Kyotski protokol – novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj

broj

131Godina XI.,

Zagreb,studeni

2007.

Uspješan početak lovne sezone 35

Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480

Tartufi kao zlato! 20

Makedonsko šumarstvo 12

Šumski mravi 30

Kyotski protokol – izazov za hrvatsko šumarstvo 2

Mjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:Darko Beuk

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Devčić-Buzov,Antun Z. Lončarić, MiroslavMrkobrad, Vesna Plešei Ivica Tomić

Uređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjem autorateksta.

Grafičko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak: Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;trećina stranice (1/3) 1200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.

Naslovna stranica:Maslina je neubranaMiroslav MrkobradZadnja stranica:Istarske vizureZlatko Lončarić

u ovom broju2

4 – 9

Kyotski protokol – novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj

Dugo sušno razdoblje i visoke temperature učinili su svojeUmjesto kemijskih pesticida zamjenski preparati Od oko 600.000 ha privatnih šuma uređeno je samo 6 posto !

10

12 – 14 Hrast je najzastupljenija vrsta makedonskih šumaSjekači na obali Ohridskog jezeraI Makedonske šume će se transformirati

15

16 – 19

20 – 23

30

32 – 33

35

Do 2030. godine utrostručiti udio biomase

Velike štete od oluje nad Slavonijom

Hoće li nepovratna državna potpora pomoći drvoprerađivačima Uređivački instrumenti nekad i danas Hrvatski sindikat šumarstva u Europskom udruženju šumara

Kilogram tartufa II. klase ili polovni automobil, pitanje je sad!Po tartufe su najviše dolazile Talijanke!

Što mravi znače za šumski ekosustav

Autohtoni lički proizvodi pred očima javnostiRaj za korisnike u okrilju čikatske šume

24 – 29 Judino drvoOd ekonomske, važnija je zaštitna i turistička uloga šuma oko Rijeke Vidac je nada za oči

Uspješan početak sezone u baranjskim lovištimaDjetelina i za ljude

37 – 39 Ima pomoći i za nesanicuZimska preslicaDelnički šumari na Sjevernojadranskom sajmuPosadimo dud!

Generalno zastupstvo za John Deere, šumarska oprema za Hrvatsku.

Prodaja rabljenih (repariranih) strojeva za šumarstvo.

Strojevi za izradu sje ke za elektrane.

Rezervni dijelovi za strojeve: Timberjack John Deere, šumarski strojevi Kockums

Ovlašteni servis sa školovanim serviserom.

2 Broj 131 • studeni 2007. HRVATSKE ŠUME

kyotski protokolKontaktna točka za provedbu Kyotskog proto-

kola u Hrvatskoj je Ministarstvo zaštite okoli-ša, prostornog uređenja i graditeljstva, no u provedbenoj politici osobito bi trebala sudje-

lovati ministarstva nadležna za znanost, obrazovanje, gospodarstvo, energetiku, poljoprivredu i šumarstvo, ustvrdio je dr. sc. Tono Kružić iz MPŠVG. Potrebno je uložiti dodatne napore da se osiguraju ljudski i ma-terijalni kapaciteti za ostvarenje preuzetih obveza, ne samo zbog same politike već zbog vlastitog interesa da usvojimo i razvijemo vrhunske nove tehnologije temeljene na obnovljivim izvorima, a osobito na CO2 neutralnim izvorima energije.

Drvo treba upotrebljavati kaskadno u više faza, misli dr. Kružić. U prvoj fazi koristi se za ugradbu cjelovito, nakon gubitka gradbene funkcije se melje i koristi za ploče i tek nakon konačne nemogućnosti uporabe se iskoristi za proizvodnju energije izgaranjem. Požari su najnesretniji oblik pretvaranja drveta u CO2 te je pot-rebno ljude potaknuti na iskorištenja šumske biomase u mediteranu te s tim u vezi njihovu potrajnu sječu i

OKRUGLI STOL / ŠTO HRVATSKO ŠUMARSTVO ČEKA U BUDUĆNOSTI

u mediteranu te s tim u vezi njihovu potrajnu sječu i


U prostorijama Hrvatskoga šumarskog društva u Zagrebu 3. listopada održan je okrugli stol na temu značenja Kyotskog protokola za šumarstvo u Hrvatskoj. Organizirao ga je Šumarski institut Jastrebarsko u okviru europskog projekta Carbon-Pro, sufinanciranog iz programa CARDS Europske unije.Cilj okruglog stola bio je potaknuti raspravu o sadašnjem stanju provedbe, koracima koje je potrebno poduzeti te općenito značenju Kyotskog protokola za šumarstvo u Hrvatskoj te prezentirati dosadašnje rezultate provedbe projekta Carbon-Pro. Stoga su na raspravu pozvani najrelevantniji stručnjaci i predstavnici ključnih institucija uključenih u pripremu provedbe Kyotskog protokola u našoj zemlji da izlože svoja viđenja. Evo nekih naglasaka iz njihovih izlaganja

obnovu. Namjerni požari koji se koriste kao alat za čiš-ćenje terena su štetni čak i za silvikulturne potrebe.

Dr. sc. Siniša Ozimec (MZOPUG) istaknuo je da se na šumarstvo u Kyotskom protokolu odnose članci 3.3 i 3.4. Članak 3.3 odnosi se na promjenu korištenja zemljišta (pošumljavanje, ponovno pošumljavanje i kr-čenje šuma) dok se članak 3.4, između ostalog, odno-si i na gospodarenje šumama. Postojeći iznosi ponora (uklanjanja) CO2 u šumarstvu izračunati su prema po-dacima o godišnjem prirastu i sječi no važno je nagla-siti da je za provedbu mjera povećanja zalihe ugljika u šumama potrebno utvrditi bilancu ugljika u njima,

kako bi se donijela ispravna odluka sukladno članku 3.4 Kyotskog protokola.

Ovdje treba reći da se bilanca ugljika ne odnosi samo na tzv. »krupno drvo« već na ukupnu nadzemnu biomasu zajedno sa sitnim grančicama i lišćem, uglji-kom pohranjenim u biomasi korijena, stelji i mrtvom drvetu te ugljikom u organskoj tvari u tlu, rekao je Ozimec. Republika Hrvatska mora u roku godinu dana od stupanja na snagu Kyotskog sporazuma donijeti odluku o primjenjivanju odredbi članka 3.4.

Dr. sc. Vladimir Jelavić i g. Davor Vešligaj (EKONERG) prezentirali su rezultate projekta »Osposobljavanje za provedbu UNFCCC-a i Kyotskog protokola u RH« čiji nositelj je MZOPUG, a koji se provodi u sklopu europ-skog programa LIFE. Jedan od projektnih zadataka je izrada Prijedloga strategije za ublažavanje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj s akcijskim planom. Strategija predviđa mjere koje je potrebno poduzeti u sektorima proizvodnje, energetike, industrije, pro-meta, kućanstava i usluga, prometa, poljoprivrede i šumarstva.

S okruglog stola o Kyotskom protokolu

Od mjera u šumarstvu izdvaja se održivo gospo-darenje šumom s trajnim prirastom te već spomenu-ta potreba za donošenje odluke o primjeni članka 3.4 Protokola. Kao jedan od dugoročnih ciljeva navodi se obnova i nova sadnja šuma (članak 3.3) te ukazuje na značaj korištenja drvnog otpada za gorivo.

U prezentaciji dr. sc. Zoltána Somogyija (ERTI, Ma-đarska) o mađarskom iskustvu u provedbi Kyotskog protokola naglašava se da je u tom smislu 2006. go-dina bila važna za Mađarsku. Trebalo je izraditi tzv. Ini-cijalno izvješće te de� nirati parametre šume (odabrani su: minimalna površina od 0,5 ha, minimalna visina

Pišu: Hrvoje Marjanović,Elvis Paladinić i Dijana VuletićFoto: M. Mrkobrad

Broj 131 • studeni 2007. HRVATSKE ŠUME 3


Usvojen na 3. zasjedanju Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), 11.12.1997. Stupio na snagu 16. 02. 2005.; odnosi se na 6 stakleničkih plinova koji nisu pod nadzorom Montrealskog protokola: CO2, CH4, N2O, PFC-i i HFC-i, SF6. Na dan 06. 06. 2007. obuhvaća 175 stranaka: 174 države + EU.

Republika Hrvatska potpisala je 11. 03. 1999. kao 78. država potpisnica, a pregovori o visini emisije u baznoj godini vođeni su od 2001. do 2006., kada je Hrvatskoj odlukom 12. konferencije stranaka, održane u Nairobiju, dopušteno dodati 3,5 Mt CO2 eq. Time je iznos emisije za baznu godinu 1990. utvrđen na 34,62 Mt CO2 eq.

drveća 5 m, minimalna širina 20 m, minimalna zastrtost krošnjama 30%). Odlučeno je da će se u okviru članka 3.4 u obzir uzeti gospodarenje šuma-ma te je kao računovodstvena metoda koja će se koristiti odabrana metoda godišnjeg računovodstva.

Naglašeno je da se Mađarska dugo pripremala te da je u tu svrhu naručeno istraživanje koje je trebalo odgovoriti na pitanje koje su moguće opcije i kakve posljedice će pojedina opcija imati za zemlju.

Rezultate i mogućnosti primjene pro-jekta »Bilanciranje ugljika i novi alati u gospodarenju prirodnim resursima suk-ladnim Kyotskom protokolu – Carbon-Pro« predstavila je dr. sc. Dijana Vuletić

Kyotski protokol

Kyotski protokol rati� ciran je u Hrvatskom saboru 27. 04. 2007. (NN-MU 5/07.), a na snagu je stupio 28. 08. 2007. godine. Kao stranka Priloga B Kyotskog protokola, Hrvatska se obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012., u odnosu na količinu u baznoj, 1990. godini.

Tijekom 2007. godine doneseni su neki važni do-kumenti za provedbu Kyotskog protokola i to: Ured-ba o praćenju emisija stakleničkih plinova u Repu-blici Hrvatskoj (NN 1/07.) te Nacionalna strategija za provedbu UNFCCC i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj, s planom djelovanja (lipanj, 2007.). (Preu-zeto iz izlaganja dr. sc. Siniše Ozimeca, MZOPUG).

iz Šumarskog instituta (o tome se već pisalo u br. 127/128 časopisa Hrvatske šume). Od rezultata projekta izdvojene su javno dostupne baze podataka o područjima, praćenju spremanja ugljika u drveću na odabranim lokacijama te baza podataka o tokovima CO2. Nada-lje, dokument nazvan Transnacionalni akcijski plan predstavlja praktični alat za tijela javne uprave i donosioce odluka koristan pri planiranju gospodarenja šumskim i poljoprivrednim resursima a u cilju povećanja pohrane ugljika. Baze podataka i dokumenti dostupni su na

internetskim stranicama projekta www.carbonpro.org.

Mr. sc. Elvis Paladinić (ŠIJ) prezenti-rao je moguće načine procjene zalihe ugljika u šumskim ekosustavima s na-glaskom na IPCC metodologiju na razini države, odnosno postojeće simulatore i modele procjene na razini sastojine/stabala. Detaljnije je izlagao o mode-lu CO2Fix te predstavio preliminarne rezultate simulacije pohrane ugljika u različitim sastavnicama biomase jed-nog šumskog odjela s osvrtom na po-stojeće prednosti i nedostatke modela te potrebnim daljnjim istraživanjima.

Sustav za praćenje tokova CO2 po-

stavljen u sklopu projekta Carbon-Pro u G. J. »Jastebarski lugovi«, Šumarija Ja-

strebarsko, uspješno je pušten u pogon 20. 09. 2007. godine, izvijestio je mr. sc. Hrvoje Marjanović iz Šumarskog insti-tuta. U svojoj prezentaciji predstavio je preliminarne rezultate prvog tjedna rada stanice u lužnjakovoj šumi. Uz napomenu da je riječ o preliminarnim rezultatima te da je tjedan dana ne-dovoljno za ozbiljnu analizu, značajno poniranje CO2 u sastojinu te činjenica da je rast nadzemnog dijela stabala prestao govoriti u prilog hipotezi o in-tenzivnom rastu korijenskog sustava i akumuliranju hranjiva u njemu.


požari 2007.

U Kaliforniji pravi pakao – u velikim šumskim požarima krajem listopa-da gorjele su šume, ali i kuće. U Grčkoj, prisjećamo se kolovoza, uz

velike materijalne štete, i ljudske žrtve. Poža-ri su obilježili ljeto na cijelom Sredozemlju, naravno, i u Hrvatskoj.

Konačni (jesu li?) izvještaji govore da je do kraja rujna u šumama i na šumskom zemljištu kojim gospodare Hrvatske šume evidentiran 281 šumski požar u kojem je opožareno 13.493 ha. To je za 66 posto više od petnaestogodišnjeg prosjeka u razdoblju od 1992. do 2006. godine kad je prosječno godišnje bilo 309 požara s opo-žarenih 8141 ha državnih šuma i šumskoga zemljišta.

Na pitanje je li to mnogo, odgovor je potvrdan. No, kako reče jedan šumarski stručnjak, s obzirom na rijetko nepovoljne vremenske uvjete, na izrazito dugo sušno razdoblje bez oborina, rekordno visoke tem-perature (do 40 stupnjeva C!) i vjetar, mo-glo je biti i znatno gore. Pogotovo kad se

ŠUMSKI POŽARI NA DRŽAVNOM ZEMLJIŠTU

Do kraja rujna u šumama i na šumskom zemljištu kojim gospodare Hrvatske šume evidentiran je 281

šumski požar u kojem je opožareno 13.493 ha. Otkada se vodi evidencija, 2007. godina je nakon

2000. i 2003., treća po veličini opožarenih površina. Za najveći broj požara (177 ili 63%) nije utvrđen uzrok

Požarom je bilo zahvaćeno oko 1000 ha visokih šuma. Najveći dio

opožarene površine (8487 ha ili 63%) odnosi se na ostale šume (srednja i niska šuma, panjača, šikara i šibljak,

makija, garig, plantaže i kulture) i neobraslo šumsko zemljište (29,7%).

pogledaju katastrofalne posljedice šumskih požara diljem Europe. Naravno da je tome pridonijela i dobro organizirana preventiva u koju su Hrvatske šume, kao i svake godine, uložile više od 100 milijuna kuna.

Po veličini opožarene površine, 2007. godina je nakon 2000. i 2003., treća po broju zahvaćenih hektara u državnim šumama.

Pažljivijim pratiteljima požarnih zbivanja neće promaknuti kako naglašavamo »u dr-žavnim šumama«. To činimo zbog toga što se od ove godine, prema propisu iz Ministar-stva, posebno evidentiraju požari na držav-

nom (što rade Hrvatske šume), a odvojeno požari na privatnim površinama, što je pri-palo u nadležnost novoosnovane Savjeto-davne službe pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Kako se ranijih godina gotovo pola opožarenih po-vršina odnosilo na privatne šume, to znači da je ukupan broj šumskih požara i u njima zahvaćenih šuma i zemljišta veći od iskaza-nih za državno zemljište.

Požarom je bilo zahvaćeno oko 1000 ha visokih šuma. Najveći dio opožarene po-vršine (8487 ha ili 63%) odnosi se na ostale šume (srednja i niska šuma, panjača, šikara i šibljak, makija, garig, plantaže i kulture) i neobraslo šumsko zemljište (29,7%). Ukupna opožarena površina na kršu iznosi 12.263 ha, od čega u splitskoj Upravi 10.615 ha, a u kontinentalnom dijelu 1230 ha. Najveća površina evidentirana je na području Split-sko-dalmatinske županije (6147 ha). Najviše požara bilo je u srpnju (127 ili 45%), statistič-ki najviše nedjeljom. Iza Splitske, po broju požara druga je bila Dubrovačko-neretvan-ska županija s 2315 ha.

Za najveći broj požara (177 ili 63%) nije utvrđen uzrok. Zaposlenici Hrvatskih šuma dojavili su 64 posto požara. Procijenjena šteta na drvnoj masi i općekorisnim funk-cijama za državne šume iznosi 801,154.000 kuna.


Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad zaštita šuma

Na sastanku vodite-lja Odjela za eko-logiju i stručnih suradnika za za-

štitu šuma, održanom po-četkom listopada u Hrvat-skom šumarskom društvu, bilo je riječi o provođenju zaštite šuma u sljedećem razdoblju te ovogodišnjim šumskim požarima. Tijekom sastanka naglašena je važ-nost pravovremene dosta-ve dijagnozno-prognoznih izvještaja i nabave zaštit-nih sredstava odnosno pra-vovremeno poduzetih za-štitnih mjera. Dr. sc. Milan

zaštita šumaUmjesto kemijskih pesticida, zamjenski preparati

Budući da je u skladu s certifikacijom šuma zabranjena uporaba

kemijskih sredstava, nužno je u šumarstvu mijenjati proizvodne tehnologije i pronalaziti zamjenska

zaštitna sredstva, korištenjem pojedinih bioloških i biotehničkih

preparata

Piše: Ivica TomićFoto: I. Tomić, arhiva

Pernek iz Šumarskog instituta Jastrebarsko upoznao je prisutne stručnjake Hrvatskih šuma s praćenjem mrazovaca, gubara i drugih štetnika, rokovima slanja pojedinih izvještaja, te s uzimanjem uzoraka hrasto-vih grana za analizu prisutnosti šumskih štetnika. Problem nastaje zbog izvještaja koji katkada kasne pa nastaju i greške. S tim u vezi dogovoreno je da uzorke za analizu grana treba uzimati samo na mjestima gdje postoji naznaka za pojavu bolesti i štetni-ka, a, primjerice, izbjegavati tamo gdje će uskoro biti obavljena sječa stabala. Uzorci se uzimaju u sastojinama koje će vjerodo-stojno reprezentirati određeno područje zaraženo štetnicima, odnosno na mjestima koja su ove godine uočena kao možebitna za pojavu štetnika.

Zabrana uporabe kemijskih sredsta-va – Dipl. ing. Terezija Bošnjak govorila je o primjeni kemijskih sredstava u skladu s provođenjem certifi kacije šuma. Osim do-sadašnje zabrane njihove uporabe, od proš-le godine zabranjeno je korištenje još nekih tvari. Iz popisa zabranjenih aktivnih tvari, u skladu s FSC-om šuma, proizlazi da nema dozvoljenih kemijskih pesticida u zaštiti šuma. Osim toga, u šumi se neće moći ko-ristiti sredstva za zaštitu drveta koja sadrže aktivnu tvar deltametrin, poput Deltacida i Deltastara. U Narodnim novinama od 11. srpnja 2007. objavljen je Upisnik registrira-nih sredstava za zaštitu bilja. Budući da je

zabranjena uporaba kemijskih sredstava, nužno je mijenjati proizvodne tehnologije i pronalaziti zamjenska zaštitna sredstva, ko-rištenjem pojedinih bioloških i biotehničkih preparata. Posebice je to u praksi proble-matično tijekom tretiranja hrastove oblovi-ne protiv mušice (»mušićavost«) i četinjača protiv potkornjaka, a za te zaštitne mjere treba pronaći odgovarajuće ekološko sred-stvo. Mr. sc. Boris Liović istaknuo je kako se, među pojedinim mogućnostima, treba odlučiti za eventualnu uporabu prirodnih piretroida.

