema nikog, uze svoju metlu i poleti ulicom iznad igraaka ali ona ih ne vidje jer se oni sakrie u neku veu.9. Oprotaj s lutkom Ruom - Vea je bila natrpana koarama za voe, ovdje su nali jednu staricu kako spava bila je hladna kao led. Ugrijmo je predloi lutka Rua. I ona odlui ostati s staricom kako bi je grijala i pravila joj drutvo, priljubi se uz nju i zagrli je. Ujutro kad se probudi prepade se jer nije nikad vidjela tolikisvijet koji se skupio da vidi staricu koja je umrla a lutka rua je leala pored nje. Kad je doao karabinjer uzeo je lutku za svoju malu djevojicu.10. Kip generala - Pognute glave Kusko je njuako ispred lokomotive i vodio vlak po tragu do Franceska. Ubrzo je general ostao bez svojih topova spali su sa vlaka i propali u snijeg i nestali . General je siao i otkopavao snijeg da vidi to se dogodilo s njima, kad iskopao vidio je da je ispod odvodna reetkai da su topovi propali u aht. Tako je general tvrdei da on vie nije ni od kakve kristi i da e tu ostati nepomino, meutim snijeg padai pado i zapadao generala pa je izgledao kao kip od snijega koji pria. Kad su nastavili dalje napal ih je maka koja htjela doepati kanarinca koji visio izvana i uspjela je i unitila ga ej poto je kanarinac igraka, pa su ga vojnici zajedno s kavezom zatrpali u snijeg.11. Spomenik koji govori - Sjedei pilot u svom avionu pokuava nai trag djeaka i hvata ga velika ruka bronanog kipa koji govori. On im ree kako je prije nekoliko da uo da je neko spominjao na ulici ime Francesko. Kusko ponovo nalazio trag djeaka i kreu dalje.12. Prema cilju - Befina i sluavka Tereza prate igrake i vlak skrivajui se u grmlju nakon ega sluvka padne meu indjijanec i oni je prikovae svojim sjekirama za snijeg a Befina se vrati kui sama. Plava strijela nastavi put dalje i stigue u kuu za koju su mislili da je djeakova. Uoe meutim tamo nije bilo nikoga, kusko je unato to nije bilo nikogodluio ostati i ekati.13. Srca triju drvenih lutaka - Svi su bili razoarani to nisu nali Franceska pa su uzeli notes koji su zaplijenili slukinji u njemu je bilo puno Franceska pa su klrenuli po redu do svakog siromanog dijeta. Tri drvene lutke su cvokotale od zime pa im je crvenko nacrtao velika srca na grudima da im bude toplije. Kusko je ostao na pragu naputene kue pa je sad predvodnik vlaka bio motociklist.14. Pria o Francesku - Francesko je imao 10 godina i polazio je u 4 razred. Njegov otac bio je ulini prodava novina,. nakon to se razbolio i umro Francesko je morao raditi da zaradi za ivot. Radio je u kinu prodavao karamele i vake, i kad se vraao kui uhvate ga dva lupea i natjeraju da ue u Befini trgovinu i otvori im vrata. Meutim on je poeo lupati i tako dozvao policiju koja nehtjede sluati nego ga odvede u zatvor , tamo su bila i ona dva lupea. Francesko je groko plakao.15. Sjedei pilot slijee - Plavu strijelu predvodi motociklist,obilazei od kue do kue siromane djece i na svakoj adresi izae po nekoliko lutaka da ostanu kod djece. Dola je na red crna lutka koja je trebala izai kod djevojice livije meutim ona hoe da sjedei pilot poe s njom to on i uini.16. Polubradi napokon plovi - N asledeoj postaji bio je red na polubradog, taman na toj adresi ivio je djeak po imenu Marino, sigruno voli more kad se tako zove zakljui polubradi i zaplovi svojim brodom prema kui.17. udesni dogaaji kutije bojica - Od kue do kue naa se druina pririjedila, motociklist je izabrao kuu jednog malog mehaniar, indijanci i kaubojci tronu kuicu na kojoj su bili stripoci o njima, na kraju ostae samo ef postaje, vlakovoa, strojovoa i kutija bojica. Na sledeoj adresi izaoe kutija bojica i uvukoe se jedna po jedna u kuu kroz kljuanicu.18. uvareva kuica br. 27 - Plava strijela je jurila kroz no prema poslednjoj adresi kui djeaka Roberta. Ali to nije bila obina kua to je bila kuica uvara na eljeznikoj postaji. Kad su prili blizu Robrtov otac izae iz kue i Pozva Roberta da vidi das se nije snijeg odronio na prugu, tako je i Ibilo iRober spasi brzi vlak da ne udari u snijeg. U meeuvremenu valki se uvue u kuicu, i kad se Robert vratio zaprepasti se od sree i pomisli kako mu je to otac kupio, meutim otac kae da nezna otkud se vlaki stvorio tu. Robert je bio presretan.19. Befina zna kako se to radi - uvar u zatvoru koji je poznavao Frabceska otie do Befine i zamoli je da izvue djeaka iz zatvpra jer ona zna kako ovaj nije kriv. Befina to i uini i dovede Franceska kod sebe i obea mu da e ga zaposliti da isti igrake i slaeih i izdaje rauen, Francesko je presretan uzme koiju i krene kui ali zaspi u koiji.20. Kusko eli umrijeti - Kusko se trese od hladnoe i eli poi. I tako nakon dugog lutanja ulicama kusko zau um konjsik kopita koji jje vukao koiju. Kad je koija prolazila Kusko se uhvati straga i pope se na koiju. Radoznali kusko ulazi u koiju da vidi tko se vozi kad tamo oi nmu se razgoraie, bio je to Francesko.21. Kusko ui lajati - Kusko osjeti kako mu srce skae od radosti. Zatim ugleda svoj rep , izgledao mu je nekako drugaije pa ga pokua uhvatiti. Tako se nae na Franceskukoji se u tom probudi. Pas uzvikne sretno Francesko. Otkud se pojavio, moda mi ga je poklonila Befina, ali ona poklanja samo igrake ovo je pravi pas, vlanih oiju punih ljubavi. Dobro ste razumjeli Kusko je postao pravi pas vi enije igraak. Francesko ga njeno pomilova po leima a kusko mu skoi na koljena i zalaja po prvi put u svom ivotu.22. to je to prijatelj - Sledeeg da Francesko krene na posao kod Befine, cijelim se putem igrao s Kuskom, valjali su se po snijegu , trali, utrkivali se. Kad Befina ugleda psa nije ga prepoznala uz malo nagovaranja dopustila je da Kusko bude u trgovini s Franceskom ali pod uvjetom da ne prlja pod. Kusko je svojim lajanjem upozoravao kad doe neki kupac, uveseljavao je djecui igrao se s njima dok su njihovi roditelji razgovarali s Befinom. Francesko se vie nije toliko igrao igrakama ve se satima igrao s Kuskom. Sve igrake na svijetu ne vride kao jedan prijatelj , govorio je Francesko.Opis likova:Francesko: 10 godinji djeak, siromaan, ostao bez oca i mora da zarauje za ivot. Plemenit, dobar, poten i hrabar kad je lupanjem pozvao policiju i spasio Befininu trgovinu od pljake. Befina: starica koja ima prodavaonicu igraaka, ona poklanj apoklone bogatoj djeci a siromanoj ne. Ipak pokazala je dobrotu kad izvukla Franceska iz zatvora i dala mu posao.Tereza slukinja: straljiva i nespretan kad us je lutke zarobile, ipak dobra i zahvalna.Biljekeo piscu pogledaj ovdje.

