KURIKULUM DV ,,Čavlić” pedagoška godina 2020./21....drugom djecom i odraslima (sudjelovanje,...
Transcript of KURIKULUM DV ,,Čavlić” pedagoška godina 2020./21....drugom djecom i odraslima (sudjelovanje,...
DJEČJI VRTIĆ ,,ČAVLIĆˮ
Čavja 49
51219 Čavle
Ravnateljica: Arlin Haramija Popović
KLASA:601-01/20-01/27
UR.BROJ: 2170/01-54-02-20-1
KURIKULUM DV ,,Čavlić”
pedagoška godina 2020./21.
Kurikulum Dječjeg vrtića „ Čavlić“ za pedagošku godinu
2020./2021. donesen je na 47. sjednici Upravnog vijeća dana
29.09.2020.g. KLASA:003-06/20-01/15, UR.BROJ: 2170/01-54-02-
20-47
1
Čavle, rujan 2020. godine
SADRŽAJ
1. KURIKULUM 2020./21. ___________________________________ 3
2. PROGRAMI 2020./21.________________________________________10
2.1. Redoviti programi ___________________________________________12
2.2. Kraći programi _____________________________________________ 17
2.3. Program predškole __________________________________________ 17
3. Suradnja s roditeljima ________________________________________ 19
4. Stručno usavršavanje ________________________________________ 23
5. Vrednovanje _______________________________________________ 26
6. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI
USTANOVE
6.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece____________________________31
6.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama,
posjetima i izletima __________________________________________33
6.3.Očuvanje kulturne baštine _____________________________________36
2
DODACI _________________________________________________ 39
Etički kodeks vrtića
Sigurnosno- preventivni program
Pravilnik o kućnom redu DV „Čavlić
Suočeni s neuobičajenom i zahtjevnom situacijom prijetnje koju svakom čovjeku predstavlja
nevidljivi koronavirus čini se veoma važnim raditi na zajedništvu unutar naše vrtićke zajednice
kroz njegovanje ozračja skrbi koja proizlazi iz kulture pružanja međusobne podrške i
uvažavanje truda i rada na različite načine. To znači da je fokus na onom što MOŽEMO
UČINITI – osvijestiti uloženi trud i snagu koja je potrebna da se djeluje u izazovnim situacijama
(odgajateljice i ostale djelatnice) te na razgovoru i osvještavanju aktivnosti, novih znanja i
usvojenih vještina stečenih kako u vrtiću tako i kod kuće (djeca). Formiranje kolektiva kojeg
čine SNAŽNI POJEDINCI podrazumijeva mudrost i povjerenje vodstva ustanove, a rezultira
većom učinkovitosti, stvaranjem osjećaja pripadnosti i povezanosti. Ovo vrijedi i za skupine
djece i njihove odgajateljice. Snažno, kao nikad do sad, preporučuje se LJUBAZNOST i
EMPATIJA kao prva opcije u radu s djecom, djelatnicima i korisnicima naših usluga. Poznato
je da zauzimanje perspektive druge osobe (kada ulazimo u ulogu slušatelje i učenika),
izbjegavanje osude i odlučivanja u ime drugih i nastojanje da se razumije emocija i da se
priopći svoje razumijevanje drugoj osobi vode do jačanja sposobnosti empatiziranja.
3
1. KURIKULUM DV „Čavlić“ 2020./21. godine
Kurikulum kao dokument možemo promatrati kroz četiri razine:
1. razina službenog, pisanog teksta s koncepcijom koju zastupa
2. razina razvijenosti ustanove koja ga prihvaća, prerađuje i prilagođava svojim uvjetima
(kadrovskim, fizičkim, organizacijskim, sociopedagoškim, kulturnim i tradicijskim, a za ovu
pedagošku godinu i PROTUEPIDEMIOLOŠKIM).
3. karakteristika odgajateljica (skriveni kurikulum) koje ga prihvaćaju, ali i prerađuju te
interpretiraju na svoj način
4. razina realizacije programa u praksi (odnos pojedinačne teorije -skriveni kurikulum- o akciji
i teorije u akciji).
Osnovne značajke predškolskog, pa samim tim i našeg, kurikuluma su :
otvorenost, dinamičnost i razvojnost – mijenja se i razvija na temelju učenja, istraživanja i
suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa
sadržaji djetetova učenja nisu strogo propisani – dijete ima ulogu aktivnog sudionika u procesu
vlastitog učenja i razvoja koji se odvijaju kroz konstrukciju i sukonstrukciju znanja i iskustava
holistički − kvalitetno koncipiran predškolski kurikulum treba skrbiti za sva područja djetetova
razvoja i to cjelovito, kako bi odgovarao prirodi razvoja djeteta
humanistički je i razvojno primjeren − usmjeren na razvoj kapaciteta svakog djeteta,
uvažavanje njegovih interesa, potreba i prava.
Uz sve navedeno ostaju neke dileme i tu se moramo složiti s B.P.- Sočo ( jer činjenica je da
smo ipak u obvezi pisati ovaj dokument):
Mogu li se kurikulumom p(r)opisani sadržaji obrazovanja, uz pomoć didaktičko-metodičkih
“alata”, univerzalno primijeniti na svu djecu? ...ili se u takvom konceptu kurikuluma, ipak,
primarno polazi od sadržaja poučavanja koje djetetu treba prenijeti?
4
Je li transmisja znanja uopće moguća i, ako jest, koja se uloga u tako koncipiranom
kurikulumu dodjeljuje djetetu – naročito ako se odgojno-obrazovni proces shvaća kao
interakcijsko-komunikacijski, tipično ljudski, neponovljiv i stvaralački proces, koji se odvija
između djece i odraslih, u kojem bi oni, podjednako i ravnopravno, trebali participirati, ako se
taj proces odvija u različitim institucijskim, socio-kulturnim i drugim uvjetima i uvaži razvojna
teorija socijalnog konstruktivizma!
Može li se, uistinu, p(r)opisani kurikulum „odozgo” jednako ostvarivati u različitoj,
dinamičnoj, višeslojnoj i kompleksnoj odgojno-obrazovnoj praksi?
Ove pedagoške 2020./21. godine stvar je posebno složena zbog pandemije izazvane
koronavirusom koja je u našu djelatnost na 'velika vrata' uvela restrikcije, preporuke i mjere.
Stoga je kreiranje sadržaja dokumenta kurikulum (latinski: curriculum), koji po definiciji
upućuje sve subjekte odgojno-obrazovnog procesa na to:
• što se uči i zašto;
• kako se uči;
• kada se uči;
• gdje se uči”,
posebno zahtjevan (možda čak i ozbiljno upitan) posao s obzirom da se za reguliranje i
planiranje odgojno-obrazovnog rada kreira i slijedi okvirni Godišnji plan i program DV
“Čavlić“. S velikom rezervom i ogradom stajati iza svega što je unaprijed napisano, (a mora
biti jer nitko ne zna kako će godina izgledati i što će se sve moći realizirati) nužno je/ ili barem
svakako uputno!
Nacionalnim kurikulumom zacrtana su osnovna područja kompetencijskih dimenzija i mi
ćemo im se pokušati što više približiti:
5
Temeljna znanja: razvoj vještina i sposobnosti, usvajanje i praktična uporaba pojmova i
predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s
drugim osobama u svom okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se
da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju
s vršnjacima i odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu
prilagodbu trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao
što je, primjerice, polazak u školu.
Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog
mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja
vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;
sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje
inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost razumijevanja
vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i
potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv način; sposobnost
uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima
(sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje različitosti među
ljudima; sposobnost zajedničkoga djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima);
sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i okružju (prirodnom i materijalnom);
etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost
(samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i (samo)vođenja aktivnosti; samostalnost
u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost
prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i
zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i
postignuća; inicijativnost, inovativnost i poduzetničke sposobnosti.
Sve navedeno – uz pridržavanje protuepidemioloških mjera - mora biti pomno planirano.
6
Predviđa se njegovanje sljedećih vrijednosti i stavova: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje
vrijednosti obitelji, zajednice i društva.
Kurikulumom se predviđa razvoj znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za cjeloživotno
učenja u formi sljedećih kompetencija:
✓ komunikaciju na materinskom jeziku
✓ komunikaciju na stranim jezicima
✓ matematičku kompetenciju
✓ osnovne kompetencije u prirodoslovlju, inženjerstvu i tehnologiji
✓ digitalnu kompetenciju
✓ kompetenciju učiti kako učiti (osposobljenost za procese učenja, za organizaciju
vlastitog i tuđeg vremena, za prikupljanje, analizu i vrednovanje informacija i sl.)
✓ socijalnu i građansku kompetenciju
✓ inicijativnost i poduzetnost
✓ njegovanje kulturne svijesti i nacionalnog identiteta
✓ kreativno i umjetničko izražavanje.
Predviđeni si i neki opći ciljevi rada s obzirom na fokus koji imamo:
U odnosu na dijete: - sigurnost svakog djeteta; - samopouzdanje i samopoštovanje djeteta;
- sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih; - uspostavljanje kvalitetnih odnosa s
drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba, razumijevanje i
poštivanje različitosti među ljudima); - istraživanje i razvijanje kompetencija
- samostalnost u obavljanju aktivnosti – samostalnost djetetova djelovanja, mišljenja i
odlučivanja
7
- usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i objašnjava sebe,
svoje ponašanje i izbore,
- stjecanje i razvoj vještina učenja − povezivanje sadržaja, logičkog mišljenja,
argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; - osiguravanje kvalitetne prilagodbe
okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete poput polaska u školu; -
sposobnost odgovornog ponašanja u prirodnom i materijalnom okruženju; - dobrobit svakog
djeteta kao i razvoj svakog djeteta kao budućeg aktivnog građanina našeg društva, što u
vrtićkom kontekstu znači:
• osigurati iskustvo demokratskog življenja i pluralizma
• omogućiti djeci sudjelovanje i odlučivanje o njima važnim stvarima
• uvažavati osobnost svakog djeteta, omogućiti ostvarivanje prava predviđenih
zakonima i Konvencijom o pravima djeteta
• osigurati slobodu i poticati odgovorno ponašanje svih sudionika u odgojno-
obrazovnom procesu
• osnaživati djecu da budu poduzetna i imaju inicijativu, poticati ih da iniciraju,
osmišljavaju i organiziraju vlastite aktivnosti i njima suupravljaju.
U odnosu na roditelje cilj je jačanje njihovih uloga kroz suradnju i nastojanje da se
izgrade partnerski odnosi.
U odnosu na prostorno- materijalno okruženje (uz pridržavanje mjera) cilj je:
- organizacija prostora tako da bude siguran, funkcionalan, da potiče na susretanje
komunikaciju i interakciju, osigurava pravo na privatnost djeteta ( sve navedeno uz
pridržavanje aktualnih protuepidmioloških mjera)
- bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiču
aktivnu konstrukciju znanja (sve navedeno uz pridržavanje mjera)
8
- postizanje i njegovanje estetskih standarda okruženja pri čemu se uvijek mora vidjeti dijete
koje je u vrtiću
- fleksibilan dnevni ritam temeljen na poznavanju i uvažavanju djetetovih potreba (ukoliko je
to uopće moguće ili ukoliko za to postoji odluka na razini ustanove ili para odgajateljica)
- imati okruženje u kojem je jasna kompetencijska dimenzija odgajatelja te njihovo poimanje
i odnos prema djeci.
Organizacija vremenskog konteksta mogla bi biti fleksibilna u smislu usklađivanja
djetetovih potreba, interesa, njegovog biološkog ritma i rutine koju zahtjeva organizacija rada
u vrtiću. U promišljanju vremenskog konteksta osnovno je načelo da svaki trenutak življenja
djeteta u vrtiću ima jednaku važnost i jednak odgojno-obrazovni potencijal. U isto vrijeme ,
godina koju započinjemo puna je nepoznanica pa je dobra prilika da se predodžba o vremenu
kao kategoriji koja ima predznak OGRANIČENOSTI i često predstavlja nešto čime NETKO
DRUGI UPRAVLJA ostavi po strani i zamijeni opuštenim, ugodnim i veoma fleksibilnim
pristupom svemu što djecu doista interesira i veseli. Sve drugo (često zamišljeno od strane
odraslih) može biti stavljeno na čekanje!
Kao nositeljima djelatnosti odgajateljima, kao i svim drugim djelatnicima, treba
posvetiti dužnu pažnju kroz:
- osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencije svih i poticanje primjerenog,
funkcionalnog djelovanja u međusobnom odnosu, prema djeci i članovima obitelji
- razvijanje svijesti o osobnoj odgovornosti za dobrobit djece i njihov cjeloviti razvoj
- osiguranje prilika za refleksiju prakse
- promocija humanih vrijednosti
- razvijanje odgovornosti u vlastitoj praksi i međusobnim odnosima s drugim djelatnicima
9
- ove godine je posebno važno posvetiti se cilju koji je naveden u uvodnom dijelu dokumenta.
O važnosti pružanja kvalitetnih usluga posebno djeci do tri godine govore podaci iz različitih
znanosti poput neuroznanosti, razvojne psihologije, pedagogije i drugih-Oni pokazuju da
specifična iskustva djece do treće godine imaju dubok ograničavajući ili potičući učinak na
njihovo socijalno, tjelesno i kognitivne potencijale. Već dugo znamo da trudne majke, dojenčad
i mala djeca do tri godine trebaju dobro zdravlje i prehranu, njegu i stimulaciju te zaštitu od
ugroze.
U istraživanjima je još vidljivije da djeca do treće godine posebno trebaju dosljedne,
njegujuće i interaktivne odnose. Optimalni razvoj i učenje djece do treće godine uvelike su
potaknuti socijalnim procesima i uzajamnim, osjetljivim, uvažavajućim i ugođenim odnosima
između djece i odraslih osoba u njihovim životima uključujući roditelje, članove obitelji i
odgajateljice. Nadalje, rezultati tih istraživanja utječu na sve veće razumijevanje socijalne,
kognitivne i emocionalne složenosti djetetove prirode do treće godine dodatno potvrđujući da
ova dob djeteta zahtijeva posebnu pozornost u specifične kompetencije odgajatelja koji s njima
rade.
Pedagogija njege/skrbi priznaje da bebe i mala djeca djeluju, da imaju aktivnu ulogu u
vlastitom učenju. Djeca do treće godine su nevjerojatno prilagodljiva kao aktivni socijalni
partneri koji doprinose kreativno uspostavljanju i održavanju interakcija s ključnim osobama
u svojim životima. Ovaj pristup uvažava činjenicu da su razvoj i učenje pojačani kada odrasli
prepoznaju individualne načine na koje bebe i mala djeca izražavaju svoje želje za
pravovremenom i adekvatnom skrbi. Naslanja se na veoma važan koncept da su odrasli i
djetetova povezanost i interpersonalna komunikacija tijekom skrbi/njege djeteta ono što stvara
temelje za učenje, a ne samo formalno poučavanje djeteta.
10
Za djecu rane dobi (u našoj ustanovi se radi o djeci od 1. -3. godine života), planirani
sadržaji u odgojno- obrazovnom radu s djecom će se realizirati kroz:
- dnevne rutine poput hranjenja i njege,
- aktivnosti namijenjenih tjelesnom i psihomotornom razvoju poput razvoja koordinacije i
preciznosti baratanja predmetima (uz uvažavanje protuepidemiološkij mjera), razvoja
koordinacije i preciznosti pokreta, razvoja koordinacije i ravnoteže pri pokretima i kretanju,
razvoju fine motorike šake i sl.
- aktivnosti namijenjenih socio-emocionalnom razvoju i razvoju ličnosti poput razvoja
pozitivnih emocionalnih stanja, razvoja sposobnosti postepenog prepoznavanja i izražavanja
emocija, postupnog razvoja pojma o sebi, razvoja kompetentnosti u socijalnim odnosima,
početka rada na reguliranju emocija, samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potreba,
razvoju odnosa s vršnjacima, upoznavanje s pravilima i granicama i sl.
Prepoznavanje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama bit će zadaća stručne
suradnice odgovarajućeg profila koja je u ustanovi zaposlena na pola radnog vremena.
O uvjetima pod kojim će djeca s težim teškoćama nakon perioda opservacije boraviti u
vrtiću odredit će ravnateljica i stručna suradnica.
Bitne zadaće programa rada s djecom vrtićke dobi navedene su u Godišnjem planu i
programu rada ustanove.
2. PROGRAMI
Ove godine rad se odvija u matičnom objektu u kojem postoji 4 skupine djece rane dobi
(1.-3. godine) i 6 vrtićkih skupina djece različite dobi i u dva područna objekta: u Čavlima
11
(dvije odgojne skupine djece različite dobi i jedna skupina djece rane dobi) i Gradu Grobniku
( jedna odgojna skupina djece u dobi od 3-6 godina).
Za korisnike je organiziran 10 satni program odgoja i obrazovanja. Cilj redovitog programa
je stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova
odrastanja, te osiguravanje takvih uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti djeteta i pružanju
jednakih mogućnosti svakom djetetu kroz zadovoljavanje njegovih specifičnih
komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba te osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete
moći iskazivati svoje potencijale. Temeljno polazište našeg rada čini Nacionalni kurikulum za
rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014.) i ciljevi navedeni u našim internim dokumentima
- Kurikulum vrtića i Godišnji plan i program rada DV ,,Čavlić”.
U cjelodnevnom redovitom programu stvaramo uvjete za zadovoljavanje osnovnih i
posebnih potreba djeteta, djelujemo na poticanju cjelovitog razvoja djeteta:
• tjelesnog i psihomotornog razvoja,
• socijalno-emocionalnog razvoja ličnosti,
• spoznajnog i govornog razvoja,
• komunikacije,
• izražavanja i stvaralaštva.
Polazeći od individualnih potreba djeteta, a u (ove godine specifičnoj i izmijenjenoj)
interakciji s roditeljima i društvenim okruženjem, planiramo zadaće, sadržaje i aktivnosti za
svaku dobnu skupinu djece (od prve do sedme godine života). Protekle godine smo rad
obogatili likovnim i sadržajima sporta te, za one zainteresirane, organizirali dodatne
aktivnosti namijenjene njegovanju tradicije i običaja kraja u kojem se nalazimo.
U program uključujemo i roditelje ( na način koji je usklađen s aktualnim mjerama i
preporukama), uvažavajući ih kao partnere u odgojno-obrazovnom procesu i stvaramo
preduvjete za zajedničko kreiranje i provedbu programa, te njihov uvid u izvedbeni program
12
vrtića. Na taj način pokušavamo uskladiti odgoj u obitelji i izvan nje. Surađujemo (uz
uvažavanje mjera i preporuka) sa značajnim obrazovnim i kulturnim institucijama kako bismo
upoznali pojedine sadržaje, a program dodatno obogaćujemo kazališnim predstavama za djecu
(internog tipa), ostalim primjerenim kulturno-zabavnim sadržajima.
Ukoliko je objavi natječaj za povlačenje sredstava EU koja su namijenjena unapređenju rada
ustanove planiran je produžetak rada do 19 h.
