onog u na godinu uijL Pod­Bugarskoj

U Bu­jedna.

u dolini lu

Ma-

og ulja je 0 Kultura 1 u proš· 2.748 hek· o hektara l hektau. U

Je 1 crvene Ruže nisu

adu Izvan· polovinom n mjeaec.

11 2600 cr· K•logram

producenta a. Kllogr~

BugarskoJ leva a od

slabije plan· 1 pro·

na vrlo uvadaju u za deatila·

oko .W

~r-----------------------

Privredno· kulturne

Matice

za Sjevernu Dalmaciju

·~----------------------

l z l a z l Č e t v r t k o m.

~ RPHBpeaHo·KyntypHe MaTHQe

3a CieB. JlanMaqHir ~.l -----------~

GodiSnja pretplata za našu državu 40 din., zn l Vlasnik »Privredno-kulturna Matica• za s) ~v. Dalmaciju Ameriku 2 dolara, a zn ostalo inostranstvo 8tl din. UlađeiJHK, 24. jauyapa 1931. Urednik Dr. NIKOLA SUBOTIC Clanovi Matice dobivaju list bcspl tno. Uredni§tvo l uprava - Ulica Božidara Petranovlća 16 Primjerak t din. EPOJ 9~. fOJlHHA Ill. Telefon br. 63. - Btoj ček . računa 38.242. -------~~~===---~-----~~~~==============~==~~~~~~~~====-

Ciljevi • v. •

ašeg rada 1 nac1n1 Mnogi nas prijatelji pitaju na koji

se način može izaći u susret našim potrebama?

Ima već dvije godine da je na sas tank u Matice u š beniku odlučeno da se osnuje Privredni savez i kroz cijelo ovo vrijeme i Matica i Savez su se pripremali za rad, ispitivale su se najpreče potrebe, kojima bi se moglo u našim prilikama izaći u susret, tako da se sada pcčinje ostvarivati jedan dio programa, koj i je najpotre­bitiji i koji se odmah može ostvariti.

Na svakom koraku propituju ljudi kol1ko ima para i na koji će se način dijeliti krediti, kao i to kojima će se poslovima početi odmah baviti?

Ne zastaje rad kod nas radi ne­stašice novca nego radi nestašice volje u radu, radi neshvaćanja u radu, radi toga što se ne uočuju jasno či­njenice i što se previše općenito gle­da na sve stvari.

Kod nas su sva pitanja još ne­proučena, na narod se gleda jednim i suviše općim pogledom, ne ulazi se u poJedina pitania ; pnvredna, socijal­na, zdravstvena, prosvjetna, ne prou­čavaju ~ e privredne prilike, duševne sklonosti, klimatski odnosi, pa pitanje saobraćaja, uprave, poreza, izvoza, uvoza, koristi pojedin1h grana gospo­darstva, odnosi trgovine, obrta, zanata. Isto tako istorije, etnografije, uloge re- , ligije i mnoga druga pitanja, koja su usko spo;ena sa životom narodnim.

Ne ulazeći u pojedina pitanja lwd nas se većinom dobijaju samo opće­niti odgovori : ili da i e naš narod sposoban za sve ili da se s njim ne može ništa učiniti.

Pa ipak život se razvija svojim tokom, pa i u našim prilikama jedni se · naši ljudi bave naukom, drugi pravnim odnosima, te raznim privred­nim, prosvjetnim, kulturnim, zdrav­stvenim pitanjima, samo to nije uvijek dovoljno međusobno povezano. Re­zultati rada u pojedinim granama daju dovoljno osnove za dalji rad i razvi­tak. Mjesto da se gubi u suviie općim pitanJima i da se pojedinci muče sa mislima kakva će biti sudbina naš~g naroda, na koji pravac rada treba po­lagati vi!e na duhovni ili materijalni, važnije je baviti se i rješavati poj edina pitanja: kako se naš čovjek može zdravstveno podignuti, koji je privred­ni razvoj u kojem kraju moguć, što je potrebito za prosvjetni razvitak, koji se uslovi kulturnog života mogu i u našim prilikama ostvariti.

Iz cijelog reda ovih p oj edinačnih pitanja, u kojima svaki pojedinac mo­že naći svoju ulogu, u raznolikim pri­likama u kojima se nalazi, razvijaće zajednička saradnja raznih društvenih slojevi, koji su upućen i jedni na druge.

A ne treba mno~o napora, pa da se postignu veliki uspjesi, samo ako se pravilno postave pitanja, jer ima mogućnosti da se rješavaju sa pomoću

raznih organitacija, pomoću državnih ustanova, banovinsk1h, općinsk1h, i raznih faktora, koji djeluju u nasem narodnom ž votu.

Mnog stvari ima, koje zavise sa­mo od naše volje, pa da se našem svijetu pomogne sa neznatnim sred­stvima ili gdje ne trebaju nikakva druga sredstva nego samo dobra volja.

Kroz najkraće vrijeme može se pružiti pomoć onima. koji zele da ljudskije urede svoj način žlv!jenia, za svoje•blago da udese bol u zgodu. Koliko god ljudima treba u zdravstve­nom pogledu mogu imati na raspola­ganju ljekare i ljekove u ambulantama i apotekama i po varošima i po seli­rna. Samo sa naJobičnijim članarinama svaki nai kraj od nekoliko sela, pa i jedno veliko selo od pet-šest stotina kuća moći će imati svoju apoteku, ambulantu, ljekara, veterinarski odje­ljale, dobijati upute iz domatluka, dr­žanja blaga, njege cijece, u kratkim domaćičkim, poljoprivrednim, zdrav­stvenim, zadružnlm tečajevima, sa po­jedinačnim posjetama 1 uputama, trna­jući na raspolaganju izrađene planove za kuće staje, dubrišta, nužnike itd. Sa osnivanjem zdravstvenih zadruga, od kojih već imamo nekoliko moći ćemo ostvariti mnoge zadatke, a za nj1h se traži samo dobra volja.

Na ovaj će se način stvoriti uzorne seljač l{e kuće i uzorna gospodarstva.

Gdje ima zemlje za obrađivanje i gdje postoji mogućnost upotrebe sprava i mašina udružlvaće se za nji­hovu nabavku i upotrebu, uživajući obil ii tU pomoć.

Gdje treba provesti navodnjavanje ill se braniti od povodanja može se najlakše međusobno pomoći sa vo­denim zadrugama, kojima su osigurani i krediti i pomoći.

Potreba unapred ~n ja povrtiJarstva, voćarstva pčelarstva, stočarstva, pera­darstva, upućuje ljude na udružtvanje u ovom pogledu, s obz rom i na naše privredne prilike i na pomoć, na koju se može računati.

Zatim pitanja kredita, sredstava za proizvodnju, ured vanja proizvoda, što se sve udruženim načinom dade ostva­riti, ukazuju svima koji načinom treba uputiti naš razvitak.

Pored "Privrednog saveza" u čiji djelokrug rada spadaJu većinom spo­menuta pitanja, sa ostalim pitanjima bavi se "Privredno~kulturna matica" i u njenom krilu pripr maju se ostva­renju đačkih domova, zbrinjavanje podmlatka seoskog i varoškog, izda­vanje i nabavlJanje knjiga i listova za narod i proučavanje naših krajeva i pitanja, održavanja predavanja sa ži­vim slikama, predstava, tečajeva, osni­vanje i pot canje svih onih društava i ustanova, koje se bave sa vaspitanjem i unapređenjem našeg svijeta (sokolska društva, ženske dobrotvorne zadruge i t d)

Sada radi i "Privredni savez" i "Privre Jna-kulturna matica" i svaki naš čovjek. koji ima volje da se bavi ko­jim pitanjem i koji želi da se dode i do pomoći i savJeta neka se obrati ovim našim centralama rada u Kninu.

isleći U više puta imali smo posredne

ili neposredne razloge, da se pozaba ... virno prilikama sjeverne Dalmacije uopće a š benika osobito, navlastito uoči teških posljedica jedne privredne krize, koja kao teški oblak prijeti i pritiskuje naša sela i varoši. ll tjeH smo da bi se a još na vrijeme pokrenule, sabrale i organizovale sve umne i ma­terijalne sile ovog naroda na zajed­nički privredni rad držeći da će ova kriza, kao opće i vrlo ozbiljno zlo za sve na!e društvene klase, ipak: morat i naći razumijevanja i stvarnog odaziva pa i kod on h ljudi, kojima je lični interes bio svagda kao i danas vrhovni i jedini zakon bivstvovanja. To smo nastojali postići ne dirajući u bilo koju osjetljivest natih drui tvenih odnosa, u formi i načinom pot.Juno objektiv­nog izlaganja i uvjeravanja.