Pisac: MATO LOVRAK VLAK U SNIJEGUVrsta djela: roman Mjesto radnje: Veliko Selo, Jabukovac, Vlak, grad ZagrebVrijeme radnje: Zima, 8. veljaa.Tema: Djeca etvrtog razreda golim rukama oslobaaju golemu lokomotivu iz snijega.Pouka: zajednikim kolektivnim radom mogu se pobjediti sve prepreke ma kako one nesavladivo izgledale. Ideja: Kad se male ruke sloe sve se moe.Kratak sadraj:U sredini velikog sela najvea kua je kola. Iznutra i nije ba tako lijepa, klupe su tvrde i stare, malo veselja i ljepote joj daju slike djeijih radova koji vise na zidovima. Meu njenim brojnim acima je i troje djece iz zaseoka koji se zove Jabukovac. To su Ljuban, Pero i Draga. Oni idu u etvrti razred, ali Ljuban, Pero i Draga ne razgovaraju jo od prvog razreda. Bilo je to jednog dana kad su se igrali svatova, mladoenja je bio Pero a mladenka je bila Draga. No problem je bio u tome to u svatove nije bio pozvan Ljuban i on se zbog toga naljutio. Zato se ba kad je svadba bila na vrhuncu iz grmlja zaulo neko mumljanje a potom je izvirila konjska lobanja. Svi su se prestraili i nastala je jurnjava i dernjava. Mladoenja je od straha ostavio mladenku i pobjegao, jedino je Draga imala hrabrosti i ostala. Otkrila je Ljubanovu alu i izmeu njih dolo je do svae. Ljuban joj je predlagao da izabere drugog mladoenju a ona je ba izabrala njega. Meutim Ljuban pomalo zbunjen odbija njenu ponudu, jer mu je otac rekao da e se eniti tek kad odslui vojsku. Draga se tada uvrijedila i prestala snjim razgovarati. I tako Draga, Ljuban i Pero svakodnevno pjeae iz Jabukovca u kolu. Jednog dana uitelj je predloio dfa organiziraju zadrugu koja se sam brine o radu, rtedu i uspijehu svoje zajednice. Nakon komplikacija okmo izbora domaina koji e voditi zadrugu i perinog podmiivanja da glasaju za njega ipak je izabran Ljuban. Na kraju prvog vanog sastanka Ljuban je proitao pismo jednog lijenika iz grada. U pismu se poziovalo kolu da dou razgledati higijensku izlobu. Nakon to su sve sredili odredili su dan putovanja 8 veljae. Putovanje je bilo uzbudljivo, Nada koja je imala najljepi rukopis preko cijelog vagona napisala je "Zadruga Ljubanovac" . U gradu su se osjeali kao u nekom udesnom svijetu, nakon higijenske izlobe posjetili su novinarsku tiskaru, tvornicu suhomesnatih proizvoda i tvornicu okolade. Dok su etali gradom spustila se prava snijena meava, zatim su otili u kino. Za vrijeme predstave uitelju je pozlilo pa je odvezen u bolnicu. Tako je zadruga preputena sama sebi. Nakon toga su djeca dola na kolodvor i prije nego to su uli u vlak stiglo je pismo od uitelja s porukom " A vi budite pametni i sad pokaite da ste zadruga i da ete moi i bez mene kui. Ljubane! ne daj nikome izlaziti iz vagona do naeg sela. Drite se junaki". Kad su krenuli kondukter je rekao Ljubanu da bi snijeg mogao zaustaviti vlak pa bi se putovanje moglo oduljiti. Tada je ljuban naredio da svu hranu skupe na jedno mjesto i dsa je ravnomjerno dijele svakom od djece. Oni koji to nee nisu vie lanovi zadruge.Bilo je i takvih koji nisu htjeli dati svoju hranu a predvodio ih je Pero. Toj skupini se pridruila i Draga koja se nije dobro osjeala samo zato to je bila jo vijek ljuta na Ljubana. U perrinoj grupi dolo je do nesuglasica, jedanse djeak htjeo vratiti zadrugarima ali ovi ga nisu primili tad je vlak naglo stao. Ljuban je svima podijelio jedan obrok hrane a Perina druina je pojela sve to je imala. Strojovoa i loa otkopali su lokomotivu s namjerom da probiju snijeni nanos, ali nisu uspjeli, lokomotiva se zabila u snijeg i nije mogla maketi. Vagoni su ostali bez grijanja. Zavladao je strah od smrzavanja, ali dobili su kantu sa arom gdje su se mogli grijati i straha je nstalo. Ljuban je zadrugu podijelio u tri grupe, koji su naizmjenice rukama i nogama odgrtali snijeg od lokomotive. Neki su lanovi jako ozebli pa su ih smjetali u vagon koji su nazvali bolesnikim. Iz Prerine grupe se najprije vrati jedan lan, pa onda jo trojica. Draga se teko razboljela pa je Ljuban otrao i prenijeo je u bolesniki vagon. Zajednikim naporom zadrugara i strojovoe lokomotiva je osloboena i prikljuena na vagone, koji su se poeli zagrijavati. Nakon svih uzbuenja zadrugari su jeli i zaspali u toplom vagonu. To je iskoristio Pero , dovukao se do hrane i poeo krasti, usred krae Ljuban koji se pravio da spava sepa Peru ali on uspije pobjei i sakriti se u zahodu. Ljuban potra za njim izvue ga iz zahoda i nastade estoka tunjava. Pero je iskoio iz vagona i pao u dubok snijeg i zamalo se uguio, ali Ljuban se smilovao i izvukao ga. Umjesto zahvalnosti Pero ga pokua izbaciti iz vlaka, ali nije uspio. Ljuban ga opet istue tako da je ovaj opet molio za milost i oprost. N kraju se ljuban smilovao dao mu jesti i da spava u vagonu s drugim zadrugarima. Nakon toga konano stigne pomo iz grada i vlak kree put Velikog sela. Na eljeznikoj postaji zabrinuti roditelji jedva su doekali svoju djecu. Svi su se sretno vratili a Ljuban, Draga i Pero po prvi put su ili u svoj Jabukovac zajedno u sankama Perina oca koji se prilino rasrdio na svog sina kad je od konduktera uo da se on odvajajo od ostalih. Opis likova: Ljuban: pravi je voa, pravedan, plemenit, hrabar i domiljat. Voli alr i vragolije, ali zna biti i vrlo ozbiljan.Pero: prava je suprotnost Ljubanu, razmaen i pravi se vaan, sebian, svadljiv, neuredan, grub, podmukao, laljiv i ljubomoran.Draga: ponosna ali prilino tvrdoglava djevojica, osjetljiva je i preozbiljna djevijica. Voli ljubana ali to ne eli priznati.Uitelj: pokreta osnivanja zadruge koja djeluje bez njegovog utjecanja, u gradu se naglo razboljeva alio i tako bolestan misli na svoje uenike.Kondukter: simpatian lik, ispoetka nepovjerljiv prema djeci , no ubrzo zakljuuje da je ljuban pravi voa pa mu pomae. Sporedni likovi:Ruica, Marica, kondukter, zadrugari, Ivan, Stanko, Rade, Milica, Jozo,JelaBiljeka o piscu:Mato Lovrak idi vie ovdje.