2.1. REDOVITI PROGRAM
Uvjeti za razvoj i učenje kroz igru planiraju se obično unaprijed. Usmjereni su na:
raznovrsnost poticaja kroz integracijski pristup, aktivnu uključenost djece, razvojnu
primjerenost i poticajnost, kreativnost i izražavanje, mogućnost izražavanja osjećaja,
mogućnost izbora itd. Kroz bogatu ponudu konkretnih i djetetu zanimljivih materijala potiče
se aktivno konstruiranje znanja i iskustava odnosno učenje činjenjem. Raznovrsnost,
dostupnost, količina i način ponude materijala promovira neovisnost i autonomiju učenja i
razvoja djeteta. Međutim, zbog situacije s koronavirusom potrebno je uzeti u obzir aktualne
mjere i preporuke i kontinuirano vršiti preinake u prostoru kako bi on bio maksimalno siguran
za dijete.
Imat ćemo na umu preporučene tematske oblasti unutar kojih dijete stječe navedene
kompetencije, a koje su prema kurikulumu:
Ja – slika o sebi:
Kroz različite aktivnosti i poticaje planira se raditi na:
• poticanju samostalnosti djece (aktivno sudjelovanje djeteta u aktivnosti svlačenja,
oblačenja, obuvanja, uvježbavanja kulturno-higijenskih navika, pozitivnog odnosa prema
osobnim stvarima, kulture uzimanja obroka, usvajanja radnih navika) - SVA DJECA
13
• poticanju i usavršavanju prirodnih oblika kretanja kroz elementarne igre i druge oblike
tjelesnih aktivnosti (u 'sportskim skupinama' pojačani sadržaji vezani uz RAZLIČITE
SPORTOVE + SVA DJECA)
• razvoju samopouzdanja SVAKOG djeteta
• razvoju grafomotorike (pravilan hvat olovke, orijentacija na papiru, percepcija,
koncentracija pažnje sukladno razvojnim sposobnostima i individualnim razlikama djece i
njihovim interesima) – SVA DJECA
• uvažavanjem individualnih stilova i strategija učenja djece osigurat će se uvjeti za
osobne, autentične doživljaje i iskustva o sebi, drugima i svijetu ( kroz pojačan rad na
LIKOVNOSTI djece + SVA DJECA).
Ova tematska oblast u specifičnim uvjetima planiranja rada za pedagošku godinu
2020./21 predstavlja 'sigurnu temu' za čiju realizaciju nije potrebno ići na izlete (osim u
djetetovu osobnost, kapacitete, interese i sl), surađivati s vanjskim čimbenicima ni uvoditi
poticaje koji su potencijalno opasni jer se ne mogu držati čistim.
Dakle, mogli bismo se baviti odgovorom na pitanje Tko sam ja?
• OSOBNI IDENTITET - djetetov osobni osjećaj o tome na koji način se razlikuje
od drugih, osjećaj po čemu je jedinstveno i osjećaj individualnosti.
• GRUPNI IDENTITET - osjećaj po kojem dijete misli da pripada i slično je
drugima ili želi biti slično drugima.
Istražit se može teza:
14
Pored toga možemo i trebamo raditi na identitetu skupine i razvijanju osjećaja pripadnosti
jer je grupni identitet, tj. osjećanje pripadnosti određenoj grupi s kojom dijelimo iste
stavove, ponašanja i vrijednosti, veoma je važan, pošto osobi pruža osjećanje pripadnosti,
sigurnosti i zaštite, kao i mogućnost da sebe i svoju grupu vrednuje u odnosu na druge grupe i
njihove pripadnike. Možemo razmišljati ne samo o imenu skupine kao dijelu identiteta, već i
o pjesmi po kojoj smo poznati, maskoti, posebnim vještinama i sposobnostima njenih
članova, specifičnim interesima….. i sl.
Druge dvije oblasti također mogu biti predmet interesa i rada skupina:
15
Ja i drugi (obitelj, druga djeca, vrtić i lokalna zajednica)
Kroz različite aktivnosti i poticaje može se planirati rad na:
• dječjem samostalnom istraživanju podataka o sebi i obitelji, imenima roditelja,
rodbinskim odnosima, mjestom stanovanja i ostalim činjenicama relevantnim za dijete
(naglašeno kroz NJEGOVANJE BAŠTINE I OBIČAJA KRAJA + SVA DJECA)
• razvijanju vještina snalaženja u prometu - SVA DJECA
• upoznavanju sa školom, pojmom učitelja i razreda - PREDŠKOLCI
• obilježavanju važnih datuma i događanja u obitelji i vrtićkoj skupini - SVA DJECA
• poticanju upotrebe govora u opisivanju, pričanju, prepričavanju, objašnjavanju
doživljenog, željenog, predviđenog, zamišljenog- SVA DJECA
• stvaranju uvjeta za različite oblike izražavanje djece (govorno, glazbeno, LIKOVNO-
POJAČANO U PODRUŽNICI PETEŠIĆ, SCENSKO- KROZ PREDSTAVU U VRTIĆU +
SVA DJECA PREMA AFINITETIMA I INTERESU)
• razvijanju socijalnih vještina (poticanje primjerenog izražavanja potreba, osjećaja,
mišljenja i stavova, uvažavanje, tolerancija, poštivanje zajedničkih pravila, rješavanje
konflikata, suradnja) – SVA DJECA
• upoznavanju dječjih prava, ali i obveza te njihovog ostvarivanja u konkretnim životnim
situacijama – SVA DJECA
• upoznavanju svojeg mjesta i djelatnosti ljudi koji u njemu žive i rade (kroz pojačan rad na
njegovanju BAŠTINE I OBIČAJA KRAJA + SVA DJECA) uz izbjegavanje posjeta i
kontakata s ljudima što znači pripremu alternativnih izvora informacija.
Svijet oko mene (prirodno i šire društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj)
16
Kroz različite aktivnosti i poticaje može se raditi na:
• razvoju sposobnosti uočavanja veza i odnosa među stvarima i pojavama: prirodne pojave,
društvena zbivanja, fizičke pojave, stvari – PREMA INTERESU DJETETA/GRUPE DJECE,
SVA DJECA, pojačano u dvije skupine
• osiguranju uvjeta za razvoj osnovnih (prepoznavanje i imenovanje) i viših misaonih
procesa: klasifikacija, uspoređivanje, povezivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih odnosa,
otkrivanje i istraživanje zakonitosti - SVA DJECA U SKLADU S DOBI
• osiguranju prilika za doživljaj različitih umjetničkih djela (glazbenih, likovnih, scenskih,
književnih i dr.) - pojačano DJECA IZ PETEŠIĆA + SVA DJECA
• stvaranju uvjeta za razvoj predčitačkih i predmatematičkih vještina – OD NAJRANIJE
DOBI ZAPOČINJEMO S PRIPREMOM ZA ŠKOLU
• poticanju pravilnog književnog govora, bogaćenje dječjeg rječnika i strukture rečenice-
SVA DJECA
• njegovanju grobničke čakavštine – 2 skupine DJECE ( Tigrići i Ježići) i ostala djeca
prema želji i afinitetima
• organiziranju što češćeg boravaka i kretanja u prirodi (kroz pojačanu SPORTSKU
AKTIVNOST)
• razvijanju pozitivnog odnosa prema prirodi i okruženju poticanju usvajanja zdravog
načina života i s njim povezanih navika – SVA DJECA
• poticanju prepoznavanja i njegovanja vrijednosti održivog razvoja – SVA DJECA
• istraživanju i manipuliranju novim materijalima i njihovoj uporabi na različite načine
SVA DJECA uz pridržavanje mjera i preporuka
17
• prepoznavanju mogućih opasnosti u različitim situacijama: na ulici, vrtiću i roditeljskom
domu – SVA DJECA u skladu s dobi.
2.2 KRATKI PROGRAM UČENJA ENGLESKOG JEZIKA
Ove godine ne planiramo u našu ponudu uključiti učenje stranog jezika u organizaciji
vanjskog nositelja. Situacijsko učenje temeljeno na znanju odgajateljica preporuka je koju
smo dobili kroz Nacionalni kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
2.3 PROGRAM PREDŠKOLE
Osnovni cilj programa predškole je završna priprema djeteta za polazak u školu,
poticanje njegova cjelovitog razvoja i socijalizacija u skupini vršnjaka. Osim rada na
grafomotorici, predčitalačkim i predmatematičkim vještinama (što je često najvažnije za
roditelja) dominantan naglasak je na razvoju djetetovih umijeća i znanja u svim razvojnim
područjima (tjelesnom, emocionalnom, socijalnom i intelektualnom) za što će se osigurati
sigurno i podržavajuće okruženje. Zadaća nam je da se kod djece razvijaju ključne
kompetencije za cjeloživotno učenje i funkcioniranje u društvu. Važno je na umu imati da
ishodi cjeloživotnog učenja trebaju ponajprije voditi ka ostvarivanju i razvoju osobnih
potencijala i, u konačnici, ka tome da svako dijete postane aktivni građanin našega društva.
Ono što moramo stalno imati na umu su vrijednosti koje bismo u našem svakodnevnom radu
trebali promicati poput znanja, identiteta, humanizma i tolerancije, odgovornosti, autonomije i
kreativnosti.
Kompetencije koje dijete treba imati u godini dana prije polaska u osnovnu školu će se
razvijati u tri područja:
- vještine i sposobnosti
18
- vrijednosti i stavovi
- osnovna znanja.
Cilj i zadaće će se ostvarivati putem različitih oblika i načina učenja kroz igru, koja je za
djecu predškolske dobi prirodan vid učenja, u kojima će dijete imati ulogu aktivnog sudionika
u procesu vlastitog učenja i razvoja. U tu svrhu predviđeni su fleksibilni didaktičko-metodički
sustavi koji djeci i odgajateljima pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta
za ostvarivanje programskih ciljeva.
Tijekom prosinca planira se upis djece u program predškole. Očekujemo od 10 -15 prijava.
Program će trajati od 1. veljače do ispunjenja zakonski određene satnice (250 sati).Voditeljica
će biti naknadno određena natječajem. U slučaju da se ne javi dovoljan broj djece, polaznici će
biti raspoređeni po skupinama u prijepodnevnim satima i tako proći predviđeni program.
Ukoliko epidemiološka situacija bude nalagala djeca će preko materijala koje će se pripremati
i slati roditeljima za rad s djecom kod kuće (radni listići, snimljeni materijali i sl) proći
programom predviđene sadržaje. U svrhu otvaranja komunikacije internetom kreirana je mail
adresa stručnih suradnica i skype dostupan svima kojima treba savjet, pomoć ili informacija.
U rad predškole, prema mogućnostima i po potrebi, bit će uključen stručni tim vrtića.
Pedagoginja će sudjelovati u planiranju i praćenju neposrednog rada voditeljice programa
(ukoliko bude dovoljno djece) i kroz materijale namijenjene predškolcima na web stranici
vrtića. Viša medicinska sestra će provoditi higijensko epidemiološke mjere, mjere profilakse i
primarne prevencije i pisati protokole. Edukacijska rehabilitatorica će biti zadužena za djecu s
teškoćama u razvoju. Radit će prema planu kojeg je sačinila za ovu pedagošku godinu prema
informacijama o djeci s teškoćama koja su upisana u vrtić.
19
3. SURADNJA S RODITELJIMA
Roditelj, kao primarni odgajatelj, ima potrebu i pravo biti dobro informiran o tome kako
njegovo dijete živi i razvija se u vrtićkim/jasličkim uvjetima, što se sve čini u cilju poticanja
tog razvoja te koliko je dijete u vrtiću/jaslicama uistinu sretno i zadovoljno. Kroz razne oblike
suradnje pokušat ćemo ostvarivati partnerski odnos.
Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija članova djetetove obitelji i djelatnika
vrtića potrebna je zbog toga što se jedino na taj način može osigurati primjeren odgovor na
individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potpora njegovom cjelovitom razvoju. Želja
nam je kroz kontinuiranu komunikaciju saznati nešto više o kulturi djetetove obitelji, njegovim
jakim stranama i potrebama i s tim podacima uskladiti okruženje za boravak, igru, interakciju
i učenje. Razina i kvaliteta uključenosti roditelja u proces odgoja i obrazovanja djece u ustanovi
ne određuje samo kvalitetu odgojno-obrazovnih iskustava djece nego je i vrijedna prilika za
njihovo vlastito učenje, tj. za razvoj roditeljskih kompetencija. Kvalitetna i recipročna
komunikacija omogućuje odgajateljima i roditeljima zajedničko razumijevanje djece, koje
nitko od njih ne bi mogao ostvariti sam, bez udjela onoga drugog. Življenje roditelja s djetetom
(u obitelji), u odnosu prema življenju odgajatelja s djetetom (u ustanovi), podloga je za posve
različite percepcije djeteta i različite interpretacije njegova ponašanja, određena različitošću
konteksta njihova življenja. Ta različitost, ako se o njoj ne razgovara, dovodi do parcijalnog
razumijevanja djeteta, što može rezultirati neprimjerenim odgojnim postupcima (s obje strane).
Iznimno je važno naglasiti da se u kontaktu s roditeljima mora primjenjivati sadržaj članaka
11 Etičkog kodeksa ustanove.
Planiramo sljedeće zadaće i poslove:
- održavanje kvalitete individualnog informiranja roditelja o djetetu putem sadržaja iz
individualnih dosjea, plakata, web stranice vrtića/skupina,
- komunikacija s roditeljima kao oblik suradnje i edukacije putem vibera, skypa ili zooma,
Facebook grupe i priloga koje kreiraju odgajateljice i stručne suradnice vrtića
20
- kreiranje suradničkih i partnerskih odnosa s obiteljima putem roditeljskih sastanaka (na
vanjskom prostoru prema preporukama) i tematskih tekstova koje se bave zanimljivim i
aktualnim temama – na oglasnoj ploči, plakatima, Facebook stranici vrtića i web stranici.
- otvoren poziv roditeljima da sudjeluju u projektu PRIČOPRIČAONICA tako što će snimiti
svoje čitanje kako bismo ga mogli staviti na raspolaganje djeci i drugim roditeljima
- aktivno učešće roditelja i članova obitelji i obilježavanje Dana vrtića 25. svibnja kroz
priloge i materijale koje će pripremiti za prikazivanje (ukoliko i dalje bude preporuka
izbjegavati okupljanja većeg broja ljudi)
- upoznavanje s obiteljskom kulturom djece, tradicijom i običajima i traganje za načinima
njihove implementacije u svakodnevni rad i okruženje u vrtiću.
UPOZNAVANJE RODITELJA S ORGANIZACIJOM ŽIVOTA I RADA U VRTIĆU
- inicijalni razgovori s roditeljima prilikom upisa djeteta u vrtić (online i komunikacija putem
maila i skypa stručnih suradnica)
- roditeljski sastanak s roditeljima novoupisane djece (samo novoupisani na vanjskom
prostoru)
- dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa te prezentacija roditeljima (panoi,
prezentacije, kratki filmovi)
- uređenje oglasnih ploča za roditelje
- eventualno, tekst u općinskom listu Gmajna
- web stranica vrtića, Facebook grupa.
Nositelji: odgajateljice, stručne suradnice, ravnateljica
Vrijeme provedbe: tijekom godine
UKLJUČIVANJE RODITELJA U PROCES ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
21
- aktivno uključivanje roditelja u postupno prilagođavanje djeteta na vrtić (15 minuta dnevno
tijekom tjedan dana)
- poticanje roditelja na sudjelovanje u prikupljanju i nabavi materijala i poticaja za rad i igru
djece (neoblikovani materijal) - prikupljeni materijali stajat će tri dana izvan dosega djece
(preventivna mjera)
- prema rezultatima ankete − uključiti zainteresirane roditelje u održavanje prostora vrtića-
sadržaje za vanjski prostor mogu izraditi kod kuće
Nositelji: odgajateljice, pedagoginja, ravnateljica, zdravstvena voditeljica
Vrijeme provedbe: tijekom godine
Ankete, upitnici, intervjui:
- intervju roditelja novoupisane djece na početku radne godine
- ankete po potrebi- ukoliko nam tijekom godine bude bilo potrebno dobiti mišljenje roditelja
o nekoj temi ili ispitati njihovo mišljenje o sudjelovanju u nekim aktivnostima.
Druženja , izleti, zajedničke aktivnosti, natjecanja, svečanosti:
Sadržaji:
- druženja vezana uz blagdane i svečanosti, suradnja vezana uz sudjelovanje na olimpijadi,
zajednički izleti, sudjelovanje u maškarama, kreativne radionice za roditelje se odgađaju do
nekih boljih vremena
Nositelj: ravnateljica, odgajateljice, stručni tim
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
Individualni razgovori:
Svakodnevno s roditeljima razmjenjivati informacije o djeci, nuditi jednom mjesečno termine
za individualne informacije (mogu i na daljinu i putem vibera i maila), a povremeno − po
procjeni odgajatelja ili prema potrebi roditelja; cilj: ostvariti planski individualni razgovor i
22
dogovoriti suradnju u rješavanju tekućih problema. Sve ovo uskladiti s protuepidemiološkim
mjerama i preporukama. Po potrebi konzultirati stručne suradnice.
Nositelji: odgajateljice skupina, stručni tim
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
OSTALI OBLICI SURADNJE
Sadržaj:
- Dan vrtića 25. svibnja – način obilježavanja prilagoditi preporukama
- roditelj u funkciji izvođenja odgojnoobrazovnog rada – gostovanje: hobi, profesija, o mojoj
obitelji, čitanje priča- alternativni model- bez fizičke prisutnosti (snimak, strip, crteži, priča
koju će pročitati odgajateljica, film, video zapis….)
- uključivanje roditelja u oblikovanju i održavanju prostora vrtića (priprema poticaja kod kuće)
- roditelj u pripremi svečanosti, maskiranju tijekom zime, druženjima, svečanostima−
odgođeno
- ogledna prezentacija rada s djecom / filmski zapis- što više (Facebook stranica, film na
projektoru…).
Kutići za roditelje, leci, plakati, web stranica vrtića:
- kroz cijelu godinu putem kutića za roditelje informirati o aktualnim zbivanjima u skupini, o
razvitku i napredovanju djece
- u za to određenim prostorima, ponuditi pisane materijale s različitim aktualnim temama
- za roditelje novoupisane djece pripremiti letke s osnovnim informacijama i savjetima za što
lakši prolazak adaptacijskog perioda u vrtiću.
Nositelji: odgajateljice, pedagoginja, edukacijska rehabilitatorica, zdravstvena voditeljica,
ravnateljica
Vrijeme provedbe: tijekom godine.
23
4. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Godišnji Planom predviđena su minimalno 72 sata stručnog usavršavanja, od toga oko 40
( 4 h mjesečno bez 2 mjeseca GO) sati individualnog rada na proučavanju stručne literature,
periodike i internet stranica s odgovarajućim sadržajima. Pratit ćemo ponudu online edukacija
u organizaciji AZOO-a.
SADRŽAJI Mjesec i
trajanje
MJESTO NOSITELJ
1. ODGAJATELJSKO
VIJEĆE
Plan stručnog osposobljavanja
pripravnice
CILJ: ANALIZA I USVAJANJE
PLANA STRUČNOG
OSPOSOBLJAVANJA
PRIPRAVNICE BARBARE
JERKOVIĆ
10. IX 2020.
120 min
DV ,,Čavlić'' ravnateljica
2. ODGAJATELJSKO VIJEĆE
Godišnji plan i program ustanove i
Kurikulum ustanove
TELEFONSKA SJEDNICA
ANALIZA I USVAJANJE
GODIŠNJEG PLANA I
28. IX
120 min
DV ,,Čavlić'' ravnateljica
24
PROGRAMA DV „ČAVLIĆ“ I
KURIKULUMA ZA 2020./21.
