Krizni i prevencijski menadžment i kultura sigurnosti ...¾ment_u... · Zakon o zaštiti od...
Transcript of Krizni i prevencijski menadžment i kultura sigurnosti ...¾ment_u... · Zakon o zaštiti od...
Krizni i prevencijski menadžment i kultura sigurnosti u čenika od
nasilja
Prof.dr.sc. Dean AjdukovićOdsjek za psihologiju, Filozofski fakulteta Zagreb
Stručni skup ravnatelje srednjih škola „Ravnatelj i kultura ustanove“
Pula, 4.- 6. 10. 2010.
Plan predavanja
• Organizacijska kultura škole
• Snaga i dimenzije organizacijske kulture
• Moć ravnatelja u stvaranju i promjeni kulture škole
• Vodstvo u stvaranju kulture sigurnosti u školi
• Krizni menadžment sigurnosti – procjena potrebe za kriznom intervencijom
• Prevencijski menadžment sigurnosti – primjer programa prevencije nasilja u vezama mladih
Svaka organizacija…..
• podrazumijeva suradnju i koordinaciju pojedinaca koji su njeni članovi – u školi: nastavnici, stručni suradnici, učenici,
tehničko osoblje + roditelji kao “pridruženi, vanjski” članovi
• ima ciljeve ili svrhu (misiju)
• ima podjelu rada i različite radne uloge• ima hijerarhijsku strukturu• ima upravljanje (vodstvo)
Temeljna pitanja svake organizacije1. Što organizacija pokušava postići?
• svrha i ciljevi škole kao organizacije 2. Kako to pokušava postići?
• struktura radnih uloga, postupci za osiguravanje standarda procesa rada i postignuća u školi (uključujući i sigurnost od nasilja)
3. Zašto pokušava baš na takav način?• zašto se u pojedinoj školi ističu neki ciljevi i
zašto ih postiže na određeni način �organizacijska kultura
Organizacijska kultura
Temeljne pretpostavke o odnosima s vanjskim okruženjem i unutar organizacije koje dovoljno dobro funkcioniraju da bi ga grupa smatrala valjanim, te ga prenosi novim članovima kao ispravan način uvjerenja, stavova, osjećanja i ponašanja
Utjecaji na kulturu škole
• Specifični ciljevi i postupci za postizanje održavanje kulture konkretne škole ovise o:
1. utjecajima kojima su izloženi iz same organizacije (zaposlenici, učenici, roditelji)
2. utjecajima kojima su izloženi izvana (lokalna zajednica, ministarstvo, agencija…)
3. osobnom stilu upravljanja
Snaga organizacijske kulture
• Pritisak na pojedince da se konformiraju kulturi organizacije � inače je u sukobu s drugim članovima organizacije
• Postojanje očekivanja o tome kakvo je ponašanje ispravno
• Potiče normativna ponašanja (oblačenje, oblik komuniciranja, odnosa ...) � važna su za održavanje organizacije i zato postoji otpor promjeni postojeće kulture
Po čemu se razlikuju organizacijske kulture?
• Naglašavanje statusa i moći - prihvaćanje razlika na temelju pozicije u organizaciji (prihodi, odlučivanje)
• Jasnoća nasuprot neizvjesnosti – smanjivanje nejasnoća u organizaciji čvrstim pravilima i normama
• Komunikacija – koliko su članovi organizacije asertivni i otvoreni (iskreni) u međusobnoj interakciji
Po čemu se razlikuju organizacijske kulture?
• Orijentacija na učinak – poticanje i nagrađivanje visokog učinka i napora za postignuće u radu
• Orijentacija na odnose – poticanje na podržavajući, ljubazan i nenasilan odnos prema drugima
• Individualizam / kolektivizam – naglasak na individualnim ili grupnim postignućima
• Rodna jednakost – način tretiranja muškaraca i žena u organizaciji (dodjela zadataka, usavršavanja, napredovanje, nagrađivanje, (ne)toleriranje seksističkog ponašanja)
Koliko je pojedina dimenzija organizacijske kulture prisutna u vašoj školi?
