Lažni patriotizam platiće radniciasns.rs/wp-content/uploads/2016/12/16-12-2016.pdf · rade kako...
Transcript of Lažni patriotizam platiće radniciasns.rs/wp-content/uploads/2016/12/16-12-2016.pdf · rade kako...
16. decembar 2016. godine
Lažni patriotizam platiće radnici
Srpska Asocijacija slobodnih i nezavisnih sindikata pozvala je hrvatske sindikalce na
zajednički korak kojim bi pokazali da je suživot Srba i Hrvata, baziran na obostranim
interesima i zajedničkim evropskim vrednostima, ne samo moguć već i neminovan.
Ovaj glas razuma, kao odgovor na novo zatezanje
komšijskih odnosa, prema rečima predsednice ASNS
Ranke Savić predstavlja pokušaj da se stane na put
pogrešnoj državnoj politici obe zemlje.
- Te neprestane tenzije stvaraju atmosferu u kojoj
politika i "patriotizam" odnose primat nad brojnim
problemima sa kojima svakodnevno žive radnici i svi
građani sa obe strane granice - pojašnjava Savić za
"Vesti".
To proizvođenje stalne napetosti, saplitanja, ucene i jeftini populistički poeni, prema njenim rečima, neće
doprineti boljem radu hrvatskih kompanija u Srbiji ni prodaji srpskih čokoladica u Hrvatskoj.
- Na kraju račun kao i uvek plate radnici, pa veliki sindikati sa brojnim članstvom moraju da preuzmu
društvenu odgovornost. Zato smo pozvali hrvatske kolege da umesto razlika nađemo zajedničke imenitelje,
poput privredne saradnje, prava radnika, sindikalne i socijalne solidarnosti, odnosno boljeg života za radnike
- kaže Savić i otkriva da će ASNS na isti način delovati u slučaju da dođe do napetosti u odnosima sa bilo
kojom zemljom u regionu.
Radnici: "Hestil" doneo znanje i novac u Železaru
Predstavnici sindikata smederevske Železare kažu za RTS da su radnici dolaskom "Hestila" nakon nekoliko
teških godina ponovo srećni i zadovoljni, kao i da je kineski poslodavac doneo znanje, novac, racionalizaciju
i optimizaciju procesa proizvodnje.
Predsednik
Samostalnog sindikata
Železare Siniša Prelić
rekao je, gostujući u
Dnevniku RTS-a, da je
radnicima omogućeno
da rade kako stvarno
žele.
"Iskren da budem posle
nekoliko teških godina
radnici su ne samo
zadovoljni, već i srećni.
Omogućeno im je da
rade kako stvarno žele.
Relaksirani su i na svojim mestima", kaže Prelić.
Naglašava da je radnicima falio posao i bolja organizacija rada.
"Radnici su navikli na disciplinu i rad, falio im je je posao i organizacija rada da se desi. Biće ovo jedna od
najsavremenijih fabrika i očekujemo pomake u tom pravcu", napominje Prelić.
Govoreći o zaradama, Prelić je naveo da su plate zadovoljavajuće, kao i da su u poređenju sa okruženjem
iznad proseka.
"Radnici pošteno zarađuju svoj novac. Povećanjem proizvodnje očekujemo i povećanje zarada", kaže Prelić.
Predstavnici sindikata su boravili u Kini, a Prelić napominje da teško može da se opiše kako fabrika
"Hestila" izgleda.
"Ono što smo videli u Kini teško može da se opiše. To je fabrika kao svemirski brod, neka bude 50 odsto od
toga mi ćemo biti sasvim nova fabrika", naglašava Prelić.
Smatra da će Železara postati primer u Srbiji i regionu.
"Sa njihovom sposobnošću, znanjem, iskustvom, novcem i fer odnosom prema radnicima očekujemo da ova
fabrika bude primer ne samo u Srbiji, nego i u regionu", tvrdi Prelić.
Predsednik Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Železare Saša Čolić ističe da je "Hestil"
doneo znanje, novac, racionalizaciju i optimizaciju procesa proizvodnje.
"Proizvodnja se povećala, nema praznog hoda. Potrebno je još par stotina radnika i očekujemo
konkurse za prijem radnika", kaže Čolić.
Napominje da je sadašnja sistematizacija radnih mesta izvršena u skladu sa radom jednom peći, kao i
da sada rade dve visoke peći.
"Radnici su spremni, rade posvećeno i sa velikim entuzijazmom, a očekuju i nove poslove", zaključio
je Čolić.
TANJUG,RTS
Železara zapošljava nekoliko stotina radnika
U smederevskoj železari Hestil Srbija rade obe visoke peći i zbog veće proizvodnje treba da se zaposli još
nekoliko stotina radnika u proizvodnim pogonima, rekli su danas predstavnici sindikata železare dodajući da
će već početkom januara biti raspisani prvi konkursi.