CILJ: POSTAVITI OKVIR I
PRAVILA RADA U
PEDGOŠKOJ GODINI 2020./21.
RADIONICA ZA ODGAJATELJE
Webinar tema od interesa
Učenje socijalnih vještina
(dogovaranje, pregovaranje,
rješavanje sukoba)
? 120 min Udruga
„Ti si OK“
RADIONICA ZA ODGAJATELJE
Webinar tema od interesa
Vrtić kao tim
? 120 min Udruga
„Ti si OK“
3. ODGAJATELJSKO VIJEĆE
Polugodišnje izvješće o radu
skupina
CILJ: REFLEKSIJA O RADU
SKUPINA NAKON POLA
GODINE
I 2021.
120 min
DV „Čavlić“ ravnateljica
RADIONICA ZA ODGAJATELJE
Samostalno čitanje i analiza tehnike
komunikacije Rosenberga,
Nenasilna komunikacija
III 2020.
10 h
DV ..Čavlić'' A. Fabrio
25
Knjiga ide svakom sudioniku u pdf
sa zadatkom razmjene mišljenja
pismenim putem preko maila
+ power point prezentacija
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
sa zadacima
CILJ: OSNAŽITI
KOMUNIKACIJSKE
VJEŠTINE
RADIONICA ZA ODGAJATELJE
AZOO
Prema ponudi
i ako bude
dopušteno 6 h
? zoom
platforma
RADIONICA ZA
ODGAJATELJICE
Djeca s teškoćama u razvoju I
CILJ: OSNAŽITI
ODGAJATELJSKE
KOMPETENCIJE ZA RAD S
DJECOM S TEŠKOĆAMA
Tijekom
proljeća
90 min
DV Čavlić Brankica Žagar
Modul II
Djeca s teškoćama u razvoju
90 min DV „Čavlić“ Brankica Žagar
4. ODGAJATELJSKO VIJEĆE V 2020.
120 min
DV ,,Čavlić'' ravnateljica
26
Tekuća pitanja i organizacija rada u
ljetnim mjesecima
CILJ: DOGOVOR OKO RADA
U NAREDNOM RAZDOBLJU
5. ODGAJATELJSKO VIJEĆE
Godišnje izviješće 2020./21.
CILJ: RAZMATRANJE I
USVAJANJE GODIŠNJEG
IZVJEŠĆA O RADU
USTANOVE
VIII 2021.
120 min
DV ,,Čavlić'' ravnateljica
5. VREDNOVANJE
Odgojno-obrazovni proces u ustanovi za rani odgoj izuzetno je dinamičan i kompleksan,
te ovisi o nizu čimbenika (veličini, uvjetima, lokaciji, viziji, ljudskim potencijalima, osnivaču,
ustroju itd.), specifičnih za svaku pojedinu ustanovu, pa i za svaku odgojno-obrazovnu
skupinu. Zajednički važeći parametri (kriteriji/indikatori/standardi) referentna su točka
prema kojoj se poduzima unutarnja procjena kvalitete, tj. unutarnje vrednovanje. Važan
element unutarnje procjene kvalitete ustanove jest osposobljenost svih čimbenika
odgojno-obrazovnog procesa (odraslih i djece) za stalnu i kvalitetnu (samo)procjenu.
Trajan „rad na sebi” s ciljem unapređenja osobnoga i profesionalnog djelovanja osigurava
izgradnju adekvatnog modela za djecu kako bi se ona osposobila za samounapređivanje
svojih postignuća, tj. za samoregulaciju vlastitog ponašanja i građenje kvalitetnih odnosa s
vršnjacima i ostalim osobama u ustanovi i izvan nje.
27
Stalno promišljanje i vrednovanje kvalitete odgojno-obrazovne prakse, pretpostavka je
kontinuiranog unapređivanja i razvoja ustanove. Svrha vrednovanja u ustanovi jest:
- promicanje samoodgovornosti svih pojedinaca u ustanovi, kao i ustanove u cjelini
(praktičari znaju da su odgovorni za napredak, odgoj i učenje djece, ustanove su
svjesne da su odgovorne za osiguranje uvjeta za odgovarajući napredak, a svi
zajedno da su odgovorni za cjelokupnu kvalitetu i razvoj ustanove)
- osiguranje korisnih pokazatelja onoga što je već postignuto i onoga što bi trebalo unaprijediti
(prepoznavanje dobrih strana i „kritičnih točaka” polazište je za poboljšanje kvalitete)
- jamčenje jednakih uvjeta za svu djecu (npr. mlađoj djeci u odnosu prema starijoj, jednoj
etničkoj skupini u odnosu prema drugoj, djeci slabijega socijalnog statusa i
djeci s teškoćama u odnosu prema drugoj djeci i sl.)
- određivanje trendova u unapređenju kvalitete ustanove (praktičari, ali i ustanova u
cjelini moraju znati pogoršava li se njihova kvaliteta ili se poboljšava s obzirom na
povijest, kontekst i kulturu ustanove).
Proces (samo)vrednovanja djece, Te Whāriki, koji se čini prihvatljivim olakšava se nizom
pitanja koja odražavaju ključne vrijednosti, tj. filozofiju kurikuluma. To su sljedeća pitanja:
Pripadanje: „Poznaješ li me dobro?” (Poštuješ li moje interese i mogućnosti, kao i mogućnosti
moje obitelji?)
Dobro osjećanje: „Mogu li ti vjerovati?” (Zadovoljavaš li moje svakodnevne potrebe brižno i
pažljivo?)
Istraživanje: „Omogućuješ li mi da letim?” (Potičeš li me na razmišljanje i omogućuješ li mi
dovoljno izazova za širenje vidika?)
Komunikacija: „Čuješ li me?” (Pozivaš li me na komunikaciju, razumiješ li moja pitanja i
potrebe?)
28
Doprinos: „Je li ovo mjesto napravljeno za mene?” (Omogućuješ li mi da se ovdje dobro
osjećam, kao vrijedan član grupe?)
Ukoliko se budemo bavili pitanjima kvalitete u različitim područjima našeg rada, života i
djelovanja možemo se poslužiti pitanjima koje se nalaze u priručniku Centra za vanjsko
vrednovanje i predstavlja okvir za rad tima za kvalitetu:
Ima li naša ustanova razvijenu viziju i misiju?
Odgovaraju li vizija i misija onome što jesmo i što želimo biti?
Jesu li svi sudionici upoznati s njima?
Čine li vizija i misija našu ustanovu prepoznatljivom?
Živimo li svakodnevno viziju i misiju ustanove?
Na koji način to činimo?
Je li organizacijsko vođenje naše ustanove uspješno?
Jesu li mi dostupne sve informacije važne za moj rad u ustanovi?
Je li ravnatelj naše ustanove otvoren za prijedloge?
Potiče li se u ustanovi timski rad?
Rješavamo li u našoj ustanovi problemske situacije timski?
Mogu li i ja pridonijeti ostvarenju zajedničkih ciljeva?
Je li ozračje u kojemu radim ugodno i poticajno?
Je li mi ozračje ustanove važno?
Jesam li zadovoljan komunikacijom s odgojiteljima, stručnim timom, ravnateljem,
administrativno-tehničkim i ostalim osobljem?
Razvijamo li suradničke odnose?
Odnosimo li se jedni prema drugima kao prema profesionalcima?
29
Poštujemo li međusobno tuđu individualnost?
Jesu li moji odnosi s kolegama više podržavajući nego konfliktni, kooperativni češće
nego natjecateljski, osjećam li češće povjerenje nego sumnjičavost?
Zadovoljava li prostor naše ustanove potrebe djece (svih odgojno-obrazovnih skupina)?
Je li prostor naše ustanove poticajan za djecu (svih odgojno-obrazovnih skupina)?
Osiguravamo li dovoljno materijala za kvalitetan rad?
Je li naša ustanova dobro opremljena?
Jesmo li zadovoljni uređenjem i opremljenošću vanjskog prostora ustanove?
Jesmo li zadovoljni uređenjem i opremljenošću unutarnjih prostora ustanove?
Je li organizacija vremena u ustanovi fleksibilna?
Je li radno vrijeme ustanove prilagođeno potrebama djece i roditelja?
Jesu li prostori naše ustanove (vanjski, unutarnji) sigurni?
Jesu li djeca u ustanovi sigurna?
Imamo li sigurnosne protokole?
Pridržavamo li se sigurnosnih protokola u svome radu?
Provodimo li redovito mjere zdravstvene zaštite?
Planira li se prehrana u skladu s preporukama stručnjaka?
Djelujemo li dovoljno na prevenciji?
Prilagođavam li način rada različitim sposobnostima djece?
Poštujem li u neposrednom radu različite načine učenja djece?
Ima li svako dijete slobodu biranja sadržaja i aktivnosti?
Potičem li djecu na samoprocjenu svojih aktivnosti i postupaka?
Omogućuje li okruženje naše ustanove raznovrsne interakcije među djecom i odraslima?
30
Volim li posao koji radim?
Osjećam li da je moj posao smislen i svrhovit?
Jesam li sposoban/sposobna odgovoriti na sve zahtjeve posla?
Je li mi važno kontinuirano poboljšavati svoj rad?
Imam li kompetencije koje su mi potrebne u radu s djecom, roditeljima i kolegama?
Što činim kako bi se moje kompetencije kontinuirano razvijale?
Primjenjujem li znanja stečena tijekom profesionalnog usavršavanja u neposrednom radu?
Je li moje profesionalno usavršavanje kontinuirano?
Jesam li zadovoljan/zadovoljna suradnjom s roditeljima?
Je li mi važna dobra suradnja s roditeljima?
Nudi li naša ustanova roditeljima različite oblike uključivanja u njezin rad?
Razmjenjujem li otvoreno i obostrano informacije o djetetu s roditeljima?
Nudi li naša ustanova roditeljima programe potpore?
Pruža li naša ustanova potporu roditeljima u ostvarenju roditeljske uloge?
Je li naša ustanova prepoznata i cijenjena u lokalnoj zajednici?
Sudjelujemo li na različitim manifestacijama i događajima u gradu/mjestu? Jesmo li se
prilagodili mjerama i preporukama te ponudili alternativu?
Daje li lokalna zajednica potporu radu naše ustanove?
Jesam li zadovoljan/zadovoljna suradnjom naše ustanove s nadležnim institucijama i
odgojno-obrazovnim ustanovama?
Razumijem li svrhu dokumentiranja procesa djetetova učenja?
Pomaže li mi propisana pedagoška dokumentacija u svakodnevnom radu?
Koristim li se dokumentacijom kao smjernicom za planiranje daljnjih aktivnosti?
31
Promišljam li i evaluiram li svakodnevno svoj rad u ustanovi?
Jesam li spreman/spremna prihvatiti dobronamjerne primjedbe o radu?
Jesam li spreman/spremna iznijeti dobronamjerne primjedbe o radu?
Možemo li u našoj ustanovi otvoreno raspravljati o kvaliteti rada?
Razmjenjujemo li međusobno ideje o tome kako našu ustanovu učiniti boljom?
Smatram li samovrednovanje korisnim?
Smatram li vanjsko vrednovanje korisnim za unapređenje kvalitete rada naše ustanove?
6. JOŠ NEKI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA RAZINI
USTANOVE
6.1. RAZVIJANJE EKOLOŠKE SVIJESTI KOD DJECE
Ukoliko i kako bude dopušteno uvest ćemo pojačan rad na eko temama. Cilj takvog
programa bi bio :
- uvrstiti eko sadržaje u odgojno-obrazovni rad (naš mali vrt i cvjetnjak)
- usmjeravati djecu na odgovorno ponašanje prema prirodi
- ukazati na važnost brige za okoliš i očuvanje okoliša
- razviti vještine očuvanja okoliša u djeci bliskim situacijama
Eko aktivnosti u vrtiću:
- istražujemo kako očuvati biljni i životinjski svijet
- uzgajanje sadnica, sađenje cvijeća
- sijanje i sadnja biljaka u našem vrtu
- neoblikovani materijal koristiti u kreativnim radionicama
- skupljanje, selektiranje i zbrinjavanje papirne i PET ambalaže
32
- korištenje recikliranog materijala
- učenje racionalnog korištenja pitke vode
- obilježavanje eko datuma prigodnim prezentacijama
- provođenje projekata iz područja ekologije u suradnji s roditeljima.
Eko projektima nastalim suradnjom djece i odraslih, nastojimo prenijeti eko poruke i
djelovati na razvoj ekološke svijesti i pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj
zajednici.
U sklopu eko programa provodit će se različiti projekti, u kojima su dječjim idejama i
timskim radom dogovorene eko zadaće kao što su praćenje ponašanja ljudi u prirodi,
upoznavanje djece s prirodnim okruženjem, upoznavanje problema okruženja, upoznavanje
uzročno-posljedičnih odnosa u okruženju, razvijanje poželjnih navika ponašanja, poticanje
istraživačkih ponašanja djece. Rad na projektu pridonijet će je razvoju ekološke svijesti i
pozitivnog stava prema prirodi i široj društvenoj zajednici.
33
6.2. OBOGAĆIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA
BLAGDANIMA, PROSLAVAMA, SVEČANOSTIMA I IZLETIMA
Prema kalendaru značajnih datuma i zbivanja organizirat će se njihovo obilježavanje na
razini ustanove i pojedinačno po skupinama pridržavajući se protuepidemioloških mjera.
Vodit će se računa da nam je od prioritetne važnosti zadovoljiti interese djece.
U ovom času veoma je teško sačiniti precizan hodogram aktivnosti. Moguće je da će se
mjere i preporuke toliko izmijeniti da će se određene stavke prošlogodišnjeg kurikuluma
moći uzeti kao model za ovogodišnja zbivanja. Načelo fleksibilnost u promišljanju i
planiranju bit će presudno. Suradnja u ostvarivanju zacrtanih zadaća imat će oznaku na
daljinu, a ovisit će o spremnosti onih s kojima bismo željeli eventualno surađivati da pređu na
moderni oblik komunikacije.
Kako je predložena tematska oblast Tko sam ja? Onda su nam dijete, roditelji i članovi
obitelji osobe s kojima ćemo, na prilagođen način, surađivati tijekom godine.
34
RUJAN:
Prve šetnje uz odobrenje ravnateljice
LISTOPAD:
- pozdrav jeseni –promatranje tijekom šetnje; dani kruha; dan pješačenja, dani jabuka
STUDENI:
Prema kalendaru zbivanja i blagdana; prema interesu djece
PROSINAC:
Obilježavanje blagdana; eventualno odlazak na Platak
SIJEČANJ:
Odlazak na snijeg, maškare
VELJAČA:
Rasplesano Valentinovo
OŽUJAK:
Dan očeva, Dan žena, nogometni turnir očeva (eventualno)
TRAVANJ:
Uskrs; Dan planeta Zemlje
SVIBANJ:
Majčin dan; završna svečanost za predškolce po skupinama- prema dogovoru- ako bude
dopušteno- svakako na vanjskom prostoru
završni izlet- prema dogovoru – ako bude dopušteno
35
NAPOMENA:
NA RAZINI VRTIĆA DOGOVORENA su dva poludnevna i dva cjelodnevna izleta (za sada
nije dopušteno).
Pojačan rad na sportu znači ove godine izostanak posjeta klubovima.
Pojačan rad na likovnim sadržajima znači rad u vrtićkom ateljeu, sudjelovanje na natječajima,
izradu scenografije za predstave i td.
Pojačan rad na njegovanju baštine znači otvorenost za suradnju s roditeljima (online) i njihovo
(online) uključivanje.
Rad na ideji šumski vrtić -znanost- istraživanje, kutić u SDB , u šumi i na vanjskom prostoru
gdje će djeci biti na raspolaganju površine na koje bi stavili ono što će proučavati pod
povećalom , mikroskopom, golim okom, opipom i putem ostalih čula). Potom slijedi likovni
dio gdje uz pomoć raznih tehnika prikazuju svoj doživljaj istraženog i uočenog. Tako ostajemo
još jednu godinu u likovnosti, ali uvodimo ''ozbiljniju'' razinu prirodoslovlja tijekom cijele
godine.
Može se koristiti laptop, dokumentarci, enciklopedije, a u prostoru se mogu natpisima i
fotografijama istaknuti svi novi pojmovi koje su djeca tijekom godine čula i naučila. Opcija je
da razdvojite biljni i životinjski svijet,
Naravno da se uz sve radi na predvještinama i to u prostoru može biti jasno vidljivo. Tako se
može poručiti da cijela stvar ima sasvim drugu dimenziju od one koja se nekome na prvu može
učiniti. Sve bi se opet (ukoliko se dobro dokumentira) dalo ponuditi bilo na Lumsu ili preko
weba i Facebook grupe roditeljima. Kod pedagoginje je kamera i kazete pa se može snimati i na
taj način pa potom ju povezati s projektorom i prikazivati u vrtiću roditeljima i djeci
36
OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE
Poznati po višedesetljetnoj tradiciji njegovanja običaja i povijesnih znamenitosti kraja
(uključujući jezik) cilj nam je uvijek bio:
- upoznavanje glavnih karakteristika, običaja i povijesti kraja • sudjelovanje u običajima
(prema preporukama) • upoznavanje grobničkih pjesama i tradicijskih plesova.
I ove godine ćemo nastaviti s tim radom s očekivanjem sljedećih rezultata:
- prezentiran rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost – po potrebi, prezentacije
projekata i stvaralaštva djece kroz izložbe, web, viber, novinski članci…) • sudjelovanje u
aktivnostima Katedre Čakavskog sabora Grad Grobnik (radovi)
Bitne zadaće u okviru ovog poglavlja bit će ostvariti nastavak dosadašnje dobre suradnje
sa svim bitnim institucijama, udrugama i pojedincima u zajednici, ali na izmijenjen način uz
uvažavanje mjera i preporuka. Osnovni motiv i dalje je očuvanje kulturne baštine i tradicije
našega kraja kao i obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada novim sadržajima.
DODACI:
ETIČKI KODEKS VRTIĆA
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Etički kodeks ( u nastavku dokumenta Kodeks) svojim sadržajem definira osnovna pravila i
načela moralnog i etičnog djelovanja kojih bi se svi djelatnici DV „Čavlić ″ ( u nastavku
37
teksta Vrtića ) u svojoj profesionalnoj i javnoj domeni funkcioniranja trebali pridržavati. Na
određen način se načela Kodeksa odnose i na sve ostale osobe koje nisu djelatnici Vrtića i to
u situacijama kada se njihovo djelovanje može dovesti u izravnu vezu s ustanovom.
Članak 2.
Kodeks se oslanja na neke temeljne odrednice rada Vrtića koje su, između ostalih
općepriznatih dokumenata, definirane Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1948.),
Konvencijom UN o pravima djeteta (1995.) i psihološkim pravima djeteta koja su prije svega
standard ponašanja odraslih prema djeci i to standard koji izvire iz subjektiviteta djeteta.
Polazište je definiranje djetinjstva kao izuzetno važnog razdoblja u životu svakog čovjeka.