� Status i moć� Jasnoća / neizvjesnost� Otvorenost komunikacije
� Orijentacija na učinak� Orijentacija na odnose� Individualizam / kolektivizam
� Rodna jednakost
Moć ravnatelja u stvaranju i promjeni kulture škole
• Glavna poluga utjecaja u organizaciji je moć vođenja i upravljanja
• Vođa (ravnatelj) ima posebnu socijalnu moć u odnosu na druge (zaposlenike) koju oni priznaju
• Ravnatelj može koristiti svoju socijalnu moć za održavanje ili mijenjanje kulture škole
Organizacijska kultura i organizacijske promjene
• Organizacijska kultura se opire promjenama• Organizacijski razvoj često zahtjeva promjenu
kulture (ili barem njenog dijela)• Svaka promjena nosi neizvjesnost i rizik �
otpor promjeni• Promjene u okruženju (vanjski pritisak) i kritični
događaji može stvoriti krizu � “opasna mogućnost” koja zahtijeva promjenu unutar škole što se može biti poticaj za promjenu kulture (ako se to želi)
Višestrukost uloga i odgovornosti ravnatelja
• Odgovornost za svoje i tuđe rezultate - ne predstavlja samo sebe već i one kojima rukovodi
• Odgovornost za kvalitetu usluga koje škola pruža (uključujući i sigurnost učenika i nastavnika)
• Odgovornost za učinkovito korištenje resursa škole
• Odgovornost za profesionalni razvoj zaposlenika i sebe
• Oslonac zaposlenicima kroz podršku i vodstvo
Strategije upravljanja dio su organizacijske kulture
• Proaktivno – otkrivanje i preveniranje loših, štetnih, nekvalitetnih postupaka (npr. prevencija nasilja među učenicima prije nego postane organizacijski problem)
• Reaktivno – utvrđivanje uzroka štetnog događaja i provedba plana za rješavanje posljedica (npr. provedba kriznih postupaka nakon nasilnog događaja koji uključuje učenike)
Vodstvo u stvaranju kulture sigurnosti u školi
Pretpostavke:• Škola kao organizacija u kojoj se učenici (i nastavnici!)
osjećaju sigurno• Nasilje ugrožava sigurnosti učenika i nastavnika• Oblici nasilja koji su važni za školu:
– vršnjačko u školi– prema nastavnicima– u vezama mladih– obiteljsko nasilje– ulično nasilje u koje su uključeni učenici
• Nasilje je izvor moguće krize za školu zbog (traumatskih) posljedica
Posljedice izloženosti nasilju u školi:
• ugroženo fizičko i psihičko zdravlje• vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci• vjerojatnost povećanja nasilja u i izvan škole sa
sve težim oblicima (ranjavanje, teške ozljede, smrt)
• dugoročno slabija slika o sebi i veći rizik internaliziranih i eksternalizirani problema ponašanja
• osjećaj nesigurnosti kao dio kulture škole• vjerojatno povećanje represivnih postupaka u školi• loš imidž škole, zajednice
• ugroženo fizičko i mentalno zdravlje
• vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci, zanemarivanje
• vjerojatnije agresivno ponašanje prema vršnjacima i delinkvencija
• vjerojatnije “prelijevanje” nasilja u školu
• nasilje među roditeljima povećava rizik da će učenik doživjeti i neki drugi oblik zlostavljanja ili zanemarivanja u obitelji
Posljedice izloženosti nasilju u obitelji:
Posljedice izloženosti nasilju u vezama mladih:
• ugroženo fizičko i mentalno zdravlje• vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci,• problemi u ponašanju (napuštanje škole,
zlouporaba alkohola i droga, prerana seksualna aktivnost)
• visoka agresivnost i ispadi u ponašanju praćeni:– osjećajem ljutnje, srama i bespomoćnosti– emocionalnim problemima (anksioznost,
bezvoljnost, depresivnost, strahovi, izoliranost)
Dužnost škole da prijavi sumnju na obiteljsko nasilje
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 116/03):• Prijava policiji ili državnom odvjetništvu je obvezna
prilikom sumnje na ozljedu nastalu nasilnim putem, te narušavanja zdravlja zapuštanjem ili zlostavljanjem malodobne ili nemoćne osobe.