Pisac:Oskar Vajld Glavni likovi:Sretni princ i lastavica.Sporedni likovi:Siri,ljudi koji gledaju sretnog princa,student,prodava ibicaOsobine likova:Sretni princ je dobroudan,velko srcan i eli pomoi svakome kome je to potrebno.Lastavica pomae princu da bi postao sretan i ostvario svoje snove.Tema:Lastavica pomae sretnom princu.Ideja:Pisac je htio objesniti da svako svojim dobrim djelima moe pomoi nekome kome je to potrebno.Fabula:U jednom gradu na visokom stubu stajao je kip Sretnog princa.Oi su mu bila dva safira bio je pozlaen zlatnim listiima.Crveni rubin mu je stajao na bolaku od maa.Nekada je bio iv prins i sretan,a sada je nesretan kada vidi nesreu oko sebe njegovo olovno srce ustanju je da plae.Usamljena lastavica pronala je utoite na kipu Sretnog princa.I ispunjava njegove elje pomaui bolesnim,nemonim i siromanim.I smrt je podijelila sa princom.Njihovu je dobrotu nagradio i sam Bog.

Sretni kraljeviAutor: Oscar Wilde Vrsta djela: bajkaVrijeme radnje: Jesen i prijelaz iz jeseni u zimuMjesto radnje: ulica, trgLikovi: Sretni kraljevi, LastaviKratak sadraj Na visokom stupu u gradu stajao je kip Sretnog kraljevia. Sav je bio pozlaen tankim listiima zlata. Na drci od maa imao je crveni rubin, a oi su mu bili dva sjajna safira.Jedne noi preko grada je letio mali lastavi. Njegovi su prijatelji odletjeli u Egipat jo prije est tjedana. Tako je jednu no legao spavati ispod sretnog kraljevia. Kraljevi ispria lastaviu svoju ivotnu priu, kako je tuan zato to je sada kip, a prije se igrao sa svojima prijateljima u dvorcu u kojem za tugu nisu ni uli, a sad je spoznao tugu i bijedu grada.Kraljevi tada zamoli lastavia da mu pomogne pomoi siromanima. Iako je bilo ve prilino hladno lastavi odlui ostati i pomoi. Najprije je skinuo rubin sa maa za bolesnog djeaka, a potom jedan pa drugi safir i kraljevi je oslijepio, ali bio je sretan to je mogao pomoi onima kojima je pomo bila najpotrebnija.Kad je kraljevi ostao slijep, lastavi odlui ostati uz njega. Letio je po cijelom gradu i priao kraljeviu o siromatvu graana. Tada ga kraljevi zamoli da skine sa njega listi po listi zlata i odnese ih sirotinji. Pao je prvi snijeg i lastavi osjeti da e umrijeti.Sutradan gradonaelnik naredi da se kip kraljevia skine sa stupa i pretali u talionici u novi kip. Olovno srce kraljevia nije se rastalilo i bacie ga na smetlite. Palo je tik do mrtvog lastavia pa Bog ree anelu da e ptica zauvijek pjevati u njegovom Rajskom vrtu, a kraljevi e ga zauvijek slaviti.Autor: Oscar WildeBiljeka o piscu Oscar Wilde roen je 1854. godine u Dublinu, a kolovanje je zavrio u Oxfordu.Bio je glavni predstavnik engleskog larpurlartizma (umjetnost radi umjetnosti). Najpoznatija su mu djela: algorine bajke Sretni kraljevi i Mladi kralj, roman Slika Doriana Graya i drame Saloma (na francuskom jeziku) i Idealan suprug.U najranijem razdoblju ivota pisao je poeziju, kojoj se vraa pred kraj ivota. Po izlazu iz zatvora napisao je svoju najbolju pjesmu Baladu o tamnici u Readingu, uz Sliku Doriana Graya, njegovo najbolje djelo.Oscar Wilde iznenada je umro 30. studenoga 1900. godine od upale mozga, u svojoj 47. godini. Pokopan je u Parizu.

ILI

Oscar Wilde Sretni kraljevi

kratak sadraj djela: Sretni kraljevi bio je kip koji je stajao na visokom stupu u gradu. tijelo mu je bilo prekriveno zlatom. jednog dana lastavi je krenuo prema jugu, a putem je stao izmeu nogu Sretnoga kraljevia da se odmori. kraljevi je ispriao svoju ivotnu priu lastaviu a on je odluio pomoi Sretnom kraljeviu pri pomaganju siromanima. prvo je skinuo rubin s maa i odnio ga bolesnom djeaku. kasnije je uzeo safir s oiju Sretnoga kraljevia i odnio ga siromanom mladiu. kada vie nije imao rubina i safira lastavi je siromanima odnio listi po listi zlata. kraljeviu nije bilo vano to je slijep, jer je imao veliko srce. bilo mu je jako hladno, ali je ipak ostao s kraljeviem . pao je snijeg i lastavi je znao da e umrijeti. poljubio je kraljevia i pao kraj njegovih nogu. drugi dan gradonaelnik je odluio maknuti kipa, jer vie nije izgledao lijepo. u talionici su preradili kraljevia u novog kipa, ali njogovo se srce nije moglo otaliti pa su ga bacili u smetlite s lastaviom. bog je rekao anelu da e ptica zauvijek pjevati u Rajskom vrtu, a da e ga kraljevi zauvijek slaviti.

tema: bajka govori o lastavici koja je pomagala siromanima tako da je uzimala vrijedne stvari sa Sretnog kraljevia

pouka: Treba pomagati siromanima inei dobra djela.

mjesto i vrijeme radnje: mjesto-grad, vrijeme-jesen,zima

likovi i njihove osobine:

Sretni kraljevi - nesretan, dobroduan, voli pomagati drugima, portvovan

lastavi - hrabar, odluan, portvovan, odluio je pomagati siromanima i umrijeti za njih

nain pisanja: pjesnik je koristio personifikaciju i epitete

moje miljenje o djelu: bajka mi se svidjela, jer ima lijepu pouku koju bi ljudi trebali koristiti svaki dan.

Ili

Sretni kraljevi - Oscar Wilde

Tema: Sretni kraljevi i lasta

Ideja: Treba primjeivati duu nesreu, pomagati ljudima i initi dobra djela.

Vrijeme radnje: Prijelaz iz jeseni u zimu.

Mjesto rednje: Iznad grada

Kratak sadraj:Visoko iznad grada stajao je kip sretnog kraljevia. Djeca su rekla da je kao pravi aneo. Jedna lasta koja je uvee krenula u Egipat, ostala je zato to je raljevi zamolio da ostane i da mu pomogne. On joj je rekao da izvadi rubin iz njegovog maa i odnese siromanoj majci. Sljedeu no je opet zamoli da ostane i da izvadi njegove safirne oi i da odnese jednom mladiu koji pie komad za pozorinu predstavu. Treu no on je rekao lasti da skida s njega po jedan zlatni list i da raznosi siromanima. Kada je dola zima lasta je uginula, a kraljevievo srve je prepuklo. Sljedee jutro gradonaelnik je vidio da je princ ruan, naredio da kip istope u livnici i da izdaju naredbu da pticama nije dozvoljeno umirati.

LIKOVI:

Glavni: Kraljevi i lasta

Sporedni: Gradonaelnik, gradski vijenici, mladi, siromana majka, djeca...

Analiza glavnih likova:

Sretni kraljevi: Svi su mu se divili i mnogi su govorili da je lijep, on je i u dui bio lijep, ali i ravnoduan...

