KULT DRVEĆA U ŽIVOTU I OBIČAJIMA STANOVNIŠTVA BALKANAsylva.rs/doc/Kult drveca u zivotu...

22
KULT DRVE ĆA U ŽIVOTU I OBIČAJIMA KULT DRVE ĆA U ŽIVOTU I OBIČAJIMA STANOVNIŠTVA BALKANA [email protected]

Transcript of KULT DRVEĆA U ŽIVOTU I OBIČAJIMA STANOVNIŠTVA BALKANAsylva.rs/doc/Kult drveca u zivotu...

KULT DRVEĆA U ŽIVOTU I OBIČAJIMAKULT DRVEĆA U ŽIVOTU I OBIČAJIMA STANOVNIŠTVA BALKANA

[email protected]

Kult drveća i šume kod stanovništva Balkanskog poluostrva jeveoma star i održao se sve do danas u mnogim običajima iveoma star i održao se sve do danas u mnogim običajima itradicionalnoj kuturi na Balkanskom poluostrvu.

Na području Balkana imamo veliki broj starihp j jstabala za koje je narod verovao da su staništaduhova, retko ih sekao uz verovanje da onaj koih poseče će umreti ili će mu se desiti neko zlo.

To su usamljena, soliterna stabla hrasta, lipe,oraha, kruške i bukve. Veruje se da u njihovimkrošnjama žive vile zaštitnice. Stabla sunepravilnog habitusa, račvaste forme i gotovozastrašujućeg izgleda. Ova stabla, poneka stara ipreko 500 godina, danas svojim habitusimadominiraju pejsažima i još uvek predstavlju deodominiraju pejsažima i još uvek predstavlju deotradicionalnih obreda stanovništva.

Vakuvska šuma

Vakufska šuma u selu Ugao se nalazi naseverozapadnoj padini krečnjačkog brdaGutavica na krajnjem jugu Pešterskei i N d k j i i i d k 1300visoravni. Na nadmorskoj visini od oko 1300metara predstavlja jedinu čistu jelovu šumuna čitavoj Pešterskoj visoravni sa stablimaprečnika preko 60 cm i visinama preko 35p p pmetara.Po pričama meštana sela Ugao ta šuma jenekada davno posečena, zbog čega je naišla“velika voda” i poplavila selo Od tada je viševelika voda i poplavila selo. Od tada je višeniko ne seče.

Vakuf označava dobro koje vakuf svojevoljno izdvoji izj i i i t d j ći j Al h jsvoje imovine i prometa, predajući je Alahu, a njegove

prihode ljudima. Ovaj institucija je veoma stara. Prvivakuf iz Muhamedovog vremena bio je jedan gaj – palnik,odnosno “bašča zasađena palmana koja se zvala Semg” ibila vakuf izvesnog Omera (Halilović, 2004).g ( , )

Hrast

Kult hrasta se zadržao do danas kao ostatakiz praslovenske domovine gde je dominiralahrastova šuma Tradicionalno verovanje jehrastova šuma. Tradicionalno verovanje jeda su stara stabla hrasta misteriozna(staništa su duhova), zbog čega ih je narodretko sekao. Postoji verovanje da onaj koo ihposeče će umreti ili mu se desiti neko zlo. Saovih stabala ZAPISA ne sme se skinutinijedna grončica, plod, kora – ništa.Pogotovu se ne sme Zapis odseći i uništitiPogotovu se ne sme Zapis odseći i uništiti,već on mora, sam od sebe, izumreti kao ičovek. Ko to uradi ne može izbeći kaznusvevišnjeg. To se odražava i na celu porodicupočinioca, a može se desiti i da se, zbog togčina, zatru i cele porodice.Zbog toga se do danas na području Balkanazadržalo dosta starih hrastova.zadržalo dosta starih hrastova.

TisaTisa

Ova vrsta drva smatrala se za svetim. Ponarodnom verovanju drvo tise štiti od uroka(zlih očiju), veštica i svakog drugog zla. Ukući, u pojedinim odevenim predmetima,posteljini itd., obavezno se nalazio komadićdrva tise (tisovina). Čak se i kravama uvrtaodrva tise (tisovina). Čak se i kravama uvrtaou rog komadic tisovine da ne bi zbog uroka“izgubile mleko”.

Bor

Bor je često vezan i za određena božanstva iuzvišena predanja na lokalitetima gde senalaze stara stabla bora. Bor ima i određenunalaze stara stabla bora. Bor ima i određenureligijsku pozadinu ili alternacijski značaj kaokleta “bora mi” umesto boga mi ili “bormeumesto “bogme”. To je običaj s dobromt di ij k dl “d i B žijtradicijskom podlogom “da se ime Božije nespominje uzalud”. U ovom kontekstu semože posmatrati i naziv brda iznad Novogpazara koje nosi naziv “SVOJBOR”.p j

U narodnoj medicini od borove smole pravilisu se melemi, univerzalni narodni lekovi zasvaku ranu Borova vodica bila je lek za suvesvaku ranu. Borova vodica bila je lek za suvekosti, dok su borovi izdanci služili kao lekprotiv hemoroida i dizenterije.