Pozornost borovom četnjaku, mra-zovcu i gubaru – Na sastanku je zaključe-no da treba obaviti zaštitu borovih sastoji-

Tijekom sastanka ekologa i zaštitara šuma u HŠD-u

SvijetU Kaliforniji je krajem listopada poža-

rom bilo zahvaćeno 1700 km2, od mon-denog ljetovališta Malybu do granice s Meksikom, izgorjelo je više od 800 obje-kata, šteta se već sada procjenjuje na milijardu dolara.

Svake godine diljem Europe izbije oko 45.000 požara. Između 1989. i 1993. samo na području Mediterana, uništeno je 2,6 milijuna ha šume.

Sumnja se da su brojni požari u Ita-liji i Španjolskoj, a posebno u Grčkoj, podmetnuti. Na spaljenom se terenu, naime, lakše dolazi do građevinskih dozvola. Zbog toga je Svjetska organi-zacija za zaštitu okoliša WWF zatražila da se na razini Europske unije donese zakon kojim se zabranjuje izdavanje građevinskih dozvola na područjima izgorjelih šuma.

Zadnjih desetak dana kolovoza do-slovno je gorjela Grčka. Buknulo preko 200 požara, poginulo 63 ljudi pa se može reći da su to bili najsmrtonosniji požari u svijetu u posljednjih 150 go-dina. Zahvaćeno je preko 70.000 ha zelenih površina (najviše na zapadnom dijelu Peloponeza), a izgorjele su i sto-tine kuća.

� Broj 131 • studeni 2007. HRVATSKE ŠUME

Iz popisa zabranjenih aktivnih tvari, u

skladu s FSC-om šuma, proizlazi da nema dozvoljenih

kemijskih pesticida u zaštiti šuma.

Osim toga, u šumi se neće moći

koristiti sredstva za zaštitu drveta koja sadrže aktivnu tvar deltametrin, poput

Deltacida i Deltastara.

na koje su zaražene borovim četnjakom, a osobitu pozornost usmjeriti na one u koji-ma je uočen golobrst. U cilju praćenja mra-zovaca, ljepljive prstenove treba postaviti do početka prvoga mraza, a najkasnije do 20. listopada. Leptire s prstenova potreb-no je skidati jednom do dva puta tjedno te u odgovarajuće tiskanice ubilježiti brojno stanje ženki. Ukupne podatke o praćenju ovoga štetnika treba do 10. siječnja 2008. dostaviti u Službu za ekologiju u direkciju te u Šumarski institut Jastrebarsko. Također je do početka prosinca potrebno dostaviti izvještaje o stanju zaraze gubara, a jajna

legla, radi utvrđiva-nja parazitarnosti, poslati u Institut do polovice pro-sinca. Do početka prosinca potrebno je poslati i godišnji izvještaj o izvještaj-no-prognoznim po-slovima, a Šumarski institut će objedi-njene podatke do-staviti Ministarstvu poljoprivrede, šu-

tar Jurjević naglasio je važnost pridržavanja navedenih rokova, koje treba skratiti zbog pravovremene nabave zaštitnih sredsta-va i poduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera, udovoljavanja zakonskim propisima i uvrštavanja podataka u dijagnozno-prog-nozni izvještaj.

Na sastanku je razmatrana i problema-tika šumskih požara u svjetlu ovogodišnje, jedne od težih požarnih sezona (o čemu više na drugom mjestu). Prof. dr. sc. Milan

i Hercegovine.Predavanje o prof. Vajdi – Prof. Glavaš

održao je predavanje o prof. dr. sc. Zlatku Vajdi, šumarskom stručnjaku, znanstveniku i vizionaru, a povodom 20. obljetnice smrti (1987. – 2007.). Govoreći o njegovu život-nome putu, nastavnome radu, stručnoj i na-stavnoj djelatnosti te radnim dužnostima,

marstva i vodnoga gospodarstva, Službi za ekologiju i podružnicama Hrvatskih šuma. Uzorke grana podružnice su dužne poslati Institutu, prema dogovorenom rasporedu, u razdoblju od 31. prosinca 2007. do 1. ve-ljače 2008. godine.

Skraćenjem rokova do pravovreme-nih zaštitnih mjera – Istaknuto je kako po-datke o planiranim količinama pojedinih zaštitnih sredstava za 2008. (fungicidi, her-bicidi, rodenticidi), feromona i klopki treba poslati u Službu za ekologiju do 1. prosin-ca. Zbog odabira dobavljača bit će pravo-vremeno raspisan natječaj i stoga ovaj rok treba poštivati. Planirane količine bioloških (Foray) i biotehničkih (Match) insekticida za zaštitu od gubara, mrazovaca, borovoga četnjaka i dr., koji se proizvode u inozem-

stvu, treba dosta-viti najkasnije do 15. siječnja 2008. Naknadno će se morati dogovarati o potrebnim koli-činama insekticida za suzbijanje štet-nika utvrđenih na šumskim površina-ma pomoću uzora-ka hrastovih grana. Voditelj Službe za ekologiju mr. sc. Pe-

Glavaš sa Šumar-skog fakulteta na-pomenuo je kako je, s obzirom na vremenske uvjete, očekivao veći broj požara i veću opo-žarenu površinu, ali se to, srećom, nije obistinilo. Osobit problem stvarali su požari iz susjedne Bosne

Prof. dr. sc. Milan Glavaš

Dr. sc. Milan Pernek i mr. sc. Petar Jurjević

Dipl. ing. Terezija Bošnjak

Prof. dr. sc. Zlatko Vajda (1901. – 1987.)

Protiv »mušićavosti« bez uporabe kemijskih insekticida

Borov četnjak gnjezdar (Cnethocampa pityocampa)


privatne šume

Od oko 600.000 ha privatnih šuma uređeno je samo 6 posto!

OKRUGLI STOL / ŠUMSKOGOSPODARSKI PLANOVI U ŠUMAMA ŠUMOPOSJEDNIKA

U Varaždinu je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva početkom listopada održan okrugli stol na temu »Šumskogospodarski planovi u šumama šumoposjednika«. Skupu, kojeg su organizirali Šumarska savjetodavna služba i Varaždinska županija, prisustvovali su predstavnici udruga privatnih šumoposjednika, Hrvatskih šuma, lokalne samouprave te gosti iz Slovenije

Piše: Vesna PlešeFoto: V. Pleše

članstvima i priznanjima, naglasio je kako je prof. Vajda bio šumar širokih pogleda, koji je velik doprinos dao šumarskoj znano-sti i visokoškolskoj nastavi, osobito u zaštiti šuma. Treba istaknuti kako je sastanak eko-loga i zaštitara bio posvećen ovom vrsnom šumarskom stručnjaku i pedagogu.

Sudionici skupa u Varaždinu

� Broj 131 • studeni 2007. HRVATSKE ŠUME

Privatne šume u Hrvatskoj zauzima-ju 22 posto ukupne površine ili oko 600.000 ha. To je veliki potencijal kojim se može potaknuti šumopo-

sjednike da njime što kvalitetnije gospo-dare. Dosad je uređeno svega 6% šuma u privatnom vlasništvu, tijekom sljedeće 2008. planira se urediti daljnjih 65.000 ha, a u narednih desetak godina izradit će se planovi za sve privatne šume u Hrvatskoj, istaknuo je uvodno doministar Miroljub Stojanović.

Izlažući na temu »Suradnja sa šumopo-sjednicima tijekom izrade plana gospodare-nja s osvrtom na radove«, Tomislav Meštrović iz Savjetodavne službe je naglasio važnost i

korisnost planova jer s njima šumoposjedni-ci u potpunosti dobivaju uvid u stanje svojih šuma. Ne samo koliko one vrijede, nego i kakve su mogućnosti njihovog korištenja, planiranja radova te u konačnici, prodaje drvnih sortimenata. Sve to obavljat će se u suradnji sa šumarskom strukom. Naglasio je i važnost izgradnje šumskih prometnica, izvršavanja uzgojnih radova te organizacije čuvarske službe, što će znatno pridonijeti kvalitetnijem gospodarenju šumama.

Dubravko Janeš iz Hrvatskih šuma dotakao se problematike uređivanja i gos-podarenja šumama šumoposjednika nekad i danas i rekao da se površine pod privat-nim šumama tijekom povijesti nisu značaj-nije mijenjale. Tako ih je 1894. bilo 425.000 ha, a 1938. taj udio je iznosio 21 posto u ukupnoj površini šuma. Od 1986. do 1996. godine on iznosi 19 posto, a u narednih de-set godina te površine su se tek nešto po-većale. Povećavala se i drvna zaliha. Prema podacima iz šumskogospodarske Osnove područja, drvna zaliha u privatnim šumama iznosi 78 milijuna m³, a godišnji prirast 2,1 milijun m³. Od 1986. pa sve do 2006. evi-dentirano je stalno povećanje sjemenjača u privatnim šumama. Takve šume zauzimaju površinu od 246.529 ha, panjače se prostiru na 278.554 ha, degradiranih je šuma 47.253, a kultura 3.143 ha. Najzastupljenija je bukva sa 24 posto, grab sa 16 posto, hrast kitnjak sa 16 posto, bagrem 8 posto. Gospodarski

ve područja za razdoblje od 2006. do 2015., sveukupni etat u privatnim šumama iznosi nešto više od sedam milijuna m³.

Mr. Janeš se osvrnuo i na povijest ure-đivanja privatnih šuma i rekao da je 1985. donijet Pravilnik kojim se krenulo u organizi-rano uređivanje privatnih šuma. Od 1986. do 1989. u Hrvatskoj je uređeno 91.700 ha pri-vatnih šuma, te izrađena revizija za 19.000 ha. Godine 1992. uređeno je 142.000 ha privatnih šuma.

Nažalost, Domovinski rat doveo je do zastoja u radovima na uređivanju privatnih šuma. Dodatne štete u tim šumama nastale su zbog stihijskih sječa koje nisu bile točno evidentirane. Zahvaljujući osnutku Savjeto-davne službe, svi ovi problemi nastojat će se otkloniti, jer će se izradom Planova gos-podarenja dobiti točni podaci o privatnim šumama koji će omogućiti kvalitetnije pla-niranje i gospodarenje.

O »Uređivanju šuma u Sloveniji« go-vorio je Boris Bogović iz Zavoda za gozdo-ve Slovenije, a Zdenko Bogović iz poduzeća Mirta – Sesvete osvrnuo se na problematiku »Izrade katastarskih podloga kod uređivanja šuma šumoposjednika«. »Jedan od modela

Suzana Trninić, ravnateljica Šumarske savjetodavne službe

Doministar Miroljub Stojanović

najvrjednija vrsta, hrast lužnjak, sudjeluje sa 4,3 posto.

Podaci o izvršenim sječama i uzgoj-nim radovima u šumama šumoposjednika u proteklom razdoblju nisu potpuni. No pre-ma podacima iz šumskogospodarske Osno-

Drvna zaliha u privatnim šumama iznosi 78 milijuna m3, a godišnji

prirast 2,1 milijun m3.

Varaždinska županija u kojoj se najveći dio šuma nalazi u privat-nom vlasništvu nastojat će pro-blem riješiti kroz projekt Forplan. Radi se o Međuregionalnom planu gospodarenja šumama u sklopu Interrega A, programa triju država (Hrvatske, Slovenije i Mađarske) za razdoblje od 2004. do 2006.

Kopnena granica između Hr-vatske i Slovenije većim dijelom prekrivena je šumama koje čine jedinstvene šumske komplekse. U interesu je da se gospodarenje tim šumama provede po načeli-ma održivosti prema zajedničkom planu. Projektom su obuhvaćene sve privatne šume uz granicu iz-među Varaždinske županije i Po-dravlja (općine Bednja, Cestica i Donja Voća te grad Lepoglava), a u Sloveniji pak šume u vlasništvu Društva privatnih šumoposjednika iz Mirenske doline. Plan gospoda-renja šumama izradit će se na temelju dogovora vlasnika šuma, ali i drugih sudionika usmjerenih na poboljšanje konkurentnosti na tržištu.

uređivanja šuma šumoposjednika« predsta-vio je Vladimir Kušan iz Okiona d.o.o., dok je Suzana Trninić, ravnateljica Šumarske savje-todavne službe, govorila o »Gospodarskim i socijalnim aspektima izrade planova gospo-darenja u šumama šumoposjednika«.

U raspravi su naznačeni neki od proble-ma s kojima se šumovlasnici susreću u ure-đivanju privatnih šuma. Pritom su najviše bili isticani problemi nesređenosti katastra i nepovezanost sa zemljišnoknjižnim uredima što usporava radove na izradi šumskogospo-darskih planova.

Istaknut je i problem neusklađenosti pojedinih zakona (Zakona o šumama, Zako-na o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina). Za-ključeno je da će Odjel za privatne šume pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva organizirati sasta-

Dubravko Janeš iz Hrvatskih šuma

Ovakvim načinom rada vlasnici šuma će se ne samo povezivati i udru-živati, već će se to u konačnici odraziti povoljno na troškovnu učinkovitost u gospodarenju šumama, jednostavnije planiranje te bolju koordinaciju u izra-di planova. Nakon što se cijela regija uključi u projekt, bit će jednostavnije u budućnosti planirati i graditi potrebnu infrastrukturu u ovim šumama. U sklo-pu projekta predviđene su edukacije šumoposjednika, održavanje radionica i ekskurzija s naglaskom na važnost gospodarenja šumama i udruživanja šumoposjednika kroz udruge.

Uz Kmetijsko Gozdarsku Zbornicu Slovenije u projekt je uključen i Zavod za gozdove Slovenije – Območna eno-ta Brežice. Njihovi će stručnjaci tijekom provedbe ovoga projekta na osnovi svojih dugogodišnjih iskustava u plani-ranju i gospodarenju privatnim šuma-ma izraditi zajedničke planove gospo-darenja šumama ove regije. (V. P.)

Projekt Forplan za

privatne šume Varaždinske

županije

nak s predstavnicima Državne geodetske uprave s ciljem pronalaženja rješenja za sve zainteresirane strane. Dok se stanje ne sredi i dogovori, šumarski stručnjaci koji rade na izradi šumskogospodarskih planova trebaju se u radu pridržavati Zakona o šumama i Pravilnika o uređivanju šuma.

Broj 131 • studeni 2007. HRVATSKE ŠUME �

biomasa DRUGI HRVATSKI DANI BIOMASE

Do 2030. godine utrostručiti udio biomaseHrvatska vlada je konačno prepoznala ova-

kav alternativni izvor energije pa je 1. srp-nja ove godine na snagu stupio tarifni su-stav kojim se, putem 12-godišnjih ugovora

potiče proizvodnja »zelene« energije s 1,20 kn po kW/h za termoenergane do 1 MW te s 1,04 kn za termoenergane preko 1 MW.

Od ukupno 4 bilijuna m2 drveta koje godišnje koristi svjetska populacija, oko 55% koristi se direktno radi svakodnevnih potreba za energijom u vidu grijanja ili kuhanja i to uglavnom u zemljama u razvoju

Piše: Irena Devčić BuzovićFoto: I. D. Buzović

Potencijal hrvatskih šuma za proizvodnju biomase je vrlo velik. Šuma kojom se gospodari na održivi način predstavlja obnovljiv izvor energije, a tako dobivena energija je vrlo čista te za razliku od loživog ulja ili prirodnog plina u atmosferu ispušta male količine fosilnog CO2. Procjene pokazuju da bi se udio biomase do 2030. g. mogao utrostručiti u odnosu na 2000. godinu, rečeno je među ostalim u raspravi na okruglom stolu u povodu 2. hrvatskih dana biomase, te 9. europskih dana biomase regija, 6. listopada u Gospiću.

Što je to biomasa – Kako je navedeno u Priruč-niku o biomasi koji je izradila radna skupina za bio-masu pri MPŠVG i MGRP, to je najstariji izvor energije koji je čovjek koristio i predstavlja skupni pojam za brojne najrazličitije proizvode biljnog i životinjskog svijeta. To je obnovljivi izvor energije koji uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije kao i slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, životinjski izmet i ostatke iz stočarstva te komunalni i industrijski otpad.

Korištenjem biomase kao goriva uvelike se sma-njuje zagađenost stakleničkim plinovima, oneči-šćenost vode i tla, dezertifikacija i bioraznolikost. Ukratko, energija iz biomase, često nazivana zelena energija dobar je način održivoga gospodarenja pri-rodnim resursima i smanjivanja opasnosti od apso-lutnog zagađenja planeta Zemlje. Razlika otpušta-nja CO2 plinova u zrak kod korištenja biomase kao goriva u odnosu na fosilna goriva je velika. Izga-

ranjem goriva dobivenog od biomase u atmosferu se otpušta onolika količina CO2 kolika je bila potrebna biljci za njen rast. Zbog toga se za ovaj sistem kaže da je »CO2 neutralan« jer održava ravnotežu u prirodi, održiv je i pomaže u borbi protiv klimatskih promjena. Kod izgaranja fosilnih goriva u atmosferu se ispušta CO2 koji je milijunima godina bio zarobljen u zemlji te će upravo


Do 2030. godine utrostručiti udio biomase

milijuni godina trebati kako bi se te količine CO2 ponovno apsorbirale u zemlju. Izgara-njem fosilnih goriva u atmosferi se gomila CO2 »kojemu tamo nije mjesto« te se njegova koncentracija konstantno povećava.

Od ukupno 4 bilijuna m³ drveta koje godišnje koristi svjetska populacija, oko 55% koristi se direktno radi svakodnevnih potre-ba za energijom u vidu grijanja ili kuhanja i

za proizvodnju energije. Kao rezultat ovakvog promišljanja Hrvatske šume osnovale su 1. svibnja ove godine tvrtku kćer pod nazivom »Šumska biomasa« d.o.o.

U svega par mjeseci rada, kaže direktor Šumske biomase Željko Sučić, postigli smo određene rezultate. Mi smo ti koji organi-ziraju prikupljanje, iveranje i posredovanje s kupcem u prodaji drvne sječke, odnosno

obnovljivog izvora energije. Do sada se po-kazalo kako postoji priličan broj onih koji su zainteresirani za korištenje drvne sječke kao obnovljivog izvora energije, no glavni problem je u tome što investicija od svog početka pa do konačnog korištenja traje i do dvije godine. Trenutno su potrebe kod nas za drvnom sječkom neznatne te je gotovo cjelokupna proizvodnja za sada orijentirana na izvoz, zaključuje Ž. Sučić.

