SVEUILITE U MOSTARU

Fakultet Prirodoslovno matematikih i odgojnih znanosti

Studij Zemljopisa

Slaven TomiKubaSeminarski rad

Mentor: prof.dr.sc. eljka iljkovi

Mostar, sijeanj, 2014.SADRAJ

UVOD31.Geografski poloaj42. Povijest53. Politika63.1 Fidel Alejandro Castro Ruz (1926.)63.2 Ernesto Che Guevara (1928.-1967.)84. Geografija i geologija Kube94.1 Pokrajine115. Gospodarstvo125.1 Poljoprivreda135.2 Rudarstvo i energetika145.3 Industrija145.4 Turizam156. Prirodna obiljeja166.1 Tlo i vegetacija166.2 Podneblje177. Stanovnitvo178. Zanimljivosti19Zakljuak20Literatura21Web izvori:22Popis kratica23

UVOD

Republika Kuba je otona drava koja se nalazi u karipskom arhipelagu. Povrina ove zemlje je 110,860 km i predstavlja najvei i najzapadniji otok Velikih Antila. Po ureenju je parlamentarna republika predvoena Komunistikom partijom. Ovo je jedina komunistika drava na Zapadnoj hemisferi. Na Kubi ivi oko 11,5 miliona stanovnika, a glavni grad je Havana. Podijeljena na 14 provincija, 169 opina i jednu specijalnu opinu, tj. otok Isla de Huventud. Slubeni jezik je panjolski. Slubena valuta ove zemlje je kubanski peso (CUP), a od 2004. godine u upotrebi je i konvertibilni peso (CUP), koji je jednak amerikom dolaru i ima istu zakonsku snagu na nacionalnoj teritorji..Predsjednik Kube je Raul Kastro, koji je u veljai 2008. godine naslijedio svog brata Fidela. Na kubanskoj zastavi je pet linija koje predstavljaju pet regija na koje je Kuba bila podijeljena u kolonijalno doba, crveni trokut predstavlja krv kubanskih heroja, dok zvijezda oznaava suvremenost zemlje. Smatra se da je Kuba dobila ime od recicubanacn, koja na jeziku plemena Tano znai centralno mjesto.

1.Geografski poloaj

Republika Kuba je drava i arhipelag usjevernim Karibima, koji se nalazi izmeu Karipskog mora, Meksikog zaljeva i Atlantskog oceana. Sjeverno od Kube nalaze se Sjedinjene Amerike Drave i Bahami, nazapadu je Meksiko, najugu Kajmanski otoci i Jamajka, a na jugoistoku Haiti. Drava Kuba se sastoji od cijelog otoka Kuba i manjih oblinjih otoka, izuzimajui zaljev Guantanamo, vojnu luku koja jeiznajmljena Sjedinjenim Amerikim Dravama. esnaesti je po veliini otok u svijetu. Najveim je dijelom ravniarsko, sa brdima i planinama ujugoistonom dijelu i najviim vrhom Piko Real de Turkino, na 2005 m nadmorske visine. Obala Kube puna je manjih i veih zaljeva.Duina obale iznosi 3.740km. Na sjeveroistoku zemlje nalazi se najdua rijeka Rio Koto, duga 240 km, a plovna samo polovinom svoje duine. Kuba je podijeljena na 15 pokrajina i169 opina uz jednu specijalnu opinu Isla de Huventud. Vei gradovi Kube su Santiago de Kuba, Holguin i Camaguey. Neki od manjih poznatijih gradova su Barakoa (prvopanjolsko naselje na Kubi), Trinidad, Cienfuegos i Bajamo. (Natek, Natek, 2000.)