Lasta: ini dobra djela sa kraljeviem, pomae onima kojima je to najpotrebnije...

Robinson Crusoe

Robinson Crusoe je nestaan mladi nemirna duha koji je sanjao o plovidbi. Tako je jednom otiao s brodom u Ameriku. Na putu se dogodila velika oluja i svi putnici su poskakali u svoje amce. Veliki val je zapljusnuo amce i svi su poginuli osim Robinsona. Njega je voda odnijela na obalu. Robinson je stao na vrsto tlo. Nakon dvadesetak koraka je pao na pod i zaspao. Probudio se, bilo mu je udno gdje je to. U daljini je vidio brod koji se nasukao, to je bio brod s kojim je on doao. Napravio je splav i otplovio do nasukanog broda. Tamo je naao maka i psa, i uzeo je stvari koje su mu trebale. Tako su prolazile godine, a on se samo druio sa psom, makom i jednom crvenom papigom koju je nauio govoriti. Jednog je dana uo neku buku. Uzeo je puku da pogleda to se to tamo dogaa. Naiao je na neke ljudodere koji su plesali oko vatre, a pokraj vatre je bio djeak. Robinson je ispalio metak i oni su pobjegli. Robinson je objasnio da mu ne eli nita. Nazvao ga je Petko. Petko mu je bio dobar sluga. Prolo je deset godina. Perko i Robinson su etali po otoku kada su na moru vidjeli brod. Potrali su da vide to se dogaa. Nekoliko pobunjenika je zarobilo kapetana i njegove ljude. Robinson i njegov prijatelj su oslobodili zarobljenike i kapetana. Kapetan ih je radi pomoi to su mu pruili odvezao u Englesku.

Vrsta djela: RomanMjesto radnje: York, pusti otokVrijeme radnje: 1632. 1637. g.Tema: Robinsonov boravak na pustom otokuOsnovna misao: Treba biti snalaljiv da bi se preivjeloPouka: Uvijek treba traiti izlaz iz tekih situacija, ne treba se predati.

Biljeke o djelu:Zapanjujua uvjerljivost veim dijelom izmiljenih zgoda Robinsona Crusoea dala je cijelom nizu generacija vrlo jasnu sliku o borbi ovjeka s prirodom. Taj je predmet odgovarao opim osjeajima i predstavljao moda najivlji dio ljudskog zanimanja to ga literatura uope moe pruiti. Nenamjerno, ali po svom unutarnjem osjeaju, Defoe je napisao ne samo pounu pripovijest o nevoljama koje mogu zadesiti krhko ljudsko stvorenje nego i simbolinu dramu o munim i strpljivim naporima s pomou kojih je ostvarena civilizacija.

Glavni likovi:Robinson Crusoe - nestaan mladi nemirna duha.Petko - Petko se pokazao kao dobar i vjerni sluga.Sporedni likovi: Maak, Pas, Papiga

Analiza likova :Robinson CrusoeSnalaljivost:Ta bezizlaznost probudi moju snalaljivost. Imali smo na brodu nekolikodoknadnih jarbola, dva ili tri drvena balvana i jedan ili dva gornjajarbola.

Muka, rad, strpljivost i marljivost neke su od stvari to ih je morao prihvatiti:Trebalo mi je puna etrdeset i dva dana da napravim dasku za dugakupolicu to mi je trebala u spilji, a dva bi tesara, sa svojim oruem ipilama, od istog drveta u pola dana izrezali est takvih dasaka.

Vanjski opis (opis njegova lica):to se tie moga lica, ono doista nije bilo toliko pocrnjelo koliko bi seoekivalo kod ovjeka koji uope ne pazi na njega. Bradu sam jednompustio da raste, pa mi je bila duga oko etvrt metra. Meutim, kako samimao dovoljno kara i britava dosta sam je kratko podrezivao, a dlake nagornjoj usnici dotjerao sam tako da sam imao velike muslimanskebrkove.

Kolebljivost prema divljacima:Pitao sam se takoer koliko su se ti ljudi ogrijeili o mene, i kakvo pravoimam ja da se upliem u svau o onoj krvi to je oni prolijevaju meusobom.

PetkoBio je to pristao, lijep momak, savreno graen, ravnih, dugakih nogu. Nije bio prekrupan, ali je bio visok i skladan, a po mome miljenju oko dvadeset i est godina star. Izraz lica mu je bio vrlo dobroudan, u njemu nije bilo nita divlje i neprijazno. U njemu kao da je bilo netomuevno, ali je u isto vrijeme u izrazu njegova lica bila neka mekoa i blagost europljanina, pogotovu kad bi se nasmijeio. Kosu je imao crnu i dugaku, i nije bila kovrava kao vuna. elo mu je bilo visoko i iroko, a oi su mu sijevale ivahnou i otrinom. Boja njegove koe nije bila sasvim crna, ali vrlo zagasita, a ipak ne onako runo uta i odbojno tamna kao kod Brazilaca, nego nekako jasna, sivkastosmea. Lice mu je bilo okruglo i puno, nos malen, ali ne plosnat kao u crnca, lijepa usta i tanke usne, a zubi su mu bili pravilni i bijeli poput bjelokosti.

Biljeke o piscu:Daniel Defoe, engleski pripovjeda, utemeljitelj modernoga romana. ivio je od 1660. g do 1731.g. Panju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama ivota. Koristio se pripovijedanjem u prvom licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "ivot i udne neviene pustolovine Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka" koji je zasnovan na stvarnom dogaaju. To je pria o brodolomcu koji se udaljen od civilizacije uspijeva odrati u sukobu s nesklonom prirodom. Drugi i trei dio tog romana manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". Istie se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine". Poalji ovo e-potom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi Facebook

ILI ROBINSON CRUSOE Daniel Defoe, engleski pripovjeda, utemeljitelj modernoga romana. ivio je od 1660. g do 1731.g. Panju publike pobudio je svojim pustolovnim romanima, a kao romanopisac pojavio se u kasnijim godinama ivota. Koristio se pripovijedanjem u prvom licu i jednostavnim svakodnevnim govorom. Njegov prvi i najpoznatiji roman je "ivot i udne neviene pustolovine Robinsona Crusoea, mornara iz Yorka" koji je zasnovan na stvarnom dogaaju. To je pria o brodolomcu koji se udaljen od civilizacije uspijeva odrati u sukobu s nesklonom prirodom. Drugi i trei dio tog romana manje su uzbudljivi. Od ostalih Defoeovih djela poznat je njegov roman o kradljivici "Zgode i nezgode glasovite Moll Flanders". Istie se i njegova kronika o epidemiji kuge "Dnevnik kugine godine".

Mjesto radnje:Pusti otok

Vrijeme radnje:1632. 1637. g.

Tema:Robinsonov boravak na pustom otoku

Osnovna misao:Treba biti snalaljiv da bi se preivjelo

Likovi:Robinson Crusoe,Petko, etvrtko, roditelji, mornari, divljaci, ljudoderi.