"Neophodno je još par stotina radnika i očekujemo već početkom januara godine da budu raspisani
konkursi za prijem u proizvodne pogone. Fale zavarivači, vozači dizalica, operatori, električari...",
rekao je predsednik ASNS u Hestil Srbiji Šaša Čolić.
On je gostujući na RTS rekao da su radnici spremni za povećanje proizvodnje u narednom periodu.
Čolić je naglasio da je novi poslodavac kineski Hestil doneo znanje i novac, kao i novu racionalizaciju
i optimizaciju proizvodnje i manje troškove.
On očekuje nove nabavke i da će proizvodnja biti oko 1,6 miliona tona u narednoj godini.
Predsednik Samostalnog sindikata u Hestil Srbiji Siniša Prelić je rekao da su radnici posle nekoliko teških
godina sa novi poslodavcem Hestilom zadovoljni i da mogu da rade kako najbolje znaju.
"Možemo da ostvarimo rezultate koji su planirane. Radnici su relaksirani i tu nema nikakvih problema.
Radnicima je falio pravi poslodavac", rekao je Prelić ističući da će sa njim dobiti jednu od najsavremenijih
organizacija rada.
On je potvrdio da su zarade radnicima povećane u oktobru i da su sada zadovoljavajuće, pošto su više nego
u sličnim kompanijama u okruženju.
"Verujemo da će sa profitom u železari biti i veća zarada", naveo je Prelić.
On je rekao da će proizvodnja u železari u narednom periodu biti automatizovano i da će železara dobiti
nove pogone, a možda i liniju koja će praviti gotove proizvode.
"Kinezi su dobri i korektni i imaju fer odnos prema radnicima, koji su takođe prema njima konkretni. Za par
godina ova fabrika će biti primer u regionu. Odužićemo se svim građanima Srbije koji su nas trpeli sve ove
godine i Vladi i premijeru Aleksandru Vučiću", naveo je Prelić.
On je dodao da Kinezi brzo uče srpski, kao i se i naši radnici trude koliko mogu da nauče kineski.
Od 2017. dodatnih šest meseci za odlazak u
penziju
Žene sa navršenom 61 godinom života i najmanje 15 godina staža do 31. decembra mogu da podnesu zahtev
za penziju, a ako to ne urade čekaće dodatnih šest meseci, kažu u Fondu PIO.
Kada je reč o prevremenom penzionisanju, Jelica Timotijević iz Fonda PIO je rekla da je u 2016. uslov za
prevremenu penziju za žene 37 godina staža osiguranja i najmanje 55 godina života.
„Mogu da podnesu zahtev do 31. decembra ove godine i da ostvare pravo na prevremenu starosnu penziju”,
rekla je Timotijević za RTS.
Ona dodaje da je taj uslov za muškarce 55 godina i osam meseci života i najmanje 40 godina staža
osiguranja.
„Od 1. januara se menjaju uslovi i podiže granica za prevremenu starosnu penziju i za žene i muškarce, tako
da najkasnije 31. decembra treba da podnesu zahtev za penziju odosno da najkasnije 30. decembra prekinu
radni odnos”, navela je Timotijević.
Ona je rekla da je 2024. izjednačavaju uslovi za žene i muškarce za prevremenu starosnu penziju.
Kod žena te godine bi se došlo do uslova - 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života za
prevremenu starosnu penziju,kao i za muškarce.
„Za žene sledeće godine je uslov 55 godina i osam meseci života i 37 godina i šest meseci osiguranja, a za
muškarce 56 godina i četiri meseca života i 40 godina staža osiguranja”, rekla je Timotijević.
Ona dodaje da je umanjenje penzije 0,34 odsto po svakom mesecu za koji se ranije ode u penziju, ali to
umanjenje može da bude najviše za pet godina, što je ukupan iznos od 20,4 odsto.
Timotijević je rekla da je umanjenje trajno.
Prema njenim rečima, godišnje u proseku u Fond PIO stigne oko 560.000 zahteva, od čega se oko 93 odsto
reši u zakonskom roku od dva meseca.
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi
KOLIKO NAM SE PARA MESEČNO SLIJE U
DŽEP: 60.000 dinara prosečan prihod po srpskom
domaćinstvu
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu u Srbiji iznosili su 60.011 dinara u trećem
kvartalu ove godine, što je nominalno više za 2,3 odsto u odnosu na drugo tromesečje i za 2,9 odsto
višenego u istom kvartalu 2015.