Slika br:1 Geografski poloaj Kube; Izvor: http://wikipedia.org2. Povijest

Godine1959. Kuba je postala prvamarksistikadrava u Latinskoj Americi. Svrgavanjem omraenog diktatoraFulgencija Batiste, voa revolucijeFidel Castrodoao je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesimaSjedinjenih Drava. Ovaj prkosni in kod mnogih mu je u SrednjojiJunoj Americidonio golemu popularnost, jer se uilo da amerika politika nije dovoljno osjetljiva prema narodnim nevoljama. Fidel Castro i njegova desna rukaChe Guevaratim su inom pridobili i znatan broj pristaa meu buntovnom omladinom u mnogim drugim dijelovima zapadnoga svijeta. (Opai, 2005.)Castro je poduzeo sve to je mogao da Kubu spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o eeru. To mu, meutim nije uspjelo, pa kada su potkraj osamdesetih na svjetskom tritu naglo pale cijeneeera, klimavogospodarstvozemlje, unato obilnoj potpori iz Sovjetskog Saveza, jedva je preivjelo. Kasnije je Castro postao i prvi sekretar Komunistike partije, kao i vrhovni zapovjednik oruanih snaga. Tako je praktiki preuzeo svu izvrnu i zakonodavnu vlast u dravi. Prvih mjeseci nove republike SAD se prijateljski pokuao pribliiti Kubi. No uskoro je izbila na vidjelo kubanska ogorenost prema Amerikancima, pa su se dvije zemlje postupno udaljile. Castro nije gubio vrijeme da likvidira vie od 600 svojih zemljaka koji su bili optueni za navodne ratne zloine. Podrao je i invazije naHaitiiDominikansku Republiku. (Kubik, 2013.)Godine1962.kubanska raketna krizadovela je do ameriko-sovjetskog sueljavanja koje je zaprijetilo izbijanjem treeg svjetskog rata. Sovjetski je Savez na otoku instalirao brojne raketne baze. Sjedinjene su Drave reagirale bez oklijevanja uvodei pomorsku blokadu Kube. Rusi su u zadnjem trenutku odustali od probijanja blokade, da bi na kraju pristali na uklanjane baza. Godine1989. odnosi sa SAD-om su se neto popravili pa su Amerike tvrtke poele uvelike ulagati u havanske poslove, a tisue bogatih turista eljele su osjetiti ud kubanske elegancije i dekadencije. Jedna od prvih zamisli Castrova reima bila je radikalno smanjenje puanstva u gradskim sreditima, a osobito u samojHavani. Ishod je veem dijelu prijestolnice dao ruevan izgled. Privatne su se palae pretvorile u pretrpane stanove, a u prodavaonicama oronulih proelja moglo se kupiti malo to osim onog najneophodnijeg. (Opai, 2005.)

3. Politika

Kuba je socijalistika drava.Fidel Castroje bio na vlasti od 1959. god., prvo kaopremijer, a od1976. kaopredsjednik. sve do24. veljae2008.kada ga je na mjestu efa drave, ef vlade, sekretara Komunistike partije Kube, te vrhovnog zapovjednika Kubanskih oruanih snaga zamjenio bratRaul. (Opai, 2005.)Kubanskiparlament,Asamblea Nacional del Poder Popular(Nacionalno okupljanje ljudske moi), ima 609 lanova. Oni se biraju na rok od 5 godina. Komunistika partija je jedina politika stranka na Kubi koja je legalna. Ona dri vodee funkcije u upravi zemlje, ukljuujui isudstvo. Ostala politika pitanja ukljuuju ilegalnu emigraciju kubanaca u SAD, ekonomskiembargokoji je SAD nametnuo Kubi i zatvaranje politikih disidenata koji su u opoziciji prema vlasti. (Opai, 2005.)

3.1 Fidel Alejandro Castro Ruz (1926.)

Vlada Kubom jos od 1959.godine kada je sasvojim pokretom 26.lipanj zbacio sa vlasti Batistu i pretvorio Kubu u prvu komunistiku dravu na zapadnoj hemisferi. Na Fidela Kastra pokuano je 637 atentata, alisveje preivio. Vodio je antiameriku politiku i zbog togaje imao veoma dobre politike veze sa Sovjetskim Savezom sve do njegovog raspada. Uveo je reforme u poljoprivredi, zdravstvu i obrazovanju. kolu je zavrio 1945. godine poslije ega upisuje pravni fakultet u Havani. Tada se poinje baviti politikom iprikljuuje se Kubanskoj partiji. 1948. godine eni se Martom Diaz Balart. Sa njom dobiva sina Fidelita koji se danas takoer bavi politikom. 1950. godine Kastro zavrava studiju i poinje raditiu maloj firmi i brani uglavnom siromane ljude. 1951. godine postaje voa Ortodoksne partije, ali seta partija ubrzo gasi. (Kubik, 2013.)

15. travnja 1961.godine, dan nakon to je revoluciju nazvao Socijalistickom, Kubu napada SAD. To je bioneuspeli pokuaj zbacivanja Kastra sa vlasti. Napad se odigrao kod Girona,u Zaljevu Svinja. CIA je pretpostavljala da e se narod okrenuti protiv Kastra, to se nije dogodilo. Tadanji predsednik SAD-a, John Kennedy, u zadnjem trenutku obustavlja granatiranje Kube. Ovo otkazivanje takoer je zaustavilo i amerike marince. Nakon to je Kastrova vlada nacionalizirala rafinerije nafte, eerane i pogone za proizvodnju elektrine energije 1960. godine, SAD su prestale kupovati kubanski eer. 07. veljae 1962. godine SAD jeproglasila embargo protiv Kube, koji ukljuuje izabranu odlaska amerikih turista u ovu zemlju. (Kubik, 2013.)

Slika br.2: Fidel Alejandro Castro CruzIzvor: http://wikipedia.org

3.2 Ernesto Che Guevara (1928.-1967.)

Roen je 14. lipnja 1928.godine u Argentini. Bio je teoretiar, taktiar gerilskog ratovanja i veoma bitna figura u revoluciji Fidela Kastra na Kubi, kao lan pokreta 26. lipanj. Roen je u obitelji srednje klase u gradu Rosario u Argentini. Ubrzo se porodica preseljava u Buenos Aires. Niko nije slutio da e djeakkoji od malih nogu obolijevao astme biti jedan od najveih heroja suvremenog ovjeanstva. Zavrio je studiju medicine 1953. godine sa najviim ocejnama. Posle toga poinje putovati irom Latinske Amerike, nastanivi se u Gvatemali. Zbacivanje predsjednika Gvatemale, Hakoba Arbensa, dovelo ga je do ubjeenja da e se SAD uvijek protiviti ljeviarskim vladama i da e samo snanom revolucijom bitiokonano siromatvo u Latinskoj Americi. (Opai, 2005.)Che tada prvi put stupa u akciju Indiosa, seljaka Gvatemale, koji su osnovali svoje lige za borbu protiv amerikih kompanija koje su ih izrabljivale. Nakon toga naputa Gvatemalu i odlazi u Meksiko gdeupoznaje Fidela Kastra i pridruuje se njegovoj revoluciji. Poslije Kubanske revolucije radio je kao jedan od Kastrovih najvjernijih pomonika. Bio je veoma karizmatian kao ijedan od najuspjenijih govornika revolucije. Kastro ga je postavio za ministra industrije, ali on nije bio obian ministar, odlazio jena imanja i radio zajedno sa seljacima. Napusta Kubu 1966. godine da bise pridruio revolucionarnim pokretima u drugim zemljama. Prvo odlazi u Kongo, a zatim i u Boliviju. Bolivijska vojska uz pomoc CIA zarobila gaje i streljala 09. listopada1967.godine u blizini sela Igeras. Njegovo tijelo pronaeno je u Boliviji 1997.godine i identificirano analizom DNK. Nakon toga je preneeno na Kubu isahranjeno u gradu Santa Klara. Che je junak i simbol cijele jedne generacije kojaje nestrpljiva i buntovna, a isto tako i sinonim za velikog borca za slobodu. (Opai, 2005.)

Slika br.3: Ernesto Che GueavaraIzvor: http://wikipedia.org

4. Geografija i geologija KubeKuba je najvei otok u Karipskom moru. Na sjeveru granii saFloridskim prolazomi Atlanskim oceanom, na sjeverozapadu s Meksikim zaljevom, na jugu s Karipskim morem i na istokuWindwardskim prolazom. Prema povrini, Kuba je po veliini16. otok na svijetu. Klima je tropska, iako puu i jaki vjetrovi. Postoji suni dio godine i kini dio godine.Havana(Habana) je glavni i najvei grad, ostali vei gradovi suSantiago de CubaiCamaguey. Kuba ima vie od 1500otoka, a glavni, istoimeni otok u ukupnoj povrini sudjeluje s gotovo 95%. Otok Kuba najvei je i najzapadniji otok uVelikim Antilima, nalazi se na ulazu u Meksiki zaljev, izmeu poluotoka Floride i Yucatana. Dug je oko 1250 km, a irok 35-190 km. (Natek, Natek, 2000.)

Slika br.4: Geografski poloaj Kube Izvor: http://wikipedia.org

Prostrani, blago valoviti krki ravnjaci na visini od 100 do 200 mnadmorske visineizmjenjuju se s plodnim dolinama. Takva podruja zauzimaju oko povrine otoka. Neto via podruja nalaze se u trima zonama. Na krajnjem zapadu je Cordillera de Guaniguanico, a sastoji se od dvaju nizova. Zapadniji, Sierra de los Organos graen je od vapnenca u kojima su oblikovane slikovite strme, kupaste uzvisine (uglavnom 300-350m). Prema istoku nastavlja se neto vii (692m) niz Sierra del Rosario, graen od razliitihstijenaukljuujui i kristalinske kriljevce ignajseve. (Pajovi. 2006.)

Drugo podruje uzvisina, Sierra de Trinidad, nalazi se u sredinjem dijelu zemlje, a dosee visinu od 1156 m (Pico de San Juan). Najvia su podruja na krajnjem jugoistoku, gdje se uz junu obalu strmo uzdie Sierra Maestra dosiui 1994 m Pico de Turquino, najvii vrh zemlje. Sjeverno od Sierra Maestre je do 1230 m visoka Sierra de Cristal, a na krajnjem istoku breuljkasto poumljeno podruje Sagua-Baracoa. Ta su gorja graena od kristalinskihkriljevaca, gnajsa igranita, a tektonskim su pokretima nabrana i snano razlomljena. Obala je najveim djelom niska, ponegdje imovarna, dobro razvedena s mnogobrojnim zaljevima, pjeanim plaama,koraljnim grebenima, a ponegdje i strmim liticama, posebice na junoj strani otoka. U poznatom zaljevu Guantanamo na jugoistoku zemlje nalazi se amerika vojna baza. Kubi pripadaju mnogobrojni otoci, npr. otoja Sabana i Camaguey uza sjevernu, te Canerreos i Jardines de la Reina uz junu obalu. Otoja ine mali otoci, ukupno ih je vie od 1500, a jedini vei otok je Isla de la Juventud, povrine 2201 km u otoju Canerreos. (Natek, 2000.)

Slika br.5: Krka podruja KubeIzvor: http://wikipedia.org

4.1 Pokrajine

Kuba je podijeljena u 14pokrajina, 169opina, i jedna specijalna opina (Isla de la Juventud): 1.Pinar del Rio (pokrajina) 2.Artemisa (pokrajina) 3.La Habana (pokrajina) 4.Mayabeque (pokrajina) 5.Matanzas (pokrajina) 6.Cienfuegos (pokrajina) 7.Villa Clara (pokrajina) 8.Sancti Spritus (pokrajina) 9.Ciego de vila (pokrajina) 10.Camagey (pokrajina) 11.Las Tunas (pokrajina) 12.Granma (pokrajina) 13.Holgun (pokrajina) 14.Santiago de Cuba (pokrajina) 15.Guantnamo (pokrajina) 16.Isla de la Juventud

Sliba br.6: Kubanske pokrajineIzvor: http://wikipedia.org

5. Gospodarstvo

Kuba ima socijalistiko gospodarstvo koje se zasniva na dravnom vlasnitvu nad gotovo svim sredstvima za proizvodnju (osim 9% obradiva zemljita) i centraliziranom planskom gospodarstvu. Raspad nekadanjeg socijalistikog bloka i SSSR-a te amerika blokada dovele su Kubu u teku gospodarsku krizu, tako da se BDP od 1989. do 1994.god. smanjio za 35%, no ve se poinju pokazivati pozitivni uinci velikih gospodarskih reformi. Slino kao Kina, i Kuba pokuava ostati vjerna temeljnim naelima socijalizma, a nakon 1993. Postupno uvodi neke zakonitosti trinog gospodarstva, npr., naputanje neposrednog dravnog nadzora nad proizvodnjom, razvoj sitnog privatnog poduzetnitva, djelomino osloboenje trita poljoprivrednih proizvoda, strane investicije i osnivanje mjeovitih poduzea. Usprkos svemu, jo je 76% radne snage zaposleno u dravnom sektoru, 15% u privatnom, a 8% je samostalnih poduzetnika. (Kobeak, 2011.)

Slika br.7: BDP po stanovniku zemalja Velikih Antila (Kuba je oznaena plavom bojom).Izvor: http://wikipedia.org

5.1 Poljoprivreda

Na Kubi je 3,4 mil. ha i trajnih nasada (30,7% ukupne povrine), te 3 mil. travnjaka i panjaka (27,1%). Odmah nakon revolucije (1959. god.) podravljena je veina obradivog zemljita i na njemu su uspostavljeni veliki zadruni posjedi. Nakon 1993.god oni su podijeljeni na osnovne zadrune proizvodne jedinice (oko 290.000 zaposlenih), koje jednako kao i sitni poljoprivrednici, viak proizvoda iznad koliina koje obavezno moraju predati dravi, prodaju na tritu. (Kubik, 2013.)Njaznaajnija je kultura eerna trska (4,13 mil. tona eera, 10. na svijetu). Uzgajaju je na 28% obradivih povrina, a ona donosi vie od polovice izvoza (1990., 80%). Proizvodnja je organizirana u velikim agroindustrijskim kombinatima koji imaju vlastit eerane, a nalaze se prije svega u srednjim i istonijim dijelovima otoka. Nakon raspada SSSR-a koji je bio najvaniji kupac, proizvodnja se smanjila gotovo za polovicu. Za izvoz je znaajan i uzgoj duhana (43.000 t), narani, grejpa, ananasa i drugog tropskog voa, dok se za vlastitu prehranu uzgaja prije svega ria, krumpir, manioka, branaste banane, kukuruz i povre. Dobro razvijeno stoarstvo, osobito mlijeno govedarstvo i peradarstvo, 90.-ih su se godina smanjile za vie od dvije treine. Zbog zastarjelosti brodovlja i nestaice goriva, vrlo je opao ulov ribe; za izvoz su najvaniji jastozi, kozice i rakovi (7% vrijednosti izvoza). (Kobeak, 2011.)

5.2 Rudarstvo i energetika

Kuba ima bogata nalazita nikla u gorju Sierra del Cristal na istonom dijelu otoka i jedan je od najveih svjetskih proizvoaa nikla (68.000t) i kobalta (talionice Nicaro i Moa). U sredinjem dijelu otoka (Jatibonico i Jarahueca) dobiva se neto nafte. Instalirana snaga svih elektrana iznosi 4325 MW; 99% el. Energije dobiva se u TE iz uvezenih i domaih tekuih goriva, a preostalo u HE. (Kobeak, 2011.)

5.3 Industrija

Izmeu 1962.-1990. Na Kubi se razvila razmjerno snana i raznovrsna industrija. Dostajala je za velik dio domaeg trita, no nakon 1991. vrlo se teko prilagouje novim prilikama. Do 1993. god. bila je u vlasnitvu drave, a otada su doputena i zadruna, kao strana i privatna poduzea. Silno ju je pogodio raspad SSSR-a jer je u zamjenu za eer dobivala tekua goriva, sirovine i tehnologiju. Stoga su zbog pomanjaknja goriva morali zatvoriti mnoge tvornice, a s druge strane, veina kubanskih proizvoda nije konkurentna za prodaju na svjetskom tritu. U industriji je zaposleno 22% radne snage, (29,3% BDP-a). Njavanija ind.sredita su: Havana, Matanzas, Santiago de Cuba i Cienfuegos. (Kubik, 2013.)

Prehrambena industrija ostvaruje gotovo polovicu dodane vrijednosti (eer, rum, bezalkoholna pia, konzervirana riba, voe i povre). Za izvoz su jo vrlo vane duhanska industrija (Havana, Santiago de Cuba) i farmaceutska. Pokriva 80% domaih potreba za lijekovima, a brojne proizvode prodaje i u inozemstvu (cjepivo, interferon, inzulin i dr.). Od preostalih najvanije su tekstilna, metalna, kemijska te industrija gra.materijala. (Kubik, 2013.)

5.4 Turizam

Neko je bio vrlo razvijen, osobito turisti iz SAD-a, a nakon revolucije potpuno je propao. Ponovno se poeo razvijati 1977.god., a nakon 1990. osobito kao masovni turizam (1,6 milijuna turista, najvie iz Europe). Najvea turistika sredita su: Havana, San Cristbal de la Habana, Varadero, Santa Lucia, Cayo Largo i Santiago de Cuba. San Cristbal de la Habana osnovan 1514. godine na junoj kubanskoj obali, jedan je od najstarijih gradova u Americi. Njegove brojne etvrti turisti mogu istraivati danima, ali i noima. La Habana Vieja povijesna je jezgra i srce grada. Nalazi se na istonom rubu grada, a nudi uvid u brojne vile, crkve i zanimljive zgrade, kao i veliki broj muzeja, te druge atrakcije. Zahvalno je istraivati ovaj dio grada pjeke.Ljeto donosi Gitaristiki festival, Festival Internacional de Teatro de la Habana (internacionalni festival kazalita), Internacionalni festival baleta i Festival suvremene glazbe. Prilike za uivanje su, dakle, brojne. panjolska kolonijalna arhitektura vidljiva je u cijelom gradu. itavo je podruje, nazvano La Habana, 1982. godine proglaeno podrujem Svjetske batine, kao jedno od najstarijih naselja u Americi. U Havani se nalaze brojne crkve i muzeji, kao i druge lokacije vrijedne panje. Zgrade su ukraene impresivnim fasadama i masivnim drvenim vratima, a pored njih se prolazi etajui kroz uske i intimne gradske prolaze. (Opai, 2005.)

Slika br..8: Prihod od turizma u mil. USD

Slika br.9: Broj turista u tisuamaIzvor: http://wikipedia.org

6. Prirodna obiljeja6.1 Tlo i vegetacija

Na ravnjacima prevladavaju plodna crvena krka tla (terra rosa), a u rijenim dolinama i na obalnim ravnicama mjestimino pjeana tla. U gorju istonog dijela Kube prirodno raste tropska kina uma, no veinom je iskrena, a drugdje savana. Prostrane povrine u niim predjelima pokrivaju borove ume. Na obalama rastu mangrove. ume prekrivaju 25% povrine. (Natek, 2000.)

6.2 Podneblje

Tropska klima sa malim godinjim kolebanjima temperature u istonom dijelu otoka donose SI passati obilne padaline cijele godine (vie od 2000 mm) u srednjem i zapadnom dijelu otoka 1000-1200 mm padalina. Osobito zapadne dijelove otoka esto zahvaaju tropski cikloni. Srednja godinja temperatura je 25C, sa ekstremnim ljetnim vruinama. U kolovozu i listopadu mogui su i uragani. (Natek, Natek, 2000.)

Slika br.10: Uragan Snady iznad Kube 2012. GodineIzvor: http://wikipedia.org7. Stanovnitvo

Usporeno poveanje broja stanovnika u 80.-im i 90.- godinama prologa stljea se jo vie usporilo zbog gospodarske krize. Po rasnoj pripadnosti stanovnici su:Mulati (51%) ; Bijelci (37%); Crnci (11%)NATALITET12,7%

MORTALITET7,3%

PRIRODNI PRIRAST5,4%

PROSJEAN GOD. PORAST STAN.0,3%

OEKIVANO TRAJANJE IVOTAM 73,8 god; 78,3% god.

UDIO STAN. MLAEG OD 15 GOD.21,4%

UDIO STAN. STAIJEG OD 60 GOD.13,6%

UDIO GRADSKOG STANOVNITVA75,2%

UDIO NEPISMENOG STANOVNITVA3,6%

Tablica 1: Opi podatci o stanovnitvu Kube, 2000.god.