(soruce: lektire.us)

Sadraj:Djeak Robinson ivio je s roditeljima u Engleskoj. Htio je kada odraste da bude mornar i da putuje svijetom. Svaki dan je na obali gledao brodove i mornare kako iskrcavaju robu. Cijelo vrijeme razmiljao je odakle je ta roba dola. Jednog dana otac mu je rekao da eli da postane trgovac i da nastavi posao koji je on zapoeo. Robinson je to prihvatio, ali dok je robu prodavao uvijek je mislio odakle je ona dola i kakav je i koliki put prela. Jednog dana sreo je prijatelja koji se spremao na put u London. Prijatelj ga je pozvao da poe s njim. Robinson je pristao ali se bojao to rei svojim roditeljima. Ukrcao se i otplovio u nepoznato. Na putu ih je zahvatilo nevrjeme. Robinson se jako uplaio pa je otiao u svoju kabinu. Ujutro kada se bura smirila stigli su u London. Robinson se tada oprostio od prijatelja. etajui gradom sreo je jednog mornara koji mu je ponudio da e ga besplatno prevesti nazad k ocu. Nakon duge plovidbe u daljini su ugledali crnu toku. Ta toka je bila gusarski brod. Digli su jedra i krenuli punom snagom ali su ih gusari ipak stigli. Preli su na njihov brod i zauzeli ga. Neke su mornare ubili, a neke bacili morskim psima. Robinsona su uzeli u robstvo. Putem je naila jaka bura. Brod je bio pun vode. Mornari su pumpali, ali to nije nita pomagalo. Brod je potonuo. Robinson se probudio na pustom otoku. Prvo je pokuao nai skrovite. Na vrhu jednog breuljka bila je peina. Robinson je odluio da se smjesti u nju. Htio je znati kada je koji dan pa je napravio kalendar. Pokraj njegove peine bila su dva stabla. Znao je da je danas nedjelja 26. svibanj 1654. g. i za svaki je dan na stablu urezao crtu. Jeo je kukuruz, a pio vodu iz izvora blizu njegove peine. etvrtog dana elio je promijeniti jelo i poao je otokom u potrazi za hranom. Primijetio je da tamo ima divljih koza, ali da bi ih mogao uloviti bio mu je potreban luk i strijela. Sutradan je napravio luk. Strijele je bilo tee napraviti jer ih je trebalo iljiti, a to je teko ilo kamenim noem. Od lia je napravio odjeu, sandale, kapu i vreu. Sutradan je krenuo u lov. Uhvatio je jednu kozu i ponio ju kui. Ogulio je kou i poeo jesti sirovo meso, ali mu nije bilo ukusno pa je odluio da meso stavi na vrui pijesak. Sunce je bilo tako jako da je meso bilo polupeeno. Pala je no i Robinson je odluio spavati, legao je na slamu i zaspao. Oko ponoi zapoela je jaka kia. Jedan grom je udario blizu njegove peine i on se jako uplaio. Kada je izaao van vidio je da drvo pred njegovom peinom gori. Bio je sretan, kada je vidio vatru to je bilo veliko otkrie, jer je sada mogao jesti peeno meso i grijati se nou. Morao je paziti da se vatra ne ugasi. Sutradan je ispleo mreu i krenuo u ribolov. Uhvatio je tri ribe, ali je dvije pustio jer su bile male. Zadrao se dugo ne mislei na vatru, a kada se sjetio bilo je kasno jer se vatra ugasila. Robinson je tuan otiao u krevet. Ujutro se probudio bolestan. Mislio je da bi mu majka skuhala aj da je sada kod kue. Iznenada se zemlja poela tresti. Vulkan je proradio i izbacio uarenu lavu. Robinson se uplaio ali kada je vidio da lava pali drvee bio je sretan jer je na taj nain ponovno doao do vatre. Od cigli to ih je suio napravio je pe. Riba to ju je lovio vie mu nije bila fina peena nego ju je kuhao. Poeo je praviti lonce ali je imao jedan problem, lonci su proputali vodu. Na dno lonca je stavio sol tako da voda nije izlazila van. Oko kue je zasadio drvee pa je imao i dvorite, pokuao je napraviti i stol i stolice. Kada je poeo buiti rupu u drvetu odjednom su poele letjeti iskre koje su palile vatru. To je bilo novo otkrie kako da vatru dobije kada on to eli. Bojao se da nee imati to jesti kada doe zima jer e biti previe hladno, pa je odluio napraviti podrum u kojem e spremati hranu. Lopatom koju je napravio od koljke iskopao je duboku rupu i u nju spremao zimnicu. Nakon nekog vremena odluio je napraviti amac. Zapalio je jedno drvo i obraivao ga dok nije izgledalo kao amac. Odluio ga je isprobati, pa sjedne i otisne se dalje od otoka. Struja je bila jaka i nosila ga sve dalje. Jedva je uspio da se izvue. U daljini je vidio brod koji prilazi otoku. Bura je bila jaka i brod je poeo tonuti. Sutradan je otiao do broda i tamo ugledao psa koji je jedini preivio brodolom. Robinson je psa poveo sa sobom i dao mu ime Dek. Jednog dana uo je jaku buku sa obale. Kada je pogledao uplaio se jer su na otok stigli ljudoderi. Vodili su jednog divljaka. Divljak se otrgnuo i pobjegao im. Za njim su krenula dva ljudodera. Robinson je pomogao divljaku i spasio ga od ljudodera. Poto je bio petak Robinson je divljaka nazvao Petko. Petko je u poetku bio plaljiv. Robinson ga je odveo u peinu i uio ga engleski. Petko i Robinson su razgovarali o ljudoderima. Ujutro se u daljini vidio brod koji je topovima dozivao pomo. Petko i Robinson su sa tog broda uzeli puke, pitolje, barut i top. Divljaci su opet doli na otok ali su sada Petko i Robinson bili naoruani. Pucali su jednom iz topa i svi su pobjegli, samo je u jednom amcu ostao starac koji se nije mogao micati. Petko dotra amcu i pone grliti starca jer je to bio njegov otac etvrtko. On je krenuo po pomo na drugi otok. Robinson i Petko su u daljini ugledali brod koji je prilazio otoku. Sutradan je doao jedan divljak i rekao da je Petkov otac umro. Petko se raalostio. Brod koji je dolazio bio je europski. Petko i Robinson su krenuli na put. Kada su stigli u Englesku Robinson je otiao kui gdje je naao oca. Nakon pozdravljanja Robinson ga je upitao gdje mu je majka, ali on mu je odgovorio da je ona umrla. Kada je dola zima Petko je bio zauen jer nikad prije nije vidio snijeg i stalno je bio uz pe. Robinson i Petko nastavili su zajedno ivjeti.