Kako bi se ostvario primarni cilj odgojno-obrazovnog rada, a to je dobrobit svakog djeteta,
važno je osigurati uvjete za ostvarivanje njegovih potencijala, osjećanja prihvaćenosti,
uvažavanja i osjećaja sigurnosti u vrtiću. Stoga je važno voditi računa o njegovim
individualnim i razvojnim karakteristikama, višestrukim identitetima kao i obiteljskoj kulturi
kojoj pripada. Načela Kodeksa su temelj za preispitivanje svakodnevne prakse i načina
suradnje s roditeljima. Krajnji cilj Kodeksa, kao i ostalih sličnih dokumenata je, uz ostalo,
podizanje kvalitete odgojno obrazovnog rada Vrtića.
Članak 3.
Postupci propisani Kodeksom ne uređuju prava, obveze i odgovornosti osoba koje u njima
sudjeluju na način da služe kao alternativa građanskim, kaznenim, upravnim ili disciplinskim
postupcima uređenim zakonima i/ ili drugim propisima i aktima Vrtića.
Kodeks djeluje tako da svojim autoritetom služi definiranju, tumačenju i promociji etičkog
ponašanja u Vrtiću. On ne veže druga tijela i nije upravni akt.
SADRŽAJ KODEKSA
38
Članak 4.
Kodeksom se propisuju temeljna etička pravila ponašanja i odgovornosti svih djelatnika koji
na posredan ili neposredan način rade s djecom. Ona impliciraju postojanje odgovornosti
prema:
• radu i obavljanju radnih zadataka
• postupanju prema djeci
• roditeljima odnosno članovima obitelji
• ustanovi i suradnicima
• osnivaču i široj zajednici
Kodeks propisuje i :
• odgovornost ravnatelja
• nadzor primjene i poštivanja Kodeksa
• određuje prijelazne i završne odredbe.
ETIČKA NAČELA I VRIJEDNOSTI PRI OBAVLJANJU RADNIH ZADATAKA
Članak 5.
Kompetentnost, profesionalno postupanje, objektivnost i nepristranost su etičke vrijednosti
koje bi svakom djelatniku trebale biti osnovni radni postulati. Njihovu prisutnost i razinu
treba neprekidno vrednovati i samovrednovati. Življenje ovih etičkih vrijednosti na radnom
mjestu i njihova primjena pri svakom obavljanju ugovorenih radnih obveza preduvjet je
ostvarenja ostalih etičkih načela.
Članak 6.
39
Pravodobno i učinkovito obavljanje radnih zadataka je temeljna radna obveza propisana
ugovorom o radu sukladno općim aktima ustanove. Izvršavanjem radnih obveza zaposlenik
afirmira etičke vrijednosti poput odgovornosti, poštovanja, požrtvovnosti i uvažavanja.
Članak 7.
Poticati izvrsnost je osnova svakog afirmativnog odnosa prema radu pa djelatnici koji svojim
radnim rezultatima pokazuju iznimne doprinose u podizanju razine kvalitete time iskazuju
važnost kako odgojno-obrazovnog rada i radnih rezultata tako i etičkih vrijednosti poput
razvoja potencijala (osobnih i ustanove), požrtvovnosti, uvažavanja i pozitivnog pristupa.
Članak 8.
Kolegijalnost i podrška je važno etičko načelo temeljeno na brojnim etičkim vrijednostima
poput uvažavanja, tolerancije, empatije, uzajamnog pomaganja, ravnopravnosti i otvorenog
odnosa.
Članak 9.
S obzirom na promjene koje se događaju na razini pojedine struke, ali i ne promjene u
društvenom okruženju od iznimne je važnosti neprekidno unapređivati svoje radne postupke.
Obveza i pravo svakog pojedinca je dodatno se educirati i usavršavati. To usavršavanje može
se odvijati kako na inicijativu ustanove, tako i na osobnu inicijativu. Time se promoviraju
etičke vrijednosti poput uvažavanja potreba, pozitivnog pristupa, prilagodljivosti i
unapređenja osobnih i potencijala ustanove.
Članak 10.
Primjereno komuniciranje i međusobno uvažavanje je etičko načelo čija primjena utječe na
oživotvorenje ostalih načela. Kroz primjereno verbalno i neverbalno komuniciranje s djecom
40
i djelatnika međusobno, kao i djelatnika s ostalim osobama s kojima dolaze u kontakt, skreće
se pozornost na važnost svih njihovih postupaka u svakom trenutku tijekom radnog vremena,
a konačan učinak je izgrađivanje, održavanje i modeliranje dobrih međusobnih odnosa.
Primjenom ovog načela afirmiraju se etičke vrijednosti poput poštovanja, uvažavanja,
empatije, ravnopravnosti, otvorenog odnosa i prilagodljivosti.
Članak 11.
Potrebno je izbjegavati situacije u kojima postoji mogućnost sukoba interesa i pogodovanja.
To je etično načelo koje ima za cilj osvijestiti da osobni interesi i potrebe koje nisu vezane za
obavljanje ugovornih obveza, moraju biti strogo odvojeni od radnih obveza i zadataka, te se
na osobnoj razini ne smije ni na koji način pogodovati nikome od zaposlenika, roditelja, djece
ili članova zajednice. Time se afirmiraju etičke vrijednosti poput poštovanja, objektivnosti,
nepristranosti, iskrenosti i uvažavanja.
Članak 12.
Zabrana svakog oblika diskriminacije ili uznemiravanja je nužna posljedica primjene više
zakona koji reguliraju ovo područje. Međutim to je i važno etičko načelo koje ima za
posljedicu življenje etičkih vrijednosti poput ravnopravnosti, uvažavanja različitosti i
tolerancije.
Članak 13.
Vrtić je ustanova od javnog interesa te podliježe primjeni Zakona o pravu na pristup
informacijama. Sukladno primjeni ovog zakona i Pravilnika o pravu na pristup informacijama
Vrtić je dužan, prema predviđenoj proceduri, na zahtjev svakog građanina dostaviti dostupnu
informaciju. Kod primjene ovog načela izuzetno je važno pridržavati se etičkih vrijednosti
poput profesionalnosti, odgovornosti, povjerenja i sigurnosti.
41
Članak 14.
Povjerljivost i zaštita osobnih podataka građana je načelo kojeg se svi zaposleni, pogotovo
oni koji posjeduju povjerljivu informaciju, moraju pridržavati. Navedene informacije je
strogo zabranjeno iznositi iz Vrtića. Način na koji se koriste neki od ovih podataka je pod
strogo određenim postupkom i za njih mogu odgovarati samo ravnatelji ili, u dogovoru s
ravnateljem, osoba zadužena za informiranje. Svi drugi zaposlenici ne smiju ni na koji način
iznositi bilo kakve informacije, a posebno su zaštićene informacije o djeci. Razmjena
informacija s roditeljima, za što je na razini ustanove određeno u čijoj se odgovornosti nalazi,
treba se s pažnjom i osjetljivošću odvijati na profesionalan, odgovoran i povjerljiv način.
POSTUPANJE I ODGOVORNOST PREMA DJECI
Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
• posjedovati osnovna znanja o njezi, odgoju i obrazovanju djece u razdoblju ranog
djetinjstva, te se dalje cjeloživotno obrazovati,
• program rada temeljiti na suvremenim znanjima o razdoblju ranog djetinjstva i na
određenim spoznajama karakterističnim za svako pojedino dijete,
• prepoznati i cijeniti jedinstvenost i potencijal svakoga pojedinog djeteta,
• stvarati i održavati sigurno i zdravo okruženje koje će poticati dječji socijalni,
emocionalni, intelektualni i fizički razvoj; koje će poštovati njihov dignitet i pružati
priliku za aktivan doprinos njegovom osmišljavanju i kreiranju,
• podržavati pravo svakog djeteta na igru i učenje u okviru predloženog programa za
razdoblje ranog djetinjstva, a koji uključuje najbolje interese za sve,
42
• integrirati djecu s poteškoćama u ista okruženja u kojima bi boravila kada ne bi imala
poteškoće,
• osigurati da sva djeca s poteškoćama imaju mogućnost dobivanja prikladne podrške
okoline te pribaviti sredstva koja su neophodna za stvaranje odgovarajućeg okruženja
za svu djecu,
• poštovati djetetov pogled na svijet, njegovo razumijevanje stvari i događaja i ne
pobijati njegovo mišljenje kao neutemeljeno ili nepravilno,
• upozoravati dijete na neprimjereno ponašanje sukladno djetetovom-ljudskom
dostojanstvu.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela:
• nećemo ni na koji način štetiti djeci,
• nećemo koristiti riječi ili mjere koje dijete mogu povrijediti, poniziti, ismijati ili
zastrašiti.
• nećemo sudjelovati u aktivnostima koje diskriminiraju djecu, bilo da im
uskraćuju prava, daju posebne privilegije ili ih isključuju iz programa ili aktivnosti s
obzirom na
rasu, etičku pripadnost, religiju, spol, nacionalno podrijetlo, jezik, sposobnosti,
društveni
status, ponašanje ili uvjerenja njihovih roditelja,
• brinut ćemo o zadovoljavanju tjelesnih potreba djece za hranom, održavanjem
higijene, kretanjem i odmorom,
• osigurat ćemo prostor, vrijeme i sredstva za spontanu igru,
43
• brinut ćemo za sigurnost prostora u kojemu borave djeca te sprava i igračaka na
vanjskom prostoru,
• stvarat ćemo uvjete kako bi djeca razvijala sposobnosti razumijevanja sebe i drugih,
razvijala samokontrolu i sposobnost razlikovanja primjerenog od neprimjerenog
ponašanja prema ljudima, stvarima i prirodi,
• svakom ćemo djetetu prilagoditi strategije poučavanja i učenja, okruženje u kojem
uči, te kurikulum, konzultirati se s obitelji te zatražiti mišljenje stručnjaka u cilju
maksimalnog razvoja njegovog potencijala,
• ukoliko postoje osnovane sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta, prijavit
ćemo to odgovarajućoj instituciji unutar zajednice.
ODGOVORNOST PREMA RODITELJIMA ODNOSNO OBITELJI
Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
• poštivati i uvažavati roditelja kao partnera,
• uvažavati prava roditelja da budu informirani o programu Vrtića kao i prava na
aktivno sudjelovanje u realizaciji programa, ne zadirući pritom u stručnu
kompetenciju Vrtića,
• pružati stručne pomoći roditeljima u odgoju njihove djece,
• poštivati posebnosti svake obitelji.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela :
44
• upoznavat ćemo roditelje s ciljevima kojima Vrtić teži, sadržajima, metodama te
sredstvima odgojno-obrazovnog rada,
• poticat ćemo roditelje na aktivno uključivanje u planiranje i realizaciju raznih
aktivnosti,
• upoznavat ćemo roditelje o specifičnostima predškolskog odgoja i značaju pravilnih
odgojnih postupaka prema djeci,
• njegovat ćemo otvoreni dijalog i pružati mogućnosti suodlučivanja u značajnim
pitanjima koja su vezana za njihovo dijete,
• uvažavat ćemo različita uvjerenja u vezi odgoja djece,
• uvažavat ćemo opažanja i prijedloge koje roditelji daju o svojoj djeci prilikom
planiranja i provođenja odgojno-obrazovnog rada,
• u slučajevima kada se uvjerenja roditelja u potpunosti razilaze s usmjerenjem Vrtića,
nastojat ćemo pronaći najprihvatljivija rješenja za dijete,
• s informacijama o djetetu i obitelji koje nam roditelji ili djeca povjere, postupat ćemo
odgovorno i pohraniti ih kao povjerljive.
ODGOVORNOST RUKOVODEĆEG KADRA
Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
45
• oblikovati i stvarati radne uvjete koji kod zaposlenika njeguju kompetenciju,
samopoštovanje i samopouzdanje, kao i uvjete za razvijeno socijalno partnerstvo
unutar ustanove.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela :
• rukovoditelj će ostvarivati radno ozračje i odnositi se prema ostalim djelatnicima
stručno, objektivno i s poštovanjem,
• motivirat će osoblje i omogućavati im stvaralački rad, slobodno izražavanje stavova,
mišljenja i ideja,
• rukovoditelj će pri vrednovanju rada svih djelatnika davati povratne informacije,
pružati stručnu pomoć te davati potporu u rješavanju mogućih problema ili poteškoća,
• svaka ocjena, preporuka ili prijekor rukovoditelja prema djelatniku(ici) temeljit će se
na stručnim argumentima s pozicija interesa djeteta, njegovih roditelja i programa
Vrtića,
• upoznavat će nove djelatnike s kurikulumom Vrtića i svojim očekivanjima od
djelatnika,
ODGOVORNOST DJELATNIKA PREMA USTANOVI I SURADNICIMA
Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
• poštivati i savjesno provoditi program rada Vrtića,
46
• razvijati poštovanje i povjerenje među suradnicima.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela :
• poštivat ćemo stručnu autonomiju, kompetencije te inicijative među suradnicima, kao i
redovitu poslovnu hijerarhiju,
• njegovat ćemo dobre međuljudske odnose među djelatnicima bez predrasuda u pogledu
rase, vjere, nacionalne pripadnosti, spola, starosti, političkih uvjerenja, socijalnog i
materijalnog statusa,
• nećemo svjesno iznositi neistine,
• službene stavove iznosit ćemo samo u skladu s ovlastima,
• prilikom pribavljanja službenih informacija potrebno je pridržavati se redovitog puta
komuniciranja s nadređenima odnosno ovlaštenima za njihovo iznošenje,
• ako primijetimo da se djelatnik neetički ili nekompetentno ponaša dužni smo ga
upozoriti,
• njegovat ćemo timski oblik rada,
• sa suradnicima ćemo izmjenjivati stručnu literaturu, iskustvo i informacije iz struke,
• sudjelovat ćemo u planiranju i provođenju zajedničkih zadaća odnosno projekata Vrtića.
ODGOVORNOST PREMA OSNIVAČU I ŠIROJ ZAJEDNICI
Kodeksom definiramo osnovne ciljeve:
47
• doprinositi stvaranju uvjeta za kvalitetno djetinjstvo u sredini u kojoj Vrtić djeluje
raznim aktivnim uključivanjem,
• zajednički s osnivačem doprinositi unaprjeđivanju kvalitete života djece u ustanovi.
Njih ćemo realizirati pridržavajući se ovih načela:
• stvarat ćemo kvalitetne programe uvažavajući socijalne i kulturne posebnosti kraja,
• poticat ćemo suradnju među institucijama u neposrednoj okolini,
• raznim aktivnostima djelovat ćemo na širu zajednicu, na proširivanje svijesti o
značaju razdoblja ranog djetinjstva,
• osnivaču jamčimo zakonitost i učinkovitost rada, redovito izvješćivanje i
konzultiranje,
• ukazivat ćemo na potrebu osiguravanja optimalnih uvjeta za boravak djece u Vrtiću i
provođenje kvalitetnih programa,
• podupirat ćemo, u suradnji s osnivačem, razvojnu politiku i propise za dobrobit djece,
a zalagati se za ukidanje onih koji to nisu,
• pridonosit ćemo razvoju predškolskog odgoja općenito, zalagati se za realizaciju
ciljeva i načela iz ovog Kodeksa, Opće deklaracije o ljudskim pravima, Konvencije o
pravima djeteta donesenim na najvišim razinama (UN, UNESCO, Vijeće Europe) i
prihvaćenim u nacionalnim okvirima,
• bit ćemo otvoreni prema verificiranim oblicima vanjskog vrednovanja i
samovrednovanja.
48
NADZOR POŠTIVANJA ETIČKOG KODEKSA
Poštovanje etičkog kodeksa nadzire Etički odbor kojeg čine predsjednik i dva člana. Etički
odbor imenuje i razrješuje Upravno vijeće.
Predsjednik Etičkog odbora imenuje se iz reda osoba nedvojbenog javnog ugleda u lokalnoj
zajednici. Predsjednika Etičkog odbora imenuje Upravno vijeće, uz prethodnu suglasnost
izvršnog tijela osnivača. Predsjednik Etičkog odbora ne može biti djelatnik ustanove, niti član
Upravnog vijeća. Članove Etičkog odbora imenuje Upravno vijeće iz reda djelatnika
ustanove na prijedlog Odgajateljskog vijeća. Ravnatelj ustanove ne može biti član Etičkog
odbora.
Etički odbor izdaje mišljenja, preporuke i upozorenja povodom pritužbe ili na zahtjev
roditelja, djelatnika, upravnog vijeća, predstavničkoga ili izvršnog tijela osnivača ili na
vlastitu inicijativu.
O pritužbi na ponašanje koje podnositelj smatra protivnim Kodeksu, Etički odbor upoznaje
djelatnika na kojeg se pritužba odnosi, dajući mu mogućnost da se o pritužbi očituje u roku
od 15 dana.
Etički odbor odlučuje većinom glasova u roku od 30 dana od zaprimanja pritužbe ili zahtjeva.
Mišljenja, preporuke i upozorenja Etičkog odbora dostavljaju se Upravnom vijeću,
podnositelju pritužbe ili zahtjeva, osobi na koju se pritužba odnosi te se objavljuju na
oglasnim pločama u svim objektima ustanove.
Kada je potrebno odlučiti o postupanju člana Etičkog odbora, taj član ne sudjeluje u
odlučivanju.
49
Etički odbor podnosi tromjesečna izvješća o svom radu izvršnom tijelu osnivača, u roku od
30 dana od završetka pojedinog tromjesečja.
Etički odbor podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće o svom radu do kraja mjeseca
kolovoza za prethodnu pedagošku godinu. Prihvaćeno izvješće objavljuje se na oglasnim
pločama u svim objektima ustanove te se dostavlja izvršnom tijelu osnivača.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Poslodavac stvara uvjete i donosi mjere koje omogućuju i olakšavaju ostvarivanje standarda
postavljenih Kodeksom.
Ravnateljica ustanove dužna je s Kodeksom upoznati djelatnika koji se zapošljava u ustanovi.
Kodeks stupa na snagu 15 dana nakon objave na oglasnoj ploči ustanove.
Kodeks se objavljuje i na oglasnim pločama u svim objektima ustanove te na web stranici
Vrtića.
SIGURNOSNO-PRVENTIVNI PROGRAM
1. UVOD
Od prvog dana boravka djeteta u DV,, Čavlićˮ (u nastavku teksta: vrtić) roditelji očekuju
da je ono sigurno i zaštićeno dok u njemu boravi. Odgovornost za djetetovu sigurnost dijele
svi djelatnici vrtića. Namjera ovih Mjera i protokola je pojasniti i osvijestiti uloge svih
djelatnika vrtića u osiguravanju sigurnog okruženja za rast i razvoj djece.
Protokolima postupanja definirane su:
- redovite mjere sigurnosti u ustanovi
50
- obvezni postupci djelatnika ustanove u kriznim situacijama
- interna dokumentacija i način čuvanja (pripadajuće izjave koje treba popuniti i čuvati
u arhivi uz svaki protokol i datum postupanja po istom).
Možemo govoriti o sljedećim postavkama cilja ovog programa:
• Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i
svjesnog izbjegavanja rizika te osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje. • Afirmacija
potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i humane
vrijednosti. • Sigurnost djece kao profesionalna obveza zaposlenika regulirat će se
funkcionalnim mjerama sigurnosti usklađenih sa zakonskom regulativom,
posebnostima ustanove i programskim okvirom. Bitne zadaće odgojno-obrazovnog
rada će se planirati, ostvarivati i valorizirati sukladno Konvenciji o dječjim pravima.