• Zapriječena je novčana kazna od najmanje 3.000,00 kuna za stručne radnike u odgoju i obrazovanju koji ne prijave počinjenje nasilja u obitelji
Prijavljivanje obiteljskog nasilja
• Tijekom 2008. godine Centri za socijalnu skrb su zaprimili 22.120 obavijesti o obiteljskom nasilju.
• Od toga 4683 obavijesti o nasilju prema djeci
Izvor obavijesti: MUP – 18320žrtva – 1584svjedoci – 582škola – 558liječnik - 194
Krizni i prevencijski menadžment u povodu nasilja u koje su uključeni
učenici
• Krizni menadžment sigurnosti – procjena potrebe za kriznom intervencijom u školi
• Prevencijski menadžment sigurnosti – program prevencije nasilja u vezama mladih
Krizni menadžment sigurnosti: procjena potrebe za kriznom intervencijom
• Nasilni događaji povezani s učenicima i školom mogu izazvati krizu
• Kritični događaji koji imaju kapacitet za stvaranje krize zahtijevaju krizni menadžment (upravljanje krizom)
• Ravnatelji imaju najveću odgovornost za upravljanje krizom
Krizni događaji i kriza
• Riječ kriza u svakodnevnom govoru koristimo kad želimo naglasiti da je nešto prijeteće i hitno; prijelomni trenutak, točka ili točka odlučivanja
• Od grčke riječi krisis - odluka, odlučivanje• Kriza podrazumijeva izbore i donošenje važnih
odluka• Krize su sastavni dio života i događaju se
pojedincima, obiteljima, skupinama i organizacijama, nacijama
Što je kriza?
Kriza je psihi čko stanje uzrokovano nekim događajem poslije kojeg uobičajeni mehanizmi suočavanja s problemima nisu efikasni, a uključuje:
• osjećaj ugroženosti zbog mogućeg ili stvarnog gubitka osoba, dobara ili vrijednosti važnih za pojedinca i organizaciju
• osjećaj gubitka kontrole i snažne emocije• nefunkcionalno mišljenje i ponašanje
Karakteristike kriznog događaja
• Iznenadni i/ili rijedak događaj koji je izrazito uznemirujući i stresan većini ljudi
• Uključuje prijetnju ili doživljaj gubitka• Izaziva osjećaj gubitka kontrole• Ljudi imaju osjećaj da ga ne mogu sami svladati
(ili izaći iz krize) i trebaju tuđu (vanjsku) pomoć• Ima učinak na pojedinca, skupine, čitave
organizacije i zajednice• Događaj koji izaziva krizu kod jedne osobe, ne
mora nekog drugoga dovesti u psihološko stanje krize
Uloga ravnatelja u svladavanju krize
1. Prepoznati ako kritični događaj preraste u krizu2. Prepoznati učinak krize na svoj rad, rad i odnose
osoblja i učenika 3. Procijeniti treba li zatražiti stručnu pomoć u
svladavanju krize (psihološku kriznu intervenciju)� Problem: smatra da je krizni događaj
"unutrašnja stvar škole", odbije vanjsku stručnu pomoć, čak i kada nitko unutar škole ne može pružiti odgovarajuću pomoć i podršku
� Povezano s više dimenzija organizacijske kulture i stilom rukovođenja
Što su psihološke krizne intervencije?