S druge strane, izdaci za ličnu potrošnju domaćinstava su u trećem kvartalu 2016. godine iznosili 60.615
dinara, i nominalno su viši za 0,8 odsto u poređenju sa prethodnim kvartalom, dok su na godišnjem nivou
porasli za 3,4 procenta, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Najveći udeo u prihodima imaju prihodi iz redovnog radnog odnosa, 48 odsto, i penzije (31,2 odsto).Prihodi
od poljoprivrede, lova i ribolova u ukupnim su učestvovali sa 5,5 odsto, naturalna potrošnja sa 4,7,a ostala
primanja od socijalnog osiguranja sa 2,9 prcenata.
U ličnoj potrošnji domaćinstava najveće učešće su činili izdaci za hranu i bezalkoholna pića (34,8 odsto) i za
stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva (15,8).Slede izdaci za transport sa udelom od 9,7
procenata, za rekreaciju i kulturu (6,6), za ostale lične predmete i usluge (5,9), za komunikacije(5,2), za
odeću i obuću (4,9), za opremu za stan i tekuće održavanje (4,5), za alkoholna pića i duvan (4,4), i za
zdravl?e (4,3 procenta).
Podaci su prikupljeni na osnovu ankete sprovedene u 1.632 domaćinstva, što je (74 odsto od ukupnog broja
domaćinstava predviđenih za anketiranje u trećem kvartalu 2016, navodi se u saopštenju Republičkog
zavoda za statistiku.
"Ljudi će raditi, ali neće uspeti da zarade"
Ekonomski analitičar iz Londona Nebojša Katić upozorio je na posledice tehnološke revolucije, kojima se
još ne bavimo, a one su već prisutne.
On je, govoreći na konferenciji Ekonomist - svet
u 2017, naglasio da, za razliku od globalizacije, u
kojoj je bilo pobednika i gubitnika - a pobednik je
bila Kina, dok su gubitnici bili građani zapadnih
razvijenih zemalja - u tehnološkom razvoju
nećemo imati dobitnike, već samo gubitnike, jer
će on doneti ogroman broj nezaposlenih.
Prema njegovim rečima, tehnološka revolucija
zatvoriće brojna radna mesta, i to ona dobro
plaćena, a otvoriće radna mesta u servisnom
sektoru, koja su lošije plaćena.
Ljudi će, kako je dodao, raditi, ali neće uspeti
da zarade. Kao primer smanjenja radne snage naveo je Amazon, najveću internet-prodavnicu u svetu, koja već testira
prodavnicu bez ljudi.
„Za kupce to je sjajna vest ,jer će uštedeti par minuta, ali treba imati na umu da na kasama u Americi radi tri
miliona ljudi i postavlja se pitanje gde će oni raditi“, ukazao je Katić.
On je dodao da se testiraju vozila bez vozača i dodao da je problem što milion ljudi živi od vožnje, a niko
nije u stanju da kaže šta će se dogoditi kada nestanu njihova radna mesta.
Katić kaže da pripadnici jedne škole mišljenja veruju da još nema velike tehnološke revolucije pa je rano
razmišljati o posledicama, pripadnici druga da će nova tehnološka revolucija otvoriti nova radna mesta, dok
treća grupa smatra da je tehnološka revolucija već tu i da socijalne razlike stalno rastu, jer ljudi gube posao.
„Nedopustivo je izbegavati diskusiju o problemu koji se događa. Odvija se opasan proces na koji niko ne
reaguje. Šokove kakve smo imali 2016. imaćemo sve više“, uveren je Katić.
Konferencija „Romsko preduzetništvo: Izazovi i perspektive“
Čak 100.000 Roma u Srbiji nezaposleno
Omerović: Zakon u Srbiji romsko dete koje prosi na ulici prepoznaje ne kao žrtvu, već kao prekršioca
U Srbiji je zvanično 23.000 nezaposlenih Roma, a nezvanično ih je čak 100.000, odnosno gotovo 97 odsto
radno sposobnog stanovništva romske nacionalnosti nema posao.
Problem je sa jedne strane,
kako kaže direktor Yurom
centra Osman Balić,
ekonomska kultura koja mora
da se menja, a sa druge, i
stepen odgovornosti države,
koja bi morala da pomogne
romskoj populaciji mnogo
više.
- Stanje romskog stanovništva
je katastrofalno, naročito kada
je zapošljavanje u pitanju.
Problem su finansije, ali
problem je i neodgovornost lokalne samouprave, ali i ukupna politička neodgovornost. Pomoć nevladinih i
međunarodnih organizacije postoji, ali one ne mogu da zamene državu – rekao je danas Balić, na
konferenciji „Romsko preduzetništvo: Izazovi i perspektive“, koju su zajednički organizovali Institut za
teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) i Yurom centar, u saradnji sa Nemačko-srpskom razvojnom
saradnjom koju sprovodi GIZ: Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju i uz podršku Fondacije
Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte.
Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nenad Ivanišević rekao je
da bi Vlada do Nove godine trebalo da usvoji akcioni plan za sprovođenje Strategije za socijalno
uključivanje Roma, kao i da očekuje u prvoj polovini naredne godine bude usvojeno nekoliko ključnih
zakona, između ostalih i zakon o socijalnom preduzetništvu.
- Biznis nema predznak ni nacionalni, ni verski, niti bilo koji drugi. Za dobrog preduzetnika je bitno
obrazovanje jer je bez njega teško napredovati. Svi koji žele da se bave biznisom imaće podršku Vlade. Već
sledeće nedelje dolaze nam eksperti iz Slovenije da nam pomognu oko zakona o socijalnom preduzetništvu
– rekao je Ivanišević.
Statistika pokazuje da su Romi jedna od najranjivijih grupa u srpskom društvu, smatra predsednik
skupštinskog odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Meho Omerović, a problem kako
da dođu do posla je najveći sa kojim su suočavaju.
- Nizak nivo obrazovanja, napuštanje škole, rad na crno. Naročito veliki problem imaju Romkinje, rana
trudnoća i rani brakovi, one su u jako teškom položaju. Zatim, zakon u Srbiji romsko dete koje prosi na ulici
prepoznaje ne kao žrtvu, već kao prekršioca. Sve to mora da se menja – rekao je Omerović.
Podsticajne mere postoje, ističe on, ali problem je što poslodavci često nisu zainteresovani da više
zapošljavaju Rome. Prema njegovim rečima, ove godine je svega 64 Roma iskoristilo subvencije za
samozapošljavanje i naglasio kako bi svi zajedno trebalo da se potrudimo da taj broj naredne godine bude
bar duplo veći.
Direktor Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj Dragiša Mijačić istakao je kako je 2016. proglašena u
Srbiji za godinu preduzetništva, ali da u okviru programa koje je realizovala Vlada Srbije nije bilo mera koje
su podržale preduzetništvo kod romske populacije.
- U svojim programima država prepoznaje potrebe za razvoj preduzetništva među merginalizovanim
grupama, pre svega kod mladih i žena, ali ne prepoznaje specifičnosti i potrebu za razvojem preduzetništva
kod romske populacije koja je najugroženija etnička grupa u Srbiji - rekao je Mijačić.
Milionski dugovi za električnu energiju nastali zbog obračuna EPS
Koliko građana živi bez struje
Pravni stav Vrhovnog kasacionog suda u Srbiji nije obavezujući za EPS, već se ti nezakoniti dugovi i dalje
vode u knjigovodstvu EPS-a i povremeno se koriste za ucenu potrošača
Zbog višegodišnjeg nerazumevanja naših političara i nerešavanja ogromnih problema koje imaju građani
Srbije, morao sam da napišem ovaj članak u nadi da će se ipak nešto promeniti.
Piše: Mr Jovan Jovanović
Reč je o pokušaju rasvetljavanja nastanka
milionskih dugova građana prema EPS-u
za utrošenu i neutrošenu električnu
energiju.
Nastanak milionskih dugova građana
za električnu energiju biće prikazan na
primeru građana Niša.
Grad Niš je u nekadašnjoj državi
Jugoslaviji bio jedan od najvećih
industrijskih centara u zemlji a i na
Balkanu. Samo u Elektronskoj
industriji je bilo zaposleno oko 30.000 ljudi, u Mašinskoj industriji oko 20.000, a Fabrika duvana Niš,
Fabrika pumpi Jastrebac, Fabrika aluminijumskih proizvoda Nisal i još mnogo drugih manjih fabrika je
zapošljavalo oko 10.000 ljudi.
U to vreme, građani su redovno izmirivali svoje račune za električnu energiju i svake godine su išli sa
porodicama na more.
Propast privrede počeo je uvođenjem ekonomske blokade SR Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka.
Prvo su nestali industrijski giganti: Elektronska industrija i Mašinska industrija, a zatim i ostali privredni
subjekti.
Tako se na tržištu rada u Nišu našlo preko 50.000 nezaposlenih i njihove porodice nisu imale novca da
prehrane svoje članove, a za plaćanje komunalnih usluga i električne energije nije bilo nikakve mogućnosti.
Zbog ovakve situacije, bez obzira na neplaćanje računa za komunalne usluge i utrošak električne energije,
građanima su pružane ove usluge i redovno su im dostavljani računi.