Oni će se ostvarivati kroz nekoliko razina:
ODGAJATELJI: • timskom suradnjom odgajatelja i stručnog tima treba utvrditi rizike i
procijeniti postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću; • u okvirima stručnog
usavršavanja odgajatelja prednost treba dati temama koje su usklađene s ciljevima ovih Mjera
i protokola;
DJECA: • kroz odgojno-obrazovne sadržaje i projekte treba osnaživati dijete u odgovornom i
samozaštitnom ponašanju (razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u smislu
samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima, odgoj za zdrave
stilove života itd.).
RODITELJI: • informiranje roditelja o sigurnosno-zaštitnim programima u dječjem vrtiću,
utvrđivanje prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika; • pružanje podrške i jačanje
roditeljske kompetencije u području odgoja i poticanja dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i
sretnog odrastanja (uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces, edukativni rad s
roditeljima - tematske radionice i predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)
Voditelj programa je ravnatelj vrtića.
51
Koordinatori programa su članovi stručnog tima - pedagog i zdravstvena voditeljica.
Predviđeno je da se provode kroz stručno usavršavanje na dvije razine:
• stručno usavršavanje svih djelatnika na nivou ustanove i individualno, osobito iz područja
sigurnosti i zaštite djece, kako se nositi u kriznim situacijama i nakon njih, pružanja prve
pomoći • stručno usavršavanje izvan ustanove na ovu tematiku
Predvidjeli smo evaluacija programa i to kao:
• stalnu superviziju i praćenje provođenja programa i predviđenih aktivnosti od strane
ravnatelja i stručnog tima • mijenjanje i dorađivanje Mjera i protokola ukoliko se u praksi
pokaže da je to potrebno
Važniji telefonski brojevi- svi važni telefonski brojevi (policije, hitne službe, vatrogasne
službe, Centra za socijalnu skrb Rijeka, ravnatelj, stručni tim, zaposlenici s položenim
ispitom iz prve pomoći) vezani za primjenu ovih Mjera i protokola moraju biti dostupni u
svim skupinama i uredima.
Neizostavan dio programa su zapisnici za koje se predviđa sljedeće:
• Nakon svake rizične situacije u kojoj se postupalo prema odredbama Sigurnosno - zaštitnih
mjera i protokola postupanja u rizičnim situacijama, svi sudionici dužni su sastaviti zapisnik
o događaju. • Zapisnik se dostavlja ravnatelju ili koordinatorima.
Zapisnik koji se dostavlja ravnatelju ili koordinatorima sadržava:
- Datum, vrijeme, objekt, odgojnu skupinu ili prostor odvijanja situacije
- Imena odgajateljica i ostalih uključenih djelatnika
- Imena djece ili korisnika, ovisno o situaciji
- Kraći opis situacije
- Korake postupanja
- Sat i osobu koja je telefonskim putem obaviještena
- Rješenje situacije
52
- Ime i prezime osobe, potpis osobe koja je sastavila zapisnik, sat predaje i potpis osobe
koja je zapisnik primila.
Zapisnik će se čuvati u sklopu pedagoške dokumentacije odgojne skupine i u arhivi
ravnatelja.
Protokoli su podložni promjenama ukoliko se za to pokaže potreba. Oni su trajno izloženi na
oglasnim pločama u kabinetima objekata vrtića. Ukoliko do izmjena dođe o njima će biti
obaviješteni svi djelatnici istog dana, a oni će svojim potpisom na listi koja se uz promjene
dostavi, potvrditi da su upoznati s tim i da promjene razumiju.
2. REDOVNE MJERE SIGURNOSTI
Ovim mjerama definiramo sljedeće:
Radno vrijeme DV ,,Čavlićˮ je od 6.30 do 17.00 h.
U vrtiću se odvija redovni odgojno-obrazovni program u trajanju od 10 sati dnevno. Kraći
programi odvijaju se prema rasporedu i u dogovorenom trajanju za tekući pedagošku godinu.
Vrtić je zaključan u vrijeme trajanja programa osim u terminima dolaska i odlaska djece s
roditeljima.
MJERE POSTUPANJA KOD PREUZIMANJA I PREDAJE DJETETA
RODITELJIMA
1) Prilikom inicijalnog intervjua s roditeljima novoprimljene djece informiraju roditelje
o dogovorenim pravilima naše ustanove i radnjama koje moraju obaviti kod predaje i
preuzimanja djeteta.
2) Odgajateljica preuzima i predaje dijete punoljetnoj osobi opunomoćenoj za to
posebnom potpisanom izjavom roditelja.
53
3) Ukoliko po dijete dolazi osoba za koju ne postoji potpisana suglasnost roditelja,
odgajateljica traži njene osobne podatke, potpis na izjavu o preuzimanju djeteta
(nakon što telefonskim putem provjeri suglasnost roditelja).
4) Rastavljeni roditelji ili roditelji u postupku rastave ravnateljici dostavljaju rješenje o
rastavi i skrbništvu nad djetetom pri upisu ili u trenutku pokretanja postupka i
dobivanja rješenja u bilo kojem obliku. Rješenje treba kopirati i zadržati u pedagoškoj
dokumentaciji.
5) Do izdavanja rješenja o skrbništvu oba roditelja imaju jednako pravo dolaziti po dijete
u vrtić i donositi odluke vezane uz njega.
6) Ako postoji potreba da odgajateljica u određeno doba dana djecu preda odgajateljici
druge skupine, dužna je dostaviti i popis djece s naznakom koja je odgojna skupina i
eventualnim specifičnostima o djetetu.
7) Odgajateljice najmanje dva puta godišnje provjeravaju podatke o telefonskim
brojevima roditelja i ovlaštenih osoba.
8) Za djecu upisanu u kraće programe: odgajateljica predaje djecu voditelju programa, a
voditelj evidentira nazočnost prisutnost preuzete djece.
9) Kada se prilikom prijema djeteta uoči fizička povreda ili simptomi bolesti
odgajateljica je dužna od roditelja zatražiti pojašnjenja o događaju, zapisati to u
dnevnik i obavijestiti zdravstvenu voditeljicu.
10) S ovim mjerama odgajateljice moraju upoznati roditelje tijekom prvog roditeljskog
sastanka.
MJERE SIGURNOSTI KOD BORAVKA DJECE U SDB I DRUGIM PROSTORIMA
VRTIĆA
1) Osnovna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece
54
2) Odgajateljice su dužne biti prisutne u prostoru u kojem borave djeca
3) Ako odgajateljica iz bilo kojeg razloga napušta taj prostor mora odgovorno procijeniti
važnost i dužinu izbivanja te za to vrijeme ( ako je to potrebno) osigurati prisutnost druge
odrasle osobe
4) Za vrijeme preklapana radnog vremena odgajateljica obje moraju provoditi odgojno-
obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini.
5) Odgajateljice moraju odgovorno koristiti mobilne telefone, a tijekom napuštanja sobe zbog
poziva s fiksnog telefona moraju osigurati nadzor djece od strane odrasle osobe.
6) Prostorije trebaju biti pregledne- u svakom trenutku dijete treba biti u vidokrugu
odgajateljica
7) Namještaj treba imati zaobljene rubove, a ukoliko se koristi neki komad starog namještaja
on mora stajati uza zid ili u kutu sobe
8) Električne utičnice, kablovi i aparati moraju biti zaštićeni od dohvata djece
9) Materijali namijenjeni djeci moraju biti netoksični i atestirani
10) Prilikom unosa neoblikovanog materijala u sobu odgajateljice procjenjuju potencijalnu
štetnost (konzultirati pedagoginju i zdravstvenu voditeljicu).
11) Tapisoni u sobi moraju imati ne klizajuću podlogu
12) Odgajateljica je dužna pregledavati igračke i odstraniti oštećene
13) Police s igračkama moraju biti stabilne
14) Prozorska stakla i ogledala moraju biti cijela
MJERE I POSTUPANJE U VRIJEME DNEVNOG ODMORA DJECE
1) Odgajateljice imaju obvezu dobrog poznavanja općih i posebnih potreba djeteta
2) Takve potrebe za dnevnim odmorom obavezne su zadovoljavati kontinuirano, bez
odlaganja neovisno o dobi djeteta
55
3) U skupini s različitim potrebama djece za dnevnim odmorom potrebno je planirati i
organizirati aktivnosti za djecu koja se ne odmaraju tako da ne ometaju onu koja spavaju
4) Prostor za odmor mora biti primjereno pripremljen ( dovoljno zraka, topline, bez propuha,
ne posebno zatamnjen, s prikladnom posteljinom, označenim krevetima za svako dijete)
5) Djeca se presvlače u pidžamu prije spavanja
6) Posebnu pozornost treba posvetiti usnoj šupljini i provjeriti je li u njoj ostalo još ne
progutane hrane
7 ) Za vrijeme dnevnog odmora djeca nikada ne smiju ostati bez nadzora odgajateljice
8) Ukoliko se primijeti neuobičajeno ponašanje djeteta tijekom odmora ( promjenu u disanju,
povraćanje i sl.) djetetu treba odmah pružiti pomoć i pozvati zdravstvenu voditeljicu.
SIGURNOSNE MJERE NA VANJSKOM PROSTORU
1. Sva igrališta trebaju biti ograđena, označena kao dječje igralište s oznakom da je to dječje
igralište i informativnom pločom o potrebi čuvanja sprava i okoliša
2. Zelene površine i prilazi vrtiću trebaju se redovito održavati
3. Boravak djeteta na zraku svakodnevna je potreba djeteta i mora se zadovoljavati kad god to
vremenske prilike dozvoljavaju- nadležnost odgajateljica
4. Prije izlaska djece odgajatelji ( ili osoba koju odredi ravnateljica) su dužni unaprijed
provjeriti sigurnost vanjskog prostora i ukloniti opasne predmete
5. Ukoliko su uočeni nedostaci i oštećenja sprava potrebno je o tome obavijestiti odgovornu
osobu
6. Odgajateljice borave na dvorištu prema unaprijed dogovorenom rasporedu. Obavezne su
dnevnim planom predvidjeti poticaje i aktivnosti za dječju igru
7. Prije izlaska odgajateljice upućuju djecu na odlazak u WC , a potom provjeravaju je li
odjeća djece u skladu s vremenskim prilikama
56
8. Prije izlaska na igralište odgajateljice s djecom dogovaraju pravila i granice korištenja
igrališta
9. Odgajateljice moraju biti u blizini svake sprave koju djeca koriste, tj. u svakom trenutku
moraju vidjeti svu djecu radi sprječavanja guranja, padova i sl.
10. Odgajateljice se ne zadržavaju u grupama ukoliko to ne zahtijeva aktivnost koja se
provodi
11. U slučaju manje nezgode potrebno je umiriti dijete, pomoći mu i procijeniti trebate li se
vratiti u vrtić
12. Svaka odgajateljica sa svojom odgojnom skupinom sprema sredstva koja su koristili na
vanjskom prostoru
13. Tijekom šetnje bližom okolicom jedna odgajateljica vodi najviše 12 djece
14. Sve posjete u lokalnoj zajednici se moraju unaprijed planirati
SIGURNOSNE MJERE TIJEKOM SPORTSKIH PROGRAMA IZVAN VRTIĆA
1. Roditelji su dužni dati pismenu suglasnost za sudjelovanje djeteta u takvoj aktivnosti
2. Prijevoz u svrhu programa može biti grupno organiziran autobusom ili djeca dolaze u
pratnji roditelja vlastitim prijevozom
3. U slučajevima grupnog prijevoza autobusom ravnateljica imenuje vođu puta
4. Ako roditelji dovezu dijete predaju ga odgajateljici i nakon programa ga od odgajateljice
ponovno preuzima
5. Ovisno o dogovoru tijekom puta za putnike vrtić (ili roditelj) osigurava piće i hranu
MJERE POSTUPANJA KADA RODITELJ NE DOĐE PO DIJETE NAKON
RADNOG VREMENA
57
1. Ako roditelj do 17.00 ne dođe po dijete odgajateljica će pokušati telefonski stupiti u
kontakt s roditeljima ili osobama koje je roditelj ovlastio da preuzmu dijete ( na kućnu
adresu, radno mjesto ili mobitel).
2 U takvoj situaciji odgajateljica umirujuće djeluje na dijete
3. Ukoliko je time situacija riješena svi daljnji koraci se ne poduzimaju.
4. Ukoliko se ne uspostavi kontakt s roditeljima ili roditelj ne dođe po dijete, odgajateljica
obavještava ravnateljicu i po potrebi policiju.
5. Cjelokupnu situaciju odgajateljica evidentira u knjigu pedagoške dokumentacije
6. Ukoliko roditelji učestalo kasne po dijete, stručni tim će s njima provesti razgovor kako bi
se utvrdili razlozi kašnjenja.
VAŽNI BROJEVI TELEFONA
Žurna pomoć 112
Ravnateljica 099 733 0302
Pedagoginja 098 50 59 16
POSTUPANJE U SLUČAJU BIJEGA DJETETA IZ VRTIĆA
1. Od trenutka primjećivanja da nema djeteta, slijedi traženje
2. Zabilježiti vrijeme kada je primijećeno da nema djeteta
3. U odgojnu skupinu djeteta kojeg nema ulazi zamjena za odgajateljicu (druga
odgajateljica, pedagoginja)
4. Odgajateljica traži dijete najprije u svim prostorijama vrtića, a zatim na vanjskom
prostoru- neposrednoj okolini
58
5. U traženje se uključuju svi raspoloživi djelatnici, a jedna osoba dežura na glavnim
ulaznim vratima
6. Ukoliko se dijete pronađe od strane djelatnika vrtića o događaju je potrebno
razgovarati s roditeljima
7. Ukoliko dijete nije pronađeno u roku od cca.15 min formira se krizni tim
(ravnateljica, odgajateljica skupine, pedagoginja) koji po dojavi dolazi u objekt u
kojem se dogodio bijeg; krizni tim obavještava roditelje i policiju)
8. Podnosi se pismeno izviješće o događaju; piše ga odgajateljica i prosljeđuje
ravnateljici
9. Komunikaciju s medijima i nadležnim ustanovama obavlja samo i isključivo
ravnateljica ili osoba koja je za to dobila suglasnost ravnateljice
10. Po završetku krizne situacije provodi se kratka krizna intervencija, timska refleksija
na događaj, sastavlja se izviješće i ispunjava zapisnik.
MJERE POSTUPANJA S AGRESIVNIM DJETETOM U DJEČJEM VRTIĆU
1. Postupci odgajateljica kada uoče dijete s agresivnim ponašanjem ili kada je dijete van
kontrole emocija (npr. napadaji bijesa) u odgojnoj skupini su sljedeći:
- Ako odgajateljica ne može smiriti dijete u sobi treba ga izvesti van iz sobe uz obvezno
osiguranje druge osobe koja ostaje s djecom
- Potrebno je ukloniti sve predmete kojima se dijete može ozlijediti
- U slučaju nasilja među djecom odgajateljica treba odmah poduzeti sve mjere kako bi
se zaustavilo i prekinulo aktualno nasilno ponašanje, a u slučaju potrebe zatražiti
pomoć stručnog suradnika
59
- Potrebno je odmah obaviti razgovor s djetetom koje je žrtva nasilja, obavijestiti
roditelje (ili skrbnike), te pružiti pomoć djeci svjedocima nasilja
- Potrebno je što žurnije razgovarati s djetetom koje je počinilo nasilje, isti dan
dogovoriti razgovor s njegovim/njenim roditeljima ili zakonskim skrbnicima i
upoznati ih s događajem, te savjetovati
- Odgajateljice i pedagoginja moraju sročiti službenu zabilješku o događaju
2. Ako uobičajeni postupci ne pomažu i obje odgajateljice odgojne skupine procjenjuju
kako problem zahtijeva uključivanje stručnog suradnika, obavještavaju ga predočujući
''dnevnik'' ponašanja djeteta kojega su prethodno vodili minimum kroz tjedan dana
DNEVNIK
1. Što je prethodilo agresivnom ponašanju
2. Opis ponašanja
3. Kako se situacija razriješila tj. kakve su bile intervencije odgajateljica
4. Pedagoginja zajedno s odgajateljicama donosi plan opservacije i interventnih
postupaka s djetetom
POSLOVI ODGAJTELJICA su da uz podršku pedagoginje izrade plan rada s djetetom koji
uključuje:
- Promjene u organizaciji rada i prostora
- Plan individualiziranog rada s djetetom
- Plan odgojno-obrazovnih sadržaja s ciljem suzbijanja agresivnog ponašanja
- Plan suradnje s roditeljima
60
- Plan edukacije i rada na sebi
POSLOVI PEDAGOGINJE SU:
- S odgajateljicama osmišljavati aktivnosti u grupi kojima bi se prevenirala agresivna
ponašanja djece ( igre relaksacije, razvoja pozitivne slike o sebi, usvajanje socijalno-
emocionalnih vještina) te pratiti njihovo provođenje i učinke
- S odgajateljicama sudjeluje u izradi individualiziranih programa za dijete s
agresivnim ponašanjem te prati njihovo provođenje i učinak
- Pomaže odgajateljicama u praćenju i dokumentiranju svih relevantnih podataka o
djetetu
- Edukacija i podrška odgajateljicama i roditeljima
Jednom mjesečno sastanak stručne suradnice i odgajateljica na timskim dogovorima u kojima
razmjenjuju informacije, evaluiraju dosadašnje postupke i dogovaraju nove; po završetku
opservacije donosi se zaključak i preporuke za dalje postupanje (po hodogramu opservacije).
POSTUPANJE U SLUČAJU SUKOBA S RODITELJEM/ RODITELJIMA ILI
MEĐUSOBNI SUKOB RODITELJA
1. Mjere se primjenjuju kod svakog sukoba s roditeljem
2. Odgajateljica će pokušati smiriti roditelje, ali ne pred djecom ili drugim roditeljima,
već ga odvesti na drugo mjesto i osigurati drugu osobu iz ustanove za pomoć kod djece
3. Zavisno o problemu o kojem je riječ može se pozvati i odgovorna osoba ili roditelja
uputiti na razgovor s odgovornom osobom zaduženom za problem (ravnateljica,
pedagoginja)
61
4. U slučaju fizičkog napada roditelja na odgajateljicu ili pomoćno osoblje potrebno je
pozvati policiju- bilo tko iz ustanove na broj 112
5. Odmah po prestanku slučaja, prije odlaska s posla, potrebno je načiniti zapisnik i
navesti očevice
6. Tim za potporu u takvim slučajevima čine: ravnateljica, pedagoginja ; bar jedna treba
odmah djelovati po saznanju za događaj
7. Nikad ne komentirati trenutnu situaciju pred djecom ili drugim roditeljima
MJERE POSTUPANJA KADA JE RODITELJ U ALKOHOLIZIRANOM ILI
NEKOM DRUGOM NEPROMJERENOM PRIHOFIZIČKOM STANJU
Ako odgajateljica procijeni da je osoba u takvom psihofizičkom stanju da nije u stanju
odvesti dijete doma iz vrtića, treba poduzeti sljedeće mjere:
1. Osigurati osobu koja će ostati u odgojnoj skupini s djecom
2. Telefonski kontaktirati drugog roditelja i izvijestiti ga o situaciji, te zamoliti da
druga osoba dođe po dijete
3. Ako se ne uspije dobiti drugi roditelj kontaktirati s ostalim osobama za koje
postoje izjave da mogu doći po dijete
4. U slučaju da se ne može nikoga dobiti, kontaktirati policiju 112, te ih informirati o
slučaju
5. Odgajateljica ostaje s djetetom do okončanja situacije na prethodni poziv
62
6. Ukoliko je roditelj agresivan ili ne surađujući, ne ulaziti s njim u konflikt, već o
svemu obavijestiti policiju, ravnateljicu, pedagoginju
7. U pedagošku dokumentaciju unijeti kratak opis situacije
8. Pedagoginja drugog dana obavezno treba pozvati oba roditelja na razgovor (
prisustvuju i odgajateljice)
MJERE POSTUPANJA U SLUČAJU SUKOBA RADNIKA
1) Rješavanje konflikata među radnicima verbalnom ili fizičkom agresijom nije
dozvoljeno i regulirano je odredbama povrede Zakona o radu i Pravilnikom o radu.