Ali se "misleći želudac" sjeverne Dalmacije nije dao pokrenuti. Samo onda kada bi u svome nastojanju na­basali na činjenic , preko kojih se nije moglo ni smjelo preći, Isti bi ustao da u jednoj ili drugoj formi ili preobraženju sa suvog trulog pjede­stala reagira gnjevom nedostiživog božanstva . . .... Tek bi tada misleći želudac ovog grada, kao neki njezin centar, osjet'o potrebu da učini svoje ispražnjenje, dok srno mi sirotani, prepuni ideala i naivnosti, još bili spravni da mu povjerujemo i dalje nemilo mlatili po principima i frazama o nesebičnom radu za narod, vodili brlg.t o njemu i bili zabrinuti za nje­govu egzi ~ tenciju.

Tako smo silom tih prilika morali doći do saznanja da je fraza mislećeg želuca o lokalnom patriotizmu tek jedna dobra valuta , koj u on baca od potrebe do potrebe na ovo svoje trži­šte da zavara prostodušne i prikrije sve ono zlo, koje, od njega skrivljeno, kroz godine povlači ovaj narod l grad k neizvjesnoj sudbini.

Tako smo vidjeli da na sami miris o uekom zajmu misleći želudac je na­ćulio uši i upregao sva svoja osjetila, da ga lizne, sanjajući danju i noći o visini svih mogućih provizija s desna i s li jeva, o dobrom unovčenju raznih projekata, pa se i privatni razgovori objelodanjuju kao poslastice i senza­cije neupućenoj javnosti. Njemu, koji je sve kulturne i socijalne dobre od­nose u ovom gradu razorio l rastro­vao, deveta je briga što onda sve naše kulturne i socijalne institucije izumiru ili jedva živukaju. Glavno je da je njemu dubro, pametno računajući da Je bijeda i neukost dobro podnožje njegove slave i opstanka. Stoga svoj ltrkalni patriotizam očituje da sve pare, koje izvlači kroz godine it žuljeva radnog naroda, tom svom "ljubljenom narodu" vraća gradeći raskošne vile i kuće tamo negdje po dalekim varoši­šima ua sve to veću -- diku, slavu i bogatstvo rodnog grada.

Rastapl}ajući se od milja prama malom puku a prijeteći nama kadli

želudac . tadli u njegovo ime teškom · osvetom, izčekuju ga iza svakog gradsko~ ugla, seoske krčmice l t. d. da ga bijednog nahrane uz 30-40 po sto kamata. A kada zakon jedva prispije da ih malo pričepi, sa suzama u očima jadaju se nad tim čudnim zakonom, koji ne dozvoljava da se narodu u bijedi po­maže 1 Kud će tada jadan sirotan bez njihove pomoći?

Sipajući oko sebe ledeni mrat na svaki plemeniti pokušaj za narodno otkuplienje i napredak, upregnuvli u svoju službu bez milosti i t. zv. na­rodnu inteligencu, misleći želudac po­stavio je ovdje oltar, s kojeg dirigira javnim mišljenjem i fivĐtom pohranju­jući u svome budželaru i naše ideale kao razne valute, koje se s debelim kamatama unovčuju na narodnoj grbači.

Držali smo da se na oltar narodni dolazi tek onda, kada te ljudi na križ pribiju. Ovdje se prvo uzlazi na oltar a poslije može biti i križ i · potop -­a misleći žeiudac dobro umuje kada se l u općim potopu još uvijek nada da će mu uspjeti nekog udaviti da !>t:be spasi ill da će svoj zaslufeni kri! nekomu moći poametnyti.

Povezujući ova naia opća proma­tranja s našim nastojanjem Istaknutim u uvodu došli smo do uvjerenja da naša upozoravanja i programatična idealistička naklapanja nijesu mogla dovesti do ozbiljnog realnog uspjeha u ambjentu, u kojem je kruta sebič­nost princip javnog i većim dijelom privatnog života naših sugrađana. Mi moramo s toga u buduće ići protiv­nim pravcem bezobzirno s~tlrućl u prvom redu sve zapreke, koje nam priječe ostvarenje našeg zadatka. Naše javno mišljenja, nal javni život treba istrgnuti Ispod bezobzirne vlasti misle­ćeg želuca, koia je dotle doprla i sve zarazila, da nema krivca, da nema od­govornosti i da nema ni svijesti o odgovornosti. Misleći želudac nema više ni stida da se javno ne bi hvalio svojim podvizima. x.

Franc11ska smanj11je ulazak stranih radnika

Francuski ministar rada g. Grende odnosn) pitanja nezaposlenJ3tl Izjavio je, pored ostaloga, da j~ broj stranih radni ka kojima je do~tu~ten ulazak u Francusku znatno smanjen ; vlada se sporazumjela sa francuskim željeznič­kim društvima u cilju olakšanja po­vratka stranaca u njihove zemlje preduzete su energične mjere da se izbjegne invazija stranih radnika, koji dolaze u Francusku da rade uz sni­zene nadnice. Najzad, kaže g. Orenda, preporučeno je francuskim konzulima u inostranstvu da što vi~e rade na tome da se osujeti dolazak u Fran­cusku strane radne snage.

Jesam li poslao pretplatu?

Strana 2.

MUan M. Brkić :

Osiguranje stoke Postavlja se pitanje: koji sistem

da se usvoji kod nas? Prlvatno-kllp ~ ­

tallstički lli zadružni? Državni, bano­novinski Ill općinski? Da ll slobodni, fakultativni, ill prisilni, obligatornl.

O privatno-kapitallst tčkom oslga­ranju ne treba raspravljati : njega treba načelno najodlučnije odba­citi. Bilo bi ludo da seljaci svojim novcem povećavaju dividendu akclo­nera osiguravajućih preduzeća (koja katkada preljjzl 20 ° lo), a da s&mi nemaju od t ga nikakve koristi. Op­ćinsko os1go..~ranje, također, ne bi bilo dobro usvojiti. Istakao sam neke od pr•gvvora, koji mu se mogu upu­titi. Države, u kojima je provedeno, vrlo dobro znadu, kako je ovo os!­guranje tdko na visini održati.

Ostaje da se oproba zadružna ili drhvno lli banovinsko. Izgleda, me­đutim, da bi bila bolja ova alternati­va: zadružna ili državno-banovinsko. Samo dr!avno ima svojih dobrih i loših strana, to je rečeno. Isto tako i

banovinsko. Spajanjem državnog i banovimkog, njihove slabe strane bi se smanjile, a dobre pojačale. B la bi tada bolja organizacija, bolji rad, jači

nadzor, manji trošak. Pred ovim, za­družna osig1.ranje svakako ustupa. Glavna baza ovakog osiguranja bili bl banovinsk1 zavodi, a država bi do­tlrala budžete tih banovlnskih zavoda.

Nezgoda ovakog osiguranja jeste l1 tome, što bl sve palu na leđa dr­žave lli banovine : l upravni troškovi l plaćanje šteta. Postojali b!1 Istina, l prinosi seljaka, all pitanje je, šta bi tl prinosi pokrivali. Njihova granica svakako ne može da bude velika, inače dobio bl se protivan rezultat : moguće smanjivanje broja stoke (pret­postavlja se obavezno osiguranje).

Čini se, na kraju, da bi najbolji rezultat dalo kombinovano osiguranje državno-banovlnsko sa uzajamno za­družnim. Spajanje ovih raznih sistema dalo b! se lako organizovati na ovoj podlozi. Seljaci bl osnovali mjesne zadruge za uzajamno osiguranje, ove zadruge udružile bl se u banovlnskl savez zadruga, (a ovi savezi mogli bi se udružiti u jedan glavni savez za

čitavu državu). Država bi pak u ovom osiguranju učestvovala organizova­njem jednog fonda, all se Inače ne bi miješala u mjesne zadruge l bano­vinske saveze, osim mofda kontrole radi.