Međutim, ti računi su svakog meseca uvećavani za kamatu obračunatu konformnom metodom, što znači da
je za svaki dan kašnjenja sa plaćanjem zaračunavana kamata, zatim je kamata sabirana sa glavnicom a
potom se na tako uvećanu glavnicu ponovo zaračunavala kamata, što predstavlja klasičan primer
zaračunavanja kamate na kamatu, koja je članom 279 Zakona o obligacionim odnosima zabranjena.
Iako smo sve vreme ukazivali da je primena konformne metode za obračun zatezne kamate nezakonita
(kamata na kamatu), to niko nije uvažavao. Na taj način su dugovi građana enormno nezakonito uvećavani i
dostizali milionske cifre.
Ali nije nezakoniti obračun zatezne kamate jedini razlog enormnog uvećavanja dugova građana. Tako je
Elektroprivreda Srbije građanima kojima je zbog dugova isključena električna energija nastavila da svakog
meseca dostavlja račune u kojima je stajalo da je potrošnja 0 (nula), ali im je fakturisana angažovana snaga,
merno mesto i naravno zatezna kamata obračunata konformnom metodom i na taj način i dalje uvećavala
dugove.
Nije jasno kako su građani mogli da angažuju snagu ako im je isključena električna energija a naravno nije
postojao ni trošak mernog mesta, ali se to svakako naplaćivalo građanima?!
U pokušaju da osporimo primenu konformne metode za obračun zatezne komate obratili smo se Ustavnom
sudu Srbije. Postupak pred Ustavnim sudom Srbije za ocenu ustavnosti naplate zatezne kamate konformnom
metodom je trajao nekoliko godina. Najzad je na sednici održanoj 12. jula 2012. godine Ustavni sud Srbije
proglasio neustavnom primenu konformne metode za obračun zatezne kamate i naložio zabranu njene
primene.
Iako u članu 60 Zakona o Ustavnom sudu stoji: "Zakoni i drugi opšti akti za koje je odlukom Ustavnog suda
utvrđeno da nisu u saglasnosti s Ustavom, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim
međunarodnim ugovorima ili zakonom, ne mogu se primenjivati na odnose koji su nastali pre dana
objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako do tog dana nisu pravnosnažno rešeni", što znači da je trebalo
izvršiti preračun do tada zaračunate zatezne kamate prostom metodom. To nije urađeno pa se i sada u tim
dugovima nalazi zatezna kamata zaračunata konformnom metodom, koju je Ustavni sud Srbije proglasio
neustavnom.
Zahtev za primenu člana 60 Zakona o Ustavnom sudu smo uputili EPS-u i Ministarstvu energetike, ali na taj
zahtev nikada nismo dobili odgovor.
Najzad je Vrhovni kasacioni sud dana 30. maja 2014. godine objavio pravni stav - o sprovođenju izvršenja
izvršne isprave donete primenom neustavnog propisa, u kome je jasno definisan postupak da se zatezna
kamata obračunata konformnom metodom počev od 3. marta 2001. godine pa nadalje mora preračunati
metodom prostog interesnog računa.
Na taj način bi se dugovi građana umanjili za skoro 50 odsto.
Međutim ni pravni stav Vrhovnog kasacionog suda u Srbiji nije obavezujući za EPS, već se ti nezakoniti
dugovi i dalje vode u knjigovodstvu EPS-a i povremeno se koriste za ucenu potrošača, posebno prilikom
promene vlasnika nekretnina ili ustanovljavanja neispravnosti mernog mesta. I ako se radi o dugovima koji
se zakonskim putem zbog zastarelosti ne mogu naplatiti jer se radi o dugovima koji su nastali pre pet i više
godina a ti dugovi prema članu 378 Zakona o obligacionim odnosima zastarevaju za jednu godinu, a prema
članu 86 Zakona o zaštiti potrošača zabranjeno je uslovljavanje priključenja - nastavak pružanja usluga
plaćanjem zastarelih dugova, građanima se postavlja uslov isplate takvog duga da bi mogli da prenesu
nekretninu ili da dobiju priključenje električne energije nakon otklanjanja neispravnosti na mernom mestu.
Kako su se dugovi građana za električnu energiju uvećavali gotovo geometrijskom progresijom,
prikazaćemo kroz primer jedne četvoročlane niške porodice u kojoj je otac bio zaposlen u Mašinskoj
industriji a majka u Elektronskoj industriji, koji su početkom 2000. godine ostali bez posla. Otac je išao po
gradilištima da zaradi novac da bi prehranio porodicu a majka je čuvala dvoje dece i održavala kuću.
Naravno, nisu plaćali utrošenu električnu energiju, jer nisu imali novca.