No, šume i šumske površine u Hrvatskoj se konstantno povećavaju, upravo kao rezul-

visokih šuma. Na kontinentu nailazimo na sličnu situaciju. Između Save, Drave i Duna-va značajan dio površina obrastao je grabo-vim panjačama koje također imaju plodno tlo. Konverzijom se mogu podići mješovite sastojine hrasta kitnjaka, graba i bukve. Na taj način uzgojnim mjerama poboljšavamo strukturu i bioraznolikost šume, a usput pro-izvodimo energiju, zaključuje J. Dundović.

Biomasa je regionalni gospodarski čimbe-nik te njena cijena nikada neće tako značaj-no rasti kao cijena fosilnih goriva. Biomasa garantira regionalni razvoj povećanjem broja zaposlenih, smanjuje ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu i uvelike smanjuje ovi-snost zemlje o uvozu fosilnih goriva. Hrvat-ska danas uvozi 50% svojih ukupnih potreba za fosilnim gorivom. Istovremeno u Hrvatskoj svake sekunde priraste 4 do 5 kubika drva. Prema prognozama austrijske udruge za bio-masu cijene fosilnih goriva, nafte i plina i dalje će rasti te bi za 4 do 5 godina njihova cijena mogla biti tako visoka da poticaji za obnov-ljive izvore energije u proizvodnji toplinske i električne energije više neće biti potrebni.

Do ove godine Hrvatska se nije mogla pohvaliti ni s jednom tvornicom za proiz-vodnju peleta. No, u svega godinu dana otvaraju se čak tri. Ona u Mrkoplju s ra-dom je počela nedavno, a do kraja godine s radom će početi peleternice u Perušiću i Gerovu. To je značajan pomak u proizvodnji peleta kao obnovljivog izvora energije, kaže J. Dundović, i pritom ne zaboravimo da su 2 kg peleta u energiji adekvatna jednoj litri lož ulja. Cijena 2 kg peleta iznosi oko 2,60 kuna dok se cijena loživog ulja popela na 4,70 kn. Pametnome dosta!

to uglavnom u zemljama u razvoju. Oko 40% završi kao ostaci industrijskih procesa na otpadu, iako bi 70-75% ukupno posječene drvne mase na svijetu moglo poslužiti kao potencijalni izvor obnovljive energije.

Upravo je jedna od najstarijih organizaci-ja u Hrvatskoj, Hrvatsko šumarsko društvo s tradicijom dugom preko 160 godina, među prvima prepoznalo vrijednost i mogućnosti šumske biomase.

Prema riječima mr. sc. Josipa Dundovića, prije točno pet godina počela je međudržavna suradnja između Bavarske i Hrvatske. Naime, u posjet Hrvatskoj došli su predstavnici ba-varskog kompetencijskog centra C.A.R.M.E.N. te je tada nastala prva skica prijedloga proje-kata izgradnje toplana na biomasu.

Pripremljeni su projekti za toplanu u Na-šicama, Đurđevcu, Delnicama, Senju i Gos-piću.

– U posljednjih pet godina otkako smo za-počeli s promocijom biomase, kaže J. Dundo-vić, osjeća se značajan pomak u razmišljanju i djelovanju ljudi, no jedno određeno vrijeme bilo je potrebno da stručnjaci kao npr. šu-mari, elektroinženjeri i strojari vide kako je naša budućnost, barem ona kratkoročna, u biomasi i malim energanama. Naš dosadaš-nji rad put je k ostvarenju konačnog cilja »16 UPRAVA – 16 TOPLANA NA ŠUMSKU BIOMA-SU«. Hrvatske šume prepoznale su važnost i ogromni potencijal korištenja šumske bioma-se. U vrijeme sve većeg nedostatka fosilnih goriva i njihovih visokih cijena, shvatili smo da energija leži svuda oko nas. Sav sitni i krupni otpad koji je do sada ostajao ležati u šumi i koji je predstavljao potencijalni izvor zaraze sada može biti iskorišten kao biomasa

S rasprave u Gospiću

Toplana u gospićkoj Upravi grije i okolne zgrade

Hrvatska danas uvozi 50% svojih ukupnih potreba za fosilnim gorivom.

Istovremeno u Hrvatskoj svake sekunde priraste 4 do 5 kubika drva.

tat potrajnog gospodarenja. Danas se godiš-nje na svakom ha šume može proizvesti 300 do 500 litara loživog ulja, kaže J. Dundović. Osim toga Hrvatska je potpisala i Kyoto pro-tokol prema kojem imamo obavezu smanjiti količine CO2 za 5% do 2012. godine. Udio drva kao energenta u Hrvatskoj trenutno iznosi 4,2%. Kako bi se osigurala isplativost ulaganja odnosno korištenja biomase kao energenta ta brojka bi se trebala poveća-ti na 10 do 12%. Ovi postoci su više nego realni jer se, prema nekim predviđanjima, za biomasu mogu osigurati i veće količine materijala.

U bukovim panjačama na području Like leži veliki potencijal. Naime, upravo te sa-stojine koje čine oko 50% šuma na pod ručju Like leže na bogatom tlu te bi se konverzijom mogle prevesti u mješovite šume panjača i



Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad,S. Nikčević

makedonsko šumarstvo JAVNO PODUZEĆE MAKEDONSKE ŠUME

Poduzeće je dvoslojno organizirano, uz Direkci-ju sa sjedištem u Skopju, postoji 30 podružnica (šumarija): Stogovo (Debar), Jablanica (Struga), Galičica (Ohrid), Lešnica (Tetovo), Šar (Gosti-

var), Lopušnik (Kičevo), Prespa drvo (Resnik), Sandan-ski (Makedonski Brod), Lipa (Kruševo), Bigla (Demir Hisar), Kajmakčalan (Bitola), Karadžica (Skopje), Crni Bor (Prilep), Kumanovo, Babuna (Veles), Šumarstvo (Sveti Nikola), Bor (Kavadarci), Kratovo, Serta (Štip), Demir Kapija, Osogovo (Kriva Palanka), Osogovo (Ko-čani), Plačkovica (Vinica), Plačkovica (Radoviš), Belasica (Strumica), Salandžak (Valandovo), Kožuf (Gevgelija), Golak (Delčevo), Ravna Reka (Pekčevo), Maleševo. U poduzeću je ukupno zaposleno 2 680 radnika, od čega 466 s visokom stručnom spremom.

Pod šumama i šumskim zemljištem je 1,159.600 ha od čega na državne šume otpada 90%, ostalo su privatne, zaštitne i šume posebne namjene. Najzastu-pljenija vrsta je i ona najkvalitetnija i najskuplja – hrast,

koji u ukupnom šumskom fondu sudjeluje s 50%, sli-jedi bukva s 30%, pa bor koji je najčešća crnogorična vrsta (8%), dok na sve ostale vrste otpada 12%. Čak 92% svih šuma su ekonomske, dva posto su zaštitne te šest posto šume posebne namjene.

Ukupna drvna zaliha iznosi oko 74 milijuna kubika, godišnji prirast kreće se oko 1,8 milijuna kubika, do-zvoljeni etat oko 1,3 milijuna od čega se realizira oko 70%. Tek 20-ak posto u etatu je tehničko drvo.

Veliki problem i u prošlosti i danas je erozija tla nakon koje su velike površine ostajale bez šume. Zbog toga je ustanovljen Fond za pošumljavanje goleti iz kojeg je u razdoblju od 1970. - 1990. bilo pošumljeno 150.000 ha.

Dio šumskog bogatstva je zaštićen u nacionalnim parkovima, šumskim rezervatima i park-šumama.

Makedonske šume gospodare sa 16 lovišta uku-pne površine 205.434. ha. Najzastupljenija divljač su jelen obični, lopatar, srna, divlja svinja dok u višim predjelima ima dosta mu� ona i divokoza. Od sitne

Jesen u makedonskim šumama

Piše: Miroslav Mrkobrad

makedonsko šumarstvo JAVNO PODUZEĆE MAKEDONSKE ŠUME

Hrast je najzastupljenija vrsta makedonskih šuma

Makedonske šume javno su poduzeće u stopostotnom vlasništvu države. Osnovane su 1997. godine s ciljem obnove i zaštite šumskoga fonda i očuvanja bioraznolikosti, gospodare s preko 1,1 milijun hektara šuma i šumskoga zemljišta, a zapošljavaju oko 2.600 radnika


JAVNO PODUZEĆE MAKEDONSKE ŠUME

Makedonija zauzima površinu od 25.713 km, ima 2,1 milijun stanovnika (81/km), bruto nacionalni dohodak po stanovniku 5.868 $, a u ukupnom društvenom proizvodu šumarstvo sudjeluje sa oko 0,5 posto.Zaštićeno 7,3% površine ili 187 000 ha (tri nacionalna parka, 14 prirodnih rezervata, 48 spomenika prirode).

Drage Stojanovski iz Podružnice (Šumarije) Bi-gla iz Demir Hisara pobjednik je natjecanja sjekača Republike Makedonije na tradicio-nalnim 41. danima šumarstva (»Denovi na

šumarstvoto«) održanima od 5 do 7. listopada u Ohri-du. Na obali prekrasnog Ohridskog jezera gdje je bio postavljen poligon, on je u konkurenciji 30 sjekača iz isto toliko šumarija bio uspješniji od Blaže Mihajlova iz Podružnice Osogovo (Kočani) te Gorana Krstanoskog iz Podružnice Galičica (Ohrid). Osim sjekača, u Ohridu je bilo upriličeno i natjecanje makedonskih šumara u tri sportske discipline, pikadu za žene, gađanju gline-nih golubova, te u šahu, a rezultati s tih nadmetanja bodovali su se zajedno s rezultatima sjekača te na taj način dali i sveukupnog ekipnog pobjednika. To je, uzastopce, ekipa Osogovo iz Kočana, čije će vitrine krasiti veliki prijelazni pehar, ispred domaćina Galičice dok je treće mjesto pripalo ekipi Bigla iz Demir Hisara. Njegujući tradiciju okupljanja i druženja šumara, Ma-

41. NATJECANJE RADNIKA ŠUMARSTVA MAKEDONIJE

Drage Stojanovski iz Podružnice (Šumarije) Bi-

41. NATJECANJE RADNIKA ŠUMARSTVA MAKEDONIJE

Sjekači na obali Ohridskog jezera kedonske šume

planiraju, kako je prilikom pro-glašenja pobjed-nika i podjele nagrada u ho-telu Silex rekao direktor Vladimir Bahčovanovski, proširiti natjeca-nje na još neke sportske disci-pline.

Danima make-donskog šumar-stva su kao go-sti prisustvovali predstavnici šumarstva Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bugarske, zatim predstavnici Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Šumarskog fakulteta, grada domaćina i drugih institucija i suradnika JP Makedonske šume.

Uz poduzeće, suorganizator ovogodišnje manifestacije je po prvi puta bila Sin-dikalna organizacija šumarstva i drvne industrije RM, a uspješan domaćin bila je Podružnica Galičica (Ohrid).

divljači, posebno uz vodene tokove, lovci će pronaći jarebicu, grlicu, fazana, te još uvijek velik broj zečeva. Lovišta su opremljena lovno-tehničkim objektima, a u dijelu njih može se naći kompletna pansionska ponu-da u nekom od lovačkih domova. Može se koristiti i posebna usluga - terensko vozilo, konj, vodička služba, goniči, a može se iznajmiti i lovačko oružje.

Neka od poznatijih lovišta su »Polaki« - Kočani, po-vršine 15.000 ha (150 km od Skopja, na južnim padi-nama Osogovske planine) gdje se ide u lov na krupnu divljač, jelene, srne, divlje svinje. Tu je i lovački dom Pašadžikovo sa 10 soba; lovište Kadina Reka (21.000 ha) na planinskom masivu Karadžica udaljeno je od glavnoga grada samo 25 km, a karakterizira ga velika visinska razlika (čak 2.240 m!) i različiti klimatski uvje-ti, a u bukovim i bukovo-jelovim šumama idealni su uvjeti za život jelena običnog. Značajna su još lovišta »Lešnica« Tetovo (blizu 12.000 ha) na sjevernoj pa-dini Šar planine (srna, divlja svinja, ris), zatim lovište »Čestovovo« Valandovo, manje površine (7.000 ha), te »Milisin« Gevgelija, na granici s Grčkom, lovište uda-ljeno od Skopja oko 200 km. U lovištu je i ograđena površina od oko 313 ha u kojoj se divlje svinje mogu loviti cijele godine.

Hrast je najzastupljenija vrsta makedonskih šuma

Gosti na natjecanju

Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

Ohrid

S natjecanja na Ohridskom jezeru

razgovor

Javno poduzeće Makedonske šume pravni je sljednik ranijih samostalnih šumskih poduzeća koje svoje poslovanje zasniva na Zakonu o javnim poduzećima, Zakonu o šumama, Zakonu o trgovačkim društvima, i drugim, istaknuo je uvodno Bahčo-

vanovski. Uz Direkciju koja ima sjedište u Skopju, imamo 30 podruž-nica (šumarija). U Direkciji je ustrojeno osam sektora – za uređivanje šuma; za plan, analizu, investicije i razvoj; odgoj, zaštitu i ekologiju; iskorišćivanje šuma i primarnu preradu; komerci-jalu; lov i lovni turizam; ekonomske i � nancijske poslove, te sektor za kadrovske i opće poslove.

Sektorima rukovode pomoćnici direktora sa statusom radnika s posebnim ovlaštenjima, ka-kav imaju i rukovoditelji podružnica, koje, inače nemaju status pravnih lica.

JP Makedonske šume koje je službeno započelo s radom 1. srpnja 1999. godine ima jedinstven žiro-račun dok podružnice rade preko podračuna.

– Hoće li Makedonske šume i dalje ostati javno poduzeće ili će se transformirati?

– Glavni problem makedonskog šumarstva, kao što je bio slučaj i u ostalim zemljama tranzi-cije, jest glomaznost sistema, previše zaposlenih, što povlači i ostale probleme. Neke zemlje koje su ranije krenule u promjene su to već prebrodile.

Mi smo na zahtjev Vlade Republike Makedonije poslali informa-ciju o stanju u poduzeću s nekoliko prijedloga – modela transfor-macije javnog poduzeća na osnovi iskustava iz susjednih šumarsta-va. Komisija Vlade sastavljena od nekoliko resornih ministara treba dati mišljenje o načinu transformacije, ili se opredijeliti za jedan od predloženih modela. Na osnovi odluke Vlade, Makedonske šume će razraditi detalje. Sve to mora biti u suglasnosti sa »Strategijom odr-živog razvoja šumarstva u Republici Makedoniji« koju je već ranije donijelo Ministarstvo šumarstva.

– Šumski požari obilježili su ljeto u Europi. Vrijedi li to i za Makedonske šume?

– Ni Makedonske šume nisu ostale pošteđene vatrene stihije pa je tako do kraja srpnja 2007. bilo evidentirano 589 požara s ukupno opožarenih 32.664 ha šuma i šumskoga zemljišta, što je doseglo nivo elementarne nepogode. Prema neslužbenim podacima, godina 2007. rekordna je po pojavi požara u posljednjih 120 godina! Osim velike direktne materijalne štete, tu su i one indirektne, popratne, u vidu pojave različitih štetočina, koje tek trebaju biti sumirane. Pozna-ti svjetski biolog i ljubitelj šuma Josif Pančić jednom je rekao: »Ako želiš uništiti jedan narod – uništi mu šume!«.

Najveći dio požara, čak 99%, izazivan je nepažnjom, a ima i indi-cija da je mnogo požara podmetnuto.

VLADIMIR BAHČOVANOVSKI, DIREKTOR MAKEDONSKIH ŠUMA

I Makedonske šume će se transformirati

S generalnim direktorom Makedonskih šuma, dip. iur. Vladimirom Bahčovanovskim razgovarali smo o aktualnom trenutku makedonskog šumarstva

Dobro smo surađivali s Republičkim centrom za upravljanje kri-zama (RCUK), MUP-om, Ministarstvom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i ostalim institucijama. Ovim putem se posebno za-hvaljujem Vladi Republike Hrvatske na pomoći u gašenju požara iz zraka, kao i ostalim inozemnim ekipama.

– Kako je regulirana prodaja drva? – O prodaji drvnih sortimenata odlučuju direktor i Sektor za

komercijalno poslovanje. Jednom godišnje se zaključuju komercijalni ugovori s komitentima prema ranije podnesenom zahtjevu (osim za � -zička lica). Komitenti se moraju pridržavati odred-bi ugovora u kojima se određuje način plaćanja, dinamika isporuke, vrsta sortimenta i skladište sa kojeg se drvo prodaje. Cijene drvnih sortimenata su u skladu s cjenikom poduzeća, kao i važećim odlukama donesenim od strane Upravnog odbo-ra. Jedan od uvjeta koje kupac treba ispuniti je i avansno plaćanje 10% od ugovorene količine (ovaj iznos se vraća pri zadnjoj isporučenoj ko-ličini).

– Da li se i koliko izvozi?– Dogovori o svim vrstama drvnih sortimenata

za izvoz obavljaju se u Direkciji, odnosno u Ko-mercijalnom sektoru. Od 2007. je uvedena posebna klauzula u ugo-voru kojim se zabranjuje izvoz, posredovanje ili preprodaja drvnih sortimenata od drugih pravnih subjekata trećim licima. Podružnice, odnosno rukovoditelji podružnica imaju pravo da zaključuju ugovo-re samo sa sindikatima, udruženjima penzionera i drugim građan-

Jednom godišnje se zaključuju komercijalni ugovori s komitentima. U njima se određuje način plaćanja, dinamika

isporuke, vrsta sortimenta i skladište s kojeg se drvo prodaje.

Pišu: Sonja Nikčević, Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad

Sa svoje strane mi smo poduzeli niz preventivnih mjera u cilju spre-čavanja požara, no u praksi, na terenu, pri gašenju požara pojavljuje se niz poteškoća objektivne i subjektivne naravi. Ponajprije želim spome-nuti nedovoljnu opremljenost tehničkim sredstvima (terenska vozila, oprema za gašenje). Naglašavam da su za e� kasnije djelovanje i loka-liziranje požara nužna specijalna vozila za gašenje šumskih požara.

skim udruženjima, kao i s � zičkim licima i to isključivo za ogrjevno drvo na teritoriju grada. Rok plaćanja je 15 dana od zaključivanja ugovora.