Mjesne zadruge osnivale bi se za manje područje. Dovoljno bl bilo, da svaka od nj1h obuhvati jedno veće

selo III dva-tri manja. To bl bilo po­trebno radi toga, što bl poslovanje bilo u rukama samih seljaka, a seljaci ne bl znali nl mogli voditi posao ši­

roko razgranjen. Zatim, ako bl za­druge svoju djelatnost na veći krug rasprostranile, ove bi neminovno o­buhvatale zadrugare, koji se među

sobom ne bi poznavali. A seljaci, kao i svak uostalom, nerado jamče za one, koje ne poznaju. U slučaju nezgode oni bl jedan drugoga podozrivo gle­dali. Odje se zadrugari poznaju, tu je veće međusobno povjerenje, oni se rado savjetuju l dogovaraju, u nepri­lici se pomažu, Jako jedan dru~oga

nadziru l dr. Organizaciju mjesnih zadruia pro·

vod11f bi sami selJaCI (eventualno uz pripomoć državn ih lli banovlnsk1h stručnjaka) po jednom obrascu zako­nom određenom za č1tavu državu. U njthovim rukama bilo bl poslova nje l uprava. Zadruge bl u poslovanju bile

v. samostalne. Ali ova samostalnost ne iskl j uču je nadzor banovinskog saveza, koji bi, vršeći pravo kontrole, mogao preko banske uprave natjerati zadruge na vršenje njihovrh zakonskih dltžno­sti. Detaljan nač i n kontrole i sankcije imao bi odrediti zakon.

Mjesne zadruge davale bi otštctu samo u slučaju pojedinač ni h nezgoda i manjih pomora, dok bi štetu nastalu veĆim zarazama .j pomorima nakna­đivao banovinski savez. (Sta je poje­dinačna, a šta opća nezgoda, opći

pomoć , imao bi precizirati Hkon). Sredstva za davanje naknada bl mjes­ne zadruge dobivale kao uopće sve zadruge sa uzajamnim osiguranjem : razrezivanjem štete na zadrugare (po unaprijed utvrđenom razmjeru).

šta su to burze ili be rz e? Kako kod carinskih ugovora UJJrav­

ljaju cijenama proizvoda države, -jer ako je manja carina na pšen 'cu, to je i njezina cijena manja, a ako je veća carina i c'jena je veća, - tako ili jo~ i više cijenama upravljaju burze.­(berze) A što su burze ? Tako će doi­sta mnogi zapitati. Valja nam dakle i to razjasniti. Rekli smo negdje napri· jed, da se cijena u glavnom upravlja po ponudi i tražnji izvjesne robe. što je veća ponuda, a manja tražnja, to je cljena manja; a što je manja po­nuda, a tražnJa veća, to je i cijena VP.Ća. Onaj dakle, ko umije upravljati ponudom i tražnjom, povećati i sma­njivati, taj upravlja cijenama. A to se radi na burzi.

Burza je mjesto ili zgrada u ko]e"l velikom gradu, kamo dolaze mnogi ljudi - mogli bismo ih nazvati bur­zovni trgovci - kao na kakav sajam, i tu trguju svojom robom, t. j. jedni je nude na prodaju, a drugi je traže, da je kupe. No glavno je, kako to biva.

Kod ob !čne se trgovine trguje ro­bom, k('l ia se u istinu nalazi na tržištu

' a na t ,·zi se trguje robom, koja se nalazi bogzna gdje, a možda i nigdje. Tamo dođu burzovni trgovci, pa na­prosto svaki veli, da ima toliko l to­liko te i te robe na prodaju, a onaj drugi opet veli, da bl toliko i toliko takve l takve robe kupio. Tako jedni nude, a drugi traže, i na temelju tih ponuda i tražnja se ustanovljuje svaki dan cijena različnih predmeta. što se kojega predmeta manje nudi, to mu je i cijena veća i t. d., kako smo to već za ustanovljene cijene rekli.

Ali sad pazite ! Mi smo rekli , da tamo sv alci trgovac samo veli: Toliko i toliko robe imam na prodaju i toliko i toliki) hoću da kupim. Ali vi znate, da se može reći mnogo, pa se prema tomu može f na burzi mnogo nuditi ili tražiti. Da li je baš sve tako, to je drugo pitanje. Ali to može da bude jako štetno za cllelo narodno gospo­darstvo. Evo kako: Radi se recimo o pšenfci. Nekoliko takovih burzijanaca (burzovn ih trgovaca) d o đe na burzu l tu kažu, da Imadu recimo negd je u Americi na hil jade i hil jade metričkih centi pšen ice - koju baš i ne moraju imati - l da će oni tu pšenicu do­vesti u Evropu, l to n jako nisku e jenu. O ni jed nom ri j ečj u ponude jevtino jako mnogo pšenice. E, kad je oni daju jevtino, ond a je mora dat! l onaj, koji zbll ja pšenicu ima, i tako je pala cijena svo j pšen lcf u zemlj i, a naš poljodjelac mora dati pšen icu po ničem, ako se to gospodi na bur·

zi svidi. Kako je s pšenicom, tako to ide i s drugim predmetima Ljud i do­nose vij esti o tim stvarima s cijeloga svi jeta, i tako us tanovlju ju prema množini robe eljenu. Ta stvar može biti dobra, a može b ti i zla. Ako se nai me pošteno cijeli taj posao vod!, onda to je dobra stvar, jer se tako izravnjavaju ci jene pojedine robe, koja je na jednom mjestu preskupa, budu­ći da je ima malo, a na drugom pre­jevtina, jer je Ima odveć. Kad se pak dozna u kraju, gdje je te robe pre­malo, da iste rob e ima drugdje od­mah se ta roba i naručuje odanle, l tako se cijene izravnaju.

A li ako se taj cijeli posao vodi prema pretj eranim vijestima iz različ i­

tih kraj eva, onda to može ubiti pro­izvoditelja, kako se to dosta često

opaža baš kod proizvoditeiJa poljo­djelskih proizvoda. Takav zao po5ao

Broj 92.

vodi se obično u potplaćenim novi nama, koje ima kakav burzijanac u svoJim rukama, a koje onda rastrube po svijetu kojekakve lažne glasove, što on0~e burzljancu pomažu. Tako na pr. napišu novine - jer to hoće

takav burzijnnac - da je u najplod­nijim kukuruznim krajevima ljetina slaba. To znač f , da će kukuruza biti malo. Zato mu odmah cijena pos.koči,

l onaj burzijanac, koji je valjda imao mnogo kukuruza na prodaju, pa je za to i dao takovu vijest u novine, lijepo sada skupo prodaje svoj k u ku. ruz. No za to ona siročad, koja ku­kuruz nužno treba, mora da je skupo plati, jer misli: B !će poslije još i skuplji, kad ga je slabo urodilo. Ku­kuruza će međutim možda b'ti i bog­zna koliko l jevtino, jer je ona vijest o slaboj ljetini bila izmišljena.

J P.

Važnost prskanja voćaka - Ako želimo da nam voćnjaci napreduju. moramo da i dalje

redovno prskati -

O štitastoj uši pisano je i suviše u izgledu navale gusjenica, ili sa već

u posljt!dnje vrijeme. l dok izvjesni pomenutim sumporastim čorbama.

tvrde da je uš iščezla i da se više Dakle, ne samo što ne treba prekl­

neće ni vraćati, drugi misle da se i nuti sa prskanjima u zaraženim kraje­samo dobrom njegom mogu voćke vima, već i u nezaraženim moramo

sačuvati od štetočine, a treć1, najzad, ih dalje propagirati, sve dok voćar!

daju najpametniji savjet da se prska- ne uvide i sami od kolike ogromne njem i dalje produži. koristi mogu biti.

Potpuno je tačno da je u većini Jedino bi se moglo zamjeriti pr· krajeva zaraza u zastoju, ili da je ne- skanjima, da se, s pogledom na da­

ob :~no naglo opala, pcglavito u mje- našnje stanje šljivaka, ne Isplaćuju

stima nastradalim lan! od plamenjače. uvijek. Samo ako želimo zaista da

Što se pak tiče njege voćaka, uš se naše voćarstvo postane jedan od iz­najviše množi na zdravim mladim vora blagostanja. Što prvo Jako može

voćkama punim soka, gdje nalazi bit!, moramo promijeniti dosadašnje hrane u izobilJU, dok u starim iznu- metode rada. I u dob~o podignutim renim voćnj ~ cima zaraza sama od voćnjacima, čuvanim i njegovanlm kao

sebe iščezava. što lreba, i prskanja će se desetostru-

Aii iako je uš u opadanju, lako ko Isplaćivati. P. v. možemo očekivati da će uskoro l iščezn ut l, naročito ako budemo imali blagu l vlažnu zimu i vlažno proljeće,

u još zaraženim kra jevima ne smije se prestati sa suzbijanjem štetočine.

jer svima nam je sada jasno da pr­skanjima nismo mogli da suzbijemo za,azu, ali da su svi dobro isprskani voćnjaci ostali zdravi i, ako već

nisu sačekali kraj zaraze, sigurni su da će je prekužiti. l tako, iako se po­kazala kao tačna narodna izreka ~ B og

dao Bog, od u zeo~, koja toliko godi lfjenosti i nemarnosti, još smo bolje uvldjelf tačnost l druge izreke vrijed­nih ljudi ~Pomozi se sam pa će te l Bog pomoći c , a u ovom slučaju i de­setostruko nagraditi.

Uostalom, ne smijemo zaborav iti da se u svima naprednim zemljama, čiju ćemo konkurencij u morati da iz­držimo, prskanja voćnjaka sve se više primjenuje i č i ne najvažniji dio z'm­ske i ljetn je njege i predohrane od razn ih bolesti i št e točina.

J na jbolja njega voćnjaka kako je ml shvatamo: oranje i okopavanje voćnjaka; kresanje voćaka i čišćenje od suvih grana; skupljanje i spaljiva­nje zaostalih ubuđ ailh plodova i l šća i

Zakon o isplati iseljeničkih uloga kod "Prve Srp. Zemlj. Banke"

Nj. V. Kralj potpisao je zakon o isplati iseljeničkih uloga kod "Ptve Srpske Zemljoradni čke Banke•.

Budžet Dravske Banovine Sad je i Dravska Banovina izradila svoj hudžrt za god. 1931.-32. I ako je ona bila posljednja na tom poslu, ona ga je bolje svršila orl drugih ba­novina, jer su sve druge povećale

budžet, a neke i do nemogućih gra­nica, a samo je ona smanjila lanjski za Din. 16.098 271.

Pošumljavanje Primorske banovine

Poljoprivredno odjeljenje Primorske banovine izrad lo je plan za pošum­ljavanje goleti, koje u banovini pre­stavljaju 40 po sto zemljišta. Ovi ra­dovi izvršiće se sukcesivno, a počeće još ove god ne. U projektu je da se u cijeloj banovini ove godine zasade 2,000.000 mladica.

d brenje; pa i samo krečen j e itd., po· Izmjene i dopune trgovačkih jačavaju snagu voćaka, umanjuju broj njihovih neprijatelja, ali ih mogu vd nj ih potpuno spasti voćnjak, jedino zimskim i p ro ljećn im prskanjima.

Za zimska p r~ka nja preporučuju

se karb olineumi (m~ đ u n jbolje dolazi karb okr.mp), sumporaste ih kalifornij­ske čorb e (r.a primjer Solblr), ill, i bordovska čorba bilo sama, bilo sa petroleum om.

Proljećn j a prskanja. vrše se pogla­vito sa bordovs kom čorbom kojoj se dodaju sredstva sa arsenlkom ako su

ugovora U ministar tvu inostranih djela l u

ostaltm nadležnim ministarstvima sre­d Jj u se l dovršuju materijali za zak­ljučenje, izmjene i dopune u trgovač­kim ugovorima. Među prvima će se pristuptti pregovaranju s Austrijom i Turskom, a kasnije sa Spanljom, Ar­banljom i O čkom. Kad se sav mate­rijal prikupi i sredi, onda će se u sporazumu s vtactama odnosnih drža­va odrediti mjesto l vrijeme pregovora.

ar o ___.-:

pre

rnice zasJe

zova l koji ć i uno na kra rezo lu ( 1ern Brija n

,~

dana tova li ljuju nama jedna nom s nje p.1 od uz du p

o mo rata.

M1

vanja Na

tresaJ mje Pvijsk p rili k Govo djela zoao sti. z je vje skinut

,Ok ru

marta

Franc1

y saaa kojoj

92.

od iz-o može adašnje

lignutlm nim kao etostru­

P. V.

oga kod e" akon o ~ "Prve

1vine izradila

2. J ako poslu,

gib ba· oveća le

~ćib gra· r lanJski

~ 1r1rnorske

pošurn· vini pre·

Qvl ra· a počeće je da se

e "a č !db

Broj 92.

Pregled događaja u svijetu -· Naj važni ji dogadaji ove sed­

mice odigrali su se u Ženevi. Tu je

zasjedao i radio odbo, za evropsku uniju; tu je zapo(eo rad S vjeta

Društva Naroda. Komisija za evropsku uniju obra­

zovala je jedan organiza ioni odbor,

koji će imati da izradi program rada

i unutarnje uredenje same komisije, a na kraju je jednoglasno primljena ova

rezolucija, koju su izradili Kur cij liS (Njemačka), Henderson (Engleska) ,

Brijan (Francuska) i Grandi (Italija) : »Mi smo u toku ovih posljednjih

dana proučavali i izmedu sebe disku· tovali o problemima, koji se pojav· ljuju u našim respektivnim vladama i

nama j ~ postalo sasvim jasno da jedna od najveć o h teškoća za eko·

nomsku obnovu E vrope jeste neima·

nje p vjerenja u budućnost, što dolazi od uznemirenosti, koja vlada u pogle·

du politi ~ke situacije. Ta uznemirenost se povećala usljed izv jesnih glasova,

koji dolaze od neodgovornih krugova

o mogućnosti jednoga međunarodnoga rata.

Mi priznajemo da u Evropi sada

postoje političke teškoće i da su one postale još veće usljed ekonomske

nestabilnosti i rđavog stanja, koja proističe iz o će krize.

Najbolje što možemo da učinimo

za poboljšanje ekonomske situacije jeste da ne dopustimo da se sumnja u solidnost mira u Evropi. U svojstvu ministara vanjskih posala i odgovornih

pretstavnika evropshji1 država, nama leži na srcu da objavimo da smo vi· še nego ikada rješeni da se poslužimo

mt hanizmom D. N. u Cilju spriječa·

vanja svakog pribjegavanja sili«. Na sjedn:ci Društva Narodd pre·

tresala se je žalba Njemačke protiv

ugnjetavanja njemačkih manj iua u Poljskoj, osobito radi postupaka vlasti prilikom posljednjih izbora u Poljskoj. Govorili su 7 ministara inostramh

djela Kurcius i Zaleski. Ovaj je pri­

znao da je bilo izvjesnih nepravilno· sti. Zatim je ova stvar, za koju se

je vjerovalo, da može biti i opasna, skinuta sa dnevnog reda.

- Konferencija indijska. t. zv.

.Okruglog stola", završena je. - Izbori u Spanjolskoj biće l.

marta. - Sastao Ee je parlamenat u

Francuskoj. - Obnovljen je savez Puljske i

Rumunjske. - Engleska je ponudila svoje po­

sredovanje u sporu izmedu Bugarske

Grčke.

fipOCBjeTHe 3atJ;pyre ua ceny

- llpBa DpOCBjeTHa SaJI.pyra ocHoBaHa je y ceny Bpeny

y TaMHaBH-

Y ceny Bpeny y Tattmase, ocHo­

BaHa je He,u.asHo npocsjerHa aa,u.pyra Kojoj je ~B.ID ,u.a crapHje ceJDaKe H ce­JDaHKe Hay "'H OCHOSHHM norpe6ar.1 a xarujeHe, npespe,u.e yonmre a ,u.oMa­

BHHCTsa. Ca npanH'IHO Henosjepclba nparnnH

cy ceJDa~H y noqerz<y osoj npocsjer­

Hoj y~raHosa y csoMe ceny, ana seh nocnaje npsor aaje,u.HH'IKor cacraHKa,

Ha KOMe HM je ,'I,UpeKTOp QeHTpanHOf xerujeHCKor aaso,u.a r. ,u.p. Cresa 11sa­

HHfi aanomuo norpe6y ~ Ha"'HH pa,u.a ose npocsjerae aa,u.pyre, ceJDa~a cy 6ana o,u.ymesJDeHH, H npsH 1<ypc ose

aa,u.pyre aa6aJDe>I<Ho je 1<ao eseje cny­mao~e 46 ceJDaHaKa a 60 ce JDai<a aa

cena Bpena.

"O L A S"

Osa np cajcrua aap,pyra pa,u.H cnaKe

tu•,u.jeJbe no rpw ,u.aua ysacron~c.

OT<ynJUa CC.IDaKe Ila 33 j ,!l.flH'li<C Ca­

CTaiii<e, li Ha CB WMa A Ca)~aWibi1M Ca­CTatt~II.Ma npocje'f!IO je <5nJIO no )l;Bl.fje

CTOTHHe CJiyUiaJia~a.

PaJlH oBHX cacran ai<a csa i<e ne­}l.jeJDe HB Ecorpa,u.a o,u.naaH no IJCIIO­

tUII<o JbCI<apa ~CHTpannor xHrHjen­CKor aaso,u.a, I<ojH o,u.p)f{aaa]y nony­

napna npe,u.aBalba, Kao H APYfH crpy'ltbaQn aa non,onpnspe,u.e H raa­

AHIICTBa, I<O]H raKol;e noy•Jasajy ce­

JDaKe. llpsa npocsjeTna aa,u.pyra Ha ceny,

HaBrnna je ua DAJIH~tan ycnjex. Qeu­

rpaJIIIH XHf11)CIICI<H 3aBO,!I. OJJ.nY'U10 je

na rnH"'He aa,u.yyre orsopH y sefieM 6pojy cena H TO o,u.Max, aa BpHjeMe jom OSBX 3HMCKHX Mjecel.{a, t<a,U.a Cy

ceJDa~H H Cl'JbaHKC CJJ06 O ,!l. HH O ,!l. noJbci<ux pa,u.osa, KaKo 6u aa caJ).a creKJJU noTpe6Ho aHaH>e o npl.Jr.\Hjenunu

H:< naKTB"'HO "'BM rpaHe npoJDefie u

OTnO"'HY pa,U.OSH y noJby.

KRATKE VIJESTI

- Posveta zastave beograd­

skog mjesnog odbora "Jadranske straže" izvršena je 18. o. mj. na van­

redno svečan i impozantan način. Za­stavi je uz siino odušeljenje prisutnih kumovola Nj. Vel. Kraljica Marija.

Znamenita je svojim sadržajem pove­lja uzvišene Kume, koja je tom prili­

kom pročitana.

- Na konferenciji članova onih

sokolskih društava, koja su organi­zovana u praikom savezu Sl) kola, a koja

je održana u Pragu ovih dana, ras­pravljalo se je o IX svesokolskom sletu, koji bi se imao 19 32. god. odr­žati u Pragu. Jugoslaviju su na toj konferenciji pretstavljall dr. Bajžel i gđa Škalarjeva. Zaključeno je, da se pozovu sokoli iz svih slovenskih ze­malja, da prisustvujuju sJetu i da se podjedno zajt!dn i čki proslave 100 go­

dišnjica proslave M. Tyrša. U tu će

se svrhu obrazovati zajednički odbor,

u kojem će Jugoslaviju pretstavljati

g. dr. Belejčić. - Politička situacija u Ru­

munjskoj smatra se vrlo zao!trenom. Nije isključeno da poslije dolaska Ti­tulescua, kojeg u Rumunjskoj očekuju

25. o. mj., dođe do važnih političk i h

događ .11 ja.

- Dva interesantna procesa vodiće se ovih dana pred izvanrednim tribunalom za z!išlitu države u Rimu.

Objavljena je optužnica protiv dviju grupa slovenskih radnika i seljaka iz Trsta i Istre. Prva grupa izlazi pred

tribunal 22. a druga 27. o. mj. - Predlog Njemačke u Ženevi

da se pozove na učestvovanje u sjed­nicama odb:>ra za evropsku Uniju i

Turska i Ruskija, podupro je i Hen­derson. Protiv poziva izjavili su se

T1tuliscu i dr. V. Marinković, koji se je napose u svom govoru povodom diskusije o referatu Colinovu izjavio

za prderenc:jski sustav, koji da je bolji

od sustava maksimalnih pogodnosti. - Haiduk Todor Medić bio je

ov.h da'la uhvaćen u Erveniku i do­praćen u sudske tamnice u Š b '!niku.

Traktori za oranje T caktori sporo ulaze u naša sela,

ali je glavno da nj1hov broj polako ras te. jedno od sela koje je među prvima dobilo traktor, to je bosansko selo Kobatovci. O sto ja Vuruna, iz Kobatovaca, je prvi težak u Bosni koji jtl počeo da ore pomoću tra{to­ra. Zan!mljivo je i važno da je Ostoja Vuruna čovjek koji sada ima oko se­damdeset godina, te su njegove na predne ideje u toliko simpatičnije.

PRIVREDNE BILJEŠKE Gdjegod su šljive prskane protivu

štitaste uši usp jeh je potpun. To ne

znaći da uši uopšte nema i da pr­skanj e treba prekinuti, jer samo od

jedne uši n.ogu zaraziti čitavi krajevi. Prskanje šiji va treba najenergičnije

produžiti, jer se pored štitaste uši

suzbijaju i drugi insekti, koji su mno ­

gobrojni a koji svake godine pričinja­

vaju znatnu štetu.

"' U vlažnim podrumime se oko

vinskih sudova uhvati zelana bud koja kvari sudove, a kad se napusti

može kroz duge dospjeti do vina koje lako pokvari. U ovakvim podru­mima često suvom krpom probrisati

vinske sudove a s vremena na vrijeme

l podrum dezinfikovati paljenjem sum­pora računajući 20 grama na jedan

kubni litar.

* Ako svinja dobije uši, onda treba

pomoću manje četke utjerati u svinj­sku kožu kakvo blago ulje, najbolje

laneno, ill razblaženu svinjsku mast. Ako se ovo ponovi i poslije nedjelju

dana, zagađena svinja potpuno će se

očistiti od uiiju.

* Breskvu u čistoj kulturi treba sa­

diti na ostojanju od 4 metra. Na ovom rastojanju stane na jedan hektar: posađena u kvadrat 625 komada, a posađ {' na u trougao stane 725 komada.

* Ondje gdje hladnoća dostiže 16

stepena ispod nule vinogradi se mo· raju zagrtati. Ako pupoljci na čokotu ilfllrznu rodnost će se lz~ubiti za dvije godine. J ač i mrazevi mogu uništiti čitave vinograde koji nisu zagrnut!.

* Zauzimanjem nekolicine naprednih

seljaka iz sela Molkočevci, <iSnovana je stočarsko-govedarska zadruga za sela Molkočevci, jazir Brdo l Čulinac (srez glamočki) .

HftWVl AOnV1CV1 l(pu•n<e, 18 jaHyapa

.,rnac'' je jasBo, ,u.a je rpoM y,u.apHo y napoxHjcKy I.{PKBy oser cena cs.

'Bop~a . Barpa je cae yHBmTHna raKo

,U.a Ce HBje HH!DTa MOfJIO OJI. H>e cna­CBTH. WTeTa je senoi<a, jep je <5ano y ~pKSH nujenux H 1{paro~jeHHX crsa­pe. llponao je H ,!I.HSHH HKOHOCTaC, KOjH je paljeH npaje nercro ro,u.BHa.

Epao fie ce aanoqera ea o6HoBoM

l.{pr<se. 3aTo fie rpe6aTH Ha,u.a~a. Koje ceno Hehe .\\OfiR no,u.Hojera. OHo ce Ha,u.a noMohH csoje <5pafie, I<Oja aHa,u.y,

KaKoBy je Tellii<Y ynory HMano ceno l{pH<Jr<e y acropoj a crpa,n:al.ba npaso­

cn-aBHe qpKBe y AanMaqoja H I<ai<o je OHO TY yJiory <JaCHO H8BpmHJIO.

Jby60.Milp nepnmHJi

APHIUll, 16. j'aHyapa

H ei<onHKO Cp6a aec~nuno ce je, Ha HOSy rOJ].HH~ y aaTBopeHOM JIOKa­JIY DjesaJIH ry 0,!1. pe,u.a, lliTO cy auano u yMjenu, na n njecMe, Koje cy y

npOUJJIOCfli nay<JHJIH I<aO naTpHOTCI<e. Bnacr ox je noanclfna H npe,u.ana

CYAY ,!i.pHiiilll<OM, KO]R HX je 3Gl,[l.p)f{aO

y npHTaopy cae AO E orojaBJbelba, I<a,u. Bx j e oKpy>I<HI1 cy,u. y WH6eHBKY ocno6o,u.uo.

Tpa)f{efili aaKOHCKO onpas,u.atbe aa

osaKoso anlllelbe u aa osaKa ,u.yr

CYACKH npursop, .MopaMo 6ea cHe6a­Balba KaaaTH, ,u.a ce TO onpas,u.albe He MO>I<e HafiH.

Strana 3.

EpneHHI<, l 9. janyapa.

Y OBOM ccny, r)J.je ce je po,u.Hna

MajKa aj,u.yiCa To,u.opa M e,u.Bha, nao je

011, y O<JH DOfOjaBJDetba, snaCTHMa y

pyi<e. Oao je paBIIO Ba npsy fO,!I.Hill­

H>HI.{Y CMpTH >ICaH,u.apa, KOjH je DOfH­

IIYO o,u. H>erose nymr<e. Oaaj je na,u. ,!I.OHHO onlie HaHeHa­

~eH>e, He TOmiKO no speMelly KaJ). je

,u.ornao, jep ce ~maK aHano, ,u.a To spBjeMe Mapa ,u.ofio, I<OnHKo no Ha­

•nmy, KaKo je ,u.olllao. Bjepyjyha y saHpe,u.Hy XHTpHHy aj,u.yKa MeJI.Hha,

CBHjeT je O<JeKHBaO, ,U.a fie lbefOB Da,U. 6oru jyHa"'KH. HanporHs, Me,u.ah je CBplliHO KaO HaBBHO je,U.HO Jl.H]ere.

l1a1<0 osa ro,u.HHa, no xna,u.HoHH,

uoje ana, oHa je npHrjepana osor ~p­na, ,u.a no,u. crpexo.M rpa>1<a aaKnoHH­mra. He aHaMo aa Kojax paanora, ,u.a

na Mom,u.a aa paHojox ycnyra, Me,u.ali je, Tpa>l<efiH TaKOSO 3aiUIOHHWTe, 00.­

sjepOBaO oa,u.awlbeM nolllrapy 11saH­KOSHfiy H npHCTaO Ua CKpOSHmTe, . KOje My je osaj noHy,U.HO, y noTKpOB.IDY

npaaHe >l<ynHH"'Ke Jzyhe. Apmefio 1<ao l.{pKOBHHap K.IDy'leSe Te Kyfie, 11BaH­KOSHfi je aaTBOpHO K.IDy<JeM Me,u.Hfia

y noTKpoBJby. A ra,u. je Morao jase-ra >l<aH,u.apoMa, ,u.a je aj,u.yK y Kaaeay, BB KOf He MO>f{e UaJieTHTB.

)I{aH,u.apH cy ,!I.OlDJIB y BeJJHKO.Il

6pojy noja"JaHH ea cpDHaHCHjCKHM crpa>f<apHMa H poH,u.apaMa, Orsopana ce je saTpa, Koja Huje Marna ,u.yro HB

norpajaro. Me,u.ofi je noapeljeH Ha rnasH, a ca"'MOM ua paMeuy, ana cy nospe,u.e naKe. Ao6Hsma sjepy, ,u.a Helle đuru y6HjeH, oH je npucTao ,u.a ce npe,u.a. l<poa npoaop je o,u.đa~ao

nyUIKY, peSOJJBep, cpHllleKe H TOpqy, a actTiiM ce cnycTHo Haa yme, ~oje cy My >f<aH,u.apa ,u.ođa[{DJIH. I1Mao je Ha ce6H CKOpO HOBO O,U.Hjeno . maHAap­

MepejC,KOf Hape,U.HBI<a, ea TP.R DOXBaJl·

Ha aHaKa Ha pyKasy, onaa1<e, a y TOp6B HelliTO BHme OA 2000 ,!I.BHapa. Ot~.se,u.eH je no,u. jaKoM crpamoM y aa­raope mo6eHcr<or cy,u.a.

Bojecr o xsaraa.y aj,u.yi<a Me,u.afia 6p30 ce je pamHpBna DO CBHM CeJJB­Ma H Ca,U.a ce CBYAa CaMO O TOMero­BOpH. Dpase ce paaHa HaraljaH>a o roMe, wto he đaru ea Me,u.ofieM. 11H­repecaHT-Ba je nojasa, ,u.a csHjer ne ocyljyje oHaKo ornrpo Me,u.efia, Kao rnro je, 60. ro,u.. npornnor BHjeKa, o­cyijHBao aj,u.yKa l<ytna"'y, Koja je 6ao o6jemeH y 3a,u.py, jep ce sanaaa ,u.a Me,u.Hfi Hoje 6oo KpaonnJ< Kao l<ytnaqa.

CsaKaKo he oso xsatalbe ,ll,ORBjero HapDJI.Y Eyi<oSH[{e H l<orapa oJiaKma­H>e, jep fie ce cKHHyru reper aasjec;"! HHX Mjepa, Koje je snacr, Ba ues6Jbe, Mopana nocraBHTB.

Presađivanje starijih votaka Pre.sađivahje starijih voća~~~ treb~

izbjegavati jer se teško prim~ju: Ali, ako se ma iz kakvih razloga jedn,a starija voćka hoće da preMdi, treba postupiti ovako : da se presađena voć­ka primi treba je izvaditi tako' 'da oko

t

žila bude što više zemlje, Zato · je naj

bolje presađivanje izvršiti preko zime

kada je zemlja zamrzla, kada se zem- . Ija ne troši i lako se busa sa žilam~

vadi. Oko busa treba op kopati oko 60 cm. od stabla, žile na' 'tom o\sto­

janju, kao i na dubini od pola metra,

prosijećl i busu sa voćkom izvaditi, Voćku natovariti na kola i preni­

jeti je do novog mjesta. Na novom mjestu treba iskopati iamić nešto širi

od ~irine busa. Na njegovo dno l svuda sa strane nsturitl zgorjelog stajskog đubreta pa voćku sa busom

unutra postaviti i uvčrstiti. Ovai<o presađena voćka će se primiti a u

protivnom vrlo teško, zato presađiva­

nje starijih voćaka izbjegavati lli ogra­

ničiti na najnužniju potrebu.

Strana 4.

3aJ<onauo 6Jiaro Suo HCI<H qosjei<, - 1<aayje ce y

jeasoj eapoaH j npH'IH, - na 1<a.11 je

ocjeTBo na MY ce 6nn}f(H 1<paj )I{BBO­

Ty, noaose caoje CHHose, na ce oopo­

cro e lbHMa.

Kan cy MY nownn CIIHoBH, on rw

ya"' r • .npi-!Tt{, Aa ue >ll.ane aa JM!J\1,

jPp RM • H • CTaBJba DOillTCHO HMC H

MCIIPK" ĆJIHO, 3aKODaHO y l:bliBH, KO jy

BM ocTa• Jba y HaCJbelje. CaMo saJba

na aaotty na na sa~y TO aaKonaHo

6;1aro.

Y 6pao yMpe raj qoajeK. CnHoBH

ra nejeno oopeMame, na o.n.Max yae­

me amose e MOTHKe H OTHJI.ome na

lhBBy, na Konajy H Tpa}f(e aaKODaHO

6naro, o KOMe eM je rosopeo ora~

aa caMpTH.

Konawe H Konawe; Koname HeKo­

noi<o ,llaea, anu ae ua~ome tyn e

AYKaTHMa, - KaKo cy OliH o'leKHBann

npeMa oqesy t<aansalby.

Hap&Jbame aa TpH H 'ieTHpH amo­

sa tJBTasy lbBBy : paCTpownrne H

paa6awe MOTBKaMa e HajMal:by rpy,n­

BBU.Y, ana anaTa oner He Hat')me. Vl

OHB onome I<YBB, JbYTB H Ha ou.a H

Ha ce6e caMe.

1-bHay Kao H o6e<Jso aacejarne

Ana je ycjeB cana 6HO Heo6H'laH. no­

qe 6yjaTe B pacra, J<ao HHJ<aA noTne. M

nolje spojeMe }f(eTBH, OHB no6awe ua

roj lbBBH rpa nyra same pona, Ho

WTO Cy ra JI.OTne BMaJIH, H aa pOJI.

yaeme caMo cyso anaTo, Te najeno H

Una Teme WTO cy KOMe 6ane ny)I{H If,

e ua6asome cse WTO HM je 6Hno no­

Tpe6eo aa J<yliy.

Ca.n. TeK soAJeme .n.a HM je OTaU.

HCTHHY rosopoo, I<aA HM je peKao .n.a

je y l:bBxosoj lbBBH aaJ<onaHo 6naro.

CaMo ra osa y npBH Max eacy pa­

ayMjena. Y fbBBH BHCY 6BnB aaKODaHB

nyKaTH, Hero je 6naro 6ano y nno.n.­

HOCTB aeMJbe, KOjy je BaJbaJIO JI.06po

npeKonaTH, Aa 6a Marna JI.OHujeTR

J\o6ap pon.

H nocneje cy ysejei< paayMHo pa­

nane csojy ae~ttJby B pan HM ce ysujeK

6oraTo ocnnaliHaao, Te cy oun y

BCTHHH 6BnB HamnH y aeMJbB aal(u­

D3HO 6naro. Osa HapOJI.Ha npHqa Kaayje HaM

Bpno MBOrO.

VIa lbe ce MO}f(eMo Hay'IHTB TOMe,

na 6ea aaoja seMa HHmra. Ha cae

CTpaHe je 6oraCTBO, CaMO je OHO no­

KpHBeBo. B alba r a pa A oM npoHatm.

PaayMHHM H BCTpajHHM paJI.O.II je­

AKRO Ce MO}f(e HeWTO npBBpeJI.HTJ:J.

11 oneT BMa JbYAB, J<OjH JIHCne Aa

Ce MO)f(e )f{HBjOTH H HanpeAOBaTH 6ea

paAa· >f<, O. Aa'lok

Zemlja za dunju Dunja traži zemlje u hranljivim

materljama u isto vrijeme duboke, a

pri tom da su malo vlažne, Na jakoj

zemlji drvo đe se bujno razviti, rod­

nost će biti obilata. Plod će biti kru­

pan l dobar. Na zemlji slaboj rodnost

će biti slaba, plod će biti sitan, tvrd

l neugledan. Naročito je nepovoljna

zemlja kamenita.

Ako se ma iz kakvih razloga dunja

hoće posaditi na zemlji pijeskovito­

Aijunkastoj l uopšte posnoj, mora se

vr§iti redovno đubrenje sa stajskim

đl.lbretom a ovo đubrenje dopunjavati

sa VJeštačkim đubrlvima.

Da dunjll redovno rada mora se

đubnti svake godine sa 15 000 kg.

stajskog đ11breta . tlt sa 344 kg. čtlske

sal tre, 96 leg. superfo::.fata i 162 kg.

kalijeve soll sa 40 posto. O va se ko­

ličin a p• d•'~zumijeva na 600 komada

dunja (je 11 0 ht:ktar) koje su stigle u

pun rvd.

•

lskorišćavanje promrzlog krumpira

Dešava se d a krum pir u trapu

preko zime promrzne. Takav krumpir

nije za ishranu budi, al t se d a lijepo

upo treb iti za ishranu st ke i to na

dva načina:

1. lz trapa treba s a1woa dana

izvaditi ~ amo ono liko romn.log

krumpira koliko se može po trošitt za

jedon dan za ishranu stoke. Prije nego

što se da stoci ovaj krumpir treba ili

prokuvati ili zapariti vrelom vodom.

Ovaj način upotrebljava se kada nema

izgleda da će se vrijeme skoro prc ­

Ijepšati i kada kol.čina promrzl g

krumpira nije vtlika. Inače treba pri­

mijeniti ovaj drugi P ačin :

2. U slučaj u da vrijeme otop l i i

kada se imaju veće količine promrzlog

krumpira tr ba CJelokupnu količinu

promrzlog k!.lrmpira prokuvati pa on­

da strpati u silos. (Mjesto silosa mo­

gu se upotrebiti i drvere kace), do­

bro 1e nabiti i to naročito oke zidova

silosa da ne bi vazduh ulazio. Poslije

nekoliko dana nastaje vrijenje zbog

čega se stvaraju kiseline koje sprije­

čavaju da krumpir dalje truli.

U silos-kace može se staviti i

svjež promrzli krumpir, samo ga u

tom slučaju treba is;eckati, dobro na­

biti, pokriti i pritisnuti kamenom da

ne bi ulazio vazduh i prouzrokovao

dalje truljenje.

Ma koji nač i n da se upotrebi,

uvijek promuli krumpir kada se daje

stoci treba pomi ;ešat 1 s drugom hra­

nom (jarmom, pljevom, šašom i t. d.)

Promrzli krumpir naJbolje je davat

:;vinjama Đ .

Bolesti kod živine Nestalno, promjenljivo zimsko vri­

jeme, kiše, vjetrovi, snijegovi i mra­

zevi, nepovljno ut t ču i na živinu, jer

i iivina može da nazebe.

Nazeb je kod živine često prolaz­

na stvar, ali može da ima i teške ;: os­

ljedice, ako S<! na vrijeme ne pristupi

njezi i liječenju. Katar se da lako raz­

l kovati od obi čnog prolaznog nazeba,

jer živina koja je dobila katar odmah

malakše, izgubi apetit, počinje da

kašlje, teško diše, prosto pišti, noskice

se zatvaraju jer su napunjenje zaraz­

nom tečnošću, koja se na otvoru

noskica pretvara u mjehuriće. Kad se

tečnost u noskicama za peče, oči ote­

ku l postepeno se zatvaraju, na usta

zbija žuta tečnost, nastupa potpuna!

malaksavost i živina ugine.

Čtm se primjete ovi znaci bolesti

od koje danas živina najviše strada,

potrebno je odmah pristupiti Hječenju.

Na prvome mjestu potrebno je bo­

lesnu živinu odmah odvojiti u suvo,

čisto, dobro provjetreno mjesto. Zatim

treba kokošarnike dobro čisti ti l de-

zinfikovatl, rupe pozatvarati,

isušiti.

dobro

Bolesnoj žlvini !reba odmah dati

jednu kašiku gorke soll, rastvorene

250 grama na pola li tra vode. Zatim

treba iščistitl noskice l usta l pomoću

vate i mekane krpe, pa onda dat t ll­

jek koji se sastoji iz ovih dijelova:

40 kapi raf inirane karbolne ki!.eline,

l kafenu kaš ku kri stalnog mentola, 6

kafenth kaštka o bičnog petroleuma, 2

k~tfene kašike " eukalfptus ekstrakta" l

6 kafemh kašika običnog maslinovog

zejttna . O vaj lijek treba ubrizgava tl

p o moću male pr kal •ce. Ubrizgavanje

se vrši ct va puta dnevno : prije i po­

slije podne. Oboljeloj ž1vin! treba

hranu, kuvan p i rinač na

dosta zelenila.

dati laku

mlijeku i

O. B.

L A S •

CyAanci<a TpaBa nOCJbCA!he BpHje.MC CTpy'iihal{H

npeoopy'lyjy aa Kpa]eRe, Ko jw nare

ou cy mc Tau asauy cyAancr<y Tpasy.

rco ja O]JJUI 'lll o n oJ~IlOC~1 cymy.

CYJta i!CI<a rp aaa je j e.n.uoro.n.rHIItha

6arr.r<a It cH je ce caarwr npoJbclia y

y Mj cccrty anpHJJY (no xeJ<Tapy 0 1<0

0 J<r. Y pt'JtOBe on l 0 AO 20 CaHTH­

MCTapa paaMar<a) . 3a ca iJCtbe cyJ~an­

CI<e rpaae nponopyqyje ce lt~ ce

copeMH 'iHCTa lbHBa, jep je ona Tpa­

Ba y no•JeTI<Y CBOI'a paCTa BpJIO

ocjeTJbHBa re MO>I<e .n.a je yrywn Ko­

pos. Y upao apBjeMe cy.n.ancKa Tpaaa

nanpeAyje Bpno cnopo, Mt> ljyTuM no~

CJllijC TpH JI.O 'ICTHpH ue,njt>Jbe OTOO­

'HJibe Har;w Aa pacre.

CynaHCKa Tpasa aaje AB a a y no­

BoJbuH I<JIHMaTCKHM npHKaMa H TpH

OT r<oca; aererau.Hja r p aje oKo ocaM

uepjeJba. Je.n.aH xe r<T ap cyaancrce rpa­

se ~ta j e npHJIHKOM npaor OTKoca OI<O

150 )(0 200 MeTapCIOiX U.eiiTH aeJieiie

MaCe, a 40 AD 60 MeTapCKHX U.eHTH

cyaora CHjena. CyJ.(atiCI<a Tpasa Rao

cnjeuo OJI.JJ H'IHa je xpaHa H croi<a je

pa Ao jene.

