KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE METODE...
Transcript of KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE METODE...
-
KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE METODE PRIMIJENJENE
U KOMPARATIVNOM ISTRAŽIVANJU STUDENTSKIH
NAVIKA ČITANJA I KUPOVANJA KNJIGA
Alessandro Gandolfo1, Srećko Jelušić2 i Mate Juric2
1 Sveučilište u Pisi, Italija 2 Sveučilište u Zadru
14. skupština Hrvatskoga čitateljskog društva : : 25. travnja 2014., Gradska knjižnica Zadar
-
TEORIJSKI OKVIR
Metodološka pitanja
- istraživanja koja primjenjuju višestruke metodološke pristupe će imati vjerodostojnije
rezultate (Leburić, 1997)
- sve učestalije korištenje kvalitativnih istraživanja u društvenim znanostima, tj.
informacijskim znanostima i marketingu
Čitanje
- važnost čitanja za razvoj intelektualaca (LeGoff, 1985)
- čitanje utječe na razvoj ličnosti i intelektualnih sposobnosti (Clark i Rumbold, 2006)
- Silazni trend dobrovoljnog čitanja kod mladih (Alverman et al., 2007, prema Gordon i
Lu, 2008)
- Što internet čini našem mozgu? (Carr 2010)
-
CILJ
Analizirati glavne aspekte navika:
I. dobrovoljnog čitanja
II. i kupnje knjiga
sveučilišnih studenata,
komparativno u Pisi i Zadru
-
ISTRAŽIVAČKA PITANJA
1. Tko ili što je imalo odlučujuću ulogu u razvoju interesa za čitanjem
kod studenata?
2. Koji su najvažniji faktori koji utječu na izbor mjesta kupnje knjiga?
3. Koji faktori utječu na izbor naslova knjige pri kupnji?
-
METODOLOGIJA
Kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih metoda:
1.) online anketni upitnici uzorak: 561 student iz Pise (od ukupno 55.000 studenata)
i 193 studenta iz Zadra (od ukupno 5.500 students).
2.) 4 fokusne grupe 20 studenata iz Pise
14 studenata iz Zadra
A. Grupa A: studenti koji sebe smatraju strastvenim ili jakim čitateljima (10 studenata u Pisi i
10 u Zadru)
B. Grupa B: studenti koji ne vole čitati (10 studenata u Pisi i 4 u Zadru)
- slab odziv za drugu grupu u Zadru (ne-čitanje je društveno neprihvatljivo?)
-
REZULTATI ANKETA: RAZVOJ INTERESA ZA ČITANJE
Slika 1. Najjači utjecaji na razvoj interesa za dobrovoljno čitanje
-
REZULTATI FOKUSNIH GRUPA: RAZVOJ ČITATELJSKIH NAVIKA
Razvoj čitateljskih navika
- Pozitivni utjecaji obiteljskog okruženja; barem jedan član obitelji često čita
- među ne-čitateljima, niti jedan roditelj ne čita knjige ili čita vrlo malo
- Studenti koji vole čitati danas čitaju više nego što su čitali dok su pohađali srednju školu
(dobrovoljno čitanje ih opušta)
- ne-čitatelji iz Pise danas čitaju manje nego što su čitali dok su pohađali srednju školu
(„čitanje je zamorna aktivnost”). U Hrvatskoj, obvezna lektira izaziva averziju prema
čitanju.
- Razlozi za ne-čitanje : nedostatak vremena ili želje za čitanjem; visoko opterećenje
obvezama na studiju, drugi interesi koji imaju viši prioritet. Čitanje je usamljena aktivnost
dok TV, radio, internet i izlasci pružaju zabavu, a zahtijevaju manje truda.