– Hoće li se tu što mijenjati?– Za sljedeću godinu predviđaju se neke novosti u načinu prodaje

bukovih pilanskih trupaca (četinari se već nekoliko godina proda-ju s avansnim plaćanjem), koje se uglavnom svode na mogućnosti kompletnog avansnog plaćanja ugovorenih količina i mogućnosti za zaključivanje ugovora svakih šest mjeseci. Time bi se, nadamo se, poboljšao odnos s komitentima i de� niralo tržište na kojem bi se ra-dilo sa solventnim kupcima koji će na vrijeme ispunjavati ugovore.

dip. iur. Vladimir Bahčovanovski


Sanitarna sječa u sastojinama oštećenima u ljet-nim olujama na području šumarija Osijek, Val-povo i Baranjsko Petrovo Selo u osječkoj Upravi traje još i danas i neće biti dovršena do kraja

godine. Štete su velike i prema posljednjem pregle-du procjenjuje se da je izvaljeno i polomljeno više od 21.000 kubika bruto drvne mase

Odmah nakon nastanka šumskih šteta, krajem svib-nja, početkom lipnja i sredinom srpnja, pregledane su površine na Šumariji Osijek, u GJ Osječke nizinske šume i Šumariji Valpovo, u GJ Valpovačke nizinske šume, gdje su stradale sastojine hrasta lužnjaka i polj-skog jasena, dok su na području GJ Valpovačke po-dravske šume i GJ Jagodnjačke šume oštećene kulture euroameričke topole (EAT) različitih starosti. Tijekom ljeta s tih je površina doznačeno više od 6500 kubika drvne mase. Zbog hitnosti tada su na izvlačenju radi-li strojevi Šumatransa Osijek, a u pomoć je pritekla i Mehanizacija UŠP Našice.

Tek ovih dana sagledane su katastrofalne poslje-dice ljetnih oluja. Zahvaljujući višemjesečnom razmi-niranju šumskih površina u Baranji, na više od 305.000 metara četvornih, kako bi se realizirao predviđeni etat u Šumariji Baranjsko Petrovo Selo, u GJ Torjanačke šume i GJ Jagodnjačke šume, bilo je moguće ući u sastojine EAT koje su sve do sada bile nedostupne. Tu su uočene ogromne štete od ljetošnjeg olujnog nevremena – izvale i prijelomi stabala. Detaljnim pregledom sastojine ustanovljeno je da je oštećeno više od 15.000 kubika drvne mase. Uglavnom su te stare sastojine EAT prezrele, jer se već 16 godina nalaze pod minama, uz lijevu obalu rijeke Drave, ali ima i mlađih sastojina.

Sječa i izvlačenje polomljene i izvaljene drvne mase traju već danima. Treba naglasiti kako je rad u ovim šumama opasan te se posvećuje maksimalna pozornost radu na siguran način. Ova radilišta su, pored smanjenih prihoda zbog umanjene vrijednosti sirovine, opterećena i povećanim troškovima rada, kako sjekača, tako i strojeva na izvlačenju.

šumske štete

Sanitarna sječa u sastojinama oštećenima u ljet-

šumske šteteVelike štete od oluje nad Slavonijom

Piše: Antun Zlatko LončarićFoto: Z. Lončarić



tržište drva

Ovogodišnja rasprava u Poslovnom klubu, na 34. međunarodnom saj-mu namještaja, radno naslovljena »Šumarstvo i prerada drva u no-

vom okruženju«, po mnogočemu se razliko-vala od onih iz proteklih godina. Prije svega po optimizmu koji se osjećao na svakom koraku. Možda je to najbolje sažeo u jednoj rečenici čelni čovjek udruženih drvoprera-đivača Jerko Zovak rekavši kako je »danas, poslije jučerašnje odluke hrvatske Vlade, lako govoriti«. Odnosi se to, opća je ocjena, na »povijesnu« odluku o bespovratnoj pot-

ŠUMARSTVO I PRERADA DRVA U NOVOM OKRUŽENJU tržište drva ŠUMARSTVO I PRERADA DRVA U NOVOM OKRUŽENJU

Hoće li nepovratna državna potpora pomoći drvoprerađivačima

Problemi u drvnoj industriji nisu nastali preko noći niti će odjednom nestati. Ići ćemo korak po korak. No bitno je da je u domaćem drvoprerađivačkom sektoru stvoren pozitivan trend i uvjeti da se kvalitetna sirovina više ne izvozi nego koristi na promoviranju domaćeg finalnog proizvoda, ocijenio je današnje stanje u drvoprerađivačkoj industriji na tradicionalnom skupu šumara i drvara na Ambienti, ministar Petar Čobanković

pori od 41,1 milijun kuna drvnoj industriji, koja se, »kad je jednom uteme-ljena u proračunu«, može očekivati i svake sljedeće godine, u »većem iznosu«. Drvna industrija našla se tako, nakon opetovanih molbi i zahtjeva, u položa-ju poticane djelatnosti kao što su to neke druge već odavno.

Uz to, još su se tri ključne stvari dogodile u posljednjih nekoliko go-dina, pobrojao je Zovak. Drvoprerađivači su se ko-načno ujedinili i prevla-

dali pojedinačni u korist općeg interesa, što nije bilo nimalo lako; sretna je također okolnost da je drvna industrija iz Ministarstva gospodarstva »gdje je bila nekako na rubu«, prešla u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, da je donijeta Strategija razvoja DI i da je postala jedna od strateš-ki važnih privrednih grana. Napravljen je i operativni program rada s konkretnim zadacima, jer na ovome se ne smije stati. On obuhvaća sklapanje petogodišnjih ugovora o distribuciji sirovine s Hrvatskim šumama, promoviranje brojnih akcija s ciljem veće uporabe drva i proizvoda od drva (jedna je i »Drvo je prvo«, također predstavljena na ovogodišnjoj Ambienti) što je mogu-će samo podizanjem stupnja � nalizacije. U Hrvatskoj, rečeno je, potrošnja drva po stanovniku danas iznosi tek 0,10 kubika.

Prisutan je još jedan iznimno važan moment, istaknuo je predsjednik HGK Nadan Vidošević – ula-zak u EU. Budući da količinom proizvodnje Hrvatska

ni u jednoj oblasti nije europski konkurentna, ona to mora biti stvaranjem vlastitog, prepoznatljivog bren-da, »mora biti kroativna«! Važan je izgled, u svakom � nalnom proizvodu njegov dizajn, ali isto tako i svijest da se gdje god je to moguće, prostor oprema doma-ćim namještajem. Jer sadašnja slika je porazna, kako je istaknuo pomoćnik ministra prof. Ivica Grbac, budući da uvozni namještaj sudjeluje u opremanju sa 70%!

Ističući zadovoljstvo zbog novih (ne samo novčanih) poticajnih mjera i stvaranja novoga okruženja, pred-stavnici drvoprerađivača upozorili su na neke konkret-ne probleme. Prije svega na nepovezanost s � nancij-skim ali i trgovačkim sektorom (»Mi npr. nemamo je-dan trgovački lanac kao slovenski Mercator«), samim time i nemogućnost predstavljanja novih proizvoda, ne samo u inozemstvu nego i na domaćem tržištu. I taj problem (ili probleme) treba dodati operativnom pro-gramu postupnog rješavanja dosadašnjih dubioza.

Hrvatske šume kao partner u cijelom procesu revitalizacije prerađivačkog sektora imale su, opće je mišljenje, puno razumijevanja i odigrale iznimno po-zitivnu ulogu. No i one su, kao trgovačko društvo, na tržištu i u skladu s time dužne su tržišno se ponašati. To vrijedi i u odnosima s velikim prerađivačima (s pe-togodišnjim ugovorima), kao i s onima koji će robu kupovati na tržištu, gdje bi trebali vrijediti zakoni trži-šta. A uskoro se, najavljeno je, treba osnovati i burza rezanog drva.

S rasprave na Ambienti

Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

Drvoprerađivači su se konačno ujedinili i prevladali pojedinačni u korist općeg interesa, što nije bilo nimalo lako

Uređivanje šuma je stručni posao kojim se organiziraju i planiraju šumski radovi pomoću gospodar-skih planova. Cilj gospodarskih

planova može biti različit. Najbolji je onaj cilj kojim se osiguravaju potrebe zajednice. Stoga i u uređivanju šuma šumsku proizvod-nju treba osigurati tako da zadovolji potrebe zajednice« (D. Klepac).

Uređajni elaborati predstavljaju pouzdan prikaz sadašnjeg stanja šuma te njene pro-izvodne mogućnosti. Ako su takvi elabora-ti izrađeni za pojedina područja ili zemlju,

POVIJEST UREĐIVANJA ŠUMA

Teško je odrediti vremenski početke uređivanja šuma, čak i onih radova koje propisuje zakonska regulativa. Načelno može se zaključiti da takvi radovi postoje već od prvih aktivnosti čovjeka u šumi


Piše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše

predstavljaju značajni dokument od posebnog interesa za vođenje šumarske, ali i gospodarske poli-tike. S promjenama gospodarskih odnosa kroz povijest, mijenjali su se načini i pristupi gospodarenju šumama, pa tako i metode uređi-vanja šuma.

čovjeka u šumi

Uređivački instrumenti nekad i danas Busolni teodolit iz 1914.

Eićev visinomjer Digitajzer

Vertex

Spiegel – relaskop Bitterlich Totalna stanica Kolobroj 1960.

uređivanje šuma


Tijekom prvog dana rada Skupštine predstavljeni su projekti i aktivnosti UEF–a u protekloj godini, od kojih su svakako najznačajniji pokretanje

Šumarskog kampa u Njemačkoj, u kojem se tijekom ljetnog razdoblja okupljaju stu-denti šumarstva iz cijele Europe. Poziv za sudjelovanje u razmjeni iskustava i znanja s europskim kolegama dobili su i hrvatski studenti šumarstva.

Vrlo bitan segment djelovanja UEF-a sva-kako je i promicanje šumarskih interesa u Bruxellesu, osobito jer se teško nositi s jakim lobijima drvne i papirne industrije, dok se glas šumara slabo i rijetko čuje.

Uređivanje šuma na području Hrvatske ima dugu tradiciju, računa

se još od 1796., kada je carica Marija Terezija izdala prvu zakonsku uredbu o

šumama na hrvatskom jeziku.

Uređivanje šuma na području cijele Hrvatske ima dugo-godišnju tradiciju, ra-čuna se već od 1796., kada je carica Marija Terezija izdala prvu zakonsku uredbu o šumama na hrvat-skom jeziku.

Do početka 19. stoljeća šume su u našoj zemlji imale karakter neiscrpnog prirodnog bogatstva. Nije se vodilo raču-na o njihovom raci-onalnom korištenju, odnosno njihovom kvantitativnom opi-su. Izmjera šuma u Hrvatskoj razvijala se pod jakim utjecajem njemačke i austrijske škole. Zahvaljujući našim stručnjacima Klepcu, Kesterčane-

ku, Partašu, Levakoviću i mnogim drugima razvila se u pravu znanstvenu disciplinu. Tako je dendrometrija postala jedna od najstarijih znanstvenih disciplina, koja obu-hvaća gospodarsku, nacionalnu i urbanu iz-mjeru stabala i sastojina. Za izmjeru stabala i sastojina uređivači su koristili, a i danas koriste brojne instrumente poput promjer-ki, relaskopa, visinomjera.

Može se reći da su za uspješno uređi-vanje šuma uređivačima potrebita znanja iz područja mnogih nauka.

Za potrebe gospodarenja šumama izra-đuju se i šumskogospodarske karte, kao obvezni i sastavni dio uređajnih elaborata. S početkom uređivanja šuma u Hrvatskoj, počinje i izrada karata. Njihova izrada tije-kom povijesti sve se više usavršavala.

U eri računala digitalna kartografi ja omogućuje racionalnu i ekonomičnu ma-nipulaciju s kartografskim podlogama te njihovo trajno dopunjavanje i dovođenje u stvarni sklad sa stvarnim stanjem na terenu. Uz novu tehnologiju geodetske i fotograme-trijske izmjere, podaci se dobivaju u obliku u kojem se izravno unose u digitalne baze podataka. Zahvaljujući automatiziranoj i ra-čunalom podržanoj gra� ci dolazi do napuš-tanja klasičnih crtaćih radova.

Kako se radilo nekad u uređivanju šuma, kako su izgledali instrumenti kojima su se u tom radu služili uređivači donosimo Vam u prilogu ovoga napisa. Usporedbe radi, uz te stare instrumente, na fotogra� jama možete vidjeti i digitalne instrumente koji se koriste danas u radovima na uređivanju šuma. Dok se nekad sve radilo ručno, danas je u vri-jeme digitalnih instrumenata i računala taj rad uređivačima znatno olakšan. Podaci se prikupljaju automatski i precizniji su u od-nosu na ranije podatke.

Polarni planimetar

GPS Bula 1890.

Drvena promjerka iz 1896.

hrvatska i europa

Sindikalci već u Europi!

Stanovnike više ne zadovoljavaju formalni gradski parkovi nego žele prirodne šume kakvih je sve manje. Radni dio Skupštine završio je prihvaća-

njem Deklaracije o obnovljivim izvorima energije iz šuma, koju je predstavio predsjed-nik udruženja Hakan Nystrand iz Finske.

Deklaracija je proslijeđena svim mjero-davnim tjelima Europske Unije kao pozicijski dokument svih europskih šumara.

Sljedeća tri dana bila su posvećena ur-banom šumarstvu, veoma značajnoj grani šumarske znanosti koja je vrlo razvijena u Zapadnoj Europi. U zemljama visokog živo-tnog standarda sve je izraženija potreba stanovništva za boravkom u prirodi, a kako su europske države u velikoj mjeri urbani-zirane, na scenu su stupili šumari koji po-kušavaju vratiti prirodu u blizinu naselja ili unutar urbanih sredina. Stanovnike više ne zadovoljavaju formalni gradski parkovi nego žele prirodne šume kakvih je sve manje. Tak-ve projekte podizanja što prirodnijih šuma

Danski krajolik

HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVA U EUROPSKOM UDRUŽENJU ŠUMARA

hrvatska i europa

Sindikalci već u Europi!

Hrvatski sindikat šumarstva na godišnjoj je Skupštini UEF-a (Europskog udruženja šumara), početkom rujna u danskom gradu Herningu, primljen je u to značajno europsko udruženje šumara.Prije samog glasovanja delegati HSŠ-a, Gordana Colnar i Katica Nuspahić, prezentirale su ustroj, rad i statut HSŠ-a, kao i cjelokupno okruženje u kojem sindikat djeluje već 17 godina

ne mogu nositi pejzažni arhitekti ili ekolozi nego je nužno uključiti šumare kao najupu-ćenije u problematiku podizanja i uravnote-ženog gospodarenja šumom.

Najdalje su u takvim projekti-ma otišli šumari Danske i zemalja Beneluxa budući da su to bogate države u kojima se glavnina površina koristi za intenzivnu poljo-privredu ili kao urbana područja, a poznato je da takva raspodjela površina remeti temeljnu ekološku ravnotežu. U tim zemljama je šu-marska struka prepoznata kao glavni akter u obnavljanju i očuvanju ekoloških vrijednosti, jer ni jedna druga struktura u prirodi nema takvu integ ralnu vrijednost u zaštiti okoliša kao šuma.

Šumari iz dvadesetak europskih zemalja imali su priliku obići najznačajnije lokalitete na kojima danski šumari primjenjuju naj-modernije tehnologije kako bi podigli što prirodnije sastojine i u njih vratili sve ele-mente � ore i faune koji obitavaju u šum-skim zajednicama. Nama koji imamo sreću da dolazimo iz zemlje koja obiluje krasnim prirodnim šumama njihovi se projekti ne čine tako posebnima, no ako na umu ima-mo činjenicu da je u Danskoj tek 10% po-vršine pod šumom, a od toga je samo 2% prirodnih šuma, rad danskih šumara dobiva mnogo veći značaj.

Predavanja o projektima i značaju urba-nog šumarstva održali su kompetentni dan-ski stručnjaci na tom području: dr. Thomas Barfoed Randrup, dr. Cecil Konijnendijk, dr. Anders Busse Nielsen, svi redovni profesori Sveučilišta u Kopenhagenu, dipl.ing. Henrik Ste� ensen Bach, dipl. ing. Lars Delfs Morten-

Piše: Katica Nuspahić, dipl. ing. šum.Foto: K. Nuspahić

U Danskoj je tek 10% površine pod šumom, a od toga je samo

2% prirodnih šuma, pa rad danskih šumara dobiva puno veći značaj.

sen i dipl. ing. Rasmus Bartholdy Jensen; svi voditelji projekata urbanog šumarstva.

To da urbano šumarstvo nije prisutno samo na krajnjem bogatom zapadu Europe,

pokazali su nam svojim prezentacijama i kolege šumari iz Francuske, Ci-pra, Njemačke, Austrije i Bugarske. Cjelokupan do-jam poslije ovog susreta u Danskoj je da hrvatski

šumari niti znanjem, niti idejama na zaosta-ju za europskim kolegama, a to je odličan temelj da se u svojim lokalnim sredinama nametnemo kao autoriteti u cjelokupnoj problematici zaštite okoliša.

Lijepo je čuti da šumari širom Europe vra-ćaju povjerenje među građanima (političari se još nedaju!) u svim aspektima gospoda-renja prirodnim resursima – od gradskih parkova do nacionalnih parkova, u gospo-darenju vodama, lovištima i šumama svih oblika vlasništva.

HRVATSKI SINDIKAT ŠUMARSTVA U EUROPSKOM UDRUŽENJU ŠUMARA


Bjelovarski ogranak HŠD-a je u raz-doblju od izborne Skupštine do danas radio u skladu s programom te imao niz aktivnosti na promidž-

bi šumarstva i šumarske struke, istaknuo je na redovnoj godišnjoj skupštini ogranka, 19.listopada u Ivanskoj, njegov predsjednik Dalibor Bakran. Organiziran je tako tradici-onalni 4. salon fotogra� je „Šuma okom šu-mara“, održan malonogometni memorijalni turnir „Mijo Kovačević“, upriličen stručni izlet u Kopački rit, na Petrovu goru, posjet Sajmu turizma u Varaždinu itd. Bakran je pobrojio i aktivnosti bjelovarskih šumara na osnivanju Hrvatske šumarske komore, sudjelovanje na Danima šumarstva, i druge.

I program rada za 2008. godinu koji je na Skupštini prezentirala dopredsjednica ogranka Marina Mamić sadrži niz aktivnosti. Uz redovnu izbornu skupštinu i sljedeće će godine biti organiziran Salon šumske foto-gra� je, te više predavanja i seminara, a pred-viđa se još aktivnije sudjelovanje šumara u izradi različitih propisa i akata. Neće izostati ni tradicionalna Šumarska zabava (u veljači 2008.) kao ni stučno turističke ekskurzije.

događajiSKUPŠTINA HŠD-a BJELOVAR

Usvojen program rada za 2008.