2) Nazočni najbliži radnik dužan je sukobljene strane udaljiti od djece i roditelja te
sukob na vlastitu procjenu prijaviti ravnateljici.
3) Ravnateljica određuje daljnje mjere postupanja.
MJERE POSTUPANJA I NADZORA KRETANJA OSOBA PO VRTIĆU
1. Svi djelatnici vrtića dužni su voditi brigu o kretanju osoba unutar i oko vrtića, osobito
ako iste nisu korisnici usluga vrtića
1. Ni jedna nepoznata osoba ne smije se kretati vrtićem bez pratnje nekog od djelatnika
vrtića, te svaku takvu osobu koja se zatekne u vrtiću treba upitati o njezinim
namjerama i službenim dopuštenjem
2. Ukoliko vam se kretanje osobe učini sumnjivim o tome obavijestiti ravnateljicu ili
pedagoginju te dotičnu osobu ispratiti do izlaza
3. Ako nepoznata osoba postupa protuzakonito, odmah se obavijesti policija
63
4. Ovlaštene osobe redovito (na kraju radnog vremena) provjeravaju sva vrata i prozore,
kako bi se spriječio neovlašten ulaz, odnosno provala u vrijeme kada u ustanovi nema
nikoga
MJERE ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE DJETETOVG ZDRAVLJA
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DJETETA
POSTUPCI U SLUČAJU POVREDA I PRUŽANJA PRVE POMOĆI
1. Prvu pomoć treba pružiti primjenjujući stečena znanja o pružanju prve pomoći (povišene
temperature, povraćanja, proljeva, boli, malih nezgoda i povreda, gubitka svijesti, febrilnih
konvulzija, epi - napadaja, gušenja stranim tijelom, većih tjelesnih povreda, stranog tijela u
nosu, uhu, oku, grlu, alergijskih reakcija...).
2. Ponašanje u slučaju da se dijete ozlijedi:
- Ostati miran i sabran
- Dijete ni u kom slučaju ne ostavljati samo, bez nadzora odrasle osobe
- Umiriti dijete
- Procijeniti težinu povrede i postupiti prema procjeni:
a) Kod lakše ozljede djetetu pružamo prvu pomoć u vrtiću, a odgajatelj koji je bio nazočan
obavještava roditelja.
b) Kod ozljeda koje zahtijevaju pregled ili intervenciju liječnika, pružamo prvu pomoć i
zovemo roditelja, a odgajatelj ili zdravstveni voditelj roditelju nudi svoju pratnju.
c) Kod težih ozljeda ili pogoršanja zdravstvenih stanja zovemo Hitnu medicinsku pomoć.
Dijete odlazi u bolnicu u pratnji odgajatelja ili zdravstvenog voditelja. Odmah obavještavamo
roditelja.
64
- Odgajatelj će pozvati najbližu odgajateljicu ili dostupnu odraslu osobu da brine o djeci
odgojne skupine i pozvati zdravstvenu voditeljicu ili člana stručnog tima.
3. Ako je dijete potrebno prevesti u Dječju bolnicu Kantrida, prijevoz obavlja roditelj uz
pratnju odgajatelja. Ako roditelj nije dostupan, nije u mogućnosti doći ili nema prijevoz, dijete
se prevozi taxi službom u pratnji odgajatelja.
4. U svim objektima Dječjeg vrtića nalaze se ormarići Prve pomoći koje zdravstvena
voditeljica redovito popunjava potrebnim materijalom.
5. U svim situacijama pružanja hitne pomoći treba paziti na osobnu zaštitu (obavezno koristiti
lateks rukavice kada se pruža prva pomoć djetetu koje krvari, osobito ako imate otvorenu ranu
na rukama).
6. Odgajatelj je dužan povredu evidentirati u knjigu evidencije povreda i ispuniti obrazac
izvješća o povredi.
PRVA POMOĆ U VRTIĆU – NAPUTAK O POSTUPANJU I NAJEŠĆE SITUACIJE :
1. Povišena temperatura (više od 37 C, mjereno ispod pazuha). Djeci starijoj od jedne godine
temperaturu mjerimo ispod pazuha.
2. Povraćanje (dva ili više puta).
3. Proljev (više od 2 proljevaste stolice za redom ili primjese krvi u stolici)
4. Bol koja ne prolazi – traje duže od pola sata (zubić, glava, trbuh, grlo, uho i ostalo).
5. Manje nezgode (čvoruge, masnice).
6. Manje ozljede (ogrebotine, posjekotine, krvarenja iz takvih ozljeda, krvarenja iz nosa).
7. Blaži udarci o podlogu pri padu.
8. Promjene po koži (osip, svrbež, promjene boje kože,...).
9. Svrbež vlasišta.
10. Sumnja na neku dječju zaraznu bolest (vodene kozice, šarlah,...).
ŠTO UČINITI?
65
- Ostati miran i sabran
– ne paničariti
- umiriti dijete
- pomoći – primijeniti stečeno znanje
- pozvati-zatražiti savjet i pomoć –zdravstvene voditeljice, ravnateljice, liječnika, iskusnije
kolegice, članove stručnog tima ustanove
- obavijestiti roditelje.
a) ODMAH :
- kod povišene temperature (svaka temperatura 37-38,5*C je povišena a iznad 38,5*C je visoka
tjelesna temperatura)
- povraćanja više od dva puta
- proljev (više od 2 proljevaste stolice za redom)
- bol koja ne prolazi (traje duže od pola sata)
- sumnja na zarazne bolesti (vodene kozice, šarlah,...)
b) PRILIKOM DOLASKA RODITELJA PO DIJETE U VRTIĆ - roditelja obavještava
odgajatelj ili zdravstvena voditeljica
OZBILJNE SITUACIJE :
1. Gubitak svijesti
2. Febrilne konvulzije (temperaturni grčevi)
3. Epileptični napadaj
4. Gušenje stranim tijelom
5. Jače krvarenje, veće tjelesne ozljede
6. Strano tijelo u uhu, oku, nosu
7. Alergijske reakcije na ubode kukaca
8. Toplinski udar.
ŠTO UČINITI –OPĆE RADNJE :
66
- Ostati miran i sabran
– Ne paničariti
- Umiriti dijete
- Pomoći – primijeniti stečeno znanje u koje ste sigurni
- Pozvati (ako su dostupni): zdravstvenu voditeljicu, iskusniju kolegicu odgajateljicu, pozvati
hitnu pomoć na broj telefona: 112 (zovu: odgajatelj, ravnatelj, zdravstvena voditeljica)
obavijestiti roditelje odmah – obavještava odgajatelj.
NE OSTAVLJATI DIJETE SAMO, BEZ PRISUTNOSTI ODRASLE OSOBE
1. Ako hitna pomoć nema raspoloživ prijevoz, dijete vozi UZ SUGLASNOST DEŽURNOG
LIJEČNIKA HITNE POMOĆI (redoslijedom dostupnosti) - ravnatelj, radnik vrtića – taxijem
2. U pratnji djeteta ide (redoslijedom dostupnosti) – ravnatelj, odgajatelj (skupina djece ne
ostavlja se sama, provjerava ih drugom odgojitelju u skupini).
3. Kad god možete, treba koristit lateks rukavice kad se pruža prva pomoć djetetu koje krvari
ikad god postoji mogućnost doticaja s krvlju, osobito ako imate otvorenu ranu na rukama.
POSTUPCI KOD POJAVE BOLESTI
1. Pri upisu djeteta u dječji vrtić, roditelj treba dostaviti potvrdu o obavljenom liječničkom
pregledu. Potvrda treba sadržavati podatke o obaveznom cijepljenju, kroničnim bolestima i
sve što može biti važno za zdravlje djeteta.
2. Zdravstvena voditeljica (i stručni suradnici) upoznaju odgajatelje s važnim činjenicama o
zdravlju djece, upućuju ih u situacije na koje treba obratiti posebnu pažnju, a tijekom godine
prate stanje i razmjenjuju informacije.
3. Dječji je vrtić ustanova u kojoj borave isključivo zdrava djeca, odnosno kada je dijete
bolesno ostaje kod kuće na roditeljskoj skrbi dok ne ozdravi. Bolesno dijete je izvor zaraze pa
se povećava rizik većeg pobolijevanja u grupi, ono zahtijeva više pažnje i njege koja mu u
dječjem vrtiću ne može biti pružena.
67
4. U bolesna stanja najčešće se ubrajaju: povišena temperatura, povraćanje, proljev, akutne
zarazne bolesti (vodene kozice, šarlah, mononukleoza), razni osipi po koži, bol u trbuhu,
angina, konjunktivitis, dječje gliste, uši u kosi, veće imobilizacije i sl.
5. U slučaju sumnje na jednu od ovih bolesti ili stanja, odmah se pozivaju roditelji, kako bi se
dijete zbrinulo na kućnu njegu.
6. Roditelj je dužan obavijestiti vrtić o izostanku i razlozima izostanka djeteta.
7. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti roditelj je dužan donijeti valjanu liječničku
potvrdu.
8. Nakon izostanka djeteta iz vrtića zbog bolesti ili nekog drugog razloga u trajanju duljem od
60 dana, potrebno je da roditelj predoči liječničku potvrdu da dijete može boraviti u vrtiću.
9. Ukoliko dijete mora primati terapiju (lijekove), roditelji trebaju voditi računa da se terapija
daje u vrijeme kada je dijete kod kuće jer se lijekovi u dječjem vrtiću ne daju. U iznimnim
situacijama, kada roditelji nisu dostupni ili su spriječeni, a lijek treba dati hitno (npr. kod jako
visoke temperature), može ga dati zdravstvena voditeljica ili odgojitelj (uz suglasnost
roditelja koji potpisuje obrazac.)
10. Roditelji su dužni obavijestiti odgajatelje ili zdravstvenu voditeljicu ukoliko dijete uzima
neki lijek.
11.U slučaju kroničnih bolesti (npr. dijabetes, opstruktivni bronhitis, epilepsija…) u stabilnoj
fazi, uz dopuštenje liječnika dijete može boraviti u Dječjem vrtiću. Ako dijete treba primati
lijekove, njih daje isključivo roditelj, a samo iznimno u hitnim slučajevima zdravstvena
voditeljica ili educirani odgajatelji uz pismeno dopuštenje roditelja i uputu nadležnog
liječnika koje mora sadržavati sve važne podatke, dijagnozu, naziv lijeka, način primjene i
doziranje lijeka te što učiniti u slučaju pogoršanja.
12. Ponašanje u slučaju pogoršanja stanja kronične bolesti:
- ostati miran i sabran
- pozvati najbližu odgojiteljicu ili drugu odraslu osobu da se brine o ostatku skupine
68
- pružiti djetetu pomoć u skladu sa znanjem i liječničkom uputom o djetetovoj kroničnoj
bolesti
- pozvati zdravstvenu voditeljicu ili nekog od članova stručnog tima
- obavijestiti roditelje
- ni u kom slučaju ne ostavljati dijete samo, bez nadzora odrasle osobe
POSTUPANJA PRI EPIDEMIOLOŠKOJ INDIKACIJI
Primjenjuje se kod svake pojave zarazne bolesti.
ODGAJATELJ:
1. Kod prvih simptoma dijete izolirati i pozvati roditelja.
2. Svaku pojavu bolesti dojaviti zdravstvenoj voditeljici.
3. Pratiti zdravstveno stanje druge djece.
4. Redovito provoditi mjere dezinfekcije i ostale protuepidemijske mjere (ovisno o vrsti
bolesti.)
ZDRAVSTVENI VODITELJ:
1. Po dojavi odmah dati prijedlog protuepidemijskih postupaka.
2. Obavijestiti dežurnog epidemiologa.
3. Stupiti u kontakt s pedijatrom.
4. Nadzirati primjenu protuepidemijskih mjera.
5. Pratiti pobol u skupini.
6. Po potrebi organizirati roditeljski sastanak u suradnji s epidemiologom
PROTOKOLI KOD SUMNJE NA ZARAZU IZAZVANU NOVIM CORONA
VIRUSOM
69
• Kod svake nespecifične povišene temperature, zaduhe, gubitak osjeta mirisa i okusa te
sumnje na kontakt sa zaraženom osobom potrebno je obavijestiti nadležnog liječnika
• Ukoliko dijete koje boravi u vrtiću dobije temperaturu ili neki drugi simptom bolesti
potrebno je odmah pozvati roditelja/skrbnika da dođe po njega. Roditelj/skrbnik je
dužan je obavijestiti vrtić o bolovanju djeteta. Po povratku djeteta u vrtić mora imati
liječničku potvrdu da je dijete zdravo
• Djelatnici koji imaju temperaturu ili druge simptome bolesti ne smiju boraviti u vrtiću
• Sumnju na COVID 19 postavlja izabrani liječnik, pedijatar ili liječnik obiteljske
medicine
• Ukoliko izabrani liječnik postavi sumnju na COVID 19 djelatnik kod kojeg je
postavljena sumnja na zarazu ili roditelj djeteta kod kojeg je postavljena sumnja na
zarazu obavještava ravnatelja vrtića, a ravnatelj dežurnog epidemiologa
• Kontakti službe za prijavu sumnje na COVID 19
DEŽURNI EPIDEMIJOLOG 091 125 72 10
SJEDIŠTE NZZJZ PGŽ 051 554 803
POZIVNI CENTAR 113
• Liječnik epidemiolog izlazi na teren kako bi dao potrebne upute i smjernice za daljnji
rad
• Svako dijete i djelatnik kod kojeg je postavljena sumnja na zarazu ne može boraviti u
vrtiću.
SMJERNICE ZA RODITELJE/SKRBNIKE
PRILIKOM ULASKA U USTANOVU
70
• OBAVEZNO JE NOŠENJE ZAŠTITNIH MASKI ZA LICE (maska mora pokriti nos
i usta )
• SAMO JEDAN RODITELJ/SKRBNIK MOŽE DOPRATITI/PREUZETI DIJETE IZ
VRTIĆA
• DJECA SE DOVODE NAJKASNIJE DO 9 SATI (nakon toga ulaz i hodnik se
dezinficiraju)
• OBAVEZNO STATI NA PODNU DEZBARIJERU TE DEZINFICIRATI RUKE
• ZADRŽAVANJE U VRTIĆU NIJE DOZVOLJENO, POTREBNO JE ODRŽAVATI
FIZIČKU DISTANCU OD 1.5M
• RODITELJ /SKRBNIK PRESVLAČI DIJETE U VRTIĆKU OBUĆU, SKIDA MU
JAKNU I PREDAJE DIJETE ODGAJATELJU NE ULAZEĆI U PROSTORIJE
SKUPINE (vrata će biti zatvorena). NIJE DOZVOLJENO ZADRŽAVANJE I
KOMUNIKACIJA S ODGAJATELJEM. SVE INFORMACIJE MOGU SE DOBITI
TELEFONOM.
• SVAKO JUTRO PRIJE DOLASKA U VRTIĆ POTREBNO JE DJETETU
IZMJERITI TJELESNU TEMPERATURU, NAPISATI NA PAPIR I PREDATI
ODGAJATELJU
• DJECA KOJA IMAJU POVIŠENU TEMPERATURU KAO I DRUGE
RESPIRATORNE SIMPTOME (ZADUHA, GUBITAK OKUSA I MIRISA...)
PROBAVNE SIMPTOME (PROLJEV, POVRAĆANJE...) NEĆE BITI PRIMLJENA
U VRTIĆ
• OBAVEZNO JE NAJAVITI IZOSTANAK DJETETA IZ VRTIĆA (putem maila ili
telefona)
• NAKON DJETETOVOG BOLOVANJA LIJEČNIČKA ISPRIČNICA JE
OBAVEZNA KOD POVRATKA DJETETA U VRTIĆ !!!!!!!
71
• RODITELJI NOVOUPISANE DJECE PO POTREBI DJETETA MOGU BORAVITI
U VRTIĆU MAXIMALNO 15 MINUTA, UZ OBVEZNO NOŠENJE MASKI I
ZAŠTITNIH NAVLAKA ZA OBUĆU. NOVOUPISANA DJECA DOLAZE U
PRATNJI SAMO JEDNOG RODITELJA/SKRBNIKA UZ PRIDRŽAVANJE SVIH
EPIDEMIOLOŠKIH MJERA KOJE SU NA SNAZI.
• RODITELJSKI SASTANCI ZA NOVOUPISANU DJECU ORGANIZIRAT ĆE SE
NA VANJSKOM PROSTORU, PREMA TOČNO UTVRĐENOM RASPOREDU UZ
PRIDRŽAVANJE SVIH EPIDEMIOLOŠKIH MJERA.
• ADAPTACIJA DJETETA BIT ĆE PRILAGOĐENA NJEGOVIM POTREBAMA.
DJEČJI VRTIĆ ČAVLIĆ
ČAVJA 49
SMJERNICE ZA DJELATNIKE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE
PANDEMIJE COVIDA 19 ZA PEDAGOŠKU GODINU 2020./2021.
• Spremačice otvaraju i zatvaraju vrtić
• Prilikom ulaska u vrtić stati na dezbarijeru, dezinficirati ruke te se preobuti u radnu
obuću, dezinficirati mobitel
• Pojačana higijena ruku (dezinfekcija pri ulasku, pojačano pranje ruku tekućom vodom
i sapunom, korištenje vlastite kemijske olovke)
• Molimo djelatnike da održavaju fizičku distancu od 1.5 m
• Nošenje maski nije obavezno ali je preporučljivo pogotovo kod kroničnih bolesnika
72
• Svi djelatnici obavezni su izmjeriti tjelesnu temperaturu kod kuće, prije dolaska na
radno mjesto.
ODGAJATELJI
• Svaki odgajatelj radi u svojoj skupini pokušavajući imati što manje kontakta s ostalim
djelatnicima i roditeljima
• Vrata predsoblja bit će zatvorena, roditelji ne ulaze u skupine
• Djeca trebaju oprati ruke prije ulaska u skupinu, prije jela, nakon korištenja toaleta,
nakon dolaska izvana
• Zubi se do daljnjeg neće prati u vrtiću
• Kolica za hranu će se ostavljati ispred ulaznih vrata skupine
• Ulazak u prostorije kuhinje nije dozvoljen te odgajatelj telefonski kontaktiraju kuhinju
• Odgajatelji provode što više vremena s djecom na vanjskom prostoru ( pokušati smanjiti
kontakte s drugim skupinama)
• Krevetići za dnevni odmor moraju biti odvojeni 1.5m, svi krevetići moraju biti označeni
imenom djeteta
• Didaktička oprema: treba dati prednost igračkama koje se mogu prati i dezinficirati
• Nakon igre i upotrebe igračaka potrebno je iste dezinficirati
• Ruksak s rezervnom robom može se donositi svakodnevno
• Roditeljske sastanke poželjno je organizirati na vanjskom prostoru uz pridržavanje
epidemioloških mjera
• Zaštitne maske za lice potrebno je nositi kod njege djeteta
• JASLICE: nakon ručka jedna spremačica prebrisati će stolove i pod te pomoći oko
pripreme krevetića.