Magaree godine pisac: Branko opiVrsta djela: Djeji roman,Vrijeme radnje: 1942 godine,Mjesto radnje: grad Biha,Tema: pievo djetinjstvo provedeno u akom internatu u Bihau.Ideja: Na ivot uvijek treba gledati s vedrije strane.Kratak sadraj: Fabula:Roman "Magaree godine" ima veoma razgranatu fabulu. Radnja se dogaa u sadanjosti i prolosti. Radnja poinje 05.11.1942. godine, kada su partizani oslobodili grad Biha. U krajikoj brigadi bili su pisac i njegov drug iz akog konvikta, tobdija Baja. Doavi do zgrade akog doma internata, pisac se poeo prisjeati svog djetinjstva i akih dana. Roman ima 28 poglavlja a svako poglavlje vie epizoda.Fabula:1. poglavlje: Piev dolazak u aki dom internat.2. poglavlje: Upoznavanje sa pievim drugovima iz konvikta: Duletom Dabiem zvanim De-De-Ha, Bajom Bajazitom, Hamidom Rusom, Krstom Buvom.3. Dolazak Hajduka u Bihaku kulu.4. Bijeg Hajduka iz kule.5. Konviktai prave smicalicu Pazitelju Smrdonji: u kutiju s rahat-lokumom podmeu mu kokoija crijeva.6. Krsto Buva pripovijeda ta je bilo na Smrdonjinom ljubavnom sastanku.7. Druina se sveti djeaku Bobi Lutki zato to ih je izdao smrdonji.8. Vesele dogodovtine iz uionice - Krsto Buva ubacio vrapce, De-De-Ha se obrukao na asu vjeronauka.9. Dolazak brae Mandia u konvikt.10. Braa Mandi predlau da druina spali "Crnu knjigu".11. Druina se dogovara kako e provaliti u uuionicu i spaliti crnu knjigu.12. Baja se zaljubio.13. Pisac Branko pie ljubavno pismo za Baju.14. Pisac Branko zaljubljuje se u Zoru Tankovi.15. I Branko Mandi zaljubljuje se u zoru.16. Braa Mandi prireuju spletku Baji, Bobi Lutki i Zori. 17. Djeaci se ponovo vraaju ideji unitenju crne knjige.18. Jedan od blizanaca Mandia krade kljueve i simulira da je mjesear pred uvarom, Jovom kandalom.19. Djeaci spaljuju crnu knjigu i zbog toga ih itav konvikt slavi kao heroje.20. Perfekt kanjava Duleta Dabia izbacivanjem iz konvikta.21. De-De-Ha se privremeno smijeta u magacinu iza konvikta.22. Djevojice poklanjaju posebnu panju Duletu, koji je postao najpopularniji djeak u konviktu.23. Konviktai osnivaju list kreketaljka.24. Djeaci u konviktu spremaju trajk zbog loe hrane.25. trajk u konviktu.26. trajk donosi rezultate i smijenjen je perfekt, De-De-Ha jer vraen u konvikt.27. Sloga u konviktu.28. Pisac se prisjea svojih drugova iz konvikta i nezaboravnih "Magareih godina".Biljeke o piscu:Branko opi roen je 1915 godine u selu Haani ispod planine grme blizu Bosanske Krupe. Napisao je velik broj djela za djecu i odrasle. Bio je pripovjeda i romanopisac. Osnovnu kolu zavrio je u Bosanskoj Krupi a uiteljsku kolu pohaao je u Banjoj Luci, Sarajevu i Karlovcu. Diplomirao je pedagogiju u Beogradu. Njegova najpoznatija djela su: Prolom, Doivljaji Nikoletine Bursaa, Ne tuguj bronzana strao, Bata ljezove boje, Delije na Bihau, Osma ofenziva i druge. Branko opi je izvrio samoubojstvo u proljee 1984.godine.

20 000 MILJA POD MOREM pisac: Jules VerneKratak sadraj:Godinu 1886. svi pamte po pojavi morskog udovita. Koji god brodovi ili na istraivanja vratili su se bez rezultata. Neki su mislili da je to udne nadrirodne snage, a drugi su mislili da je to podmornica sa beskrajno jakom pokretnom snagom. Tako je jedan brod krenuo u istraivanje s namjerom da neto ne sazna. Na tom brodu je bio profesor Aronnax, njegov pratilac Conseil i kanaanin Ned Land. Profesor Aronnax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li ugledali udovite. Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod. Aronnax, Conseil i Ned Land su skoili u more. Ugledali su podmornicu i popeli se na nju. Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo. Sutradan je kapetan Nemo vodio Aronnaxa, Conseila i Ned Landa na ronjenje da upoznaju svijet pod morem. Tu su bile razne koljke, ribice i razliite morske trave. Aronnax, Conseil i Ned Land su se udili ljepoti morskog dna. Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala Nautilus. Podmornica je bila vrlo lijepa. Imala je muzej u kojoj su se drali zlato, bisere i drago kamenje. Kapetn Nemo im je rekao da tko god doe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja ivota. Prolazili su dani i tjedni. Jednog dana Conseil je gledao kroz prozor pa povika:"Profesore,doite!". Profesor prie pr ozoru, pogleda i vidi amac.Na palubi je bilo nekolko leeva jer ih je zatekao brodolom.Plovili su ka otocima Australije, gdje su stigli nakon tjedan dana.Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na otok.Kapetan Nemo je dozvolio. Uli su u amac i bili naoruani elektrinim pukama. Otok je bio prekriven divnom umom. Iz dana u dan su ili na otok. Jednog dana kada su bili na otoku i grijali se na vatri, poelo je padati kamenje na njih. Uhvatie puke i pobjegoe u amac.Uto iz ume izaoe divljaci i ponu ih gaati strijelama. Zaveslaju i odu na podmornicu. Prolazili su mjeseci plovidbe na podmornici. Jednog dana Aronnax, Conseil i Ned Land se dogovore za bijeg. No nisu uspjeli jer je podmornica zaronila u morske dubine, ali nisu odustajali nego su ekali novu priliku. Podmornica je plovila prema jugu do junog pola. Dok su plovili nali su se u klopci od ledenih stijena. Podmornica je radila punom parom i sljedeeg dana su se probili.Podmornica je jurila velikom brzinom ka sjeveru. Jednog dana Ned ree profesoru: "Noas bjeimo!" . Dola je no. Profesor, Conseil i Ned ukrcae se u amac. U tom trenutku podmornica se nala u vrtologu.amac se otkvaio i naao usred vrtloga. Ujutro kada su se probudili bili su u kolibi. Pitali su se da li se podmornica izvukla. Svi troje bili su sretni to su ivili.Mjesto radnje: U dubinama moraVrijeme radnje:19. stoljeeTema: Pustolovine i plovidba podmornicomOsnovna misao:Normalan ivot na zemlji je privlaniji od svega blaga i zlata pod morem.Likovi:Profesor Aronnax, Conseil, kanaanin Ned Land, kapetan Nemo.O Piscu:Jules Verne je roen u Nantu, Francuskoj 1828 godine i bio je najstarije dijete u porodici Verne. Njegov otac, Pierre Verne, je bio advokat, i elio je da Jules krene njegovim stopama. Zbog ovog razloga Jules je otiao da studira na pravnom fakultetu u Parizu. Godine 1856, na vjenanju prijatelja, upoznao je Honorine de Viance, udovicu sa dvoje djece. Njih dvoje su se vjenali 1857 godine. Verne je umro u Amienu u 1905 godini. Danas se Jules Verne cijeni kao jedan od najtalentovanijih pisaca naune fikcije.