• Postupci kojima se nakon kriznih događaja svima uključenima nastoji pomoći da normaliziraju svoje funkcioniranje
• Prvenstveno preventivni postupak � spriječiti pogoršanje, pojave težih i dugotrajnijih posljedica
Krugovi ranjivosti
PROCJENA POTREBE ZA KRIZNOM INTERVENCIJOM
1. Je li doga đaj izazvao osobito snažne emocionalne Ako DA, možda je potrebnareakcije, zadovoljava li kriterij krizne situacije? � krizna intervencija
2. U kakvom su psihi čkom i funkcionalnom stanju Ako ne funkcioniraju, im aju pogo đene osobe? teško će spavanja, izbjegavaju
neke aktivnosti, misaono su � zbunjeni, i sl. vjerojatno je
potrebna krizna intervencija
3. Jesu li ljudi zna čajno promijenili svoje ponašanje? �Ako da, intervencija je potrebna
4. Koliko dugo traju znakovi traumatskog stresa? Ako nekoliko dana nakon � događaja, intervencija je nužna
5. Pogoršavaju li se znakovi tijekom vremena? �Ako se pogoršavaju, intervencija je nužna
6. Je li netko od pogo đenih uznemiren da �Ako da, intervencija je nužnarazmišlja o samoubojstvu?
Treba li provesti kriznu intervenciju? Da Ne
Prevencijski menadžment sigurnosti: program prevencije nasilja u vezama
mladih
• Domaća i strana istraživanja pokazuju veliku prisutnost nasilja u mladenačkim romantičnim vezama
• Kliničko iskustvo pokazuje da obiteljsko i partnersko nasilje u odrasloj dobi često započinje u adolescentskim vezama kad se uspostavlja obrazac nasilnog rješavanja sukoba u bliskim odnosima
Razine prevencije nasilja u vezama mladih u školskom okruženju
• Opća prevencijaMjere i postupci usmjereni svim učenicima radi njihova osnaživanja i povećavanja resursa za izbjegavanje nastanka nasilja u vezama i smanjivanje faktora rizika
• Ciljana prevencija (tj. ciljana na određene grupe)Mjere i postupci usmjereni na osnaživanje pripadnika skupina za koje se iskustveno i statistički može pretpostaviti da su izložene velikim rizicima za nasilje
Je li nasilje u adolescentskim vezama problem?
Domaći podaci (CESI 2004, 2007; M. Ajduković, 2008):
• 60% mladih (16-19 god) izjavljuju da su doživjeli neki oblik nasilja u vezi
• 43% izjavljuje da su koristili neki oblik nasilnog ponašanja u vezi
• 87% djevojaka i 57% mladića smatra da je nasilje u vezama ozbiljan problem
• kod polovice mladih je nasilje u vezi uzajamno
Je li nasilje u adolescentskim vezama problem?
Domaći podaci • ponašanja kontrole i dominacije u vezi mladi često
ne prepoznaju kao nasilje � smatraju da je ljubomorno ponašanje oblik pokazivanja ljubavi
• neki ne prepoznaju ni seksualno i fizičko nasilje �toleriraju rizične, nasilne veze i ne uspostavljaju svoje granice sigurnosti
• prema partneru/ici su često nasilni zbog straha od prekida veze
• nasilje u vezi uglavnom ne prijavljuju odrasloj osobi, ne traže pomoć i savjet izvan grupe bliskih prijatelja
Program prevencije nasilja u vezama mladih – primjer mogućnosti preventivnog
menadžmenta sigurnosti
• Dio šireg projekta suzbijanja obiteljskog nasilja u Hrvatskoj
• Provodi ga Društvo za psihološku pomoć (DPP) u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, MZOŠ i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku nizozemskog Matra programa i Grada Zagreba
Prvi korak: Izrada preventivnih radionica
� Tijekom trodnevnog seminara (studeni 2009) 56 stručnih suradnika iz srednjih škola iz svih dijelova Hrvatske su:
• unaprijedili svoje znanje i vještine prepoznavanja nasilja u mladenačkim vezama i pružanja podrške mladima u vezama u kojima ima nasilja
• izradili kurikulum za 4 radionice po 45 minuta o prevenciji nasilja u ovim vezama, čiji je sadržaj i način rada primjeren uzrastu i interesima mladih, te zanimljiv i motivirajući