73
Novoupisana djeca primat će se kroz dvorište - ukoliko dopuste vremenske prilike.
Obavezno je nošenje maski u komunikaciji.
POSTUPAK U SLUČAJU KADA DIJETE IMA ŠEĆERNU BOLEST
1. Zdravstvena voditeljica pri upisu djeteta u vrtić provodi individualni razgovor s
roditeljima.
2. Zdravstvena voditeljica upoznaje ostale članove stručnog tima i voditeljicu Centra sa
zdravstvenom dokumentacijom i stanjem djeteta.
3. Stručni tim provodi individualni razgovor s roditeljima.
4. Prije dolaska djeteta u skupinu zdravstvena voditeljica organizira individualni razgovor s
odgajateljima i roditeljima.
5. Zdravstvena voditeljica izrađuje individualizirani zdravstveni plan djeteta. U suradnji s
roditeljima vrtićki jelovnik se prilagođava potrebama djeteta, jelovnik se prosljeđuje kuhinji i
ulaže se u zdravstveni karton djeteta).
6. Zdravstvena voditeljica nabavlja stručnu literaturu i organizira edukaciju (svih odgajatelja,
stručnih suradnika i kuharica) koja uključuje skrb o djetetu (odgovarajuća prehrana, mjerenje
i praćenje GUK –a, prepoznavanje znakova i postupaka kod hipo i hiperglikemije).
7. Odgajatelji u suradnji sa zdravstvenom voditeljicom pripremaju djecu odgojne skupine na
dolazak djeteta s dijabetesom.
8. Ostvaruje se dnevna izmjena informacija na relaciji zdravstvena voditeljica - odgajatelji -
roditelji.
PROTOKOL POSTUPANJA KOD ALERGIJE ILI INTOLERANCIJE NA HRANU
1. Zdravstvena voditeljica provodi razgovor s roditeljima djeteta nakon dobivene informacije
od liječnika (liječnička potvrda) i roditelja. Dogovara s roditeljima promjene u jelovniku.
Dogovara dostavljanje lijeka koji je eventualno propisan od strane odabranog liječnika, a
74
preporuke dostavlja odgajateljima uz upute o davanju, mogućim simptomima kod djeteta i o
načinu spremanja lijeka. Roditelj potpisuje obrazac o suglasnosti za primjenu lijeka.
2. Pisane preporuke o promjenama u jelovniku i po potrebi izrađen prilagođeni jelovnik
zdravstvena voditeljica prosljeđuje odgajateljima i kuharicama.
3. Odgajatelji spremaju preporuke o prehrani i eventualnoj terapiji koji propisuje odabrani
liječnik uz imenik djeteta i obvezno prenose podatke u slučaju zamjena, promjena sobe ili
objekta. Zdravstvena voditeljica podatke pohranjuje u zdravstvenom kartonu djeteta.
4. Kuhar koji je zadužen za pripremu obroka djeci s alergijama ili intolerancijom na hranu,
zdravstveni voditelj te odgajatelji (u slučaju donošenja namirnica u skupinu) moraju
provjeriti sastav u svakoj gotovoj namirnici.
5. Svi kuhari uključeni u proces pripreme hrane zaduženi su za provjeru svakog
pripremljenog obroka.
6. Svi uključeni u proces pripreme, transporta i podjele obroka moraju se pridržavati
higijenskih propisa (križna kontaminacija).
7. Kuhari i ekonom odgovorni su da transport obroka bude u posebnim posudama
označenima imenom i prezimenom djeteta.
8. Odgajatelj provjerava obrok kod dolaska u skupinu i daje obrok određenom djetetu.
9. Zdravstveni voditelj i odgajatelji dužni su od roditelja dobiti informaciju o reakcijama
djeteta na alergene i saznati postupke u slučaju reakcije.
10. U slučaju alergijske reakcije djeteta, odgajatelji postupaju po preporukama, obavještavaju
zdravstvenu voditeljicu, roditelje i po završenom događaju pišu izvješće.
11. Svaku promjenu u preporukama liječnika svi sudionici u procesu dužni su proslijediti
ostalim sudionicima u najkraćem mogućem roku.
MJERE SIGURNOSTI U PREHRANI
75
1. Mjere sigurnosti u prehrani djece za koje su odgovorni odgajatelji:
- U vrtić nije dozvoljeno unošenje hrane pripremljene u obitelji niti hrane koja nema
deklaraciju proizvođača, ali niti kremastih kolača koji imaju deklaraciju.
- Odgajatelji su odgovorni za unošenje i podjelu hrane koja može izazvati gušenje (žvakaće
gume, bomboni, grickalice) ili teže alergijske reakcije.
- Prije obroka odgajatelj je dužan potaknuti djecu na pranje ruku, pomoći djeci kojoj je
pomoć potrebna i provjeriti jesu li sva djeca oprala ruke.
- Odgajatelji su odgovorni za osiguravanje dovoljne količine tekućine (vode) tijekom dana.
- Odgajatelji imaju stalni nadzor nad djecom za vrijeme uzimanja obroka.
2. Mjere sigurnosti u prehrani djece za koje je odgovorno ostalo osoblje:
- Spremište hrane mora udovoljavati propisima: lako čišćenje, provjetravanje i pranje, mreža
na prozoru kao zaštita od kukaca i glodavaca, svakodnevno održavanje čistoće u skladu s
važećim mjerama pranja i dezinfekcije.
- Prijenos hrane mora biti organiziran da ne može doći do križne kontaminacije i za to je
zadužena glavna kuharica.
- Posuđe korišteno u procesu pripreme hrane treba prati odvojeno od posuđa iz kojeg su djeca
jela.
- Čišćenje, pranje i dezinfekcija prostorija za pripremu hrane obavlja se svakodnevno nakon
što su završeni svi poslovi pripreme i raspodjele hrane, kao i pranje i spremanje posuđa.
- Spremišta, sve radne prostorije za pripremanje hrane moraju biti zaštićeni od glodavaca i
zato treba ukloniti sve otpatke hrane, održavati opću higijenu i zaštitu.
- Žlice za provjeru pripremljenih obroka ne smiju se više vraćati u hranu.
- Kuhinja se ne smije koristiti kao prolaz u vrtić.
- U kuhinju ulazi samo kuhinjsko osoblje i zdravstvena voditeljica u propisanoj odjeći.
- Zabranjeno je kroz kuhinju pronositi prljavo rublje.
76
- Tekućine za pranje, čišćenje i dezinfekciju treba držati na posebnom mjestu označenom
jasnom, čitljivom i vidljivom etiketom o sadržaju bez drugih natpisa na boci. Čuvati u
bocama koje se jasno razlikuju od boca sa sokom, uljem i sl. te na mjestu udaljenom od boca
sa sokom, uljem i sl., odnosno u zasebnom prostoru (prostoriji).
- Zaposlenici koji spremaju, prevoze i preuzimaju hranu moraju dva puta godišnje izvršiti
sistematski sanitarni pregled, a oni koji poslužuju jedanput godišnje, a to im se upisuje u
zdravstvenu knjižicu
- Osobe koje rukuju hranom ne smiju do ozdravljenja raditi u kuhinji ako su oboljele od
prehlade, angine, upale grla i dušnika, bronhitisa, imaju proljev, povraćaju ili imaju visoku
temperaturu, te rane ili ozljede na koži.
- Evidenciju i provjeru rokova tečajeva i zdravstvenih knjižica obavlja zdravstvena
voditeljica.
- Zaposlenici koji rukuju s hranom moraju pažljivo održavati osobnu higijenu, a posebno
čistoću treba posvetiti čistoći ruku i noktiju – nije dozvoljen nakit, dugi nokti i lak, te
nepokrivena kosa.
- Zaposlenici moraju imati čistu odjeću tijekom rada s hranom koja se održava iskuhavanjem.
- Prilikom rukovanja s hranom ne smije se jesti, piti ili žvakati žvakaća guma.
- Za mjere sigurnosti u prehrani odgovara glavna kuharica uz ostalo osoblje prema zaduženju,
a vozač za prijevoz hrane i održavanje vozila što dokumentiraju listama praćenja.
PSIHOSOCIJALNE MJERE ZAŠTITE
77
POSTUPAK DJELOVANJA U SLUČAJU SUMNJE NA ZANEMARIVANJE I/ILI
ZLOSTAVLJANJE DJETETA OD STRANE RODITELJA ILI OSTALIH ČLANOVA
OBITELJI
Prema članku 108 st. 1 Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03) „svatko je
dužan obavijestiti CZSS o kršenju djetetovih prava, a posebice o svim oblicima
tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja ili nehajnog
postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.“
POSTUPAK :
Odgajatelj ili stručni suradnik koji uoči kod djeteta znakove zlostavljanja i/ili zanemarivanja,
dužan je odmah obavijestiti stručni tim vrtića :
1. Ako je kod djeteta evidentna tjelesna povreda, odgajatelj odmah o tome traži
informaciju/objašnjenje od roditelja. Ako povredu otkrije kasnije, u trenutku otkrivanja,
kontaktira roditelja, obavještava stručni tim i pravi bilješku o viđenom.
2. Ako je dijete povrijeđeno u stanju koja zahtijeva liječničku intervenciju ili pregled,
potrebno je odmah pozvati službu hitne medicinske pomoći ili osigurati pratnju djeteta
liječniku te pričekati liječničku preporuku o daljnjem postupanju.
3. Ako kod djeteta ne postoje jasni znakovi zlostavljanja/zanemarivanja, no odgajatelj
procijeni da je potrebno pomnije pratiti dijete kako bi se isključila ili potvrdila sumnja na
zlostavljanje/zanemarivanje, u suradnji sa stručnim timom provodi se opservacija djeteta (u
trajanju prema potrebi, a najduže 1 mjesec). Ukoliko je potvrđena sumnja, postupa se prema
protokolu:
- Stručni tim među sobom bira osobu za kontakt s vanjskim ustanovama.
- Osoba za kontakt pisanim putem izvještava ravnateljicu (dopis 1) o potrebi podnošenja
prijave nadležnim tijelima od strane Ustanove.
78
- Ravnateljica vrši službenu prijavu sumnje na zlostavljanje i/ili zanemarivanje nadležnim
tijelima, uz priloženo mišljenje stručnih djelatnika (dopis 2).
- O svim poduzetim mjerama sastavlja se službena bilješka. Svi relevantni podaci, kao i
preslike dopisa spremaju se u dosje djeteta.
- Stručni tim dogovara s oba odgajatelja suradnju i daljnje postupanje prema djetetu i
roditeljima. Ako se radi o težem obliku, intenzitetu ili duljem trajanju nasilja koje je izazvalo
traumu, potrebno je djetetu osigurati psihosocijalnu pomoć, uključujući rad stručne službe
ustanove te suradnju s vanjskim institucijama.
- Odgajatelji i stručni tim i dalje prate dijete u skupini uz obvezno unošenje podataka u dosje
djeteta.
- Osoba za kontakt prema potrebi dogovara sastanak stručnog tima s predstavnicima CZSS i o
tome obavještava ravnateljicu (usmeno).
- Ako druga osoba izrazi sumnju na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta, tu ćemo osobu
upoznati sa zakonskom obvezom o poduzimanju koraka s ciljem zaštite djeteta.
POSTUPAK KOD ZANEMARIVANJA DJETETA :
1. Ukoliko odgajatelj zamjećuje zanemarivanje primarnih potreba djeteta: fizički neuredno,
prljavo dijete, pothranjeno, često bolesno (kao i kad je dijete bolesno, a roditelj ne dolazi u
vrtić po pozivu više od jednog sata), sve to bez mjera odgovornog ponašanja od strane
roditelja, kao nadalje i ponašanje koje upućuje na emocionalno i psihičko zanemarivanje
(izraziti strah, povučenost, samookrivljavanje,...), pozvat će ravnatelja ili odgovornog
odgajatelja na uvid, ovisno o području.
2. Oni će s roditeljima obaviti razgovor i istražiti moguće uzroke.
3. Ukoliko se situacija ponovi, a roditelji ne poduzimaju mjere zaštite i otklanjanja uočeni
problema, ravnatelj / stručni suradnici ustanove izvijestit će CZSS, a sve bilješke o
konkretnom slučaju voditi u pedagoškoj dokumentaciji.
79
4. Svaku sumnju odgajatelj će evidentirati u pedagoškoj dokumentaciji, također i o mjerama
poduzetim prema roditeljima ili u suradnji sa stručnim suradnicima ustanove. Svi uključeni
dužni su sastaviti zapisnik o konkretnom slučaju i poduzetim mjerama, shodno svom
djelokrugu rada.
PRIMJER:
Dopis 1
DJEČJI VRTIĆ ''ČAVLIĆ''
Predmet: Obavijest ravnateljici o sumnji na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta
Na temelju zapažanja stručnih djelatnika/opservacije djeteta (Ime i prezime djeteta;
adresa; imena roditelja; godina i mjesto rođenja) stručni tim utvrdio je da postoji
osnovana sumnja o zanemarivanju i/ili zlostavljanju djeteta, te smatra potrebnim
dostaviti prijavu CZSS. Svi relevantni podaci nalaze se u dosjeu djeteta.
Osoba za kontakt
____________________________________________________________________
Datum
___________________
Dopis 2
DJEČJI VRTIĆ ''ČAVLIĆ''
Prijava:
80
Temeljem članka 108 st. 1 Obiteljskog zakona te zapažanja stručnih djelatnika/provedene
opservacije djeteta
(Ime i prezime djeteta; adresa; imena roditelja; godina i mjesto rođenja), a u svezi sumnje na
zlostavljanje i/ili zanemarivanje molimo Vas da poduzmete mjere i postupke zaštite djeteta u
skladu s vašom nadležnošću.
Osoba za kontakt u Centru predškolskog odgoja ____________________________ .
Telefon _________________
Ravnateljica
____________________
Datum
_______________
Mišljenje o djetetu
Ime i prezime djeteta; rođ. __________________________________________________
Mišljenje treba sadržavati sljedeće elemente:
- djevojčica/dječak
- objekt (adresa); skupina
- razdoblje boravka u vrtiću (pedagoška godina upisa)
- učestalost dolazaka u vrtić (navesti ako je uočen značajno kraći ili duži boravak od
uobičajenog i razlog tome)
- zapažanja o psihofizičkom razvoju djeteta s naglaskom na uključenost djeteta u vrtićke
aktivnosti i prihvaćenost među vršnjacima (u skladu s očekivanjima/ uočena odstupanja)
- tko skrbi o djetetu, dojam o kvaliteti skrbi (zdravlje, prehrana, higijena)
- suradnja roditelja s vrtićem (uključivanje i odazivanje u različite oblike suradnje i
eventualne poteškoće u suradnji)
81
- osoba za kontakt u vrtiću (voditelj/član stručnog tima)
- zaključno napomenuti da se mišljenje temelji na zapažanjima, praćenju i dokumentaciji
odgajatelja i stručnog tima
Odgajatelji:
Stručni tim:
HODOGRAM OPSERVACIJE U DV ČAVLIĆ
o Opservacija se provodi kada se kod upisa ili tijekom djetetovog pohađanja vrtića
pojavi sumnja ili zapažanje o njegovoj razvojnoj poteškoći
o O pokretanju opservacije edukacijska rehabilitatorica obavještava ravnateljicu i
roditelje djeteta koje po potrebi upućuje na potrebne specijalističko-medicinske
pretrage (prikupljanje potrebne dokumentacije)
o Edukacijska rehabilitatorica planira i izrađuje plan opservacije ( što, tko, kada, način
vođenja bilježaka/protokola …)
o Opservaciju provode odgajateljice djeteta i stručna suradnica
o Kod pokretanja opservacije edukacijska rehabilitatorica pomaže odgajateljicama na
način da zajedno sastavljaju kriterije praćenja djeteta, preporučuje stručnu literaturu i
nudi konsultacije
o Zabilješke praćenja djeteta (odgajateljica i pedagoginje) dio su dosjea o djetetu
o Pri kraju razdoblja opservacije ( 3 mjeseca) edukacijska rehabilitatorica izrađuje
mišljenje i daje prijedlog za upis u odgovarajuću grupu ili program
o Mogući prijedlozi nakon opservacije su:
- da dijete ostaje gdje je upisano uz argumentaciju
82
-premještanje djeteta u drugu skupinu
-prijedlog boravka djeteta u skupini uz asistenta
Prijedlog za ispis djeteta daje se samo u slučaju kada vrtić nema uvjeta u kojima se
može osigurati dobrobit djeteta.
o Pismeno mišljenje koje pri kraju opservacije sastavlja edukacijska rehabilitatorica
sadrži sljedeće podatke:
- Tko je sudjelovao u opservaciji (ime, prezime, zvanje)
- Vrijeme trajanja opservacije
- Sažetak opservacije
- Prijedlog
Pismeno mišljenje potpisuje ravnateljica.
Ukoliko je prijedlog da se angažira asistent potrebno je dogovoriti sastanak s roditeljima i
provjeriti mogućnost njegovo angažmana i načini financiranja. Ukoliko se ostvari suradnja s
asistentom potrebno je precizirati njegove zadaće, način vođenja dnevnika rada i termine
sastanaka s odgajateljicama i edukacijskom rehabilitatoricom radi razmjene zapažanja i
eventualnog planiranja.
Dječji vrtić Čavlić
Čavja 49
Čavle Pedagoška godina
OBRAZAC ZA POKRETANJE OPSERVACIJE
83
IME I PREZIME DJETETA:
DATUM ROĐENJA:
ODGOJNA SKUPINA:
RODITELJI / SKRBNICI:
ADRESA, TELEFON:
TIM ZA OPSERVACIJU
• ODGOJITELJI:
• EDUKACIJSKI REHABILITATOR:
• PEDAGOG:
• ZDRAVSTVENI VODITELJ:
• VODITELJ TIMA ZA OPSERVACIJU:
RAZLOG POKRETANJA POSTUPKA OPSERVACIJE
TRENUTNO STANJE (koje su djetetove mogućnosti, najadekvatniji način učenja, područja
na kojima dijete treba pomoć i promjenu, područja na kojima je dosada neuspješno)
84
PLAN OPSERVACIJE (opažanje različitih oblika ponašanja i sposobnosti koji nisu u skladu
sa dobi djeteta / mogu biti definirani po područjima razvoja, npr. područje komunikacije
(govor i jezično izražavanje), motorika, spoznaja, briga o sebi, socijalizacija (igra i interakcija
s vršnjacima), kreativnost)
VREMENSKO TRAJANJE OPSERVACIJE
Pedagoška opservacija trajat će tri mjeseca, od __rujna 2020. do __prosinca 2021.