-
REZULTATI ANKETA: IZBOR MJESTA ZA KUPNJU KNJIGA
Najvažniji faktori koji utječu na odluke studenata o mjestu kupnje knjiga:
1. Mogućnost dodira i prelistavanja knjige (27,5% ukupnog uzorka; 28,3%
talijanskog i 24,9% hrvatskog uzorka)
2. Popusti ili rasprodaje (25,5% sveukupno; 26,0% hrvatskog uzorka i 24,9%
talijanskog uzorka)
3. Raznolikost izbora u trgovinama (23,6%)
-
REZULTATI ANKETA: IZBOR NASLOVA
Slika 2. Važnost faktora koji utječu na izbor knjige
-
REZULTATI FOKUSNIH GRUPA: MJESTO KUPNJE I IZBOR NASLOVA
Faktori koji utječu na izbor mjesta kupnje
I. Preferirano mjesto za kupnju je knjižara, zbog raznolikosti izbora i ugodne atmosfere.
Studenti ne vole kupovati knjige u supermarketima, a kada tamo kupuju to čine zbog
niskih cijena.
II. Mnogi ne-čitatelji vole posjećivati knjižare, važno im je uređenje interijera. Neki idu u
knjižare radi druženja.
Faktori koji utječu na izbor naslova
I. Pri odabiru knjiga za kupnju studenti u svim fokusnim grupama tvrde da ne čitaju
recenzije na internetu, već da kupuju knjige na temelju privlačnosti naslova i kratkog
sažetka, prelistavanja knjige, savjeta prijatelja i recenzije od strane autora ili novinara
kojeg smatraju autoritetom.
II. Ne-čitatelji, iako ne vole čitati, često vole kupiti knjige i imati ih u svojoj kućnoj biblioteci.
-
ZAKLJUČCI
1) Studenti razvijaju čitateljske navike najviše sami, međutim talijanski studenti izrijekom
ukazuju na veliki utjecaj uže i šire obitelji, dok su hrvatski studenti priznali važnost
utjecaja prijatelja i obitelji tek tijekom razgovora u fokusnim grupama.
2) Tri faktora su važna pri izobru mjesta kupnje knjige: mogućnost fizičkog kontakta s
knjigom, cijena i raznolikosti izbora. Fokusne grupe su otkrile da studenti preferiraju
kupovati knjige u knjižarama zbog: raznolikosti izbora, ugodne atmosfere i mogućnosti
druženja koje je toliko važno da čak i studenti koji ne vole čitati rado posjećuju knjižare
radi druženja.
3) Faktori važni za izbor naslova za kupnju su dostupnost sadržaja knjige kroz
prelistavanje stranica, a pogotovo informacije na poleđini knjige. Važni su i savjeti
prijatelja i obitelji. Rezultati anketa i fokusnih grupa pokazuju da studenti smatraju
savjete na internetu manje važnima u usporedbi s recenzijama novinara koje smatraju
autoritetima.
4) Korištenjem obje istraživačke metode, kvantitativne i kvalitativne, došli smo do
potpunijih zaključaka nego da smo koristili samo prvu ili drugu metodu.
-
REFERENCES
Carr, N. (2010). The Shallows, What the Internet is Doing to Our Brains. New York,
London: W.W. Norton and Company
Clark, C. and K. Rumbold. (2006). Reading for pleasure: A research review. London:
National Literacy Trust. Available from
http://www.literacytrust.org.uk/assets/0000/0562/Reading_pleasure_2006.pdf
Gordon, C. & Lu, Y.L. (2008) "I hate to read, or do I?"• Low achievers and their reading.
School Library Media Research, 11. Available from
http://www.ala.org/ala/mgrps/divs/aasl/aaslpubsandjournals/slmrb/slmrcontents/volume11/gordon_lu.cfm
Leburić, A., Kamber, I. (2000). Perspectives of focus groups as sociological research
methods. // Zbornik radova Sveučilišta u Zadru, Vol.39(16), pp. 210
LeGoff, J. (1985). Les intellectuels au Moyen Age, Paris : Editions du Seuil.