Do 2005. godine dug za električnu energiju je dostigao iznos od 500.000 /(petsto hiljada) dinara, kada ih je
EPS isključio sa mreže. Od tada ova četvoročlana porodica živi bez električne energije, ali svakog meseca
dobija račun u kome stoji da je potrošnja 0 (nula), ali im se fakturiše angažovana snaga, trošak mernog
mesta i naravno zatezna kamata zaračunata konfomnom metodom. Kada nam se 2007. godine ovaj bračni
par obratio, iako je dve godine živeo bez električne energije, na njihovom računu je prikazan dug koji je
premašio 1.000.000 (milion) dinara.
Da li neko u državi Srbiji ima podatak koliko građana u ovoj 2016. godini zbog ovakve situacije živi bez
električne energije !?
Verujte da taj broj nije mali......
Autor je predsednik Centra za zaštitu potrošača "Forum" iz Niša
KONTROLA Kazne ako koristite nelegalno
gorivo!
Ukoliko se u rezervoaru vozila pronađe gorivo nelegalnog porekla, nacrtom nove uredbe Vlade Srbije o
markiranju naftnih derivata za prekršioca su propisane kazne
od 50.000 do 2.000.000 dinara.
- Kontrola će se u početku odnositi na transportna i
poljoprivredna preduzeća i preduzetnike, a obavljaće se na
parkinzima tih firmi. Osim novčane kazne, predviđena je i
zabrana rada do tri godine - kaže za „Alo!“ Tomislav Mićović,
generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije
(UNKS).
Koncentracija markera u gorivu do sada se kontrolisala u
skladištima i na benzinskim pumpama, a od naredne inspekcija
bi trebalo da proverava i poreklo goriva u rezervoarima.
Primenu uredbe, ukoliko bude usvojena, možemo očekivati od
početka 2017.
- Koliko su bolne sankcije zbog nenamenskog korišćenja derivata nafte, na koži su mogli da osete naši
vozači na putevima u zemljama EU. Tokom rutinskih kontrola, u rezervoarima su ustanovljeni tragovi
markera za lož-ulje - navodi Mićović.
MORAĆE DA POLOŽI RAČUNE Bajatović na
„ribanju“ zbog „Srbijagasa”
Dušan Bajatović, direktor javnog preduzeća
„Srbijagas”, ovih dana biće na „ribanju” kod
premijera Aleksandra Vučića, bar ako je suditi
prema premijerovoj izjavi da se jedina zamerka
Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)
odnosi upravo za to preduzeće.
Vučić je, naime, juče rekao da je jedina
primedba koja je stigla od MMF-a ona koja se
odnosi na “Srbijagas”, ali i dodao da je uveren
da ćemo ipak proći sve revizije te
međunarodne finansijske institucije.
- Imamo problem sa određenim neispunjenim
obećanjem u „Srbijagasu” i o tome ćemo narednih dana razgovarati sa direktorom, ali i o tome kako su se
naglo uvećavali dugovi hemijskih preduzeća od septembra do novembra, kao i o naplati potraživanja -
napomenuo je Vučić.
Dodao je da će promena biti i u mnogim drugim preduzećima.
- Biće dosta promena u širem smislu u Vladi do kraja godine. Ne mislim na ministre, već mislim na sve ono
što je pod Vladinim ingerencijama - objasnio je premijer i dodao:
- Mi smo prvi put pošteno ostavili rezervu šta je to čime ćemo mi da platimo to što oni loše rade.
Za razliku od nezadovoljstva MMF-a kada je reč o „Srbijagasu”, ta institucija je prihvatila ono što je plan
Vlade za Bor i Resavicu. „Srbijagas”, inače, ima udeo u brojnim preduzećima, između ostalih, i u „Azotari“
i „Petrohemiji“.
Kinezi u „Železaru“ ulažu još 120 miliona
Železara „Hestil“ u Smederevu planira da sledeće godine proizvede dva miliona tona čelika i uticaće na
BDP Srbije za jedan odsto, a verovatno i više, rekao je premijer Aleksandar Vučić tokom obilaska ove
kompanije. Predsednik „Hestil grupe“ Ju Jong kaže da će grupacija „Hestil“ u 2017. u „Železaru“ investirati
120 miliona dolara u obnovu i nabavku opreme i tehnologije.
Usvojen plan za smanjenje administrativnih
procedura
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Ana Brnabić izjavila je da je Vlada Srbije usvojila Akcioni
plan za smanjenje administrativnih procedura "Stop birokratiji".
Ona je na konferenciji "Economist - Svet u 2017" u Beogradu rekla da će se i tokom 2017. i 2018. godine ići
u bržu primenu aktivnosti, koji će olakšati život građana i privrede i omogućiti bolje usluge koja pruža
država.
Prema njenim rečima, prioritet za 2017. je e-uprava i više elektronskih servisa za građane Srbije.