ZAKLJUČAK OPSERVACIJE
IZJAVA DJELATNIKA U SLUČAJU PROVALE ILI NEOVLAŠTENOG ULASKA
U PROSTORIJE USTANOVE
DATUM I SAT UOČENOG ULASKA:
___________________________________________________________________________
OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA ILI PROSTOR:
___________________________________________________________________________
PODUZETE MJERE I RADNJE ZA SIGURNOST DJECE, IMENA OSOBA KOJE SU
IZVIJEŠTENE O DOGAĐAJU, VRIJEME PRIJAVE, TKO JE IZVRŠIO PREGLED SOBA
ZA UOČAVANJE POTENCIJALNO OPASNIH PREDMETA ZA DJECU:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
85
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
PODUZETE MJERE I RADNJE ZA EVIDENCIJU ŠTETE (NEDOSTACI ILI ŠTETE) :
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
ULAZAK DJECE U SOBU ODOBRIO:
__________________________________________________________________________
TKO UPUTIO POZIV POLICIJI I
KADA:____________________________________________________________________
JE LI OBAVLJEN OČEVID, VRIJEME DOLASKA POLICIJE:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
OSTALE
RADNJE:_____________________________________________________________
DATUM I SAT PREDAJE IZJAVE IME, PREZIME I POTPIS
ZAPOSLENIKA
IZVJEŠĆE O POVREDI
86
Ime i prezime:
______________________________________________________________________
Datum rođenja:
_____________________________________________________________________
Skupina:
___________________________________________________________________________
Datum i vrijeme nastanka povrede:
__________________________________________________________________________
Vrsta povrede:
__________________________________________________________________________
Kako je nastala i gdje:
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Mjere poduzete u vrtiću:
__________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Način prijevoza(roditelj, odgajatelj):
_____________________________________________________
Obrada u zdravstvenoj ustanovi:
_______________________________________________________
Tretman:
___________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Odgajatelj: -
_________________________________________________________________________
87
Zdravstveni
voditelj:_________________________________________________________________
IZVIJEŠĆE PO PROTOKOLU POSTUPANJA U SLUČAJU BIJEGA DJETETA IZ
VRTIĆA
VRTIĆ, OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA:
___________________________________________________________________________
ODGAJATELJI:
________________________________________________________________
IZVIJEŠĆE PROTOKOLA POSTUPANJA:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
BIJEG DJETETA:
IME I
PREZIME
DJETETA
DATUM I
SAT
OVLAŠTENA
KONTAKT
OSOBA
KRIZNI
TIM
RODITELJ
MOBITEL
KONTAKT
POLICAJAC
(ime, prezime,
mobitel)
88
ODGAJATELJ:
ZAPISNIK O POSTUPANJU U KRIZNIM SITUACIJAMA
DATUM: ____________________________________________________________
OBJEKT, ODGOJNA SKUPINA ILI PROSTOR:
_____________________________________________________________________
IMENA ODGAJATELJICA I OSTALIH UKLJUČENIH OSOBA
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
IME DJETETA ILI KORISNIKA:
_________________________________________________
KRAĆI OPIS SITUACIJE:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
KORACI
POSTUPANJA:______________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
89
SAT I IME OSOBE KOJA JE TELEFONSKI IZVJEŠTENA
___________________________________________________________________________
RJEŠENJE
SITUACIJE:_________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
ZAPISNIK SASTAVILA ČLAN STRUČNOG TIMA
DV ''ČAVLIĆ''
Čavja 49
51219 Čavle
Predmet: Opći obrazac suglasnosti
Trajanje suglasnosti: sve dok je roditelj /dijete korisnik usluga vrtića/jaslica (do ispisa djeteta
iz ustanove)
Ja ___________________________________________(ime i prezime roditelja),
roditelj djeteta __________________________________________ (ime i prezime djeteta),
korisnik usluga DV ''Čavlić'' dajem svoju suglasnost ( tijekom razdoblja njegovo/njenog
pohađanja vrtića/jaslica) za sljedeće: (zaokružiti Da ako se slažete i Ne ako se ne slažete)
90
1. da se u prostoru vrtića (na ormarićima, oglasnim pločama, popisu djece u skupini i sl.,
ispod likovnih radova, na plakatima kojima se ilustrira rad i aktivnosti skupine) nađe ime i
prezime moga djeteta i po potrebi podatak o njegovoj dobi.
Da Ne
2. da moje dijete (vrtićke dobi) u pratnji odgajateljica može odlaziti u razne posjete van vrtića
i da se po potrebi prijevoz obavlja autobusom.
Da Ne
3. da se u svrhu dokumentiranja odgojno obrazovnog rada, procesa učenja i razvoja mog
djeteta tijekom boravka u vrtiću, te ilustriranja rada skupine i pojedinih aktivnosti u
vrtiću/jaslicama, ono snima audio-vizualnim sredstvima ( kamera, fotoaparat, diktafon).
Da Ne
4. da se fotografski zapisi na kojima je moje dijete mogu naći u prostoru skupine,
zajedničkim prostorima vrtića,
Da Ne
5. da moje dijete u pratnji odgajateljica odlazi u šetnju i na igru van kruga vrtića.
Da Ne
6. da se mom djetetu u hitnom slučaju može primijeniti lijek za snižavanje povišene
temperature do dolaska roditelja.
Suglasna/san sam i u potpunosti preuzimam osobnu odgovornost za primjenu lijeka te
dopuštam da odgojitelj ili zdravstvena voditeljica u hitnom slučaju primjeni lijek prema
propisanim uputama.
91
Izjavljujem da za bilo koju posljedicu primjene lijeka ne odgovara Ustanova niti njeni
zaposlenici te ih neću pravno ni materijalno teretiti.
Da Ne
7. da se osobni podaci roditelja i djeteta koriste za:
- potrebe provedbe postupka upisa djece rane i predškolske dobi u programe predškolskog
odgoja i obrazovanja
- za potrebe ostvarivanja prava i obveza korisnika usluga programa predškolskog odgoja i
obrazovanja u vrtiću
- za vođenje propisane pedagoške i zdravstvene dokumentacije djece u vrtiću.
- za potrebe prikupljanja statističkih podataka za nadležna ministarstva
Da Ne
Čavle, __________________ _______________________________
Potpis roditelja
NAPOMENA: TIJEKOM TRAJANJA KORIŠTENJA USLUGA USTANOVE BILO KOJA
OD SUGLASNOSTI SE MOŽE POVUĆI PISMENIM OČITOVANJEM.
DJEČJI VRTIĆ ,,ČAVLIĆˮ
ČAVLE 51219
Čavja 49
92
IZJAVA
Ja, roditelj djeteta ________________________________________(ime djeteta) suglasan
sam da dolje navedene tri punoljetne osobe mogu u pedagoškoj godini 2020 ./21 .dovoditi i
odvoditi moje dijete iz vrtića ,, Čavlić ˮ .
IME I PREZIME OSOBE BROJ TELEFONA TE OSOBE
Čavle, rujan 2020 . godine potpis roditelja
DJEČJI VRTIĆ ,,Čavlić''
List za evidentiranje razgovora s roditeljem
Stručni suradnik:______________________________
93
Datum:______________________________________
Vrijeme:_____________________________________
Razgovor inicirao:_____________________________
Razlog/svrha:________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Dijete (ime i prezime, dob, odgojna skupina):
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
BILJEŠKE:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
__________________
ZAKLJUČAK/ plan djelovanja:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
94
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Potpis stručnog suradnika:________________________
DODATAK
Prije odlaska iz vrtića odgajateljice skupina moraju popuniti posebno kreiran protokol koji
ide na razmatranje i odobrenje (ukoliko to uopće ove pedagoške godine bude dopušteno).
VRTIĆ ,,Čavlićˮ
Čavja 49, Čavle
PLANIRANJE ODLASKA VAN VRTIĆA
SKUPINA:________________________________________
DATUM :___________________________________
DESTINACIJA: ___________________________________________________________
PLANIRANO TRAJANJE:
a) za roditelja: _________________________________
b) za vrtić: ____________________________________
CILJEVI odlaska van vrtića U ODNOSU NA:
a) DIJETE:
1. mlađa
djeca:______________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
95
2. starija
djeca:______________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. skupina:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
b) ODGAJATELJE:
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
C) VRTIĆ KAO
USTANOVU:_______________________________________________________________
___________________________________________________________________________
OBRAZLOŽITE ODABIR LOKACIJE ( dijelovi vašeg tromjesečnog plana koji su temelj
za odabir lokacije):
___________________________________________________________________________
NAVEDITE ŠTO JE SVE PRETHODILO OVOM ODLASKU DJECE VAN VRTIĆA (
aktivnosti, poticaji, teme razgovora, debate, istraživačke aktivnosti- ŠTO? KADA? GDJE?
KAKO?):
__________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
PLANIRANI TIJEK ODLASKA DJECE VAN VRTIĆA
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
96
NAČIN PRAĆENJA TIJEKA I OSTVRENJA PLANIRANIH ZADAĆA:
___________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
ŠTO ĆE USLIJEDITI NAKON ODLASKA DJECE VAN VRTIĆA (aktivnosti, poticaji,
dalja istraživanja. Što? Kako? Gdje?):
___________________________________________________________________________
NAČIN VREDNOVANJA KAVALITETE OSTVARENOG I RAZINE
POSTIGNUTIH CILJEVA:
___________________________________________________________________________
NAČIN PREZENTIRANJA ZAINTERESIRANIM ČIMBENICIMA:
___________________________________________________________________________
Upravno vijeće vrtića je, temeljem članka 50. Statuta Dječjeg vrtića "Čavlić", Čavja 49, 51219
Čavle (u daljnjem tekstu Vrtić), na sjednici održanoj 06.09.2017. godine usvojilo
PRAVILNIK O KUĆNOM REDU
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Pravilnikom o kućnom redu (u daljnjem tekstu Pravilnik) uređuju se pravila ponašanja u Vrtiću.
Članak 2.
97
Odredbe Pravilnika se primjenjuju na sve djelatnike Vrtića, na roditelje- korisnike usluga i sve
druge osobe tijekom njihovog boravka u ustanovi.
Članak 3.
Ravnatelj i odgojitelji će na prikladan način (putem roditeljskih sastanaka, individualnih
razgovora u skupini, internet stranice vrtića, odnosno oglasnih ploča) upoznati korisnike usluge
s odredbama Pravilnika.
Izvadak iz Pravilnika nalazi se na vidljivom mjestu u ustanovi.
2. PEDAGOŠKA GODINA I ODMORI
Članak 4.
Pedagoška godina u Vrtiću počinje 1. rujna i traje do 31. kolovoza.
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora tijekom ljeta (od sredine lipnja do kraja kolovoza.)
Vrtić zadržava pravo utvrđivanja optimalne organizacije rada.
Za vrijeme vjerskih i državnih blagdana tijekom godine, a prema potrebama roditelja, Vrtić će
posebnim odlukama prilagoditi organizaciju rada, odnosno godišnje odmore djelatnika.
3. TJEDNO- DNEVNO RADNO VRIJEME
Članak 5.
98
Tjedno radno vrijeme vrtića je raspoređeno u pet radnih dana (ponedjeljak- petak).
Dnevno radno vrijeme u centralnom objektu "Čavlić" i podružnicama "Petešić" i „Grad
Grobnik“ započinje u 6.30 h i traje do 17.00 h pri čemu se vodi računa da dijete u ustanovi ne
boravi duže od 10 h dnevno.
U 9.00 h se zaključavaju vanjska vrata i ona ostaju zatvorena do 15.00 h. Otvaranje istih
regulirat će se putem zvona.
4. BORAVAK U PROSTORIMA VRTIĆA
Članak 6.
Roditelji- korisnici usluga, djelatnici i povremeno neke druge osobe po službenoj dužnosti
mogu boraviti u prostoru Vrtića samo tijekom radnog vremena ustanove. Ukoliko se dogodi
da navedene osobe trebaju boraviti u ustanovi izvan službenog radnog vremena njihov boravak
mora biti najavljen, obrazložen i odobren od strane ravnatelja.
Članak 7.
U prostoru Vrtića zabranjeno je:
– pušenje
– nošenje oružja (izuzev službenih osoba MUP-a)
– unošenje i konzumiranje alkohola, opijata i drugih narkotika,
– unošenje sredstava, opreme i uređaja koji mogu izazvati požar i eksploziju,
– obavljanje bilo koje druge opasne radnje.
99
Članak 8.
Dužnost je djelatnika, roditelja- korisnika usluga i drugih osoba koje borave u Vrtiću skrbiti se
o imovini Vrtića prema načelu dobrog gospodara tj. s istom pažnjom i odgovornošću kao prema
osobnoj imovini. Korištenje telefona je dozvoljeno samo za potrebe Vrtića.
Članak 9.
Djelatnici Vrtića moraju racionalno koristiti sredstva Vrtića koja su im stavljena na
raspolaganje. Svaki uočeni kvar i štetu na imovini bilo koje vrste u unutarnjim i vanjskim
prostorima obvezni su, u skladu sa sigurnosnim programima Vrtića, prijaviti nadležnoj službi.
Članak 10.
Djelatnici Vrtića obvezni su nositi propisanu i zaduženu radnu odjeću i obuću.
Članak 11.
Djelatnici Vrtića dužni su se, u skladu s normama ponašanja u odgojno-obrazovnim
ustanovama, uljudno i profesionalno odnositi prema roditeljima i drugim osobama koje borave
u Vrtiću, dok se od roditelja i ostalih osoba u Vrtiću očekuje to isto.
4. MEĐUSOBNI ODNOSI RODITELJ- VRTIĆ
Članak 12.
100
Prijem djece u Vrtić reguliran je odredbama članka 20. Zakona o predškolskom odgoju i
naobrazbi, aktima Osnivača i općim aktima Vrtića.
Članak 13.
Za prijem djeteta u Vrtić potrebno je priložiti pristupni zahtjev za upis (ispunjava ga roditelj ili
skrbnik) i dokumentaciju navedenu na obrascu zahtjeva.
Članak 14.
Međusobni odnosi Vrtić- roditelj definirani su Ugovorom o međusobnim pravima i obvezama
davatelja i korisnika usluge predškolskog odgoja, obrazovanja i skrbi.
Članak 15.
Prema članku 14. ovog Pravilnika prilikom sklapanja ugovora Vrtić je obvezan upoznati
roditelje s općim pedagoškim načelima i programima koji se provode u ustanovi, radnom
vremenu, sigurnosnim mjerama te organizacijom rada Vrtića kao javne ustanove. Roditelj ima
pravo na podnošenje zahtjeva za prijem djeteta u ustanovu te na predlaganje i izbor svog
predstavnika u Upravnom vijeću.
Prema važećem Obiteljskom zakonu roditelj je dužan ispuniti i potpisati izjavu o punoljetnim
osobama koje mogu dovoditi i odvoditi dijete iz Vrtića.
Kod dolaska djeteta u skupinu obavezno je javiti se osobno odgojitelju skupine i predati dijete.
Isto je obvezno učiniti prilikom odlaska djeteta kući.
Roditelj je dužan osigurati djetetu adekvatnu odjeću i obuću, zaštitna sredstva za boravak na
101
zraku, kao i rezervnu odjeću. Natikače bilo koje vrste ugrožavaju sigurnost djeteta i nisu
prihvatljive.
Roditelji su dužni pratiti informacije objavljene na oglasnim pločama skupina ili na web
stranici Vrtića. Oni imaju priliku sudjelovati u nekim segmentima provedbe odgojno-
obrazovnog plana skupine ili Vrtića kroz prisustvo na radionicama, gostovanje u skupini kao
čitač ili pripovjedač, kroz predstavljanje svog zanimanja ili hobija, prikupljanje pedagoški
neoblikovanog materijala, kao pratnja na izletima, sudjelovanje na roditeljskim sastancima,
akcijama koje se organiziraju u vrtiću i sl.
Pred vratima odgojnih skupina ili putem telefona dopušteno je razmijeniti samo najnužnije
informacije. Za detaljan razgovor o djetetu i drugim bitnim temama predviđeno je vrijeme
tijekom termina individualnih informacija.
Članak 16.
Za ostvarenje dobrobiti djeteta u vrtićkom okruženju roditelji su obavezni surađivati s Vrtićem
na sljedeći način:
- pridržavati se pravila o radnom vremenu ustanove
- ne dovoditi dijete u vrtić/jaslice s povišenom temperaturom, ušima glave, proljevom ili u bilo
kojem drugom zdravstvenom stanju koje narušava njegov siguran boravak u vrtiću i sigurnost
druge djece
- na dan povratka djeteta u vrtić/jaslice, potrebno je donijeti liječničku ispričnicu
- ukoliko se bolovanje nastavlja idućeg mjeseca obaveza roditelja je postupiti kao s doznakama
za bolovanje
- ukoliko dijete nije na vrijeme procijepljeno, potrebno je priložiti potvrdu i obrazloženje
izabranog pedijatra
- ukoliko roditelj ne želi cijepiti dijete iz osobnih ili nekih drugih uvjerenja, ono neće biti
102
primljeno u vrtić iz sigurnosnih razloga
- najkasnije 5 dana prije željenog termina potrebno je obavijestiti Vrtić o ispisu djeteta
- u trenutku kada roditelj ili osoba koja je navedena u izjavi (osoba od povjerenja) preda dijete
odgojitelju skupine Vrtić preuzima odgovornost za dijete koja traje do trenutka predaje djeteta
roditelju (ili osobi navedenoj u izjavi). Ako se roditelj ostane igrati s djetetom na vanjskom
prostoru Vrtić za njega ne preuzima odgovornost.
- prilikom aktivnosti koje se odvijaju za vrijeme boravka u Vrtiću, ali van vrtićkih prostora,
odgovornost vrijedi kao da se dijete nalazi u zgradi
- zbrinjavanje eventualnih povreda ili oboljenja djeteta u Vrtiću isključuje davanje
farmakoterapije,
- u slučaju da su roditelji u procesu rastave braka, roditelj s pravom skrbništva određuje tko
može dovoditi i odvoditi dijete. Vrtić kao ustanova kojoj je dobrobit djeteta na prvom mjestu
ne može i neće biti treća strana u roditeljskim sporovima.
- o svakoj promjeni adrese prebivališta i / ili broja telefona/mobitela, roditelj/skrbnik obavezan
je izvijestiti odgojitelja (po potrebi i stručnog suradnika ili ravnatelja)
- ukoliko je roditelj nezadovoljan radom Vrtića, obraća se odgojitelju ili stručnom timu kako
bi se u što kraćem roku riješila problematična situacija. Ukoliko roditelj nije zadovoljan
rješenjem, tada pismenim putem upućuje žalbu ravnatelju i/ili Etičkom povjerenstvu Dječjeg
vrtića „Čavlić“.
- Pravilnikom o kućnom redu DV ''Čavlić'' i Etičkim kodeksom jasno je definirano pravo na
iznošenje primjedbi na rad pojedinih djelatnika ili ustanove u cjelini kao i predviđene procedure
kojima se ono primjereno realizira. Svako kršenje navedene procedure (čl. 16. Pravilnika) u
vidu komentara na javnim mrežama, na mjestima ili u situacijama koje za to nisu primjerene
smatrat će se zlonamjernim jer izravno narušava ugled pojedinca, ustanove u cjelini i dignitet
struke. Takve osobe bit će pozvane na očitovanje od strane nadležnih tijela i/ ili Etičkog
povjerenstva
103
Članak 17.
Pravilnik o kućnom redu Vrtića podliježe dopunama i izmjenama prema potrebama djece,
djelatnika i korisnika usluga, te mjerama sigurnosti, novim zakonskim odredbama ili po nalogu
osnivača.
5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Vrtića.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika isti će se nalaziti na oglasnoj ploči Vrtića, a izvadak
iz Pravilnika bit će postavljen na vidno mjesto na uvid roditeljima i ostalima.
104