Sa Skupštine bjelovarskog ogranka HŠD-a

Aktualni tematski dio Skupštine bio je posvećen Hrvatskoj komori inženjera šu-marstva i drvne tehnologije. Tajnica Komore Silvija Zec prisutne je upoznala s ustrojom te dosadašnjim aktivnostima Komore. I dru-ge djelatnosti imaju slična udruženja putem kojih promiču svoju struku, rekla je ona. Ko-mora u ovom trenutku ima 341 člana, veći je odaziv inženjera šumarske nego drvopre-rađivačke provenijencije i tek se u razdoblju koje dolazi aktivnost Komore trebaju osjetiti. Navela je više konkretnih primjera što Komo-ra radi ili bi trebala raditi, a u raspravi je bilo više pitanja tehničo organizacijske naravi (o ovlaštenjima, članarini, itd). (m)

gljiveŠtošta se toga promijenilo i mijenja se, nabolje, u

»svjetskom središtu bijelog tartufa«, Livadama. Malo istarsko mjesto u općini Oprtalj, nedaleko od isto tako svjetski čuvenog Motovuna, iz go-

dine u godinu se uređuje, centar je »ušminkan«, svježe popločen, zgrade obnovljene. A izložbeni prostor sada već nezaobilazne manifestacije, 7. regionalnog sajma istarskog bijelog tartufa koji je otvoren 14. listopada i potrajao je do prvog vikenda u studenome, na sva-kom je koraku pokazivao da domaćini i te kako mnogo polažu u promociju ovog ekskluzivnog i nadnaravno skupog proizvoda.

UZ 7. SAJAM TARTUFA U LIVADAMA

Kilogram tartufa II. klase ili polovni automobil, pitanje je sad!

I jela s tartufima pokazuju da je gljiva skupa. U jednom restoranu u Livadama, npr. fritaja od tartufa (dva jaja s malo izribanih gljiva) stoji 150 kn!

Ovogodišnji pobjednik, po ocjeni žirija

Licitacija Pokazno traženje

Bijeli tartuf (Tuber magnatum), gljiva iznimno inten-zivnog mirisa (neki bi to nazvali i drukčije!) i speci� č-nog okusa, kojoj se pridaju i neka za mušku popula-ciju važna svojstva, neodoljivo privlači goste (dubljeg džepa). Posebno susjede Talijane kojih je u Livadama već prvog vikenda ovoga jednomjesečnoga festivala bilo i te koliko.

Manifestacija je proširena (što je jako dobro!) i na ostale poljoprivredne proizvode pa su posjetitelji mogli vidjeti, kušati i kupiti izvanredan med, neku od prirodnih rakija, vina, domaćih slastica ili pak čuveno istarsko (već ovogodišnje!) maslinovo ulje. Kušali smo

med, mlado maslinovo ulje (gosp. Antonac iz Grožnja-na objašnjavao je zbog čega je važno hladno preša-nje) koje već doseže cijenu od 70 kn za pola litre. Uz proizvođače iz Istarske županije, poseban gost bila je Osječko-baranjska županija sa svojim specijalitetima.

Ipak, središnje mjesto pripalo je njegovom veličanstvu tartufu. Odmah nakon otvorenja sajma


Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. MrkobradPiše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

Kilogram tartufa II. klase ili polovni automobil, pitanje je sad!

Pred šatorom gužva

Svi su prošli mjesec bili dobrodošli u »svjetsko središte tartufa«, Livade u Istri, na Dane tartufa. Gljiva koja raste pod zemljom, specifi čna mirisa, okusa i, navodno, posebnih svojstava, i dalje neodoljivo privlači goste dubokih džepova. Prenosimo malo atmosfere s otvorenja 7. sajma tartufa

Bijelo blago

2000.III. klasa – 800 DM/kg II. klasa – 2.000 DM/kg I. klasa – 3.000 DM/kg Ekstra klasa – oko 5.000 DM

2007.III. klasa – 2.200 EUR/kg II. klasa – 4.000 EUR/kgI. klasa i ekstra – po dogovoru,

ovisno o primjerku


Livade su i prije 50-ak godina bile poznate po tartu� ma, no sasvim su drugačije izgledale. Bila je tu u centru uljara, bilo je šest-sedam gostionica u

samom mjestu pa uz cestu, prisjeća se gos-pođa Viktoria Šircel (1929.) dok u sveopćoj gužvi uz Dane tartufa sjedimo u jednom od lokala u Livadama. Rođena u obližnjem mjestašcu Pigini, s četiri godine se doselila u Livade, a udavši se za (sada pok.) nadlugara Marija Šircla cijeli život ostala je vezana za šumarstvo i – tartufe. Prije pola stoljeća ta je veza bila jaka, šumari su tada otkupljivali i konzervirali ove skupe šumske proizvode,

Piše: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad, Arhiva V. Š.

upriličena je ceremonija izbora najljepšeg i najboljeg tartufa. Crveni sag, crnim baršu-nom prekriveni središnji stolovi na kojima su svjetlucali samo pladnjevi s izloženim tartu-� ma (i hostese koje su ih pokazivale mnoš-tvu okupljenih!), djelovali su kao prizor sa dodjele � lmskih nagrada u Cannesu! Pobije-dio je manji, kako je procijenio stručni žiri, s intenzivnijim mirisom i ljepšeg oblika!

Sve se to zbivalo u velikom šatoru gdje je potom održana i licitacija za jedan 5-gram-ski primjerak tartufa. Početna cijena bila je 40 kuna, licitirali su Petar iz Praga, Bojan iz N. Gradiške i jedan Nijemac iz Garmisch Par-tenkirchena. Zadnja, isklična cijena koju smo čuli bila je 100 kuna i za taj iznos, ili nešto više, dobio ga je Petar iz Praga koji tamo radi u restoranu Mlin! Nek se zna!

E, sad cijene. To je tema koja nema razložno objašnjenje. Ako je netko spreman za tartuf toliko dati, znači da za njega on toliko vrijedi. Evo, za tartuf III. klase istaknuta je cijena od 2.214 EUR, za one II. klase 4.072 EUR, a prva klasa ili ekstra, nije imala cijenu nego se ona formira »po dogovoru«! Dakle, za kilogram bijelih tartufa II. klase možete kupiti solidan polovni automobil! Pitanje je izbora, tko u čemu više uživa.

Da bi se gostima pokazalo kako je teško pronaći tartufe pod zemljom (pa su i zbog toga skupi), upriličeno je i pokazno traganje za njima. Promotorica je strpljivo, na četiri jezika, okupljenima oko jedne improvizira-no ograđene površine objašnjavala što će i kako raditi dva psa koje je vlasnik izdresirao, i kako će pronaći prije toga zakopane tartu-fe. A jedan takav dobro izdresirani pas košta isto koliko i kilogram tartufa! I nijedan ga vlasnik neće prodati jer on mu priskrbi puno više od toga! I zato bi dvojbu iz naslova svaki poslovni čovjek riješio na treći način: kupio bi najprije psa koji bi mu za neko vrijeme pronašao (nanjušio) toliko tartufa da bi vrlo brzo mogao kupiti i novi automobil!

Tuber magnatumOd četiri roda (Tuber, Terfazija, Balsa-

mia i Choiromimycetes) porodice Tube-raceae, razred Ascomycetes, najpoznatiji su tartu� iz roda Tuber, a najskuplji među njima je istarski bijeli tartuf, Tuber mag-natum. To su glive koje rastu pod zem-ljom (5-20 cm, ali i dublje), u simbiozi s korijenjem drveća. Najčešće s korijenjem hrasta lužnjaka, ali i jasena, topole, a crni tartuf i s bukvom, geabom. Sazrijevaju od rujna do prosinca, pronalaze ih za to po-sebno dresirani psi, iznimno su intenziv-nog mirisa, nekima (većini) neugodnog, posebnog okusa i nevjerojatno skupi! Najpoznatije nalazište bijelog istarskog tartufa je Motovunska šuma uz rijeku Mirnu. Jedan istarski tartuf nalazi se i u Guinessovoj knjizi rekorda, težak 1,35 kg, a njegov metalni odljev može se vidjeti u prodavaonici »Žigante« u Livadama.

Premda je rok valjanosti konzervi bio pet godina, Aurelio zaposlen u

Šumariji Buje pronašao je na tavanu jednu konzervu staru 15 godina – i to

dobru!

Piše: Miroslav Mrkobrad

Po tartufe su najviše dolazile Talijanke! VIKTORIA ŠIRCEL, UMIROVLJENICA

Umirovljenica Viktoria Šircel iz Livada jedna je od rijetkih koja je znala tajnu konzervi-ranja tartufa što je nekad radila Šumarija Buzet. U kratkom razgovoru prisjeća se tih dana bio je to posao koji im je donosio značajan

prihod. Danas je sve drukčije, ali to je duga i druga priča.

– Šumarija Buzet imala je 1957. ispostavu u Livadama u kući koja je bila u vlasništvu

Priprema za konzerviranje nekad. Desno čuči V. Šircel

Viktoria Šircel

željeznice. Tu se vršio otkup tartufa i svi koji su ih skupljali donosili su ih u šumariju. Tu je na velikom stolu bila vaga, ručna preša za



Recept za konzerviranje bio je iz Italije, a najviše su po tartufe

dolazile Talijanke, »za svoje muževe«!

Recept za konzerviranje bio je

Po tartufe su najviše dolazile Talijanke!

izvozili u Italiju, jer Talijani su oduvijek bili najveći ljubitelji ovih gljiva. Uostalom, oni su ih i otkrili.

S trećom klasom bilo je više posla jer ona se u šumariji konzervirala i tek tada prodava-la! A postupak spremanja nije znalo previše osoba. Jedna od njih bila je gospođa Šircel.

– Najprije bismo ih stavili u vodu da zem-lja na njima omekša i tada posebnim četki-cama i nožićima očistili. Potom smo ih sla-gali u konzerve od 5 i 10 dag s destiliranom vodom zasoljenom s 3% soli, ručnim strojem zatvorili konzervu i kuhali oko 1,20 sati. Tu se vršila i provjera konzervi, ako se koja bila napuhnula, znači da nije bila dobra. Kad su se konzerve ohladile, stavljali smo ih u veliku posudu u kojoj su 24 sata bile na istoj tem-peraturi. Završni dio posla bilo je stavljanje etiketa i pečata s datumom proizvodnje i rokom upotrebe od 5 godina!

I tako konzervirani tartu� mahom su se izvozili. Tek su pojedini domaći restorani nu-dili svježe ili konzervirane, a gospođa Šircel sjeća se jednog takvog, zvao se »Lovac« vla-snika Medvidovića u Kaldaniji, kod Buja.

Inače, otkupljivalo se tri puta tjedno, po-nedjeljkom, srijedom i petkom, a gljivari su donosili po 500 kg!

Iako je s grupom žena radila na konzervi-ranju tartufa skoro 25 godina, gospođa Šir-cel nema ni dana radnoga staža! Plaćali su im obavljeni posao, ali ih nisu zaposlili.

Prošlost – vaga i stroj za ručno konzerviranje

Spremni za pakiranje

zatvaranje konzervi, stroj za udaranje peča-ta. Moj muž ih je klasirao i vagao i nakon što su bili otkupljeni, stupalo je na scenu nas se-dam-osam žena, prisjeća se davnih događa-ja gospođa Viktoria. Prvu i drugu klasu smo pakirali u obične košare, zatvorili platnom i

U razgovoru se gospođa Viktorija prisjeća i nekih zaboravljenih stvari, pa tako i potra-ge za tartu� ma po cijeloj Jugoslaviji. Nešto se bilo pronašlo kod Lipovljana, u okolici Niša, kod Labina, no to nisu bili tartu� po-trebne kvalitete.


Piše: Ivica TomićFoto: Arhiva

mala enciklopedija šumarstvamala enciklopedija šumarstva

Judino dr vo Obično Judino drvo je grm ili nisko drvo istočnoga

Mediterana, visoko 10-15 m, u sastavu

je većega broja mediteranskih

zajednica, primjerice hrasta crnike,

crnoga jasena i dr.

Prema znanstvenim istraživanjima, a na temelju dostupnih fosilnih ostataka,

procijenjeno je da je obično Judino drvo jedno od najstarijih na svijetu čija se

starost procjenjuje na čak 100 milijuna

godina.

Rod Judino drvo (Cercis) obuhvaća sedam vrsta listopadnog drveća i grmlja iz porodice mahu-narki (Leguminosae), s jednostavnim, naizmje-ničnim lišćem cijeloga ruba, rasprostranjenih

u južnoj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Obično Judino drvo (Cercis siliquastrum) je grm

ili nisko drvo istočnoga Mediterana, visoko 10-15 m, ši-roke krošnje i krivudavoga debla te tanke, crvenkaste ili sivocrne kore, koja je uzdužno i poprijeko sitno raspu-cana. Korjenov sustav je dobro razvijen, snažno prodire u vapnenačke kamenjare. Zapadna granica ove biljke je Jadransko more, na istoku se prostire do Južnoga Krima, obalnoga područja zapadne i južne Male Azije, odakle se pruža u Palestinu. Izbojci su crvenosmeđi, goli i sjajni, pupovi slične boje, ušiljeni i prilegli uz izbojak, katka-da po dva u pazušcu listova. Listovi su gotovo posve okrugli, cijeloga ruba, dugi do 9 cm, promjera od 7-12 cm, na osnovi duboko srcoliko urezani, goli, dlanaste nervature, s palistićima koji otpadaju.

Neobično lijepi cvjetovi – Cvjetovi su ružičasto-ljubičasti ili bijeli (var. alba), u kratkim grozdastim cva-tovima, s 3-8 cvjetova. Dugi su oko 2 cm, a razviju se iz preventivnih pupova na prošlogodišnjim granama i na gornjem dijelu stabla (pojava kaulifl orije). Čaška je peteročlana, crvena, na razvijenim cvjetovima donekle nalikuje lađici. Vijenčić je neznatno leptirast, budući da su latice različite dužine. Prašnici su tamni. Cvatnja je tijekom ožujka i travnja, prije listanja. Plod mahuna je dug do 10 cm, spljošten, na obje strane ušiljen, kožast, crvenkastosmeđ, sa 8-10 sjemenki. One su tamnosme-đe, eliptične ili jajaste, do 5 mm duge, vrlo tvrde. Ma-hune dozrijevaju u jesen te ostaju na stablu sve do proljeća, katkada na granama i deblu (kaulikarpija).

U sastavu mediteranskih zajednica – Obično Judino drvo uspijeva na sunčanijim i toplijim stani-štima, na vapnenačkim podlogama, ne voli prevlažna i teška tla. Nije zahtjevan s obzirom na kiselost tla i vrlo je otporan na sušu i zagađenost okoliša. Prema botaničaru Adamoviću, oblikuje poseban tip termok-serofi lnih šibljaka mediteransko-submediteranskog područja Balkanskog poluotoka, ili ulazi u sastav mje-šovitoga tipa, zajedno s meduncem, rujem, dirakom, jorgovanom i nekim drugim kserotermnim vrstama

Piše: Ivica TomićFoto: Arhiva

Stablo

Plod mahuna

Cercis siliquastrum var. Alba


Judino dr vo Kao ukrasna vrsta obično Judino drvo (Cercis siliquastrum) vrlo je cijenjeno zbog rane cvatnje, okruglastih listova, dekorativnih plodova, a osobito neobično lijepih cvjetova rasutih po deblu i granama. U Hrvatskoj ga u prirodi nalazimo samo u okolici Dubrovnika, no dosta je često u našim parkovima

(biljke sušnih staništa). U sa-stavu je većega broja medi-teranskih zajednica, primje-rice hrasta crnike i crnoga jasena, Oleo – Lentiscetum Horv. i dr. U kulturama ga nalazimo na različitim tlima u unutrašnjosti kontinenta. Na području bivše Jugosla-vije javlja se kao dekorativ-na vrsta u pojasu hrastova. U Hrvatskoj ga u prirodi na-lazimo samo u okolici Du-brovnika, no dosta je čest u našim parkovima.

Kao ukrasna vrsta vrlo je cijenjeno zbog rane cvatnje, okruglastih listova, deko-rativnih plodova, a osobito neobično lijepih cvjetova rasutih po deblu i granama. U parkovima nalazimo i ka-nadsko Judino drvo (Cercis canadensis), koje je slično običnom Judinom drvu, no znakovito je po pliće srca-

fosilnih ostataka, procijenjeno je da je obično Judino drvo jedno od najstarijih na svijetu. Naime, njegova se starost procjenjuje na čak 100 milijuna godina.

(Cercis)

Cvjetovi

Kanadsko Judino drvo (Cercis canadensis)

stom te oštro i kratko ušiljenom lišću pri vrhu. Uzgaja se u južnoj i srednjoj Europi u dekorativne svrhe, a potječe iz istočne i srednje Sjeverne Amerike. Kinesko Judino drvo (Cercis chinensis) je nisko drvo srednje Kine, ušiljenijeg liš ća nego u prethodne dvije vrste, a koje je pri dnu duboko bubrežasto. Postoje još Cercis mexicana (C. canadensis var. mexicana), Cercis occiden-talis i dr., a razlikuju se po otpornosti na niske tempe-rature, boji cvjetova te obliku i veličini listova. Prema znanstvenim istraživanjima, a na temelju dostupnih


šumske razglednice ŠUMARIJA RIJEKA

Na ukupnoj površini od 13.800 ha, riječka Šumarija uz visoke šume gospodari i šumama na kršu, od šikara hrasta medun-

ca do 250 m.n.v., preko mješovitih sas-tojina hrasta medunca i crnog graba, do 700 metara, primorske bukve i jele, te iznad 1300 m.n.m s klekovinom cr-nog bora. Dva su revira visokih šuma, Gospodarske jedinice Platak (3325 ha) i Jelenje Velo (1568 ha). Revir krških šuma ima ukupnu površinu od 8912 ha (obraslo 8469 ha) a njima su obuhva-ćene gospodarske jedinice Podplanina, Jarki, Oštrovica i Lužina. Ukupna drvna zaliha iznosi oko 1,5 milijuna kubika ili 115 m3/ha, od čega na bjelogoricu otpada 1,2 milijuna m3. Propisani desetogodišnji etat iznosi oko 157 tisuća kubika.