Jela je u narodu vezana za religijsku upotrebuili t f ič č j ž k l tili metaforična značenja za žensku lepotu.

Orah je drvo zlih duhova i veštica. Veruje se da onaj kozaspi pod orahom će se razboleti Pred mnogim kućamazaspi pod orahom će se razboleti. Pred mnogim kućama,na osama, raskršćima puteva, stoje stara stabla orahajer se verovalo da će umreti onaj ko ga poseće. Orahima podzemni karakter ‐ njegov plod služi za hranupodzemnim demonima.U mnogim krajevima orasi se ostavljaju po grobovima.Na Badnje veče bacaju se uz dimnjak i ćoškove sobe,gde po narodnom verovanju dolaze duše predaka Žrtvagde po narodnom verovanju dolaze duše predaka. Žrtvau orasima prinosi se i pokojnicima.Kada mlada ulazi u novi dom obično mladoženjin bratprosipa orahe, koji bivaju razgrabljeni od straneprisutnih zvanica (istovetan običaj postoji danas i u Italijii Indiji).U narodnoj medicini orah ima više ulogu vračanja negoulogu izlečenja bolesnika. Ko pati od čireva, okupa se uulogu izlečenja bolesnika. Ko pati od čireva, okupa se uvodi u kojoj su potopljeni orasi, pa ih baci na put i ko ihuzme, na njega će preći čirevi. Orahovim ljuskama ženesu prekrivale bradavice na grudima da ih zli demoni nebi d jili Ak dilj t i d l đ j kbi dojili. Ako se porodilja, tri dana posle porođaja, okupau vodi u koju je stavila tri oraha, pa onda stane na seno,rađa će sinove.

Svibovina ‐ svaki čovek ima svog dvojnika u nekom svibovom drvetu zbog čega se ljudinekom svibovom drvetu, zbog čega se ljudi ustručavaju seći to drvo iz straha da ne bi posekli svoga dvojnika

Glog ima magijsku moć u zaštiti od vampira i zlih demona. Kada grmiljudi se skljanjaju u glogov grm jer to predstavlja sigurnu zaštitu odljudi se skljanjaju u glogov grm jer to predstavlja sigurnu zaštitu odgroma.

Iz poštovanja prema ovom drvu narod ga nikada ne stavlja u vatru.

Glogovim kocem se narod štitio od mnogih bolesti, kao od padavice, odGlogovim kocem se narod štitio od mnogih bolesti, kao od padavice, odzmija, od vampira, radi čega se u kući uvek držao njegov kolac. Ljudi sučesto ušivali komad gloga u odeću, posebno kod dece, da bi ga kaoamajlija štitila od svega zla.

U mitologiji glog ima kozmički značaj. Tako sva Zemlja stoji na granamavelikog gloga i za taj glog vezan je crni pas koji glođe glog i kada ga skoropreglođe, onda stane vući da bi ga prelomio, te tako nastaje zemljotres.

Veoma je široka upotreba gloga u narodnoj medicini, u različitimmelemima, lekovitim rakijama s drugim travama, pa sve do upotrebegloga na bazi vračanja u svrhu oterivanja demonske sile odnosnogloga na bazi vračanja u svrhu oterivanja demonske sile, odnosnouzroka bolesti.

Dren svojom tvrdoćom utiče na zdravljeljudi i stoke, zbog čega je bio raširen uticajšibanja drenovim prućem. U nekimj pkrajevima Bosne ljudi bi se na prvi danBožića ujutro omrsili drenovim pupoljkomradi očuvanja dobrog zdravlja. NaMl d i Bl ij t h išć kiMladence i na Blagovijest u hrišćanskimselima u Bosni šibaju se drenovinomjaganjci za zdravlje stoke. Kada se stokavraća iz planine u tor, domaćin je brojišibljikom od drena. Na Đurđevdan pre zoremomci i devojke penju se na drenovastabla. Komadić drenovine nosi se i kaoamajlija radi odbrane od veštica i zlihamajlija radi odbrane od veštica i zlihduhova.Još od davnina delovi za volovska zaprežnakola, kao što su teljizi, špice i zavornji,pravili su se od drenovine, najpre zbogčvrstoće ovoga drveta, a kasnije onapostaje i amajlija, pored svoje praktičneuloge Dren se koristio i u svadbenimuloge. Dren se koristio i u svadbenimvračanjima koja su imala za cilj da se vezaodrži i da se izazove plodnost.