udo od djetetaPisac: Advan Hozi,Vrsta djela: Pripovjetka,Mjesto radnje:Vrijeme radnje:Tema: Tvrtko udo od djetea , njegovo kolovanje i odrastanje.Ideja: ako je neko tvrdoglav i ne eli sluati druge ne znai da je glup i da ne zna nita.Kratak sadraj:Rodio se mali djeak koji je ve u prvim minutama svog ivota postao udo od djeteta, jer se rodio s dva zuba. U 4 mjesecu je poeo da pue, a u 8 mjesecu je prohodao a u 14 mjesecu progovorio. Tata mu je dao ime Tvrtko Dizdar koje mu je sasvim odgovaralao. Kad je krenuo u kolu bio je udan ak, svata je znao ali nije htjeo da pie niti da slua ta uitelj pria, a on kae "neka me upiu u neki stariji razred da se ne gnjavim onim ta ve znam". U 5 razredu je postao jo vee udo. Bio je trapav, utljiv i zatvoren, puno je itao. Uitelji su traili svoje a roditelji svoje a Tvrko je radio po svome. Uskoro je izbio nesporazum s uiteljem fizikog odgoja , jer Tvrtko nije radio to je uitelj od njega traio. Jednog dana su u kolu doli predstavnici plivakog saveza. Traili su od direktora da Tvrtka oslobode od nastave pet dana kako bi se on pripremio za natjecanje u plivanju. Mladi nastavnik se zaprepastio, on nije znao da Tvrko trenira plivanje. Otili su na takmienje i Tvrko je osvojio dvije zlatne i dvije srebrene medalje. Zatim je iao na takmienje u dudu. Kriom se bio upisao u dudo klub. Sa takmienja se vratio sa medaljama na uenje uitelja i roditelja. Slino je bilo i sa uiteljicom muzikog Berkom. Mislila je da je tupoglav jer ne zna note, govorila je da je bez sluha i ne moe da pjeva u horu. A onda ga je jedne veeri vidjela u parku kako svira gitaru i pjeva drutvu na engleskom. Kad je to saznala uiteljica engleskog bila je vrlo iznenaena. Uitelj Srmec je dodao da Tvrtko nema pojma o tehnici. Pozvali su ga u zbornicu da ga pitaju od kud zna da pjeva na engleskom, a on im je odgovorio da je nauio s ploa. Uitelj Srmec je promijenio svoje miljenje kad mu je Tvrko pomogao da popravi auto. Eto to je priao udu od djeteta . Tvrtko je prolazio kroz kolu kao raketa.

Opis likova:Glavni lik - Tvrtko : udo od djetata, u svemu je napredniji i bolji od drugih, svojeglav, spretan, brzo ui, inteligetan, povuen, dobar.Biljeke o piscu:Advan Hozi roen je u Kotor Varoi 1926 godine. ivi u Sarajevu. Objavio je neokliko zbirki pria: Sumnjivi teleak, udo od djeteta, Drugovi, Azrino magare. ITD.

udnivate zgode egrta Hlapia pisac.Ivana B. MauraniVrsta djela: pustolovna pripovijest,