Ona je podsetila da je formiran ministarski IT savet i da je uočeno da Srbiji nedostaju IT kadrovi, ali da je
potrebna i podrška inovativnim kompanijama i malim i srednjim preduzećima u ovom sektoru. Najavila je
da će Vlada Srbije do kraja godine usvojiti Akcioni plan za IT savet i Savet za inovacije, a da je plan da od
1. januara sledeće godine krene primena tog plana.
Brnabić je istakla da je plan da se do kraja godine osnuje organizacija "Digital Srbija" za pravu digitalizaciju
u Srbiji, u kojoj će učestvovati i vlada.
"Srbija se spremna da tokom 2017. godine uhvati priključak sa Evropom i EU u četvrtoj industrijskoj
revoluciji", rekla je ona.
Brnabić je dodala da je digitalizacija osnovni generator napretka u svetu i da je to Vlada Srbije prepoznala i
insistiraće na tome.
Upozorenje za sve kompanije – evo kako potrošači
u Srbiji reaguju na loša iskustva
Čak 86% građana Srbije neće više kupovati kod kompanije sa kojom su imali loše iskustvo; 92% tvrdi da je
o lošem iskustvu sa nekom kompanijom pričalo sa bliskim osobama, a 20% ih je o takvom lošem iskustvu
pisalo javno na internetu (putem npr. socijalnih mreža kao što su Facebook i sl.).
Istovremeno, kada bi srpski potrošači trebalo da daju ocenu zadovoljstva kvalitetom korisničke podrške,
koju im na tržištu nude proizvođači i davaoci usluga, tada bi ta ocena bila prilično niskih 5,0 od ukupno
mogućih 10.
Ovo su rezultati najnovijeg istraživanja u Srbiji međunarodne istraživačke i sertifikacijske kuće ICERTIAS
– International Certification Association, za potrebe sertifikacijskog programa Customers’ Friend.
Predmetno istraživanja sprovedeno je od 14. do 31. oktobra 2016.god. putem web-ankete na uzorku od
1.200 ispitanika, CAWI metodom.
Evo kako su odgovarali građani Srbije (ocenom od 1 do 10):
„Koliko ste Vi u Srbiji zadovoljni kvalitetom korisničke podrške koju Vam nude proizvođači i davaoci
usluga na srpskom tržištu?“ – prosečna ocena 5,0.
„Ako ste imali LOŠE ISKUSTVO sa nekom kompanijom od koje ste kupili robu ili uslugu, ako je ta
kompanija prema Vama bila neljubazna, nestručna, spora u reakciji na Vašu reklamaciju i sl. – da li ste od
takve kompanije i dalje kupovali ili ste se okrenuli njihovoj konkurenciji i počeli kupovati kod njihove
konkurencije?“ – čak 86,0% ispitanika odgovorilo je da u takvom slučaju nisu nastavili kupovati kod
takve kompanije kod koje su imali loše iskustvo.
„Ako ste imali neko LOŠE korisničko iskustvo sa nekom kompanijom, da li ste o tom lošem korisničkom
iskustvu pričali bliskim sa osobama (prijateljima, rodbini, kolegama sa posla i sl.)?“ – na ovako
postavljeno pitanje, 91,5% ispitanika odgovorilo je potvrdno – odnosno da su pričali o tom svom
negativnom iskustvu sa bliskim osobama.
„Ako ste imali neko DOBRO korisničko iskustvo sa nekom kompanijom, da li ste o tom dobrom korisničkom
iskustvu pričali bliskim sa osobama?“ – 95,7% ispitanika odgovorilo je potvrdno – odnosno da su
pričali sa bliskim osobama (prijateljima, rodbinom, kolegama sa posla i sl.) o tom pozitivnom
iskustvu.
„Ako ste imali neko LOŠE korisničko iskustvo sa nekom kompanijom, da li ste o tom lošem korisničkom
iskustvu pisali javno na internetu – (npr. putem socijalnih mreža kao što je Facebook, putem Bloga i sl.)“ –
20,4% ispitanika odgovorilo je potvrdno – odnosno da su pisali o svojim lošim korisničkim iskustvima
na internetu.
„Ako ste imali neko DOBRO korisničko iskustvo sa nekom kompanijom, da li ste o tom dobrom korisničkom
iskustvu pisali javno na internetu – (npr. putem socijalnih mreža kao što je Facebook, putem Bloga i sl.)“ –
33,9% ispitanika odgovorilo je potvrdno – odnosno da su pisali o svojim dobrim korisničkim
iskustvima na internetu.
Нема стечаја, блокада рачуна остаје
Предстечајни поступак у АД Фабрика шећера ТЕ-ТО у Сенти је обустављен. Решење о завршетку
предстечајног поступка и одбацивању предлога о покретању стечаја донела је стечајна судија
Привредног суда Суботица Илма Алмади, али рачун предузећа је и даље блокиран за износ од 533
милиона динара, а неизмирене обавезе према
повериоцима су 1,4 милијарду динара.