Od ekonomske, važnija je zaštitna i turistička uloga šuma oko Rijeke

U radu se susrećemo s raznolikom šumskom vegetacijom, što je za nas šu-mare vrlo zanimljivo i poučno, govori upravitelj Dejan Švob. Radi se tijekom cijele godine, u visokim šumama koje se prostiru do 900 metara nad morem, siječe se od prosinca do travnja. Ostatak godine radi se uglavnom na uzgojnim radovima u krškom dijelu šumarije, pretežno na konverziji i rekonstrukciji krških šuma, na čišćenju šikara i boro-vih kultura, te poslovima vezanim uz zaštitu šuma od požara i štetnika, kaže upravitelj.

Budući da se radi o krškim šu-mama, puno pozornosti poklanja se

protupožarnoj zaštiti. Šume su posebno ugrožene od požara uz željezničku prugu Rijeka-Zagreb, magistral-nu cestu te uz brojna izletišta. Najugroženije su boro-

Šumarija Rijeka jedna je od četrnaest

šumarija delničke Podružnice. Prostire

se na području gradova Rijeke, Kastva, Bakra,

Kraljevice, općina Viškovo, Jelenje,

Čavle, i dijela općine Klana. Na istoku

graniči sa Šumarijom Cikvenica, na zapadu

sa šumarijama Opatija i Klana. Na sjeveru šumarijama

Fužine, Gerovo i Prezid te Nacionalnim

parkom Risnjak Zgrada u kojoj je Šumarija

Upravitelj Dejan Švob

Piše: Vesna PlešeFoto: B. Pleše


Od ekonomske, važnija je zaštitna i turistička uloga šuma oko Rijeke

ve kulture koje se nalaze na 140 lokacija, na pov ršini od 688 ha. Stoga se kroz gospoda-renje povećana pažnja posvećuje uzgojnim radovima poput njege, čišćenja, konverzija, pošumljavanja i sl. Kao velika stavka u godiš-njem planu pojavljuje se i sanacija opožare-nih površina, što je ujedno i zakonska obveza. Sanacije se uglavnom vrše resu-rekcijskom sječom, te pošumljavanjima, sadnjom ili sjetvom. Uz obvezu saniranja terena postoji obveza vršenja motrilačko-dojavne službe, što je utvrđeno godišnjim planom protupožarne zaštite. Šumarija ima dvije stalne osmatračnice na kojima se stal-no motrenje provodi od 1. lipnja do 15. rujna. Uvode se i patrole koje obilaze teren, te snimaju stanje na terenu. Unutar Šumarije formirana su i dva protupožarna voda sa 18 ljudi koji su opremljeni opremom za gašenje inicijalnog požara. Uz sve to velika pažnja

posvećuje se i izgradnji i održavanju protu-požarnih prosjeka, klasičnih i sa elementima šumskih cesta.

Ovakva protupožarna preventiva dala je i rezultate, ove godine na području šumarije nije izbio niti jedan požar!

Budući da Šu-marija Rijeka gos-podari šumama na području jednoga od tri najveća hrvat-ska grada, uz stalne, tu se pojavljuju i do-datni radovi.

– Radi se o poslovima vezanim za urbano šumarstvo, poput uređenja i čišćenja šetnica uz gradska naselja, uređenja trim staza, po-stavljanje edukacijskih panoa u šumi i slič-no. Često se odazivamo pozivima pojedinih škola i vrtića, da za njihove potrebe naši ljudi održe prigodna predavanja. Vrlo smo zadovoljni suradnjom ne samo sa osnovnim i srednjim školama, već i sa planinarima i lovcima, odnosno svima onima kojima je stalo da zajedno s nama vode brigu o zašti-ti prirode i njenih ljepota. No, kroz tu vrstu rada, ponekad dolazimo i u situaciju kada se moramo prilagođavati novonastalim okol-nostima. Primjer je područje skijališta Pla-tak, gdje su otežani uvjeti rada zbog snijega. Ne možemo preko uređenih skijaških staza voziti trupce kamionima i traktorima, da ne

Probleme stvaraju i neorganizirani posjeti motokros vozača ili džipova

koji se ne pridržavaju određenih pravila ponašanja u prirodi.

– 13.800 ha šuma i šumskog zemljišta– 8.912 ha krških šuma– Šest gospodarskih jedinica: Platak, Jelenje

Velo, Podplanina, Jarki, Oštrovica i Lužina– 1,5 milijuna m3 drvnih zaliha– 28 zaposlenih

Izvor Rječine

Šume na Platku

uništimo staze. I iz tih razloga primorani smo dinamiku radova na tom prostoru prilago-diti stanju i uvjetima na skijalištu, naglašava upravitelj Švob.

Za vrijeme ljet-nih posjeta plani-nara izbjegava se do-znaka u neposrednoj blizini markiranih sta-za, pogotovo stabala koja nose oznake ili smjerove kretanja planinara, a izbjegava se i oštećivanje stabala ili ostavljanje grana na stazama. Lovcima se izlazi ususret te se na poznatim rikalištima jelena tijekom sezone lova ne vrše veći radovi na sječi drvnih sor-timenata. Velike probleme stvaraju i neorga-nizirani posjeti motokros vozača ili džipova koji se ne pridržavaju određenih pravila ponašanja u prirodi. No, sve su to problemi, koji se rješavaju dogovorno uz suradnju za-interesiranih strana.

Šumarija je smještena u zgradi koja se nalazi u strogom centru Grada za što plaća najam, i taj je nedostatak vlastitog prostora jedan od većih problema ove šumarije. U

Rijeci misle da bi trebalo poraditi na tome da Šumarija dobije svoj vlastiti prostor, kupnjom adekvatne zgrade ili gradnjom nove. Problema ima i zbog dotrajalosti voznog parka i po-manjkanja vozila. Budući da je teren šumarije dosta za-htjevan i velik, po-

manjkanje vozila otežava rad ljudima pogla-vito u sezoni, jer ne stižu na sva odredišta.

Problem su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi i determinacija granica izmežu dr-žavnih i privatnih šuma koja se otklanjaja kod reambulacija međa korištenjem GPS.

Šumarija zapošljava 28 radnika što je, uz povremenu pomoć drugih šumarija na uz-gojnim radovima dovoljan broj koji osigu-rava da se radovi obave prema planiranoj dinamici.

Grad Rijeka s više od 167 tisuća sta-novnika, treći je po veličini grad u Hrvatskoj i najveća luka u zemlji. Važno je europsko-tranzitno lučko središte. Uz brodogradnju,

poznata je i po rafineriji nafte, a u njenoj okolici razvijeni su i drugi oblici industrijske proizvodnje. U posljednje vrijeme sve se više razvija kao trgovački i turistički centar ovog dijela zemlje.

Intenzivniji razvoj grada započinje u 18. sto-ljeću. A procvat doživljava izgradnjom Lujzin-ske ceste (1810. do Karlovca), luke i željezničke pruge prema Zagrebu i Ljubljani 1873.

Ime grada spominje se prvi put u 18. stoljeću. U rimsko doba na tim prostorima nalazila se Trsatica (ključna utvrda i naselje na potezu tzv. Liburnijskog limesa (ilirska Liburnija prostirala se od Plomina do Krke u Dalmaciji). Od kraja VII. stoljeća, grad je pod hrvatskom vlašću.

Kasnije je u vlasništvu raznih feudalaca, a od 1466. Habsburgovaca. Krajem 16. sto-ljeća stječe autonomiju, a 1719. car Karlo V. proglašava ga slobodnom lukom. Poslije francuske i austrijske uprave 1822. uključena je u civilnu Hrvatsku. Ugovorom u Rapallu 1920. proglašena je Riječka država, a Rim-skim sporazumom (1924.–1943.) pripala je Italiji. Poslije 1945. ponovo je u sastavu hr-vatske države.

Grad je prepun vrijednih povijesnih spo-menika. Od poznatijih tu su stari Gradski toranj, na pročelju kojeg se nalazi reljefno poprsje austrijskoga cara Leopolda I. Ispod tornja ulazi se u staru gradsku jezgru, u kojoj se nalazi Zborna crkva Uznesenja Marijina. Poznata je i crkva Sv. Vida, Guvernerova pa-lača, te barokna pravoslavna crkva Svetog Nikolaja iz 1786.

Iznad samog grada smjestio se stari grad Trsat, s kojega se pruža prekrasan pogled na sam Grad, riječki zaljev, Učku i na kanjon Rječine.

Obiluje i brojnim muzejima od kojih je naj-stariji Pomorski i povijesni muzej (osnovan 1876.), Prirodoslovni muzej osnovan 1876., Moderna galerija osnovana 1949., te brojni drugi spomenici kulture poput Narodnog kazališta Ivana pl. Zajca osnovanog 1885.

Danas je domaćin brojnim važnim gos-podarskim priredbama poput Proljetnog sajma (u travnju), Nautice, Sajmu automo-bila (u svibnju), Sjevernojadranskom sajmu (u listopadu) i Božićnom sajmu. Centar je i vjerskog i kongresnog turizma. U novije vrijeme poznata je i po Riječkom karnevalu, najvećoj karnevalskoj manifestaciji u Hrvat-skoj koja se održava u mjesecu veljači.

Gostima se uz kvalitetan hotelski smještaj i trgovine nude i renomirane manifestacije poput: Biennala mladih, međunarodna izlož-ba mladih umjetnika-slikara, kipara, alterna-tivaca (1. srpnja do 30. rujna), Riječko ljeto, glazbene, dramske priredbe u Starom gradu, na Trsatu, Melodije Istre i Kvarnera (krajem lipnja), Zajčevi dani (u studenome), obilje-žavanje Sv. Vida, blagdana zaštitnika Rijeke (15. lipnja).

Ovakva protupožarna prevenitva dala je i rezultate, ove godine na području šumarije nije izbio niti jedan požar!

Šumarija ima dvije stalne osmatračnice, unutar Šumarije

formirana su i dva protupožarna voda sa 18 ljudi koji su opremljeni opremom

za gašenje inicijalnog požara. Uz sve to velika pažnja posvećuje se i izgradnji i održavanju protupožarnih prosjeka, klasičnih i sa elementima

šumskih cesta.

Stara gradska jezgra Rijeke

Šuma u G. j. Jelenje Velo


ljekovito biljeljekovito bilje

Vidac je nada za oči

Vidac (Euphrasia officinalis L.) poznata je i pod imenima Očanica, Oči matere božje, Roža svete Lucije, Vidova trava, Vidica. Na grčkom riječ Euphrassia, znači radost

Piše: Vesna PlešeFoto: Arhiva

O ljekovitosti biljke govore i pisani materijali iz 15. stoljeća. Preporučuje se u liječenju očiju, žutice, kašlja i upale vrata. Kneipp je naziva nadom za oči.

Vidac je jednogodišnja biljka koja naraste od 10 do 30 cm. Stabljika joj je dlakava, u gornjem dijelu jako razgranjena. Ima jajaste listove, bez peteljki. Po obliku listovi su nazubljeni, nasuprotni, a zupci pri vrhu lista su oštriji. Na vršnim dijelovima ogranaka, u pazušcu listova, razvijaju se bjelkasti ili blijedo ljubičasti cvjeto-vi. Njihova donja usna je trodijelna i ima izraženu žutu pjegu. Polunametnik je, jer živi na račun drugih biljaka – livadnih biljaka, trave od kojih dobiva hranu.

Cvate od kasnog ljeta do je-seni, a na sunčanim mjestima već od mjeseca lipnja. Nalazimo je po livadama, pašnjacima, uz putove, na suhim proplancima, svijetlijim šumarcima sve do ni-žih planinskih predjela. Raširena je po cijeloj Europi.

Vrijeme i način sakupljanja: bere se cijela biljka bez korijenja. Suši se na toplom i prozračnom mjestu. Suha biljka se usitni i stavlja u odgovarajuću ambalažu. Iz svježe biljke može se istisnuti sok koji se pomiješa sa rakijom i koristi se za unutarnju i vanjsku uporabu.

Sadrži eterična ulja, masna ulja, fl avonoide, beta karoten, vi-tamine B, C, E i D, vosak , tanin i smole.

Posebno je učinkovita u li-ječenju bolesti očiju (infekcija, konjunktivitisa, alergija, glauko-ma, upale kapaka, svih upalnih stanja oka, infekcija očnih mišića i sl.).

Svježi sok biljke djeluje ljeko-vito na očne bolesti. Rabimo ga tako da ga razrijeđenog s destili-ranom vodom ukapamo u oko ili stavljamo oblog na oko. Obloge treba pažljivo pripremiti prema danom receptu. U pravilu ih stav-

ljamo na zatvorene oči – kapke, a mijenjaju se čim se osuše, svakih pet minuta.

Topli oblozi od mješavine jednakih dijelova vidca i čaja od kamilice pomažu u liječenju ječmenaca na kapcima.

Za vanjsku primjenu dobro je kombinirati čaj od vidca s plodovima komorača. Čaj od mješavine tih dvi-ju biljaka može se upotrebljavati za ispiranje očiju. U određenim količinama se može i piti.

Koristimo ga i za liječenje bolesti dišnih organa (bronhitisa, kroničnog bronhitisa, promuklosti, gripe,

sinusitisa). Učinkovit je i kod liječenja ka-

tara želuca i crijeva, potiče rad peristaltike crijeva, bolesti jetara i sl.).

Čaj: uzima se jedna čajna žliči-ca biljke i 2 dl vode. Vrućom vo-dom prelije se bilje, poklopi se i pusti stajati dvije minute. Poslije toga čaj se procijedi i pije. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno.

Čaj za pripremu obloga ili is-piranje: priprema se na isti način samo se umjesto jedne žličice bi-lja stavljaju dvije.

Tinktura: uzima se 200 g biljke i jedna litra 70 postotnog alkohola. Bilje se moči u alkoholu 30 dana i poslije toga procijedi. Uzima se tri puta na dan po 10 do 20 kapi sa malo čaja ili vode.

Upozorenje: treba biti opre-zan kod uporabe u liječenju oči-ju, kako ne bi došlo do oštećenja vida. Savjet i dogovor s liječni-kom obavezan je kod akutnih i kroničnih oboljenja očiju. Isto tako ne bi ga smjele uzimati oso-be s komplikacijama žuči, akut-nog čira na želucu i dvanaesniku, jetri i sl. Ne smiju ga uzimati ni trudnice za vrijeme trudnoće i dojenja.

Vidac



Piše: Vesna PlešeFoto: D. Janković, B. Pleše i arhiva

zanimljiva priroda

Poznato je više od 20.000 različitih vrsta mrava, smeđih, crnih i crvenih, sa ili bez krilaca. Nji-hovim proučavanjem bavi se znanost koja se zove mirmekologija. U našoj zemlji neke vrste

poput šumskog mrava su i zaštićene, pa se za uništa-vanje mravinjaka plaća kazna od četiri tisuće kn.

Dugi su od 2 do 7 mm, no neke vrste mogu na-rasti i do 2 cm! Postoje različiti tipovi mrava u sva-koj koloniji: kraljica, sterilni ženski radnici i mužjaci. Prema veličini čeljusti i glave dijele se na »radnike« i »vojnike«.

Kraljica počinje svoj život s krilima koje koristi pri-godom parenja. Poslije parenja sa mužjakom ili mužja-cima odleti do mjesta gdje će se gnijezditi. Odbacuje svoja krila te formira novo gnijezdo u kojem provodi život noseći jaja.

Radnici su sterilne ženke koje se ne mogu razmno-žavati. Nemaju krila i u biti su kraljičine kćeri. Zadaća im je prikupljanje hrane, hranjenje i obrana kolonije te izgradnja i povećanje gnijezda. Čine većinu u popula-ciji jedne kolonije.

Vojnici su veliki radnici (sterilne ženke) koje bra-ne koloniju i često napadaju drugu koloniju dovodeći robove.

Mužjaci su mali mravi koji imaju krila. Lete iz kolo-nije da bi se parili s kraljicom, a nedugo nakon toga ugibaju. nije da bi se parili s kraljicom, a nedugo nakon toga ugibaju.


Mravi su socijalni insekti. Žive u velikim kolonijama ili grupama koje broje i do milijun jedinki. Na zemlji obitavaju više od 100 milijuna godina, a mogu se pronaći gotovo na svakom mjestu na planetu

Crna žuna Djelatnost velikog šumskog mrava

Mravinjak



I dok je crveni šumski mrav koristan za šumske sastojine,

veliki šumski mrav pripada skupini mrava koje nanose štete

šumskom drveću.

Crveni šumski mrav

Žive u trulim stablima, zemlji ili pak gra-de humke od nanesenih tvari. U mravinja-cima se održava najviši stupanj čistoće što je i preduvjet njihovog zajedničkog života. Mravi su uredni insekti, neki od njih (radnici) imaju zadatak da iznose smeće iz gnijezda, i da ga odlažu na točno određena mjesta (smetlišta). Korisni su i ostalim organizmima jer sakupljaju sve ostatke, mrtve organizme i sitne organske tvari koje bi, gomilajući se, mogle osim neugodnog mirisa imati za pos-ljedicu i širenje raznih zaraza.

Svaka kolonija mrava ima karakterističan miris, pomoću kojega se vrlo lako otkrivaju stranci u gnijezdu. Miris im služi i za obranu gnijezda.

Kao i drugi insekti imaju šest nogu, sa po tri članka. Mogu podići težinu 20 puta veću od vlastite. Mravlji mozak ima 250.000 moždanih stanica. U usporedbi s ljudskim mozgom koji ima 10.000 milijuna ispada da kolonija od 40.000 mrava kao zajednica ima istu veličinu mozga kao čovjek.

Žive od 45 do 60 dana. Ne koriste ti-cala samo za dodir već njima osjećaju i mi-ris. Odrasli mravi ne mogu žvakati ni gutati hranu pa se umjesto toga hrane sokom koji iscijede iz hrane, a odbacuju suhi dio koji im preostane.

U proučavanju šumskog mrava kao ko-risnog faktora u šumi bavili su se između ostalog Gosswald, Wellenstein, Eidmann i mnogi drugi. Gosswald navodi da je za jedan mravinjak obujma šest metara potrebno za vrijeme jednog vegetacijskog razdoblja 220 l šećera od lisnih ušiju i 8 milijuna kukaca, od čega na štetnike otpada 400.000 komada. Tu količinu hrane mravi sakupe na površini od 0,5 ha. Eidemann je vršio istraživanja u jed-noj šumi od travnja do srpnja. Ustanovio je da su za to vrijeme mravi uništili 1387 razli-čitih kukaca, od čega je 57 posto štetnika. U jedan mravinjak na području kalamiteta mravi unesu i unište u toku jednog ljeta do dva milijuna štetnika.

Značajni su za život i rast šume. Mravi-njaci koje rade mogu biti promjera od 0,40 do 1,25 m, obujma od 4 do 14 metara. Veli-čina gnijezda ovisi o položaju, starosti, i rasi mrava koja je napravila mravinjak.