Mjesto radnje: Selo, okolica i jedan veliki grad.Vrijeme radnje: Prije mnogo godinaKratak sadraj s putovanja:1. dan putovanja:Hlapi naie na starog mljekara pa mu pomogne raznositi mlijeko po kuama. Kad su razvezli mlijeko oprosti se hlapi o dmljekara, ode iz grada i prilegne usred dana odspavati malou dubokoj travi. Nakon duga sna probudi ga bunda majstorov pas koji je krenuo za njim i njih dvojica nastavljaju put. Stignu oni do neke sirotinjske kuice iz koje je dopirao gorak pla. Hlapi ue i nae zaplakanog djeaka njegove veliine koji se zove Marko, on je plakao zato to je izgubio dvije guske. Hlapi mu odlui pomoi i on i bunda uskoro naoe guske koje su se bile sakrile u iblju pored vode i dovedoe ih Marku. To im je priskrbilo veeru i konaite u Markovoj kui, a ujutro Markova majka im spremi i neto hrane za put i tako oni nastave.- Hlapi pomae starom mljekaru raznositi mlijeko.- Hlapi i bunda pomau djeaku Marku pronai Guske.2. dan putovanja:Nastave oni tak dalje i susretnu skupinu kamenara, ljudi koji su dugim ekiima tukli kamen za cestu. Tu jo na Hlapia nasrne areno tele i oni se malo potuku, hlapi nadbudri tele i pobijedi ga sve u smijehu te rekne : "gdje se lud s mudrijim bije, tu jednaka borba nije". Otpute se oni dalje, pod veer zafijue vjetarpone bljeskati i grmjeti. Spusti se kia. Hlapi i Bunda se sklone pod most. Tu je ve bio ovjek u crnoj kabanici i s poderanim eirom na glavi. Kias nije prestajala pa su pod mostom prenoili. - Susret sa kamenarima (Hlapi ima jake izme, vrste ake i pametnu glavu)- Susret sa crnim ovjekom i spavanje ispod mosta3. dan putovanja:Kad su se probudili crnog ovjeka vie nije bilo, a ni Hlapievih lijepih uizmica, koje je bio izuo prije spavanja. Raaloen on malo razmisli pa odlui traiti lopova i tako bos krene na put. N a cesti sustignu lijepu djevojicu Gitu, s brbljivom papigom na ramenu. Ona je pak urila za svojim cirkusom u kojem je radila kao plesaica i akrobat. Njoj je netko ukrao katulju sa njenim stvarima. I tako pou zajedno nebili nali neki posao i zaradili za hranu. Doavi do sela, kod jednog gospodara dobiju posao teaka, da prevru sijeno. Hlapi radi izvrsno a Gita nikako pa je gospodar otjera s posla, a ona pobjegne u grmlje. Kad su nakon posla svi sjeli da veeraju iz grmlja sezau truba i pojave se mala kola koje Bunda vukao a na njima Gita i njena papiga. Gita priredi predstavu kao u cirkusu, razveseli te nasmija teake i gospodara, pa i sam zaslui veeru. - Hlapi je ostao bez svojih izmica- Susret sa Gitom- Hlapi je pomogao seljanima u sjenokoi, a Gita je izvela predstavu za umorne sjenokoe4. dan putovanja:Nou u selu izbije poar. Zapali se staja pa za njom i kua seljaka koga su zvali Ravi Grga. Svi su seljaci dotrali gasiti . Hlapi se uspeo na krov kue i uspio ugasiti poar. No pod njim pukne letva i on padne na tavan, sreom je pao ravno u krinju s branom pa mu nije nita. N tavanu pronae sve one pokradene stvari i svoje izmice i gtinu bijelu katulju. Otkrilo se da je Grgin tavanspre,ite ukradene robe, seljaci prijete da e Grgu prebiti , razbiti mu glavu , baciti ga u vatru. Rasplakanoj Grginoj majci Hapi obeava da e nai Grgu i upozoriti ga da neide kui, ona mu zahvali pa zamota srebrenjak u rubac i zamoli ga da to preda Grgi. Povodom Hlapieve rane na peti gdje gab je opekao plamen Gita mu pokae i svoju staru ranu u obliku kria na palcu. - Poar u selu u kui Ravog Grge- Hlapi je pronaao svoje izme i sve ukradene stvari- Grgina majka daje Hlapiu rubac sa srebrnim novcem za svojega Grgu- Gita je pokazala Hlapiu brazgotinu na prstu nalik na kri5. dan putovanja:Nakon nekog vremena oproste se od seljaka pa krenu dalje. Pokraj nekog krianja namjere se na cijelo drutvo nekih malih pastira i pastirica. Izmeu jednog pastiria i Hlapia doe do rjekanja koje sluti da e zavriti tunjavom. No hlapi to izbjegne pa se nadmetanje zavri bacanjem kamena s ramena. Potom se svi sprijatelje , peku kukuruz, razgovaraju, Hlapi s uenjem saznaje o izmama koje grizu i kojima je miko povadio zube. Dok su tako pekli kukuruze cestom dotropou velikom brzinom kola to su ih vukli preplaeni konji. Na kolima dva ovjeka prestravljena lica.Hlapi hrabro skoi na cestu pred konje da bi zaustavio ovu pogibelj. No prije nego to su stigli do njega kola se prevrnu i ona dva ovjek apadnu u grabu ba pred Hlapia. Bili su to crni ovjek i ravi grga. Hlapi i pomae popraviti uzde i kola i potajice daje Grgi majin zamotuljak i tjera ga da obea da e napustiti crnog ovjeka, otii u svijet i biti poten. - Susret sa pastirom Mikom, peenje kukuruza i krumpira na vatri- Crni ovjek i Grga padaju sa kolima blizu Hlapia- Hlapi Grgi daje rubac sa srebrnim novcem od majke- Hlapi i Gita spavaju kod Mika6. dan putovanja:S pastirima se vrate u oblinje selo i mikovim roditeljima obea da e im popraviti sve opanke , pa klod njih dobiju hranu i prenoite. Ujutro Hlapi ustane ranije i baci se na posao, kad je zavrio, popravi besplatno opanke i siromanoj Janji nakon toga on i Gita oprste se od domaina i krenu dalje. Stignu uskoro u velik grad u kojem je bio sajam. N sajmu neki razmetljivi i glasni prodava loih koara ometa promet siromahu koji nemoe prodati ni jednu koaru, Gita uprilii sijelu predstavu kod njega pa on rasproda sve koare. Gita i Halpi zatim se zaposle na vrtuljku kako bi dobili prenoite i hranu. Zahvaljujui njihovom izgledu i ljubaznou , vlasnik vrtuljka zaradio je hrpu novca, ali njima samo plati veeru. Sad su se morali snai za noite, Hlapi nae mjesto na otvorenom i napravi im leaj od vrea i krpa. - Hlapi popravlja opanke Mikovoj brai i prosjakinji Janji- Dolazak u veliki grad na sajam- Gita prodaje siromahove koare- Pomau vlasniku vrtuljka- Ostali su spavati na sajmu pod vedrim nebom7. no putovanja:Tek to su bili zaspali Gita zauje rzanje konja kao poznat glas. Probudi ona Hlapia krenu prema tom zvuku i nau se u cirkusu, ba onom u kojem je gita ranije radila a hrzao je njen omiljeni konj Sokol.Uuljaju se k njemu u staju , u susjednim jaslama prepoznaju jednog od dvaju konja koji su vukli kola koja su se prevrnula pred njuima. Zatee i h i preplai ulazak dcojice mranih ljudi - gospodara cirkusa i crnog ovjeka. Skriveni u slam,i Hlapi i gita prislukuju njihov razgovor. Tako saznaju da je orobljeni vlasnik vranca ostavljen svezan uumi, a da crni ovjek namjerava ukrasti kravu eni koja ima malog sinia. Hlapi istog trena usred noi kree na put kako bi osujetio krau, Gita takoe poe s njim. Vjerovatno nebi stigli na vrijeme da nije naiao onaj siromani koariar i povezao ih lijep komad puta. Hlapi i Gita krenu kroz mranu ikaru, iz ikare se zau buka, pojavi se crn obris visoka i iroka ovjeka, on kresne ibicu a Hlapi ugleda majstora Mrkonju. Prvi put u ivotu podigne on Hlapia na prsa i zagrli ga i pogladi po kosi. Majstor im ispria to mu se dogodilo , on je bio ovjek kojeg su zlikovci orobili, oteli mu kola konja i robu. Majstor pozove Hlapia da se vrati kui u kojoj e mu sad biti dobro a pozove i Gitu koja ionako nema roditelja. Sve troje dou do kue malog Marka. Hlapi ispria Markovoj majci o namjerama crnog ovjeka , i ona se obrati opini odakle poalju dva straara da uvaju kuu. No crni se ovjek ne pojavi, nakon nekoliko dana pronau u podnoju strme stijene mrtva ovjeka. Bio je to crni ovjek. - Gita prepoznaje svog konja Sokola- Saznaju za stranu namjeru crnog ovjeka i odlue pomoi- Putuju po noi do Markove kue, pomae im siromah sa sajma- Sreu se sa majstorom Mrkonjom i vesele se susretu- Odlaze do Markove kue da ispriaju namjere crnog ovjeka- Doznaju da je crni ovjek nastradao8. Zavretak:Hlapi , Gita, Mrkonja i Bunda doputuju kui, majstorica doivljava veliko iznenaenje i veselje. Majstor dri obeanje i pria Hlapiu o onoj velikoj nesrei i alosti koja ga je neko snala, na gradskom sajmu nestala mu je ki Marica, i nikad je nisu pronali. Po Gitinom oiljku na palcu majstorica u njoj prepozna svoju Maricu. Nastaje neopisivo veselje u kui. Dobri Hlapi nezaboravlja ni svoja davna obeanja onoj sluavki, koju je zamolio da pomae starcu mljekaru, odnosi obeanu kitu cvijea kao zahvalu. Da nije tako dobari pouzdan nebi dobio pismo koje ga je ekalo kod sluavke.U njemu je bila mljekarova oporuka kojom svu imovinu ostavlja Hlapiu. Tako je Hlapi naslijedio magarca i kola. Kasnije su Gita i Hlapi narasli i odrasli, vjenali se pa imali etvoro djece i tri egrta, te ivjeli sretno i zadovoljno.- Hlapi, majstor Mrkonja, Gita i Bunda vratili se sretno kui- Saznajemo da je Gita Marica (ker od majstora i majstorice)- Hlapi je naslijedio magarca i kolaOdnos majstora prema Hlapiu:Majstor je u poetku bio vrlo strog prema Hlapiu, tjerao ga je da puno radi, bio je vrlo nepoten prema njemu i okrivljavao ga za stvari koje Hlapi nije uradio. Kasnije se mastor promijenio i zavolio Hlapia kao svojeg sina.Odnos majstorice prema Hlapiu:Majstorica je uvijek pomagala Hlapiu i veoma ga je voljela.Likovi u knjizi koji su postali dobri:Majstor MrkonjaKad su ga zlikovci zarobili u dubokoj umi dva dana i dvije noi razmiljao je o svom ivotu i shvatio da je krivo postupao sa Hlapiem.Ravi GrgaKad mu je Hlapi dao rubac sa srebrnim novcem Grga je shvatio da mora otii od crnog ovjeka i promijeniti se.Glavni lik:egrt Hlapi - malen kao lakat a veseo kao ptica, uvijek dobre volje, sve ga zanima o svemu razmilja, neda se obeshrabriti, radi savjesno vjeto i dobro, popustljiv prema onome koga voli.Opis likova:Gita - cirkuska djevojica, ponekad hirovita i razmaena, prtljava i lijena pri svakom poslu, osjetljiva za pravdu i nepravdu, ima dobro srce.Majstor Mrkonja - Hlapiev gospodar, postolar, bio je zao i straan, izmlatio jadnog Hlapia izmicama po leima krivei ga to su preuske, na kraju nakon to je bio vezan dva dana u umi postaje dobar prema Hlapiu.Majstorica - dobra i skromna ena tvrdog majstora, esto je skriveki donosila Hlapiu hranu, branila Hlapia od majstora.Crni ovjek - glavni negativac, ovjek bez imena, skitnica, razbojnik i pljaka, bezobziran i spreman na sve.Ravi Grga - razbojniki ortak koji na svom tavanu dri ukradenu robu, na kraju u njemu se probudi svijest i dobrota, od zla ovjeka postane dobar, oslobodi ovjeka kojeg su ranije vezali u umi i jo mu da srebrenjak.Biljeke o piscu