Истовремено, потраживања сенћанске фабрике
износе наплативих 780 милиона.
Обустављање предстечајног поступка уследило је
јер нико од поверилаца није захтевао отварање
стечаја у сенћанској фабрици, која је у велике
потешкоће запала пошто ју је од италијанске
компаније СФИР преузела компанија „Суноко”
из „МК групе” Миодрага Костића, после чега су
пословне банке одмах блокирале рачун и
имовину ради наплате потраживања. Слична
ситуација са закључивањем предстечајног
поступка већ се дешавала, али је обустава трајала свега један дан и поступак је обнављан.
Највећи проблем у фабрици шећера ТЕ-ТО још одраније је недостатак око пет милиона евра обртних
средстава. Челни људи сенћанске фабрике и „Сунока” претходних дана одржали су више састанака с
произвођачима шећерне репе с тог подручја, у очекивању да уговоре производњу и обезбеде
сировине, од чега ће зависити судбина фабрике и поновно покретање њених погона.У фабрици су
тренутно остала 122 радника, којима се исплаћује минимлац, док су остали напустили предузеће у
потрази за егзистенцијом.
Без кампање ове сезоне
Кампања ове сезоне у фабрици у Сенти није покретана јер је „Суноко” више месеци чекао на одлуку
Комисије о заштити конкуренције па није било могућности да се обаве припреме за кампању. Због
тога је репа, коју је уговарала сенћанска фабрика, прерађена или се још прерађује у „Суноковим”
шећеранама у Ковачици, Врбасу и Пећинцима.
Besplatna struja u 85.000 domaćinstava
Iako je budžet predvideo skoro pola milijarde manje za energetski ugrožene kupce, uslovi se ne menjaju.
Procena urađena na osnovu proseka prijavljenih u poslednjih nekoliko meseci
BUDžET je za narednu godinu predvideo 450
miliona dinara manje za besplatnu struju
siromašnima nego prethodne godine. U
Ministarstvu energetike ipak tvrde da to neće
uticati na smanjenje količine energenata koje
ugroženi mogu da dobiju, niti će se smanjiti broj
onih koji mogu da se prijave za ovu beneficiju.
Za siromašne je prošle godine budžetom bilo
predviđeno 1,6 milijardi, da bi predlog budžeta
Vlade Srbije skresao ova davanja - na polovinu.
Ipak, zbog apela ministra energetike Aleksandra
Antića, konačan iznos je povećan na 1,15 milijardi dinara. Procena novca je rađena na osnovu poslednjih
nekoliko meseci ove godine i prosečnog broja ljudi koji se prijavio.
- Prema poslednjim podacima iz Ministarstva iz oktobra 2016. godine, pravo energetski ugroženog kupca na
umanjenje mesečnih računa za električnu energiju ili prirodni gas koristi 64.768 domaćinstava, na šta se
mesečno iz budžeta izdvaja preko 85 miliona dinara - kaže Mirjana Filipović, državni sekretar iz
Ministarstva energetike. - S obzirom na to da se u decembru podnose zahtevi za narednu 2017. godinu,
pozivamo sve koji su ovo pravo koristili u 2016. godini, kao i one pojedince ili porodice koje su korisnici
novčane socijalne pomoći, dečjeg dodatka, najnižih penzija, nezaposlene i uopšte porodice sa najnižim
prihodima prema uslovima propisanim Uredbom, da postupak za sticanje statusa pokrenu podnošenjem
zahteva organu jedinice lokalne samouprave, nadležnom za poslove socijalne zaštite, u mestu prebivališta.
Broj domaćinstava koja ostvaruju pravo ugroženog kupca se povećava svakog meseca i naši planovi su da će
do kraja 2017. godine pravo ostvarivati preko 85.000 domaćinstava.
Prema rečima Filipovićeve, u toku je priprema analize dosadašnje primene Uredbe o energetski ugroženom
kupcu.
- Na temelju ove analize ćemo planirati izmene ovog propisa, a koje ni u kom slučaju neće uticati na obim
već utvrđenog prava ugroženih kupaca - dodaje državni sekretar u Ministarstvu energetike.
PRIJAVA NA LOKALU
ENERGETSKI ugroženi kupac predstavlja budžetsku podršku socijalno ugroženim domaćinstvima u
obezbeđivanju osnovnih potreba za energijom, a što će u budućnosti omogućiti potpunu deregulaciju tržišta
električne energije. Sprovodi se kroz primenu Vladine uredbe, a domaćinstva status ostvaruju pred lokalnim
samoupravama.