U Njemačkoj su provedena istraživanja kojima se željela pokazati korisnost crve-nog šumskog mrava i njegovo djelovanje na šumski ekosustav. Korist je velika, jer osim toga što u izvjesnoj mjeri djeluje na rahljenje tla u šumi i na širenje biljaka, raz-noseći sjemenke, najvažnija mu je uloga u suzbijanju štetnih kukaca.

I dok je crveni šumski mrav koristan za šumske sastojine, veliki šumski mrav pri-pada skupini mrava koje nanose štete šum-skom drveću. Najčešće ga nalazimo u crno-goričnim smrekovim šumama, ali ga ima i u bjelogoričnim šumama. Budući da se zadr-žava u samom deblu teško je primijetiti na kojem mjestu ulazi u samo stablo, odnosno ustanoviti na kojem je mjestu stablo zara-ženo. Oštećuje stabla nagrizanjem pupova i mladih zelenih izbojaka, bušenjem hodnika u stablu, grizenjem lišća ili pak radi svoja gnijezda u samom deblu. Napada uglavnom zdrava stabla bušeći vertikalne hodnike u deblu, čime pridonosi sušenju napadnutog stabla. Te štete nisu velike, jer uglavnom na-pada pojedina stabla. Napadnuto stablo ima malu ili gotovo nikakvu tehničku vrijednost, što opet ovisi o veličini i boji mravljih hod-nika. Osim šteta na stablima znatne štete može napraviti u krajevima u blizini šume gradeći mravinjake u građevnom drvu. Pri tome stradavaju stupovi i grede pa su vlasnici kuća prisiljeni izmijeniti oštećenu gredu da ne bi došlo do rušenja. Suzbija-nje šumskog mrava vrlo je zahtjevan posao i teško se provodi. U šumama se provodi izvlačenjem napadnutih stabala iz šume i uništavanjem mravinjaka u stablu. Kod tog postupka mora se paziti da se mravi naro-čito ženke, ne razbježe i izgrade na drugom mjestu svoj mravinjak. Građevni drvni mate-rijal se pak zaštićuje od mrava na način da se tretira određenim kemijskim sredstvima.

Iako se zadržava duboko u stablu, ima u šumi jednog prirodnog neprijatelja koji ga brzo pronalazi. To je crni djetlić. Kada djetlić primijeti svojim udaranjem po drvetu da se unutra nalaze mravi, onda na jednom mje-stu udara kljunom i buši rupu veličine i do 10 cm, te na taj način prodire sve do mjesta gdje se mravi nalaze i tako ih uništava.

Bez obzira što čini štete na stablima, za-nimljivo je da se u njegovom mravinjaku prosječno nalazi oko 100.000 radilica koje godišnje unište i do dva milijuna šumskih štetnika.

Piše: Irena Devčić-BuzovFoto: I. Devčić-Buzov

Otkrivajući mnogim posjetiteljima, skrivene ljepote i bogatstvo lič-kog kraja, upotpunjeno proizvo-dima i rukotvorinama njegovih

vrijednih ljudi, na izložbi se predstavilo 190 izlagača. No, osim domaćih, izložbi su se priključili i gostujući izlagači iz Koprivnice, Delnica, Cresa, Knina, Zagreba, Županje, Sla-vonskog Broda i drugih gradova Hrvatske što samo pokazuje sve veću kvalitetu same manifestacije i želju brojnih izlagača da se predstave baš na ličkoj manifestaciji. Bilo je i stranih izlagača, ovoga puta iz Mađarske i Unsko-sanskog kantona. No, »Jesen u Lici« na najboljem je putu da zaista, kako su or-ganizatori obećali prošle godine, preraste u vrijednu međunarodnu izložbu domaćih i autohtonih proizvoda.

U priredbi koju je ove godine otvorio potpredsjednik Sabora dr. Darko Milinović, posjetitelji su mogli uživati u degustaciji brojnih autohtonih ličkih proizvoda poput raznih sireva, rakije, domaće marmelade, ličkog krumpira (police) sa slaninom itd. Osim iznimnog gastro doživljaja, mogao se vidjeti prikaz starih zanata, od izrade

»Jesen u Lici« na najboljem je putu da preraste u vrijednu

međunarodnu izložbu domaćih

i autohtonih proizvoda. proizvoda.

Autohtoni lički proizvodi

drvenih i od šiblja pletenih proizvoda do rada na tkalačkom stanu te izrade tradici-onalnih pletiva.

Na manifestaciji su se predstavile i Hrvatske šume, Uprava šuma Gospić, koje su imale iznimno atraktivan i vrlo posje-ćen izložbeni prostor. U sklopu »Jeseni u Lici« održani su i 2. hrvatski dani biomase i 9. europski dani biomase regije. Tako su šumarski stručnjaci, ali i svi zainteresirani posjetitelji imali prilike čuti niz zanimlji-vih predavanja na okruglom stolu pod nazivom »Energetska uporaba šumske biomase«. (O tome pišemo u posebnom članku).

U poslijepodnevnim satima nastavila se zanimljiva prezentacija djelovanja šu-marske struke u Hrvatskoj sa zanimljivim predavanjem Ivice Serdara o uređivanju šuma i načinu izrade šumskogospodar-skih planova. Gospićka Uprava iskoristila je ovu manifestaciju na najbolji mogući način prezentirajući svoju djelatnost zain-teresiranim posjetiteljima, ali i pokazavši iskorake Hrvatskih šuma prema obnovlji-vim izvorima energije.

Svaki dio Hrvatske ima svoju prepoznatljivost i u usporedbi s drugima je jedinstven. U namjeri da jedinstvenost Ličko-senjske županije približe drugima, prije devet godina Ličko-senjska županija i Centar za razvoj poduzetništva Ličko-senjske županije krenuli su s održavanjem izložbe »Jesen u Lici«. Na manifestaciji su sudjelovale i Hrvatske šume

Autohtoni lički proizvodi Autohtoni lički proizvodi pred očima javnosti


manifestacije JESEN U LICI 2007


ljeto iza nas

Autohtoni lički proizvodi U Malom Lošinju nalazi se atraktivno od-

maralište delničke Podružnice Hrvatskih šuma. To je zacijelo jedno od najuređeni-jih i najboljih odmarališta našega Poduze-

ća. Smješteno je u turističko-rekreacijskoj zoni koja predstavlja najvrjedniju kulturno-povijesnu cjelinu malološinjskoga turističkog prostora. Mnogi taj pro-stor opravdano svrstavaju u red naših najznačajnijih povijesno-turističkih lokaliteta ovoga dijela Jadrana. Još daleke 1964. godine odmaralište postaje vlasniš-tvo ondašnjeg Šumskoga gospodarstva Delnice. Do 1991. godine u njemu provode ljetni godišnji odmor zaposlenici delničkoga gospodarstva, a osnutkom Hr-vatskih šuma i zaposlenici iz drugih uprava našega Poduzeća.

Atraktivna vila Rosemary – Nedaleko od ulaza u odmaralište, u okružju bogate mediteranske ve-getacije čikatske park-šume, smještena je vila Rose-mary, s predsjedničkim apartmanom, koja je potpu-no obnovljena prije četiri godine. Budući da je ona spomenik kulturne baštine iz doba austrougarske monarhije, njezin je vanjski izgled sačuvan, a unu-trašnjost u potpunosti promijenjena te prilagođe-

Raj za korisnike u okrilju čikatske šume

ODMARALIŠTA HRVATSKIH ŠUMA – MALI LOŠINJ

Odmaralište delničke Podružnice zacijelo je jedno od najuređenijih i najboljih odmarališta Hrvatskih šuma. Smješteno na poluotoku Čikat, u okrilju istoimene park-šume, u turističko-rekreacijskoj zoni koja predstavlja najvrjedniju kulturno-povijesnu cjelinu malološinjskoga turističkog prostora, pravi je raj za korisnike

na za odmor naših zaposlenika. Osim spomenutog apartmana, tu je pet hotelskih stambenih jedinica, s novim namještajem, instalacijama, suvremenim sa-nitarnim čvorom, klimatizacijskim uređajima i solar-nim grijanjem za vodu. Korisnici mogu u trenucima opuštanja uživati na prostranim terasama, u svježini osebujnoga mediteranskog zelenila. U neposrednoj blizini vile uređen je novi sanitarni čvor namijenjen korisnicima kamp-kućica, uz koje je smješteno teni-sko igralište. U lijepom i estetski oblikovanom vrt-no-parkovnom prostoru nalazi se u gornjemu dijelu suvremeno uređeni objekt s kuhinjom, natkrivenom terasom, restoranom sa sedamdeset sjedećih mje-sta i dvoranom za gledanje televizije. U suterenu su sobe za goste i osoblje odmarališta. U blizini ovoga objekta smješten je paviljon s četverokrevetnim i dvokrevetnim sobama, s novouređenim sanitarnim čvorom, klimatizacijskim uređajima i televizorima. Između ova dva objekta i vile Rosemary je kućica za upravitelja.

Pozornost parkovno-vrtnom prostoru – Vladi-mir Štiglić upravitelj je odmarališta već 11 godina, inače je poslovođa voznoga parka u »Mehanizaciji,

pred očima javnosti Još daleke 1964. godine odmaralište postaje vlasništvo

ondašnjeg Šumskoga gospodarstva Delnice. Do

1991. godine u njemu provode ljetni godišnji

odmor zaposlenici delničkoga

gospodarstva, a osnutkom Hrvatskih šuma i zaposlenici iz drugih uprava

našega Poduzeća.

Piše: Ivica TomićFoto: I. Tomić

Upravitelj Vladimir Štiglić

Atraktivna plaža na Čikatu

Vila Rosemary – u okrilju mediteranske vegetacije


graditeljstvu i prijevozu« delničke Podruž-nice. Uz njega brigu o gostima, da se ugod-no osjećaju i da im ništa ne nedostaje, vodi još pet osoba: glavna i pomoćna kuharica, šankerica, serviserka i spremačica. Štigliće-vo radno vrijeme je od 6 do 23 sata a, kako kaže, sam obavlja sve administrativno-ra-čunovodstvene poslove, i radi »sve što je potrebno«!

– Sadašnji kapacitet odmarališta je 51 osoba, a da bi poslovanje bilo rentabilnije, trebalo bi smjestiti 80-85 korisnika. Zato bi na prostoru kamp-kućica trebalo izgraditi još jedan objekt s dvadesetak stambenih jedinica te tako izjednačiti uvjete smještaja – ističe upravitelj. Dodaje da u smjene, koje traju po 10 dana, primaju i učenike osnov-nih škola, djecu naših zaposlenika koja borave u dvjema smjenama po pet dana u pratnji svojih nastavnika. Izvan sezone povremeno dolaze gosti iz inozemstva, obično iz Austrije, putem razmjene šumara. Inače, u zadnjih 11 godina u odmaralištu su uglavnom stalni korisnici, a usluge koriste svi, od direktora do radnika sjekača.

Zadovoljstvo korisnika – Korisnici od-marališta s kojima smo razgovarali izraža-vaju zadovoljstvo ukusnim i obilnim obro-cima, susretljivim i ljubaznim osobljem, objektima koji su u mirnom kutku čikatske šume, lijepo uređenom plažom sa stoljet-nim borovima u neposrednoj blizini, savr-

šenom klimom, s neobično čistim lošinjskim zrakom. Dipl. ing. Ivan Hodić iz Direkcije sa suprugom Đurđom ljetuje ovdje već treći put te smatra da je ovo najbolja lokacija za odmaralište, na kojoj općekorisne funkcije šume osobito dolaze do izražaja. Mr. sc. Josip Malnar, upravitelj Šumarije Lokve, sa suprugom Brankicom bio je ovdje već de-setak puta, a odgovara im blizina Gorskog kotara. Smatra da na mjestu kamp-kućica treba izgraditi novi objekt te, uz hortukul-turno uređenje okoliša i neke popratne sa-držaje, podići korištenje odmarališta na višu razinu. Pomoćni radnik u šumarstvu Mati-ja Belobrajdić iz Ravne gore sa suprugom Blaženkom bio je smješten u kamp-kućici, a ovdje su stalni gosti. Unatoč tijesnom prostoru kućice, kažu, cijena je minimalna, a boravak ugodan zbog klime, blizine i či-stoće mora. Mladi bračni Željko i Tina Mi-lanović iz Rijeke došli su sa dvoje djece te izražavaju zadovoljstvo smještajem. Ovdje ljetuju već četvrti put, dosad u kamp-kućici, a ove godine u vili Rosemary. Oduševljeni su odmaralištem u koje se, kako kažu, uvi-jek vraćaju. Marko Vrbanac, drvni tehničar iz Delnica je vanjski gost, a doputovao je s obitelji, suprugom i dvoje djece. Smješteni su bili u paviljonu i prezadovoljni su. Cilj im je bio provoditi veći dio dana na plaži, a u jutarnjim i večernjim satima uživali su u vožnji biciklima.

Osoblje odmarališta

U restoranu


Piše: Antun Zlatko LončarićFoto: Arhiva Odjela lovstva

lovstvoPočetak nove lovne sezone pokazao je opravda-

nost svih ulaganja u baranjska lovišta poslije mirne integracije Baranje u sastav Hrvatske. Već na samom početku, tijekom kolovoza i

rujna, u vrijeme jelenske rike, te najkrupnije i najljepše baranjske divljači, brojni lovci pristigli su kako bi uži-vali u tom jedinstvenom događaju u ritskim šumama. To je vrijeme kada se iz blizine može ne samo uživati promatrajući i slušajući ljubavni zov tog kralja baranj-skih lovišta, nego je to i jedina mogućnost kada se sa velikom sigurnošću može utvrditi i brojno stanje te divljači, njihova kvaliteta, starosna i trofejna struktura cijele populacije, te izvršiti potreban odstrjel onih je-dinki koje su postigle željenu i lovno-gospodarskom osnovom propisanu gospodarsku starost.

To su grla koja su završila svoj rast i genetski maksimalan razvoj rogovlja, te ne mogu više trofejno napredovati, objašnjava mr. sc. Branko Urošević, struč-ni suradnik u lovnom odjelu osječke Uprave.

Na početak ovogodišnje lovne sezone tako su pristig-li ljubitelji baranjskih lovišta koji su ovdje već boravili

Na otvaranju nove lovne sezone, tijekom kolovoza i rujna, brojni su inozemni i domaći lovci uživali u osluškivanju jelenske rike kada tom kralju baranjskih šuma popušta opreznost i omogućuje nesvakidašnje prizore u kasna ljetna predvečerja. U slavonskim ritskim šumama taj veličanstveni ljubavni zov ne može ostaviti ravnodušnim ni jednog ljubitelja prirode, a kamoli lovca

NAKON RIKE JELENA

li ljubitelji baranjskih lovišta koji su ovdje već boravili

Uspješan početak sezone u baranjskim lovištima

prethodnih sezona, lovci iz Slovenije, Italije, Mađarske, Španjolske, Danske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Au-strije, a po prvi put stigli su i lovci iz SAD i Južnoafričke Republike. Kakva je strast pojedinih lovaca svjedoči i dolazak bogatog lovca iz Španjolske, koji je privatnim avionom sletio na osječki aerodrom Klisa i oduševljen boravkom i uspješnim lovom rezervirao termin za svoj dolazak sa bratom iduće godine.

O uspješnosti na otvorenju nove lovne sezone go-vore i podaci o odstrijeljenim grlima, ukupno 40 grla jelena u lovištima br. IXV/9 »Podunavlje – Podravlje« i na đakovačkom području lovištu br. XIV/1 »Breznica«.

Prema trofejnim vrijednostima treba istaknuti kako su odstrijeljena četiri grla u zlatnoj medalji, od 210,65 do 221,21 po CIC-u kojeg je odstrijelio američki lovac. Srebrnom medaljom ocijenjeno je ukupno 12 grla od 191,43 do 209,05 točaka. Najviše odstrijelje-nih grla bilo je u brončanoj medalji, ukupno 18 grla s rasponom od 172,98 do 189,36 točaka, te šest grla bez medalje, ističe Urošević.

Spomenimo kako su svi lovci i njihova pratnja bili smješteni u našim lovačkim kućama Zlatnoj gredi, Mo-njorošu, Čošku šume i Kondriću.

Ovogodišnji trofejni odstrjel u zlatnoj medalji

Upoznavanje sa pravilima u našim lovištima (Hajka)


U komercijalnom lovu odstrijeljena su 24 grla mužjaka jelena običnog. Od toga jedno grlo u rangu srebr-ne medalje te osam brončanih grla

što je dobra struktura za planinska lovišta. U lovištu »Smrekova draga« odstrijeljeno

je 15 grla, od toga četiri u rangu brončane medalje. U lovištu »Bjelolasica« odstri-jeljeno je devet grla, od čega je jedno bilo srebrno, a četiri u rangu brončane medalje.

Najjači trofej je jelen stečen u Šumariji Fu-žine u vrijednosti 198 CIC točaka, te jedan primjerak iz Šumarije Gomirje u vrijednosti od 187 CIC točaka.

Najviše trofeja uobičajeno je bilo na tere-nima Šumarije Klana od čijih su devet grla četiri u brončanoj medalji.

Medalje su ponijeli i jeleni s područja šu-marija Ravna gora (dva brončana), te Mrko-palj (jedno brončano grlo).

U LOVIŠTIMA DELNIČKE PODRUŽNICEU LOVIŠTIMA DELNIČKE PODRUŽNICE

Odstrijeljena 24 jelena

Ocjenjivanje je prošlo u svečanom tonu, jer to je završetak i rezultat višegodiš-njeg rada na uzgoju jelena običnog.

– S rezultatima ovogodišnjeg odstrjela možemo biti zadovoljni – ističe Dario Majna-rić, rukovoditelj Odjela za lovstvo u delnič-koj Podružnici. U lovu na jelena uz domaće

lovce bili su i gosti iz Slovenije i Italije.

Tek što je okon-čan lov na jelena započet će jesenji

lov na smeđeg medvjeda. I dok je u prolje-će odstrijeljeno sedam medvjeda, u jesen-skom lovu planira se odstrijeliti još sedam grla.

– Kako se medvjed prihranjuje tijekom cijele godine, a gosti su rezervirali termine za lov još na proljeće, nadamo se da ni u jesenskom lovu neće izostati dobri rezultati – procjenjuje mr. Majnarić. U lovu na med-vjeda sudjelovat će isključivo strani gosti, iz Španjolske, Amerike i Italije.

Sredinom listopada započet je i lov na šlju-ke koji će potrajati sve do prvog snijega, a za njega su zainteresirani talijan-ski lovci.