Drugi korak: Provedba pilot radionica u školama
� U svojim srednjim školama stručni suradnici su isprobali ove radionice u po dva razredna odjela 3. razreda (752 učenika)
• Prikupljena su vrijedna iskustva o provedbi, reagiranju učenika prema temama i aktivnostima, prikladnosti postupaka, materijala i teškoćama s dijelovima radionica
• Učenici su čitav pilot program procijenili (ocjene 1-5): korisnost sadržaja (4,1), provedba radionica (3,9), pisani materijali (3,8), preporučili bi pohađanje radionice prijateljima (4,0)
Treći korak: Uređivanje radionica na temelju iskustva
� Stručni suradnici su se drugi puta okupili (travanj 2010) kako bi razmijenili iskustva, definirali konačni oblik, sadržaj radionica i popratne materijale
Sadržaj četiri radionice:1. Razumijevanje što je zdrava, pozitivna i sigurna
romantična (ljubavna) veza – očekivanja i prava u vezi
2. Prepoznavanje nasilnih ponašanja u vezi3. Nenasilno ponašanje kad u vezi izbije sukob,
zauzimanje za svoju poziciju i osiguravanje svojih granica
4. Traženje pomoći kad postoji nasilje u vezi i podržavanje prijatelja/prijateljice koji su u nasilnoj vezi
Četvrti korak: Provjera druge verzije radionica
� Stručni suradnici će provesti drugu verziju radionica (listopad-studeni 2010) u dva (nova) odjela 3. razreda
� Učenici će ponovo evaluirati sadržaj i provedbu radionica
� Stručni suradnici će podijelili iskustva međusobno i s voditeljima izobrazbe na jednodnevnom susretu (veljača 2010)
U isto vrijeme …
� Isti je seminar pohađalo i 8 visokoškolskih nastavnika sa studija pomagačkih struka (psihologija, socijalna pedagogija, socijalni rad, učiteljski fakultet)
� Oni su razvili izborni kolegiji o nasilju u bliskim vezama koji uključuju razvijanje vještina vođenja radionica o prevenciji nasilja u mladenačkim vezama
� Kolegij je ponuđen studentima na 7 studija (listopad 2010), a upisati će ga najmanje 100 studenta
� Dio obaveza svakog studenata je provesti 4 “standardne” radionice u po jednom odjelu 3. razreda u srednjim školama po Hrvatskoj
I dalje, u budućnosti …
� Očekuje se da će broj studenata u sljedeće 2-3 godine narasti na oko 200 i da će se uključiti i drugi studiji
� Planira se postići obuhvat od najmanje 200 razrednih odjela godišnje (oko 5.000 učenika)
� Troškovi provedbe su minimalni � održivi sustav prevencije
� Stručni suradnici neće imati dodatno radno opterećenje provedbom preventivnog programa, ali će (ako to žele) mentorirati studente i olakšati im pripremu za provedbu radionica
Očekivana postignuća projekta
�Senzibilizacija mladih za prisutnost nasilnih ponašanja u njihovim romantičnim vezama
�Bolje prepoznavanje nasilnih obrazaca u mladenačkim vezama i veća spremnost za njihovo zaustavljanje u ranoj fazi
�Doprinos smanjenu nasilja u ovim vezama
�Održivi sustav prevencije koji integrira srednju školu i sveučilište i doseže znatan dio populacije učenika 3. razreda svake godine uz minimalne troškove
Uloga ravnatelja u ovom primjeru prevencijskog menadžmenta
• Odobriti i podržati stručne suradnike da sudjeluju u širenju ovog preventivnog programa
• Pomoći da se radionice održavaju tijekom satova razredne zajednice
• Dopustiti (dobro pripremljenim) studentima da provode svake godine preventivne radionice u dogovoru sa sveučilišnim studijima
• Primati izvještaj o provedenom programu u njihovoj školi svake godine
• Pratiti učinke programa u svojoj školi na temelju evaluacije koju će voditi Društvo za psihološku pomoć
Molim vas, podržite ovaj prevencijski program i kulturu prevencijskog menadžmenta
sigurnosti među vašim učenicima
Hvala, to je sve