Zova je demonsko drvo. Na njoj boravevile. Ko ga poseče, dogodit će mu se “nekivile. Ko ga poseče, dogodit će mu se nekizdravstveni problem”.

Zova je predmet vračanja vezanih za stoku.Ak k i l k d j j jAko kravi nestane mleka, daje joj se umekinjama zova da bi joj se mleko vratilo.

Zova ima široku primenu u narodnojp jmedicini.

Postoji i narodna kletva: „Zova ti naognjištu niknula“ognjištu niknula“.

Leska je sveto drvo izraženo u mnogimobičajima. Naročito se za tu svrhu koristeljeskove mladice ljetorastiljeskove mladice‐ljetorasti.

Poznat je običaj davanja žita stoci s leskom,da bi se stoka zaštitila od uroka i boljenapredovala.

Različito drveno posuđe imalo je leskoveobruče pa i pletene pčelinje košnice bile suobruče, pa i pletene pčelinje košnice bile suuglavnom od leskova pruća.

Takođe je poznat običaj sklanjanja od gromad l k l l l k čpod lesku, ili stavljanja leskove grančice na

snopove pšenice u cilju zaštite od groma.

Javor po narodnom verovanju imaantidemonsko dejstvo.

Javor ima i veliko toponimsko značenje, ačesto se spominje i u basnama. U tradicijskojkomunikaciji često se koristi reč “javor” : “Dakomunikaciji često se koristi reč javor : Dabog dade ti se ne udala dok ne rodi javorjabukama”,

Jasen ima veliku spasonosnu snagu jer “nap g jto drveće vragovi ne smeju”. U kukuruzište ukoje dolaze jazavci stavlja se jasenov kolacradi odbijanja štete.

Velika je njegova uloga u tradicijskojnarodnoj medicini. Voda u kojoj je iskuhanajasenova kora pije se kod zubobolje. Kadžena želi da nema dece, da nađe samonikaojasen, da ga sagori i pougljeno drvo dapodeli na tri dela, pomokri se na njega, te gazakopa na skriveno mestozakopa na skriveno mesto.

Lipa je sveto staroslavensko drvo. Da sustabla lipe bila predmet kultura, govore namstabla lipe bila predmet kultura, govore namjoš uvek sačuvana stabla lipe ispred starihcrkava i džamija. 

Li lj l ži i d bi k il b hLipu ne valja ložiti da se ne bi kotile buhe. Takođe: kad cvate lipa, žene ne nasađujukokoši, jer bi pilići uginuli.

Pored toponimskog značenja lipa ima velikuulogu u narodnoj medicini, osobito lipovugljen

b d čVrba po narodnom verovanju ima magičnemoći, zbog čega je prisutan običaj da semladim vrbovim grančicama šibaju deca istoka radi dobrog zdravlja i napredovanja.g j p j

Grančice šimšira bile su ukras svatovskihkapa, odeće, svatovskih konja i zaprege,svadbenih jela i svadbenog doma.svadbenih jela i svadbenog doma.

Ova ukrasna vrsta veoma sporo raste, aredoviti je pratilac starih parkova,

d t l k ih il d k ihpredvrtova luksuznih vila, dvoraca, crkvenihi džamijskih dvorišta i starih grobalja.

Kult daje živu predstavu i istinsko svedočenjeo mudrosti naših predaka, koji su drveće išumu čuvali i davali joj atributšumu čuvali i davali joj atributbožanstvenosti. To je vrhunski činpoštovanja i zahvalnosti prema univerzumušume, koja je našim predcima kroz dugeil ij čilnilenijume značila sve.

Kult šume svojim ističnom senzibilnošćumože bar malo razbiti pohotu i utilitarnipegoizam „stručnjaka“ koji gospodarešumama samo njima poznatim načinom i„tenderskim destrukcijama“ uništavanjašuma tj univerzalniji prirodni sustav išuma, tj. univerzalniji prirodni sustav inukleus života planete Zemlje.

Ekološki pokreti u svom delovanju uopšteEkološki pokreti u svom delovanju uopštene eksplatišu pojam šume ili prirode kaokulturnog fenomena što predstavljaogroman nedostatak u efikasnosti njihovogd l jdelovanja.

Mnoge dendro‐vrste koje imaju raširenekulturne, tradicijske, simboličke,, j , ,umetničke, književne, medicinske i drugeznačajke mogle bi poslužiti u propagiranjuzaštite šume, kao logotipovi, nazivi i udruge svrhe zaštite prirodedruge svrhe zaštite prirode.

Ekološko‐šumarski centar “Sylva”Ekološko šumarski centar  Sylva