I ostali radovi u lovnoj djelatnosti odvijaju se planiranom dinamikom. U lovištu »Bjelolasica« tijekom ove godine izra-đena su dva nova hra-nilišta. Prihrana divljači odvija se prema planu. Nabavljene su potrebne količine hrane za dugu zimsku sezonu. Tijekom zime u hranilištima će biti izloženi kukuruz, voćni trop, mesni otpad i sol.

Piše: Vesna PlešeFoto: Dario Majnarić

Izloženi trofeji jelena

Mladen Švast s najjačim trofejom jelena

Poslije završene rike, u lovačkoj su kući Suho (Šumarija Klana) ocijenjeni trofeji jelena običnog, stečeni ove jeseni u lovištima delničke Podružnice

Najjači trofej je jelen stečen u Šumariji Fužine u vrijednosti 198 CIC točaka.

Milijuni ljudi se noću prevrću u krevetu, bespomoćno pogleda-vaju na sat, moleći se za svita-nje. Rezultat takve situacije je

epidemija umora, koji potiču stres na poslu i bijes u prometu. Žalosno je i šteta da je tako kad su znanstvenici napravili velike korake u uspješnom liječenju gotovo svakog obli-ka poremećaja spavanja. Neki od onih koji muku muče s nesanicom trebat će profesi-onalnu, stručnu pomoć, dok će drugi mo-rati napraviti neke promjene u stilu života i osigurati više vremena za spavanje. Kvaliteta spavanja mora biti prioritet. I protiv debljine, srčanih bolesti, dijabetesa može se boriti uz pomoć dobrog noćnog sna.

Ljudi koji nedovoljno spavaju ri-skiraju da dobiju prekomjernu tjelesnu težinu. Ispitivanja su pokazala da su ta-kve osobe sklonije konzumiranju slatke, škrobne i slane hrane. Jedna japanska studija je pokazala da su muškarci koji su spavali pet ili manje sati na noć, imali više nego dvostruku vjerojatnost da će pretrpjeti srčani infarkt, nego oni koji su spavali osam sati. Čak i umjeren nedostatak sna može s vremenom do-vesti do oštećenja arterija, hipertenzije

i moždanog udara. Oni koji nedovoljno spavaju imaju 50 posto veću otpornost na inzulin, što može rezultirati pojavom šećerne bolesti. Kad su laboratorijske životinje bile lišene spavanja, bile su daleko češće žrtve infekcije, njihov je organizam brže stario i dešavale su se mnoge hormonalne promjene. Mnoge stvari krenu pogrešno ako nemate dovoljno sna.

Međutim, gotovo svatko doživi prolazni pe-riod nesanice koja traje jednu ili nekoliko noći. Takva nesanica može biti potaknuta žalošću, patnjom, mijenjanjem vremenskih zona (za vrijeme putovanja avionom), rastavom braka, gubitkom posla, problemima na poslu. Veći-na ljudi brzo se riješi te nesanice. Međutim, za neke poremećaj spavanja traje duže. Budući da je depresija glavni uzrok kronične nesanice, možda će trebati prvo liječiti tu depresiju.

Neke korake u rješavanju problema sa snom, čovjek može sam poduzeti. Primjeri-ce, više tjelovježbe, ali ne unutar tri sata do

PROBLEMI SA SPAVANJEM

Milijuni ljudi se noću prevrću u

PROBLEMI SA SPAVANJEM

Ima pomoći i za nesanicu

zdravi život

Za osobu koja ne spava dobro najgori neprijatelj je sve upornije

pokušavati zaspati.


PROBLEMI SA SPAVANJEMPROBLEMI SA SPAVANJEM

Ima pomoći i za nesanicu

Piše: dr. Ivo BELAN

hrana iz prirode

Recept

VARIVO SA SLANINOM

Potrebne namirnice: 1 kg mladih zele-nih dijelova djeteline zajedno s cvjetnim glavicama, 200 g suhe slanine, 4 češnja češnjaka, papar, začinska paprika, sol.

Djetelina se kuha 5 do 10 minuta (stavi se u kipuću vodu). Ne treba baciti vodu, jer sadrži mnogo korisnih tvari, pa se može upotrijebiti za juhu ili dolijevanje kod pirjanja. Skuhana masa se procijedi i isjecka na daščici za meso. Posebno se isprži na sitne kockice isjeckana slanina. Češnjak se sitno isjecka. Sve se pomiješa, popapri i popapriči i malo se propirja. Po potrebi se dosoli.

Može se jesti uz pečena jaja na oko i s crnim kruhom.

Djetelina i za ljude Može se pripremiti salata,

juha, čorba, varivo, pire i drugo

Djeteline su niske do prilično visoke, višegodišnje, zeljaste biljke s jako razvijenim korijenovim sustavom i s dosta razgranatom stabljikom.

Listovi su trodijelni (oni s četiri dijela donose sreću!). Sitni cvjetovi su u glavičastim cva-tovima. Rastu od niza do planina na prirod-nim i kultiviranim livadama i pašnjacima i drugdje kao divlje i podivljale biljke, pa i na šumskom zemljištu.

Domaće i divlje životinje rado jedu djete-linu, no ona se može upotrijebiti i za ljud-sku prehranu. Može se jesti crvena, bijela, švedska ili barska, panonska i neke druge vrste djetelina. Bogate su bjelančevinama i vrijedan su izvor vitamina C i posebno pro-vitamina A. Na primjer, crvena djetelina ima 130 do 190 mg C vitamin a i čak do 22 mg provitamina u 100 g.

Za hranu se upotrebljavaju listovi, mladice stabljika i mladi izdanci. Kada ne bi imali slatkast okus, bili bi skoro bezukusni. Zato se mogu dodavati divljem i pitomom povrću, koje ima jači okus i, obratno, djete-lini treba dodavati takvo povrće ili .začinsko bilje. Zbog relativno velikog sadržaja celu-loze djetelina je teže probavljiva, no nisu li teže probavljive i neke vrste pitomog povr-ća? Špinat, na primjer. Od djeteline se mogu pripremati salate, bolje miješane s drugim povrćem, juhe, čorbe, variva, pire i drugo. Sve se to može osušiti i samljeti i upotrije-biti kao mirisni začin za juhe ili kao dodatak brašnu za pečenje kruha, posebno raženog. Sjemenke se također mogu mljeti i dodavati brašnu za kruh i pecivo.

Za jelo se mogu upotrijebiti i cvjetne gla-vice. Usitnjene mogu se stavljati na sendvi-če. Osušene, same ili u smjesi s drugim čaj-

nim biljkama, daju zdrav i ukusan čaj. Osu-šene i samljevene mogu se dodati krušnom brašnu. Cvjetne glavice, kao i zeleni dijelovi, mogu se ukiseliti, slično kao kupus.

Srodna, sličnog sastava i na sličan na-čin se može upotrijebiti za jelo i čaj lucerna i neke njene rođake. Uzgaja se puno za pre-hranu stoke, ali na mnogim mjestima raste kao samonikla. Zeleni dijelovi su dosta teško probavljivi zbog velikog sadržaja celuloze. Zato, da se uklone vlakna, kuhana masa se može propasirati kroz cjediljku sa sitnim ru-picama ili sito.

Piše: Zoran Timarac

odlaska u krevet. Osim toga, iako ih mami, takve osobe ne bi smjele pridrijemati tokom dana. Navečer treba ići u krevet samo kad se osjeti pospanost i dići se iz kreveta ako se ne utone u san unutar 20 minuta ili ako se probudite i ne možete ponovno zaspati unutar 20 minuta.

Ono što najviše trebaju ljudi koji pate od nesanice je da prekinu paničnu vezu između kreveta i besanice. Stručnjaci za poremećaje sna kažu: »Za osobu koja ne spava dobro najgori neprijatelj je sve upornije pokuša-vati zaspati.« Značajni se uspjesi postižu

primjenom kognitivne bihevioralne terapi-je. Razumije se, nju mogu pružiti isključivo specijalisti za to područje.

Od pomoći može biti duga, topla kupka jedan ili dva sata prije odlaska u krevet. Valja izabrati i najpogodniji jastuk.

Farmaceutska industrija stavila je na tržište niz dobrih preparata koji pomažu lju-dima koji pate od nesanice. Uglavnom, njih se preporučuje uzimati kraće vrijeme. Razu-mljivo, nakon konzultacije s liječnikom.

Naša tvornica lijekova Belupo proizvodi vrlo djelotvoran lijek Zan. Indiciran je u lije-čenju najčešćih oblika nesanice obilježenih smetnjama usnivanja.

Više od polovice ljudi ima problema sa spavanjem nekoliko puta svakog tjedna.


zaštićeno bilje

Zimska preslica (Equisetum hyemale) pripada poro-dici preslice (Equisetaceae), koja zajedno sa crvotočinama i papratima čini papratnjače. Areal ove vrste obuhvaća pretežit dio europskoga kontinenta, zapadnu i srednju Aziju, Sibir, Kavkaz, Kinu, Japan i Sjevernu Ameriku. Njeni izdanci su uspravni, jednostavni, samo ponekad oskudno pršljenasto razgranjeni, u nijansama od tamnozelene do sivozelene boje, a imaju 8 do 34 tupa ili oštra bridasta rebra. Ne postoji razlika između plodnih (fertilnih) i ne-plodnih (sterilnih) izdanaka. Lisni su ovoji bjeličasti, rijet-ko hrđasti, dugi do 15 mm, uglavnom tijesno prilegli uz šuplju stabljiku. Na dnu i vrhu imaju široki tamnozeleni prsten; zupci su linealni, šiljasti, u donjem dijelu crnkaste boje, slobodnih vrhova i s bijelim suhokožičastim ovojem. Klasovi sporo� la (strobilusi) su smeđi i na vrhu ušiljeni. Stabljike najčešće prezimljuju zelene, rijetko odumiru i javljaju se u gustim busenima. Biljka cvate tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.

U vlažnim šumama – Stanište zimske preslice je u vlažnim šumama, na rubovima šuma, šumskim čistinama, riječnim i potočnim obalama, na pjeskovitim i glinasto-pjeskovitim tlima. Raste u brojnim šumskim zajednicama gdje je nerijetko nalazimo na obraslim površinama od ne-koliko četvornih metara. U Hrvatskoj dolazi u središnjim, istočnim te u gorskim područjima: u okolici Jastrebarskog, Gline, Petrinje, Vinkovaca i u Spačvanskim šumama. Nala-zimo je i na Strahinčici, Samoborskom gorju, u Vukome-ričkim goricama, Gorskome kotaru, a u Požeškome gorju pronađena je na Papuku, Dilju i Požeškoj gori.

Zimska preslica je rijetka i osjetljiva vrsta kojoj se broj-nost smanjuje zbog promjena u staništu, kao posljedica melioracijskih zahvata.

zaštićeno bilje

Zimska preslica (Equisetum hyemale)

Zimska preslica ZAŠTIĆENE, RIJETKE I UGROŽENE BILJNE VRSTE

Stanište zimske preslice je u vlažnim šumama, na rubovima šuma, šumskim čistinama, riječnim i potočnim obalama, na pjeskovitim i glinasto-pjeskovitim tlima

U Hrvatskoj dolazi u središnjim, istočnim te u

gorskim područjima: u okolici Jastrebarskog, Gline, Petrinje, Vinkovaca i u Spačvanskim šumama. Nalazimo je i na Strahinčici, Samoborskom

gorju, u Vukomeričkim goricama, Gorskome kotaru,

a u Požeškome gorju pronađena je na Papuku, Dilju

i Požeškoj gori.Zimska preslica je rijetka i osjetljiva vrsta, a njena se

brojnost smanjuje zbog promjena u staništu, koje

su posljedica melioracijskih zahvata.

Piše: Ivica TomićFoto: Arhiv

Gornji dio fertilnog izdanka

Grupa biljaka

Dio izdanka s lisnim ovojem

(Equisetum hyemale)


Iz Grožnjana je prije nekoliko godina na inicijati-vu Zbora novinara za okoliš HND-a krenula akci-ja upoznavanja šire javnosti o korisnosti masline, maslinova ulja, o potrebi da se tamo gdje je god

moguće posadi to božansko drvo. Tamo se, maslini u čast, svake godine u listopadu održava i skup na kojem stručnjaci, znanstvenici, novinari i maslinari govore o ljekovitim učincima zelenoga ploda i ulja što se dobiva iz njega.

No iz ovog malog istarskog mjesta ove je godine, simbolično, sadnjom jedne sadnice duda, inicirana još jedna »zelena« akcija – povratak duda u Hrvatsku!

– Danas djeca više i ne znaju što je dud! – rekla je Silva Celebrini, glavna urednica časopica UNAterra, istoimene udruge koja je zajedno s Udrugom »Lijepa naša« pokrenula ovu akciju.

A nekada su splitsku rivu krasila stabla duda!Dud, murva, morva, crnica, neka su od njegovih

imena.To je iznimno zdravo drvo i nema prirodnih nepri-

jatelja. Stablo je visoko i dugovječno, nekada je raslo u svim krajevima naše zemlje. Postoji bijeli i crni dud,

pa i plod koji je sladak, sazrijevanje dugo traje, pa se i dugo može jesti! Može se i prerađivati (džem, sirup), dobra je od njega i rakija dudovača, a koristi se i u prehrani životinja.

Bijeli dud sadrži slobodne organske kiseline, vitamin C i druge korisne sastojine, dok crni sadrži i jabučnu i limunsku kiselinu, gorke tvari te još neke vitamine.

– Prije više godina polako je nestao iz naših kraje-va pa ga u sljedećih nekoliko godina želimo vratiti, rečeno je u Grožnjanu. Problem je što Hrvatska ne proizvodi dudove sadnice, one se moraju uvoziti. Bilo bi dobro kad bi ih naše poljoprivredne škole počele proizvoditi.

Prvu sadnicu su, u blizini Lovačkog doma u Grožnja-nu, posadili Silva Celebrini i načelnik općine Grožnjan Rino Dunis. (mm)

Ovogodišnji 24. sjevernoja-dranski sajam s izložbom inovacija i umjetničke ke-ramike, VITA plus, FINRI, te

9. sajmom lova i ribolova, od 17. do 21. listopada u Rijeci, okupio je oko 250 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije, Bosne i Hercegovi-ne i Češke.

Pokrovitelji Sajma bili su, uz Mi-nistarstvo poljoprivrede, šumarstva i

24. SJEVERNOJADRANSKI SAJAM24. SJEVERNOJADRANSKI SAJAM

Delnički šumari na Sjevernojadranskom sajmu

DUD – EKOLOŠKO, KORISNO, UKRASNO STABLOakcije

Iz Grožnjana je prije nekoliko godina na inicijati-

KORISNO, UKRASNO STABLOKORISNO, UKRASNO STABLOakcijePosadimo dud!

vodnoga gospodarstva, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.

U ime ministarstva nazočne je pozdravio državni tajnik Herman Sušnik koji je istaknuo da sajam pru-ža uvid u najnovija dostignuća u gospodarskom i društvenom životu ovog područja i okruženja, dok je župan PGŽ Zdravko Komadina, koji je otvorio sajam, naglasio značenje ove priredbe kao mogućnost pro-širivanja poslova i suradnje među samim izlagačima, ali i šire.

Na devetom Sajmu lova i ribolova sudjelovala je delnička Podružnica s izloženim trofejima divljači odstrijeljenim u svojim lovištima, te Lovački dom Del-nica svojom ugostiteljskom ponudom. Uz Hrvatske šume na Sajmu su se predstavili Hrvatski lovački Sa-vez, Lovački savez PGŽ, te lovačke udruge s područja Županije.

Posebnu pozornost posjetitelja izazvala je bogata ponuda oružja, lovačkog i ribolovnog pribora, te ostale opreme (odjeće i obuće) za lovce i ribolovce.

Piše: B. PlešeFoto: V. Pleše

S otvorenja Sajma – Herman Sušnik

Tomislav Šporer, Miroslava Jauk i Dario Majnarić uz izložene trofeje delničke Podružnice

Prva sadnica – Rino Dunis i Silva Celebrini

Mjesto svih zbivanja – Grožnjan

Pripremila:Vesna Poljak, dipl. oec.

turistička razglednicaUPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA KOPRIVNICAIvana Meštrovića 28, 48000 Koprivnica telefon: 048-250-900, mob: 098-451-661

Putnička agencija Hrvatske šume

ID COD: HR-AB-01-080251008Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 ZagrebTel. 01/4804 231, fax. 4804 241www.hrsume.hre-mail: [email protected]

Podravina zimi je doživljaj!

LOVAČKI DOM »PESKI«telefon: 048-811-180/kapacitet: 12 soba (2/1, 8/2, 2/3)Šumarija Đurđevac, Đurđevac48350 Đurđevac telefon: 048-289-130

LOVAČKI DOM »ČAMBINA«telefon: 048-866-144/kapacitet: 6 soba (2/2, 2/3, 2/2+1)Šumarija Repaš, Vladimira Nazora 1648332 Ždala telefon: 048-866-115

Peski

Čambina

Lovački domovi Peski i Čambina nalaze se svega 100-tinjak km od Zagreba, uz mađarsku gra-nicu, na prostoru šumarija Đurđevac i Repaš. Veoma su omiljena destinacija lovaca koji ovdje

mogu pronaći vrlo ugodan smještaj, ali i drugih gosti-ju i turista. Poznati su po ponudi poznatih podravskih specijaliteta od divljači i riječne ribe.

Gosti lovci u otvorenim lovištima Repaš i Peski mogu loviti jelena, srnjaka i divlju svinju.

Lovišta su iznimno bogata i ponudom sitne divljači. Uz dravske rukavce i vrbake u lovištu Repaš nudi se lov na divlje patke i guske, a u lovištu Peski lov na fazane, zečeve i trčke.

Gosti i turisti mogu uživati u prekrasnom prirodnom okružju plodnih podravskih livada i ravnica okruženih gustim šumama. Na rijeci Dravi i njezinim rukavcima moguć je ribolov, a ljubiteljima podravske »naive« pre-poručujemo posjet slikarima »naivcima« (Hlebine) koji su ovaj kraj proslavili svojim umjetničkim djelima.


Nedavno je više od 120 fotoreportera amatera, jednostavnije rečeno, zaljubljenika u fotogra� ju, iz 10 europskih zemalja četiri dana provelo u Istri. Hodali su »okolo«, družili se, pro-nalazili skrivene kutke, nedirnutu ljepotu, stare napuštene

kuće, i ovjekovječili ih! Među njima bio je naš novinar Zlatko Lon-čarić, u slobodno vrijeme pomalo ovisnik o fotogra� ji. Evo nekoliko »istarskih trenutaka«, ako je fotogra� ja trenutak, kako ih je doživio Zlatko.

Nedavno je više od 120 fotoreportera amatera, jednostavnije

Kroz Istru

u šumskom miljeu

Kyotski protokol – novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj

Documents

Transcript of Kyotski protokol – novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj