KronologijaSastavio: Velimir ViskoviUredila: mr. sc. Maja ojat-Biki

7. srpnja 1893.

Rodio se u Zagrebu, u Dugoj (danas Radievoj) ulici br. 7, Miroslav Milan Krlea u obitelji gradskoga redarstvenog nadstraara Miroslava i kuanice Ivke.

1893-1899.

Obitelj se esto seli: nekoliko dana nakon Miroslavljeva roenja sele u Petrovu ulicu, potom u ulicu Nad lipom, u kolu e mali Krlea krenuti iz stana na Bijenikoj cesti. U najranijem djetinjstvu na njega snano utjee baka po majci Terezija Droar, koja s kerinom obitelji ivi do 1902. kad e se preseliti sinu u Pariz; utjecaj bake Droar-Gorianec na vlastito formiranje Krlea je dojmljivo opisao u memoarskim zapisima Djetinjstvo u Agramu godine 1902-03.

1899-1903.

Krlea polazi niu puku kolu na Kaptolu, zavrava je 1903., izvrstan je uenik, sva

1903-1908.

U jesen 1903. upisuje Kraljevsku veliku dolnjogradsku gimnaziju u Zagrebu; poputa u uenju, ocjene u prvom i drugom razredu uglavnom su mu osrednje; u tom razdoblju prekida s katolikom praksom, odbija ministrirati. U treem razredu sukobljava se sa svojim razrednikom profesorom latinskoga i grkoga Dragutinom Mllerom te u rujnu 1906. prelazi u Kraljevsku veliku gornjogradsku gimnaziju. Meutim, unatopromjeni kole ponavlja etvrti razred gimnazije zbog tri druga reda (latinski, grki i fizika).Krleina obitelj se i u ovom razdoblju selila: 1904. iz Bijenike ceste na Iliki trg 4, a 1905. u Prilaz 5a.

etiri razreda svrio je ocjenom prvi red s odlikom.

1908-1911.

Razoaran, povrijeena ponosa zbog loeg uspjeha u gimnaziji, Krlea odluuje, unatooevu protivljenju, otii iz Zagreba na dalje kolovanje; odluuje se za Kadetsku kolu u Peuhu. Budui da je nastava na maarskom, intenzivno ui taj jezik, ita maarske knjievnike, posebno ga oduevljava Petfi. Otkriva i skandinavske pisce, osobito ga zaokupljaju Strindberg i Ibsen, ak pokuava i prevoditi Ibsenovu Gospou s mora. Poinje itati i filozofsku literaturu, osobito Schopenhauera. Jedan je od najboljih uenika; stoga nakon zavrenoga treeg razreda dobiva carsku stipendiju za vojnu akademiju.

Zagreba). Iako je dosta akademaca junoslavenskog podrijetla, jedini je Krlea meu njima deklarirao hrvatski jezik kao materinski (ostali su istaknuli maarski oekujui povoljniji tretman). Posebnu vanost za njegovo intelektualno sazrijevanje u tom razdoblju ima itanje Nietzscheovih djela. Zaokuplja ga i politika; rjeenje hrvatskoga pitanja vidi u Supilovu politikom programu: realizacija hrvatske dravnosti uz potporu preanskih Srba, u sklopu junoslavenske federacije zasnovane na ravnopravnosti dravnih entiteta. Ponesen tim politikim idejama u svibnju 1912. odlazi u Beograd s namjerom da se prikljui srpskoj vojsci koja se priprema za Balkanski rat. Srpske vojne vlasti ga odbijaju pa se vraa u Budimpetu. U travnju 1914. dobivi zdravstveni dopust uputio se za Pariz u kojem e ostati mjesec dana; potom preko Marseillea putuje za Solun pa u Skoplje gdje se ponovo pokuava prikljuiti srpskoj

1911-1913.

U jesen 1911. upisuje maarsku vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpeti, koja je poetkom stoljea velegrad s 900 000 stanovnika (deset puta vie od onodobnog

vojsci. Ponovo je odbijen; vraa se u Zagreb. U meuvremenu je na Ludoviceumu protiv njega pokrenut disciplinski proces: 10. V. 1913. Profesorsko generalno vijee donijelo je odluku o Krleinu iskljuenju iz Ludoviceuma.

1913-1914.

Odluuje posvetiti se knjievnom radu: u drugoj polovici 1913. pie Legendu, Maskeratu i prvu verziju Salome. Zapoinje i roman Trula zemlja koji nikad nee zavriti. Mata i o pisanju dramske pentalogije u kojoj je htio da nacrta pet giganata, pet monumentalnih figura: Krista, Mikelanela, Kolumba, Kanta i Goju.U sijenju 1914. u Knjievnim novostimapoinje izlaziti prvi Krlein tiskani tekst Legenda (objavljen u etiri nastavka od 24. I. do 14. II. 1914.). Potom u Knjievnim novostima objavljuje i Maskeratu (svibanj 1914.) i prozni zapis Fragmenti (lipanj

1914.); u lipnju 1914. objavljivanjem teksta Zaratustra i mladi zapoinje suradnju i u asopisu Savremenik. Nakon poetka I. svjetskog rata austrougarske vojne vlasti pozivaju ga na regrutaciju; osloboen je vojne obveze zbog nedovoljne tjelesne teine (imao je samo 46 kilograma).

1915-1916.

U travnju 1915. u listu Obzor objavljuje vojni komentar Barun Konrad kojim u uvjetima vojne cenzure, koristei se sredstvima hiperboline laudacije, pokuava ismijati naelnika austrijskoga glavnog stoera. Pie dramske tekstove U predveerje, Kraljevo i Leevi, nudi ih ravnatelju drame HNK Josipu Bachu, koji ih odbija. Mobiliziran je u prosincu 1915., sijeanj i veljau 1916. provodi u koli za priuvne asnike u Zagrebu, u oujku uvjebava

vojnike na poligonima u zagrebakoj okolici. U travnju mu je ustanovljena influenca i poetak tuberkuloze; lijei se u Zagrebu, a lipanj provodi kao rekonvalescent u Lovranu. Nakon oporavka u srpnju odlazi na galicijsku frontu, gdje provodi dva mjeseca; potom se vraa u Zagreb jer mu se ponovo pojavljuje zalijeena bolest pa je privremeno osloboen vojne slube. U crkvi sv. Marka susree Leposavu Kangrgu koju je upoznao jo kao djevojicu, jer je prijateljevao s njezinim ujakom Danom Vuksanom.

drutvenom ivotu i objavljivanje knjievnih i novinskih tekstova. U kolovozu ponovo susree Leposavu; uzajamna naklonost prerasta u ljubav; Krlea prekida dotadanju vezu s uiteljicom u Prilinu Mimicom Kantoci. U vlastitoj nakladi (uz financijsku pomo prijatelja slikara Ljube Babia) objavljuje simfoniju Pan kao samostalnu knjigu, a u nakladi Drutva hrvatskih knjievnika tiska Tri simfonije; u asopisu Savremenik br. 5 tiska Hrvatsku rapsodiju. Radi kao redaktor u socijaldemokratskom listu Sloboda za koji pie niz vojnih i

politikih lanaka.1917.

Od sijenja do svibnja 1917. boravi u arbajterhilfeskompaniji u Poegi, u svibnju kao poznavatelj triju dravnih jezika prelazi u prevodilaki odsjek zagrebakog zapovjednitva, a u listopadu u Ured za pomo postradalima u ratu. Vojna sluba omoguuje mu intenzivnije sudjelovanje u

1918.

Izaziva skandal na glavnoj skuptini Drutva hrvatskih knjievnika na kojoj sudjeluje iako nije lan drutva: napada lanove drutva da se bave efemernim problemima dok svijet pod utjecajem ruske revolucije doivljava sudbinske promjene. U listopadu je akter jojednog ekscesa: napada organizatore skupa dobrodolice srpskim oficirima u dvorani Sokola. Zajedno s A. Cesarcem inicira potpisivanje otvorenog pisma regentu Aleksandru u kojem zahtijevaju od njega da se odrekne prijestolja u korist republikanskog ureenja nove drave. Pie niz angairanih novinskih tekstova za Slobodu, Pravdu, Novo drutvo i Hrvatsku rije. Objavljuje pjesnike zbirke Pjesme I i Pjesme II te knjigu drama Hrvatska rapsodija u kojoj su osim naslovnog djela bili jo Kraljevo i Cristoval Colon (Kristofor Kolumbo).

1919.

Zajedno s prijateljem iz djetinjstva Augustom Cesarcem ureuje polumjesenik Plamen: od 1. I. do 1. VIII. izilo je petnaest brojeva. Ve u prvom broju objavljuje manifestni tekst Hrvatska knjievna la u kojemu se obraunava s mitovima hrvatske kulturne tradicije. U svakom broju Krlea je i glavni autor: uz ostale tekstove u njemu je objavio drame Michelangelo Buonarroti i U predveerje te pripovijetke Hodorlahomor Veliki i Veliki metar sviju hulja te niz esejistikih i polemikih tekstova. Posebno je otra njegova polemika protiv ravnatelja drame HNK Josipa Bacha koji mu je u ratnim godinama odbio desetak dramskih tekstova. U oujku bunim prosvjedom prekida predstavu Petra Petrovia Pecije U naviljcima prosvjedujui protiv repertoarne politike HNK. Tiska pjesnike zbirke Pjesme III i Lirika. U Plamenu je najavljivao i skoro pojavljivanje velikoga

domobranskoga historikog romana u etiri dijela Hodna satnija, ali to djelo nikad nije tiskano, vjerojatno su neki njegovi fragmenti transformirani u pripovijetke iz ciklusa Hrvatski bog Mars.

Vjenao se s L. Kangrgom 14. XI. 1919.

1920.

Angaira se u radu Komunistike partije, nastupa na mnogobrojnim politikim skupovima. U jesen se seli u Dugu Rijeku gdje je njegova supruga dobila posao uiteljice. Potkraj godine u zagrebakom HNK-u pripremaju praizvedbu drame Galicija, no do prve Krleine premijere na pozornici nacionalne kazaline kue nije dolo zbog proglaenja Obznane kojom je zabranjena komunistika djelatnost; predstava je skinuta s repertoara na dan premijere 30. XII. 1920.

1921.

Teko podnosi izolaciju u zaostaloj hrvatskoj provinciji, stoga se ve u ljeto 1921. mladi brani par vraa u Zagreb. Tiska knjige Magyar kirlyi honvd novela i Hrvatska rapsodija (ovaj put u knjizi su uz naslovni tekst jo pripovijetke Smrt Franje Kadavera i Veliki metar sviju hulja). Radi na romanu Leevi (neobjavljen) i Vrajem otoku; objavljuje u asopisima Savremenik, Kritika i Nova Evropa novele iz ciklusa Hrvatski bog Mars i jakobinskog ciklusa. Politiki je angairan u obrani komunistikog atentatora Alije Alijagia te u akcijama Odbora za pomo gladnima u Rusiji.

1922.

Radi na romanu Zeleni barjak (ostat e nedovren), grau romana preradit e u dramu Vujak. Objavljuje roman Tri kavalira gospoice Melanije (u knjizi stoji da je 1920. kao godina tiskanja, ali stvarno se pojavila dvije godine kasnije). Objavljene su mu u asopisima i drame Adam i Eva, Galicija i Golgota te novela Smrt Florijana Kranjeca. 3. XI. 1922. praizvedena je u reijskoj postavci Branka Gavelle Golgota, prva Krleina drama izvedena na pozornici HNK za koju je dobio prvu od ukupno pet svojih Demetrovih nagrada za najbolji dramski tekst. Od tete Josipe Horvat Navratil (tete Pepe) nasljeuje stan u Kukovievoj 28 (kasnije Kraljice Marije 32) i znatnu svotu novaca to e mu pomoi da prevlada permanentne financijske i stambene probleme. Kao ve afirmiran pisac ulanjuje se u Drutvo hrvatskih knjievnika s namjerom da pomogne sindikalno

organiziranje pisaca te obnovi asopis DHK Savremenik.

1923.

U travnju odlazi u Mostar, gdje se susree s Aleksom antiem, potom u Dubrovnik, gdje se susree s Gjivom Supilom, bratom Franovim, prikuplja grau za romansiranu biografiju o Supilu, koju nee napisati, ali e sljedeih godina objaviti niz eseja o njemu. Pokree novi asopis Knjievnu republiku, prvi broj izlazi u listopadu, a izlazit e sve do srpnja 1927. S koprivnikim tiskarom Vinkom Voickim (koji tiska i novi Krlein asopis) sklapa ugovor o tiskanju svojih Sabranih djela. Meutim, od planiranih 13 svezaka tiskana su samo dva: u studenome 1923. izlazi nova Krleina drama Vujak, a u travnju 1924. knjiga Novele. Vujak e 30. XII. 1923. biti praizveden na pozornici HNK, Krlea i za tu dramu dobiva Demetrovu nagradu.

1924.

Uglavnom je zaokupljen radom na Knjievnoj republici u kojoj objavljuje te godine ak tridesetak autorskih priloga. Uz pjesme u prozi i novele posebnu vanost imaju polemiki eseji Deset krvavih godina i Balkanske impresije u kojima podvrgava otroj kritici aktualnu jugoslavensku politiku stvarnost. Polemizira s reprezentantima monarhistikog i integralistikog jugoslavenstva (J. Dui, V. Dvornikovi, S. Parmaevi, B. Popovi, A. anti i dr.). Nakladni zavod Neva objavljuje Vraji otok kao samostalnu knjigu. - Sredinom godine putuje u Berlin preko Bea i Drezdena. Namjerava produiti s delegacijom KPJ na V. kongres Kominterne, ali budui da nije dobio sovjetsku vizu, vraa se u Zagreb. Dojmove s tog puta opisao je u nizu putopisnih eseja koji e 1926. ui u prvi dio knjige Izlet u Rusiju.

1925.

Potkraj veljae, dobivi rusku vizu i rjeivi probleme s jugoslavenskom putovnicom, napokon kree u Sovjetski Savez gdje e ostati do sredine svibnja. O boravku u SSSR-u odrat e po povratku vie javnih predavanja i objaviti niz tekstova u Obzoru i Knjievnoj republici. Prema vlastitim rijeima, tamo se susreo s Lunaarskim, pregovarao s uglednim redateljem Tairovom o postavljanju Golgote, sudjelovao u radu Seljake internacionale pod pseudonimom Mirkovi; izbjegao je susret sa Staljinom kako ne bi morao komentirati nezadovoljavajue stanje u KPJ. - U Zagrebu su mu u HNK u svibnju postavljene praizvedbe dviju drama: 19. V. Michelangelo Buonarroti (Demetrova nagrada), a 29. V. Adam i Eva. Polemizira s braom Lujom i Ivom Vojnoviem, A. Kovaem, M. urinom, S. Panduroviem, M. Radoeviem.

1926.

Tiska knjigu Izlet u Rusiju. Pie polemike tekstove protiv M. Marjanovia, D. Domjania, L. imbreka, O. Ivekovia, I. Vojnovia. U tekstovima O Stjepanu Radiu i Nekoliko rijei o malograanskom historizmu hrvatstva uope napada oportunizam Radia i zaokret HSS-a koji 1925. ulazi u kraljevsku vladu. Brani intendanta Julija Beneia od napada zbog loeg financijskog stanja i slabog repertoara HNK. Tiska eseje o Goyi, Proustu, Groszu, Shawu u kojima eksplicira svoje stavove o europskom graanstvu i njegovoj kulturnoj tradiciji; u njima poetiki elaborira ideje kojima e se baviti u glembajevskom ciklusu. Objavljuje i novelistiki fragment U magli (poslije ukljuen u novelu Ivan Kriovec) kojim zapoinje svoj veliki dramsko-novelistiki graanski ciklus. 10. svibnja umire Krleina majka Ivka.

1927.

Pojavljuju se financijski problemi u izlaenju Knjievne republike, do srpnja 1927. izili su samo brojevi 1, 2 i 3-4. Kraljevsko dravno odvjetnitvo zabranjuje dvobroj 3-4 zbog komunistike propagande; iako je sud u studenome donio oslobaajuu presudu, Krlea odustaje od daljnjeg izdavanja asopisa. U tiskanim brojevima objavio je niz polemikih eseja meu kojima se istie O naoj inteligenciji. Intenzivno radi na glembajevskom ciklusu.

1928.

Poetkom godine zavrava prvi dramski tekst ciklusa U agoniji (objavljena u Hrvatskoj reviji, 1-2). Na sceni osjekoga kazalita 12. IV. dri uveno predavanje u kojem se kritiki osvrnuo na svoje dramske poetke i objasnio poetiku svojih novih dramskih tekstova. Praizvedba drame odrana je u zagrebakom HNK 14. IV. (jojedna Demetrova nagrada). - U toku godine Krlea je objavio vie novela glembajevskog ciklusa te politikih eseja posveenih akterima jugoslavenskog ujedinjenja (Slom Frana Supila, O Ivanu Metroviu). Nakon atentata na S. Radia objavljuje nekroloki intoniran tekst Stjepan Radi 8. VIII. 1928. u kojem dotadanju kritinost zamjenjuje uravnoteen prikaz kompleksnosti uloge karizmatskog politikog lidera u povijesnim zbivanjima. Drama Gospoda Glembajevitiskana je kao 56. knjiga Redovitih izdanja DHK.

1929.

Praizvedba Gospode Glembajevih odrana je 14. II. u zagrebakom HNK (peta Krleina Demetrova nagrada). Nakon uvoenja estojanuarske diktature represivne mjere primijenjene su i nad Krleom: 17. VI. uhien je zbog komunistike propagande; sasluava ga ef zagrebake policije J. Bedekovi; nakon nekoliko dana puten je iz pritvora. U Knjievniku, Savremeniku iHrvatskoj reviji objavljuje vie novelistikih fragmenata glembajevskog ciklusa te eseje meu kojima se istie O patru dominikancu Jurju Krianiu. 1619-1683.

1930.

Tekstom Pro domo sua (Knjievnik br. 2)zapoinje polemiku s kritiarima svojih predstava (Maixner, Horvat, Tomai i dr.). Priprema polemiku knjigu Tri urednika, ali u posljednji trenutak odustaje od tiskanja ve sloene knjige. Pred 800 oduevljenih sluatelja dri u Glazbenom zavodu u travnju predavanje polemizirajui sa svojim protivnicima. 14. IV. odrana je u zagrebakom HNK praizvedba Lede.Zapoinje rad na romanu Gnjile narane (koji e kasnije nazvati Povratak Filipa

Latinovicza).

1931.

Poetkom 1931. boravi u Beogradu gdje pregovara s P. Bihaljijem o tiskanju novog romana i o mogunosti objavljivanja sabranih djela; pregovori propadaju. U nakladi drugoga beogradskog izdavaa Gece Kona tiska Knjigu pjesama, a u nakladi Srpske knjievne zadruge knjigu U agoniji.O obnovljenu Krleinu interesu za poeziju svjedoe i eseji o pjesnitvu koji se pojavljuju paralelno s novom zbirkom: O Kranjevievoj lirici, O nemirima dananje

njemake lirike. Krajem godine putuje u Brno, gdje Gavella priprema premijeru Gospode Glembajevih, i u Prag, gdje mu je objavljena zbirka Hrvatski bog Mars.

1933.

Izlaze nove knjige Sabranih djela: Hrvatski bog Mars, Hiljadu i jedna smrt, Simfonije i Legende. Dravno tuilatvo zabranjuje Hiljadu i jednu smrt. Budui da nema asopisa u kojemu bi mogao objavljivati (Matica hrvatska, pod vodstvom Filipa Lukasa, onemoguila mu je objavljivanje u svojim izdanjima), nagovara prijatelja Vasu Bogdanova da pokrene asopis Savremena stvarnost u kojem e objaviti vane eseje (Moja ratna lirika, Hrvatska smotra, Evropa danas). - U travnju priprema novo predavanje u kojemu bi u Glazbenom zavodu govorio o hrvatskoj knjievnosti; to izaziva snaan otpor desnih intelektualnih krugova, tzv. bitku plakatima; naposljetku policija zabranjuje predavanje. - Objavljuje

1932.

U Pragu se po nalogu KPJ sastaje sa S. Pribieviem, koji je otiao u emigraciju nakon sukoba s kraljem; nagovara ga da ode u Moskvu. U Zbraslavu kraj Praga zavrava Povratak Filipa Latinovicza. U veljai odlazi u Varavu u kojoj se drui s Julijem Beneiem; upoznaje knjievnicu Z. Nakovsku, razvija se blizak prijateljski odnos. Za boravka u Pragu i Varavi nastoji ishoditi sovjetsku vizu jer namjerava otii u Moskvu zbog pregovora s Kominternom o pokretanju internacionalnoga komunistikog asopisa. Ne doekavi vizu, poetkom lipnja preko Bea putuje u Pariz gdje ostaje tri mjeseca; nastavlja kontakte s predstavnicima Kominterne. U sijenju, dok je boravio u ehoslovakoj, pojavila se polemika knjiga Moj obraun s njima. U drugoj polovici godine poinju izlaziti Sabrana djela u izdanju Minerve (planirana u 18 knjiga).

Do kraja godine izlaze etiri knjige: Glembajevi, Povratak Filipa Latinovicza, Eseji. Knjiga prva i Knjiga lirike.

Predgovor Podravskim motivima Krste

Hegeduia koji lijeva inteligencija doivljava kao in Krleine kritike socijalne umjetnosti. Uz napade katolike desnice, Krlea se suoava i s napadom ljevice: u lijevom asopisu Kultura objavljen je polemiki tekst B. Hermana Quo vadis, Krlea?. Vrh KPJ privremeno smiruje taj sukob.

1934.

Poetkom 1934. Krlea u Beogradu pokree asopis Danas (od sijenja do svibnja objavljeno je pet brojeva, nakon policijske zabrane petog broja asopis prestaje izlaziti); ureuje ga zajedno s Milanom Bogdanoviem. U asopisu je Krlea objavio ukupno tridesetak autorskih priloga (pjesama, dramskih fragmenata, eseja, polemika, putopisa). Ve u prvom broju tiska tekst Najnovija anatema moje malenkosti polemizirajui istodobno i s

ljeviarima i s desniarima, to otvara obje polemike fronte. Minerva je nakon devete knjige Sabranih djela U logoru. Vujak (Dvije drame), podvrgnuta permanentnim policijskim pritiscima, prisiljena obustaviti daljnji tisak djela. Krleu osim politikih sukoba u to vrijeme intenzivno zaokuplja Juraj Kriani: jo je u prospektu za Sabrana djela najavio roman o njemu, a u repertoaru HNK za sezonu 1934/35. bila je najavljena i drama o Krianiu; oba su projekta ostala nerealizirana.

1935.

Nakon prestanka diktature, u pripremama za izbore Krlea se ponovo politiki angaira. Pie Teze za jednu diskusiju iz godine 1935. u kojima obrazlae svoje stavove o poziciji lijevih snaga. Radi na Baladama Petrice Kerempuha i romanu Banket u Blitvi. Seli se iz Kraljice Marije 32 u Mihanovievu 16. Iz tiska izlazi zbirka eseja Evropa danas.

1936.

U ljeto objavljuje izbor Balada u Ljubljanskom zvonu, br. 7-8, a potom ljubljanska Akademska zaloba tiska i cijelu zbirku.

1938.

Izlaze zbirka eseja Eppur si muove (policijski zabranjena) i Knjiga proze. Unato zabranama, zadovoljan postignutim komercijalnim uinkom, nakladnik BNP odmah pokree tzv. jubilarno izdanje DjelaMiroslava Krlee; u sklopu njega pojavljuju se dva nova romana: Na rubu pameti i Banket u Blitvi (I. knjiga). - Odbija prijedlog vrha ilegalne KPJ da na izborima 1938. bude istaknut na izbornoj listi legalne Stranke radnog naroda; to pojaava tenzije u njegovu odnosu s KPJ.

1937.

U sijenju je u Osijeku na praizvedbi drame U logoru, a potom putuje i na premijeru iste drame u Skoplje. Seli se u Radiinu 14. Lipanj i srpanj provodi u Italiji. Sredinom 1937. Biblioteka nezavisnih pisaca oglaava izlazak Djela Miroslava Krlee u est knjiga. Te godine pojavit e se etiri: Pjesme u tmini, Golgota, Novele i Deset krvavih godina (policijski zabranjena). Susree se s Josipom Brozom (Titov povratak godine 1937), razgovaraju o situaciji u Sovjetskom Savezu i komunistikom pokretu u Jugoslaviji.

1939.

U sklopu jubilarnog izdanja Djela objavljuje drugu knjigu Banketa u Blitvi i Knjigu studija i putopisa. U veljai pokree novi asopis Peat; iako je kljuni ovjek asopisa, Krlea je do dvobroja 8-9 potpisan samo kao lan urednitva, tek potom je

1941 - svibanj 1945.

Nakon uspostave NDH Krlea kao prononsirani ljeviar ulazi u razdoblje krajnje nesigurnosti, ustaka vlast ga je u prvim mjesecima nekoliko puta pritvarala. Njegove knjige su zabranjene i spaljene, ime mu se javno ne spominje, izbaen je iz itanki. Na odlazak u partizane ne pomilja jer se pribojava svojih protivnika iz sukoba na ljevici. Prijatelj lijenik uro Vranei, blizak ustakome vrhu, sklanja ga u svoj sanatorij na Zelengaju. Nakon kapitulacije Italije 1943. odnos ustakog reima prema Krlei bitno se mijenja: u rujnu 1943. A. Paveli ga poziva na razgovor nudei mu da se ukljui u javni ivot preuzimanjem neke od vodeih dunosti u kulturnim institucijama. Krlea ponudu odbija. U izolaciji pie dnevnike zapise i niz eseja; prouava grau za djela o Areteju i J. Krianiu.

1940.

Vrh KPJ organizira rad na zborniku Knjievne sveske u kojemu su Krlea i njegovi suradnici prokazani kao trockisti i revizionisti; na listopadskoj V. zemaljskoj konferenciji KPJ jo jednom je otro osuena peatovska grupa. Nakon trobroja 13-15 Peat se gasi.

glavni urednik. Ve u prvom dvobroju Krlea i M. Risti tiskaju tekstove koji e potaknuti novu fazu polemika na ljevici. U svibnju 1939. sastaje se s generalnim sekretarom KPJ J. Brozom Titom koji ga uzaludno nastoji uvjeriti da prekine polemiku. Sukob kulminira objavljivanjem Krleina Dijalektikog antibarbarusa u dvobroju 8-9 u kojem se on otro obraunava sa zagovornicima tzv. socijalne literature i ideolozima KPJ.

1946 - 1949.

U toku 1946. postaje lanom, a potom i potpredsjednikom JAZU; sljedeih e godina u njezino lanstvo uvesti niz mladih pisaca lijeve orijentacije, oito s namjerom da promijeni ideoloku strukturu akademije. Ponovo seli: vraa se u Ulicu brae Kavuri(nekadanju Kukovievu) na br. 21. Putuje u slubenoj delegaciji u Maarsku 1947. (opisat e to u putopisu Izlet u Madarsku 1947). Nakon objavljivanja Rezolucije Informbiroa intenzivno se ukljuuje u kampanju potpore Titu. Sudjeluje na V. kongresu KPJ. Kao osoba posebnog Brozova povjerenja drugu polovicu 1948. i poetak 1949. uglavnom provodi u Brozovoj blizini u Beogradu. Odbija politike funkcije, prihvaa politiko djelovanje u pozadini visoke politike u formuliranju nove ideoloke paradigme, osobito na podruju kulture. Sudjeluje u radu II. kongresa Saveza knjievnika Jugoslavije u veljai 1949; u

1945.

Rukovodstvo KPJ odluuje da Krlei ponudi mogunost ukljuivanja u javni ivot; on sudjeluje u obnovi rada Drutva knjievnika, ukljuen je u urednitvo asopisa Republika. U prvom broju objavljuje programatski lanak Knjievnost danas. U prosincu se sastaje s Titom u Beogradu; dogovaraju se da se predratni sukob ne obnavlja te da se Krlea lojalno ukljui u kulturni ivot. Pokuava uz pomo Titove intervencije sauvati ivot Vraneiu; ne uspijeva zbog opstrukcije lokalnoga politikog vodstva. Zagrebaka Suvremena naklada Jos. aklovi u vlasnitvu S. Orekovia pokrenula je 1945. novo izdanje Djela Miroslava Krlee, ali je izdavanje prekinuto nakon objavljivanja dvaju poetnih svezaka Glembajevi I-II.

njegovu referatu, koji je u znaku openitih fraza, jo nema naznaka korjenitih promjena koje e zagovarati na kongresu u Ljubljani. U toku 1949. zapoinje pripreme za veliku pariku Izlobu srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije kojom namjerava u svjetskoj kulturnoj metropoli prezentirati kulturnu tradiciju junih Slavena. Krlea posebnu pozornost posveuje ne samo kulturnoj batini jadranskih gradova i srpsko-makedonskih fresaka ve i bogumilskim spomenicima, po njegovu sudu najautohtonijem izrazu nae kulturne posebnosti. U listopadu 1949. odlazi u Pariz gdje odsjeda u rezidenciji jugoslavenskog ambasadora, svojeg prijatelja knjievnika Marka Ristia U tom razdoblju tiska manji broj novih esejistiko-publicistikih tekstova, a u sklopu Nakladnog zavoda Hrvatske pokrenuta je edicija Djela Miroslava Krlee koja e nakonobjavljivanja est knjiga biti prekinuta 1950.

zbog nove edicije Sabranih djela u izdanju Zore.

1950 - 1951.

Parika je izloba otvorena u oujku 1950; Krlea boravi u Francuskoj sve do ljeta. Nakon povratka uvjerava jugoslavenske politike rukovodioce u nunost pokretanja enciklopedije koja bi sabrala cjelokupno znanje o narodima Jugoslavije. Inicijativa je prihvaena te je posebnom Uredbom savezne vlade 5. X. 1950. osnovan Leksikografski zavod FNRJ, a Krlea imenovan njegovim direktorom: u pedesetosmoj godini Krlea prvi put u ivotu dobiva stalan posao. U dogovoru s Brozom, ilasom i Kardeljem ishodio je doputenje da u Zavodu uposli niz intelektualaca graanske provenijencije, pa ak i pripadnike meuratnih nacionalistikihi katolikih krugova; dovodi i svoje protivnike iz predratnih polemika: Matu

asopisom Republika koji je neko vrijeme ureivao, a potom u njemu redovito suraivao, okuplja vodee knjievnike i intelektualce iz Jugoslavije s namjerom da pokrene novi asopis Danas 1952. koji bi nastavio tradiciju predratnog Krleina istoimenog asopisa. Inicijativa propada jer je M. ilas u Beogradu pokrenuo asopis Nova misao s identinom koncepcijom; Krlea sudjeluje u pokretanju Nove misli, ali ne prihvaa ponuenu uredniku funkciju. Na III. kongresu Saveza knjievnika Jugoslavije odranom u Ljubljani 5. 7. X. 1952. odrao je referat u kojem je odbacio normativnu poetiku socijalistikog realizma pledirajui za sintezu umjetnike slobode i socijalistikog idejnog angamana. - Uz Ljubljanski govorte tekstove vezane za enciklopediju objavljuje i memoarski tekst Djetinjstvo u Agramu 1902-03 (Republika, br. 12).

Ujevia, Krunu Krstia, Milana urina i dr. Uz pomo iskusnog leksikografa, nekadanjega glavnog urednika Hrvatske enciklopedije, M. Ujevia organizira komplicirani redakcijski ustroj Enciklopedije Jugoslavije. U toku 1950. sukobljava se sa predsjednikom Drutva knjievnika Slavkom Kolarom koji je prosvjedovao to nije izabran za lana JAZU ve je prednost dana Krleinu prijatelju Ervinu inku. Neugodna afera zavrava Kolarovim iskljuenjem iz DKH, to govori o Krleinu ojaanom drutvenom utjecaju. U toku ovih dviju godina objavio je petnaestak tekstova, uglavnom esejistikih komentara parike izlobe te tekstova o povijesti medicine (O Klaudiju Galenu, Poezija u starogrkoj medicini).

1952.

Seli se u stan na Gvozdu 23 u kojem e ostati do kraja ivota. Nezadovoljan

dri referat u kojem osuuje liberalizam i modernistika pretjerivanja u kulturi, to dovodi do polemike s mlaim naratajem modernista. Objavljuje vie dnevnikih zapisa i eseje Bogumilski mramorovi, Petar Dobrovi, O stopedesetgodinjici ustanka, O

ratovima na jugoslavenskom terenu i dr.

1953.

Godina je u znaku slavljenja ezdesete obljetnice Krleina roenja, proslava kulminira u prosincu otvaranjem izlobe Miroslav Krlea na jugoslavenskim

pozornicama i sveanom matinejom u HNK-u. Poinju izlaziti knjige Sabranih djela u izdanju Zore; objavljuje u Republiciputopis Iz knjige Izlet u Madarsku 1947, eseje O Erazmu Rotterdamskom i O nekim problemima Enciklopedije, a u Novoj misli politiki esej Teze za jednu diskusiju iz godine 1935.

1954.

Poetkom godine jugoslavensko politiko rukovodstvo obraunava se s M. ilasom i liberalistikim tendencijama. Iako je prethodnih godina blisko suraivao s ilasom, Krlea se solidarizira s Titom i distancira od ilasa; na Plenumu Savezaknjievnika u Beogradu u studenome 1954.

1955.

Pojavljuje se prva knjiga Enciklopedije Jugoslavije nakon etverogodinjega mukotrpnog rada na abecedariju te redakture enciklopedijskih lanaka. U Beogradskom dramskom pozoritu 5. X. praizvedena je mladenaka drama Kristofor Kolumbo. U sklopu Sabranih djela u 7. svesku objavljena je nova varijanta drame Vujak.

dramu Aretej ili Legenda o Svetoj Rajskoj Ptici, koja je praizvedena 28. XII. 1959. u zagrebakom HNK-u. U Sabranim djelima 1957. izlazi bitno preureena zbirka politikih eseja Deset krvavih godina, koja e imati velik odjek zbog svojega protuunitaristikog idejnog naboja, a 1958. u beogradskom Nolitu takoer znatno redigirana i kompozicijski reorganizirana knjiga Izlet u Rusiju 1925. Krleu mui spoznaja da je, unato protokolarnim poastima i kultnom statusu neprijepornog klasika, bavei se u proteklom desetljeu uglavnom enciklopedistikom ostao na margini ivih tokova knjievnosti, bez utjecaja na mlae narataje knjievnika. Nastojei doprijeti do irih itateljskih slojeva, s urednicima glavnih hrvatskih novina tog vremena Vjesnika dogovara redovitu suradnju: od listopada 1960. do veljae 1961. objavljuje 13 eseja u 18 brojeva lista. Meutim, redakcija odbija

1956 - 1961.

Jedno od najmirnijih razdoblja u Krleinu ivotu: svakodnevno odlazi u Leksikografski zavod, tajnici diktira redaktorske primjedbe vezane za lanke Enciklopedije Jugoslavije, ali i Ope, Likovne i Muzike enciklopedije. Povremeno odlazi na odmor na Brijune i u Opatiju, a od kasnih pedesetih redoviti je Vidmarov gost u vili Bistrica u Triu. Poetkom ezdesetih obavlja dunost predsjednika Saveza knjievnika Jugoslavije. U svibnju 1960. doekuje J. P. Sartrea koji gostuje u Jugoslaviji. Uglavnom objavljuje eseje iz opusa marginalia lexicographica (golemog korpusa leksikografskih biljeaka). Istodobno temeljito redigira knjige koje izlaze u Sabranim djelima. Tiska nove dijarijske zapise. U Republici br. 11-12, 1958. objavljuje novu verziju drame U agoniji s dodatnim treim inom; u splitskim Mogunostima br. 11, 1959. objavljuje novu

Krleinu ponudu da tiska u nastavcima i trei dio romana Banket u Blitvi na kojemu upravo radi.

1962 - 1967.

Krlea se ponovo dinamino vraa u maticu knjievnih i politikih zbivanja. U okviru Odjela za suvremenu knjievnost JAZU pokree 1962. asopis Forum kojemu e M. Matkovi biti glavni urednik, a sam Krlea glavni suradnik. Ve u prvim brojevima 1962. objavljuje nastavke tree knjige Banketa u Blitvi i prve knjige Zastava, potom i ulomke dijarijske proze. Oko Foruma se okuplja krleijanski umjetniki krug (Matkovi, Frange, inko, egedin, Bogdanov, Hegedui). Istodobno, Krlea je blizak i s nizom bivih partizanskih generala i politiara (Tuman, ibl, Rukavina, Holjevac, Kai, Manola). Taj suradniki i prijateljski krug pretvara se 60-ih godina sve vie u drutvo politikih istomiljenika. Oni

su lijevo orijentirani, ali intenzivno zaokupljeni problemom hrvatskoga politikog identiteta. Promiljanje hrvatskoga nacionalnog pitanja i njegova rjeenja unutar Jugoslavije jedna je od glavnih tematskih preokupacija Krleinih i u romanu Zastave. Krleina sve izrazitija nacionalna senzibiliziranost dovodi do problema u funkcioniranju redakcijskog ustroja Enciklopedije Jugoslavije: dio srpskih suradnika Krlei otkazuje suradnju, a njihovim pritubama se bavi i CK SK Srbije. Problem se razrjeuje zahvaljujui Krleinim utjecajnim politikim pokroviteljima. - Povremeno putuje u Titovoj pratnji u strane zemlje: 1962. u Egipat i Sudan, a 1965. u Sovjetski Savez. Krlea poinje prihvaati i politike dunosti: 1965. ulazi u Centralni komitet SKH (iako je to razmjerno niska funkcija, ona pokazuje pojaanu Krleinu politizaciju jer je prethodnih godina odbijao sline

ponude). U znaku je radikalnijeg postavljanja problema hrvatskoga nacionalnog identiteta i Krlein govor na Znanstvenom savjetovanju o 130-godinjici hrvatskoga narodnog preporoda 1966. S obzirom na takav razvoj politikih stavova bilo je prirodno da kao najprominentniji individualni potpisnik podupre Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog

jezika. Nakon negativnoga politikog odjeka tog ina u jugoslavenskom politikom vrhu u dogovoru s J. Brozom podnosi ostavku na lanstvo u CK SKH. To je razdoblje Krleina plodnoga knjievnog rada: u Forumu 1962. tiska treu knjigu Banketa u Blitvi (u knjinom obliku integralna verzija romana pojavit e se u Sabranim djelima 1964), a od 1962. do 1965. etiri knjige Zastava (etverosveano izdanje romana pojavljuje se znatno izmijenjeno u Sabranim djelima 1967). U Forumu br. 10, 1963. objavljuje novu verziju dramskog teksta

Saloma. Tiska i nove dnevnike zapise. Objavljuje i niz vanih eseja: Pogovor za dvije drame o Areteju i o Jurju Krianiu,

Uvodna rije za asopis Danas 1952 , Illyricum sacrum, O stogodinjici roenja

Silvija Strahimira Kranjevia, O

stogodinjici Baudelaireove smrti 1867

1967, Odlomci romansirane biografije Frana Supila i dr.

1968 - 1971.

U toku 1968. tiskao je u Forumu petu knjigu Zastava; zapoinje rad i na estoj. Te godine dobiva ugledno meunarodno priznanje Herderovu nagradu, zbog ega dvaput putuje u Be. Na nagovor Predraga Matvejevia daje seriju intervjua za francuske novine i revije: Le Monde, La Quinzaine littraire i La Figaro littraire. Za intervjue su bile zainteresirane i redakcije domaih novina pa Krlea naposljetku pristaje s Matvejeviem razgovarati o nizu tema vezanih za probleme umjetnikog stvaranja, vlastitog intelektualnog formiranja i o odnosu prema politikim i umjetnikim strujanjima u suvremenoj Europi. Ti intervjui su 1969. objavljeni u knjizi Razgovori s Miroslavom Krleom doivjevi veliki knjiarski uspjeh. - Potkraj 60-ih prihvaa ponudu redatelja Marija Fanellija da napie scenarij za film: kao predloak za scenarij filma Put u raj posluila mu je novela Cvrak pod

vodopadom. Film je snimljen 1970. (scenarij je iste godine objavljen u Forumu); miljenja kritiara o vrijednosti filma i scenarija bila su podijeljena. God. 1971. izlazi posljednja, osma knjiga Enciklopedije Jugoslavije. Zbog problema koje je imao u vezi s potpisivanjem Deklaracije Krlea je suzdran prema dogaajima i akterima hrvatskog proljea; upozorava lidere SKH na pojave nacionalistikog radikalizma, to moe dovesti do sloma nastojanja koje u osnovi simpatizira.

1972 - 1981.

Nakon sloma hrvatskog proljea Krlea intervenira, koristei svoje politike veze, da za uhiene intelektualce izbori blai policijsko-sudski tretman; neke od istaknutih proljeara zapoljava u Leksikografskom zavodu. - Sukobivi se 1972. s direktorom Zore I. Doneviem, raskida ugovor o tiskanju Sabranih djela nakon tiskanih dvadeset devet svezaka (u izdavakoj numeraciji 27). Na nagovor novinara sarajevskog Osloboenja Enesa engia sklapa s Osloboenjem ugovor o tiskanju izabranih djela u 20 knjiga; djela su objavljena 1973. u povodu pieva 80-og roendana; Krlea potom s Osloboenjem sklapa ugovor o tiskanju novog izdanja sabranih djela. Time je blokirana ideja zagrebakog Libera o tiskanju kritikog izdanja Krleinih djela. Novo izdanje Sabranih djela Miroslava Krlee zapoeto je objavljivanjem petosveane Panorame

pogleda, pojava i pojmova (prireiva A. Malinar) da bi potom u razdoblju 1976-1988. bilo objavljeno jo 45 svezaka. Posebnu vanost ima objavljivanje petoknjine varijante Zastava 1976. i pet knjiga Dnevnika 1977. u sklopu tih Sabranih djela. Pisma prijateljima i razgovori s engiem pokazuju da Krlea u tom razdoblju radi na estoj knjizi Zastava (spominje ak i sedmu), ali poodmakla ivotna dob i sve slabije zdravlje onemoguuju ga u zavravanju velikoga romanesknog projekta. Osim ulomaka dnevnike proze i nekoliko kraih tekstova, u ovom razdoblju ne uspijeva nita novo napisati. Suoen s tom injenicom odobrava Enesu engiu zapisivanje, potom i snimanje, razgovora koje vode skoro svakodnevno o nizu Krleinih biografskih epizoda, o raznim podrujima njegova djelovanja te o aktualnim kulturnim i politikim problemima. Neke je dijelove

etiriju engievih knjiga S Krleom iz dana u dan (tiskane 1985) Krlea i osobno autorizirao. Sredinom 70-ih jo je aktivan u Leksikografskom zavodu: sudjeluje u koncipiranju Hrvatskoga biografskog leksikona, predsjedava sjednicama Centralne redakcije II. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, u Zavodu i svojem domu na Gvozdu prima brojne goste iz zemlje i inozemstva. Meutim, nakon velikog poara u Leksikografskom zavodu u lipnju 1977, optereen problemima oteane pokretljivosti, prestaje dolaziti u Zavod, ali jo prati rad te ustanove: o stanju u Zavodu redovito ga informiraju zamjenik direktora i urednici pojedinih edicija; Krlea oficijelno ostaje na elu Zavoda sve do svoje smrti. S dubokim osjeajem tuge doekuje vijest o smrti J. Broza u svibnju 1980. jer ga je doivljavao kao prisnog prijatelja, ali i monoga politikog zatitnika. Belina smrt 23. IV. 1981. duboko ga deprimira, naputa

ga volja za ivotom (engi). U rujnu 1981. oboljeva od upale plua, vezan je za postelju, sastavlja oporuku; 1. XII. prebaen je u bolnicu Dr. Mladen Stojanovi u Vinogradskoj ulici. Umire 29. XII. 1981. Sahranjen je na Mirogoju 4. I. 1982.

Sastavio Velimir Viskovi

U ovoj kui rodio se Miroslav Krlea, Duga ulica 7(danas Radieva ul.)Zagreb, 2001. god.foto Miljenko Gregl

Miroslav KrleaZagreb, 1895. god.Atelier Rudolf Ullrich

Miroslav Krlea za vrijeme kolskihpraznikaZagreb, 1907. god.Atelier A. Brauner

Miroslav Krlea u uniformi pitomca kadetske koleu Peuhu, prvi boini dopust l908. god.Fotografiki artistiki atelier za modernu fotografijuA. Brauner, Zagreb, Frankopanska ulica ll

Vojni pitomci u Peuhu (Miroslav Krlea u drugom reduprvi s lijeva)1909. god.Atelier Merep, Zagreb

Miroslav Krlea kao kadet pri kraju kolovanja u Peuhu, na ferijama u Zagrebu, 19ll. god.albuminska fotografijaFotografiki artistiki atelier za modernu fotografijuA. Brauner, Zagreb, Frankopanska ll

Miroslav Krlea1915. god.

Miroslav Krlea1934. god.

Miroslav Krlea i Ivo Andri

Miroslav Krlea i Josip Broz Tito

Miroslav Krlea i Josip Broz Tito

Miroslav i Bela Krlea kao gosti Tita i Jovanke Brozna Brijunima

Miroslav Krlea u Egiptu1962. god.

Proslava 85. roendana Miroslava Krlee u Koncertnojdvorani Vatroslav LisinskiZagreb, 1978. god.

Adam i EvaAretej ili Legenda o Svetoj Rajskoj PticiBalade Petrice KerempuhaBalkanske impresijeBanket u BlitviBarun KonradBogumilski mramoroviCvrak pod vodopadomDeset krvavih godinaDijalektiki antibarbarusDjetinjstvo u Agramu godine 1902-03.DnevnikEppur si muoveEvropa danasFragmentiGalicijaGolgotaGospoda GlembajeviHiljadu i jedna smrt

Hodna satnijaHodorlahomor VelikiHrvatska knjievna laHrvatska rapsodijaHrvatska smotraHrvatski bog MarsIllyricum sacrumIvan KriovecIzlet u Madarsku 1947.Izlet u Rusiju 1925.Knjiga prozeKnjievnost danasKraljevoKristofor KolumboLedaLegendaLeeviLirikaMaskerata

Djela Miroslava Krlee

Michelangelo BuonarrotiMoj obraun s njimaMoja ratna lirikaNa rubu pametiNajnovija anatema moje malenkostiNekoliko rijei o malograanskomhistorizmu hrvatstva uope

NoveleO Erazmu RotterdamskomO Ivanu MetroviuO Klaudiju GalenuO Kranjevievoj liriciO naoj inteligencijiO nekim problemima EnciklopedijeO nemirima dananje njemake lirikeO patru dominikancu Jurju Krianiu1619.-1683.

O ratovima na jugoslavenskom terenuO Stjepanu Radiu

O stogodinjici Baudelaireove smrti1867.-1967.

O stogodinjici roenja SilvijaStrahimira Kranjevia

O stopedesetgodinjici ustankaOdlomci romansirane biografije FranaSupila

Petar DobroviPjesme IPjesme IIPjesme IIIPjesme u tminiPoezija u starogrkoj mediciniPogovor za dvije drame o Areteju i oJurju Krianiu

Povratak Filipa LatinoviczaPredgovor Podravskim motivimaPro domo suaPut u raj

SalomaSlom Frana SupilaSmrt Florijana KranjecaSmrt Franje KadaveraStjepan Radi 8. VIII. 1928.Teze za jednu diskusiju iz godine 1935.Titov povratak 1937.Tri kavalira gospoice MelanijeTri simfonijeTri urednikaTrula zemljaU agonijiU logoruU predveerjeUvodna rije za asopis Danas 1952Veliki metar sviju huljaVraji otokVujak

Zaratustra i mladiZastaveZeleni barjak