Izmeu 1900. i 1930. Veinom iz panjolske doselilo se oko 700 000 bijelaca, a nakon revolucije iselilo se otprilike 700 000 Kubanaca. Sada ive preteno u SAD-u, najvie na Floridi (oko milijun). Zadnji val bjegunaca s Kube bio je ljeti 1994. kada je na amcima i splavima preko Floridskog prolaza u SAD prebjeglo vie od 30.000 Kubanaca. Najnaseljeniji dio Kube je podruje oko Havane i istoni dio otoka. Vei gradovi su: Havana (2,25 mil. stan.)Santiago de Cuba (500.000 stan.)Camguey (330.000 stan.)Holguin (285.000 stan.)Guantanamo (250.000 stan.)Santa Clara (235.000 stan.)Bayamo (180.000 stan.) Po vjerskoj pripadnosti su katolici (40%) i protestanti (2%), no veinom su ateisti i vjerski neopredjeljeni (56%) jer je Kuba od 1962. slubeno ateistika drava. Meu crnakim stanovnitvom raireni su razni afrokaribski kultovi. (Pajovi. 2006.)

8. Zanimljivosti

Kuba je drava sa najveim brojem stogodinjaka, njih 2500, a vie od 10% ih ivi u Havani.Kuba odvaja godinje 11,2% dravnog budeta za zdravstvo i 16,3% za obrazovanje.Zdravstvena zatita od primarne do specijalistike je potpuno besplatna za sve kubanske graane. ivotni vijek od roenja je 76,8 godina.Jedan doktor dolazi na svakih 167 stanovnika. Smrtnost djece je nia od 7 na svakih tisuu ivoroenih. Skoro svi poroaji (99,7%) se odvijaju u medicinskim centrima uz medicinsku pomo.kolovanje je potpuno besplatno od osnovnog do fakultetskog nivoa, 97% stanovnitva je pismeno.ene ine 44,7% radne snage. 33,5% njih zauzimaju direktorska mjesta.ene su zastupljene sa 36% u Parlamentu, 18% na ministarskim poloajima i sa 23% meu zamjenicima ministra.

Zakljuak

Zbog toga to je priroda prema ovom karipskom otoku bila izuzetno dareljiva, mnogi kau da je Kuba istinski raj na zemlji. To je zemlja vedrih i nasmijanih ljudi, zemlja sunca i glazbe, eera i duhana, zemlja bogate prolosti, ali i raznih previranja, u kojoj je sve izmijeano, ali na jedan poseban nain. Zbog politikog sistema i polustoljetnog prkosa oblinjim Sjedinjenim Amerikim Dravama, Kubu zovu i otokom slobode koje punih 50 godina istrajava na revolucionarnom putu. Kuba je zato izloena viestoljetnim sankcijama Sjedinjenih Amerikih Drava, a ameriki embargo otetio je kubansko gospodarstvo za oko 200 milijardi dolara. Kubanci ne znaju za blagodati potroakog drutva, i dalje se voze automobili stari vie od pola stoljea, luksuz je ak i mobilni telefon, ali ipak to je zemlja gracioznog siromatva iako niko nema mnogo, za sve je obezbijeen stan, posao, kolovanje. Nema politikih sloboda, ali ni socijalnog raslojavanja, niti kriminala. Trijumf i tragedija revolucije prisutni su na svakom koraku. Prema rijeima Raula Kastra jedna osoba ne ini povijest, ali Fidel Kastro je osoba koja na nju odluujue utjee. I ako jednog dana padne reim brae Fidela i Raula Kastra, verovatno e tranzicija kakva je protutnjala istokom Europe progutati mnogo od onoga to Kuba danas zaista jeste i to je ini posebnom.

Literatura

Kobeak, S., 2011.: Gospodarstvo Kube, DW Akademie.Natek, K., 2000.: Drave svijeta, Mozaik knjiga.Opai, T., 2005.: Kuba izmeu komunizma i turizma, Geografija,hr.Pajovi, S., 2006.: Latinoameriki regionalizam u XIX i XX stoljeu, Univerzitet Beograd.

Web izvori:

Kubik, M., 2013.: Kubanski put ekolokog mehanizma za samoodranje, Adwance.hrhttp://www.victorytravel.rs/kuba-zanimljivosti/Izvori slika: http://wikipedia.org

Popis kratica

Mil.- MilijunGod.-GodinaStan.- Stanovnika/Stanovnitvo%- postotakSI SjeveroistokSAD Sjedinjene amerike draveCIA Central Intelligence Agencym metara/metribr. brojSSSR Savez sovjetskih socijalistikih republikaC celzijev stupanj

13