Cy]:tanci<a Tpaaa je npan nyT y

Hac cujaHa l 25 roAime Ha l(ocony.

Proljećna grahorica Proljećna grahorica je vrlo korisna

pićna biljka, koja se odlikuje nježnim

stablom i lišćem i dosta velikom

hranljivošću. Slj e se rano s proljeća

- još u martu mjesc.cu, a stasava se

za upotrebu u juntt ili julu mjesecu

- dakle u ono vrijeme, kada obično

nema želene stočne hrane. S toga

svaki poljoprivrednik treba da ima

IZVJesnu površinu zemlje zasijanu

ovom biljkom. Grahorica daje i vrlo

dobro sijeno, te se može iskoristiti i

za spravljanje sijena. Sa jednog

hektara zasijanog grahoricom može se

dobti od 12-16.000 leg. zelene hrane

ill 3-4.000 kg. sijena.

Grahorica uspijeva gotovo na svi­

ma zemljama, kako teškim tako i la­

kim, samo ako sadrže dovoljno kreča.

Ona popravlja osobine zemlje i obo­

gaćava ih u azotu, kao svaka djete­

Unasta biljka. Obradu zemlje za gra­

horicu treba izvoziti još s jeseni ili u

toku zime, a rano u proljeće, čim se

zemlja presuši, treba je sijati. Kada

se grahorica upotrebljava samo za

zimsku stočnu hranu, preporučuje se

da se sije u razmacima od 10-15 dana.

Količind sjemena potrebna za sjet­

vu površine jednog hektara, kreće se

izmedu 150-170 kg. O voi količini tre·

ba dodati oko 30 leg. ovsa i zajedno

posijati. Vl Đ.

Pazi kako ćeš stoku zimi pojiti

Z a stvaranje organskih sokova

pljuvanje i želudačmh sokova stoci

treba s jeseni i ztml v iše vode nego

ljeti već i zbog toga što je zimi stoč­

na ishrana pretežno suva. Razumije se

da na l ki lo suve hrane treba dati

vode: kon ju 3 kila, g ovečetu 5 kila,

ovci ii kozi ~ Idle, a svl njčetu 7 ktla.

Na dan l grlo razumije se potreba

vode (za jesenju i zimslm sezonu);

kcd ko nja 10-4i, govečeta 10-70, ov­

ce i koze 4- 1 O, svinjčeta l 0-50.

U opšte s jeseni i zimi kada se

stoka u glavnom hrani suvom hranom,

treb a paziti da stoka ima dovoljno

vod '. N aravno voda za p i će zimi ne

sm ije b1ti mnogo h 'adna, jer od pre­

tj erano hl, dne vode može da nastupi

oboljenje želudca.

Broj 92

KaKo ea CTOKOM

Aa nocTynam CeJbaK 6ea cTOI<c ne MO»<e ce HR

aaMH CnHTl'J. 3aTO CBat<r! }J.OMaiHfli H

6pHHe o CTOI..{H, H 'IHHH CBe, Aa 6H MY

croi<a 6una a,apaaa H Hanpc.n.Ha, Te

}J.a O}J. rajeiba CTOKe HMa HCTHHCKe

l< pHCfH. l(ojH }f(eJIH, na M.Y ce RcnnaTR

TPYA oi<o cTol<e, Mopa aHaTa : ]:(a

Tpc6a <fyBaTU H rajHTH CaMO CTOKY

Ao6pe nacMHHe. AnH ce ue Mo}l{e

HMaTH yBH)ei< OHO, WTO je Haj6oJbe.

A TOMe CMO CSH MH no MaJIO I<pHBB,

j ep CMO rOIJ,HHaMa HepaayMHO paiJ,HnH:

HaB08HJIB CMO H npo.n.aBaJIH Haj6oJba

rpna, a Ha aaHaT HHCMO o6pakane

Mtioro na>Hlbe. TeK y nocJbeJI.Ibe A06a

OO'!HI:be ce H KOn HaC oc5pahaTH MHO­

ro aetia na>I<Iha Ha npimJIOAHa rpna.

AKO XOHCiil na HMaffi A06py CTOI<y,

Mopam je )J.o6po xpattHTH.

AnH H ro HBje }J.Ocra. HeKa je H

naj6oJba xpaaa, cse tie TO Mano no­

MOHH, arw ce ea CTOKOM He nocTyna

nejeno, H aRo ce He naaa Ha lbetio

anpaaJbe. CToKy Tpe6a namJbiiBO H e BOJbOM

a.eroaaTH. A y caaKoj npHJIHI(H ea

CTOJ<OM Tpe6a 6naro nocrynaTB. Bni<a,

neOBRa H 6oj yl)ane CTOKY, Te CTOI<a

npeaa on caaqera H nocTaHe hy.n.JbaBa

H HeynoTpe6JbHBa aa paA, na je 'Iai<

B onacsa aa oHe, KojH cy oKo a.e.

Tpe6a o6paTHTH wTo aeliy namlhy

Ha 'IHCTOTy I<on croJ<e. TuMap same

Bajnu, HO B Hajnyuoja ao6nana. CTo~o:y

Tpe6a ype)J.Ho TBMapBTH, a, Kan roA

j e MOryhe, H l<yHaTH je. H I<OA CTOKe

je 'iHCTOTa nona a,apaBJba. Sea qecro­

Te cToi<a Be Mo}f(e HanpenosaTu.

CTaje aa CT0J<y, jacne y crajaMa,

J<OpHTa H CYAOBH aa xpaHy H nojel:be

Tpe6a Aa cy yanjei< onpaBH H O'iHW­

heua. CTaje rpe6a Aa cy oi<pe'ieBe B

nposjerpeHe.

Y I<pynHe CTOI<e, IiapO'iBTO y KO­

I:bA, MO}J(e <JeCTO HCny~aTH I<ODHTO.

3aro qemhe o6pnmn CTOU.B J<ODHTO,

DpBO BJia}f(HOM, na DOCJIHje CYBOM

Kpno~t\, H noMa}f(H Mamliy. To 6paHH

na ce J<anaTo MHoro oana)I<H, re .n.a

nocnuje HCnpci<a.

l{a.n. CTOI<a paAB, na ce aaanoju,

nposo.n.aj je, JI.OI<ne He Tprue Mano

aHoj, na je nocmtje se}f(H ua caoje

Mjecro H .n.o6po Hal) e6paj.

CroJ<a MO>J<e o6oJbeTH y o'JHMa

a6or npawaue H .n.pyrora ra.n.a, KojH

Mory yhH y oJ<o. 3aro qemlie 'IHCroM

Bna)f{HOM KpnOM o6pHillH O'JH 6ap y

I<pynHe CTOJ<e.

Cro1<a rpe6a peAOBHO .aa ce I<pelie.

Ka.n. ce ycToja, ue npHja joj xpaHa, a

OA MHOror CTajal:ba OTe}f(a B .l{HCal:be,

nore ce ywTane H aacrajy paaHa

o6oJbelba y arno6oae~t\a H arnaBI<OBH­

A\a.

Hlti<aA HC nperOHH CTOI<Y y pany.

Y no'!eTI<y pana CTOI<Y naraHo Tjepaj,

noR ce ne aarpHje, na je TeK nocnHje

MO>I<ern Mano snwe norHaTH. Ao6po

j e y Be'le, Hnlt H HHa'ie npeA l<paj

pana, Jt\ano je Malbe TjepaTH.

3 a spHjeMe paAa, aKo ce CTOI<a

Hai<a~JHna Aa MOKpo, aaycTaBH je e

nyCTU je /.(a ce HaAyBa B nOMOI<pH.

CToJ<y Tpe6a qyaaTH H o.n. MyBa H

.n.pyrMx 6y6a. Haj6oJbe je riywTaTB

JJacre, Aa no crajaMa npaae rHI:Ijeana

Jlacre raMaHe MyBe. >1<. O. Aa•mh

Pretplatnike koji ne prime u

redu list molimo da nas odmah

izvijeste da· znademo ući u trag

do koqa Je krivica.

NOVA T MPARIJA - S MBtliTK

NIKOLA ČIKA TO - Z utupnlk

Je Na

svijet nema za nJk ni za de u što s

Ka ljude j t daO p oslo go m ski s je li za

Na vora sela i traiiće

mi je dao su p vola

u zaj oni k

D je bla

zdrav,

nas tu

času ~ati U za

f]