Krivičić, Roberta, Komemoracija Jom Hašoa.pdf
Transcript of Krivičić, Roberta, Komemoracija Jom Hašoa.pdf
-
Filozofski fakultet u Rijeci
Odsjek za kulturalne studije
Diplomski studij Mediologije i popularne kulture
Akademska godina: 2011./2012.
Kolegij: Komparativna povijest kulture sjeanja
Nositelj kolegija: dr.sc. Vjeran Pavlakovi
Studentica: Roberta Krivii
Komemoracija: Jom Haoa
Republika Hrvatska obiluje raznim, to lokalnim, to nacionalnim komemoracijama
kojima se odaje dojam kako dravu karakterizira kultura izrazitog potivanja povijesne retorike i
pripadajuih stradavanja. Meutim, u pozadini se esto odvijaju politike i drutvene
manipulacije, izokretanje povijesnih injenica te sukobljavanje suprotstavljenih, polariziranih
gledita pri emu svaka strana beskompromisno forsira svoje jednosmjerno vienje povijesnih
sukoba. Takav nekritiki odnos onemoguuje stvaranje jedinstvene, objektivne verzije povijesti
(ako je takva uope mogua) koja je nuna kako bismo stradale i njihova stradavanja ispravno
kontekstualizirali te konano bili u mogunosti na ispravan nain prisjeati se njihova ivota ali i
okolnosti smrti. U dananje vrijeme komemoracije ili tzv. spomendani gube svoju osnovnu bit,
tj. funkciju samih spomen dana na taj nain to se u njih uplie snana politika retorika koja
preferirajui i zagovrajui jednostrane varijante povijesnih dogaaja u skladu sa svojom
politikom, onemoguuje dopiranje do same istine. Komemoracije tako postaju parade politikih
vrhove popraene snanim politikim, najee ispraznim parolama i obeanjima te se na taj
nain dodatno udaljavaju od samoga naroda kojemu bi morale pripadati. Sjeanja bi trebala biti
spontano razvijena meu samim ljudima, a komemoracije trenuci kojima se ista obiljeavaju, a
ne sredstvo putem kojeg se oblikuju i iznose strateka nastojanja.
-
Jedna od komemoracija koja se obiljeava na europskoj razini, pa tako i u Hrvatskoj jest
tzv. Jom Haoa, odnosno dan sjeanja na rtve Holokausta koji ukljuuje komemoracije u
spomen na pogubljene idove tijekom faistike i nacistike vladavine u Europi uoi i tijekom
Drugog svjetskog rata. Izvorno se radi o izraelskoj komemoraciji gdje je taj dan ujedno i
nacionalni spomendan i javni praznik, a obiljeava se 27. nisana1. Meutim, u veini je zemalja
(pa i u Hrvatskoj) datum obiljeavanja ovog dana 27. sijeanj koji je bio dan kada je, 1945.,
Crvena armija oslobodila zatvorenike u koncentracijskom logoru Auschwitz. U Izraelu
spomendan poinje u samu suton na Trgu Varavskog geta kraj spomenika herojima i
muenicima Holokausta (tzv. Jad Vaem) na ceremoniji kojoj prisustvuju i odraavaju govore
predsjednik i premijer, a osobe preivjele Holokaust pale est baklji koje simboliziraju est
milijuna poginulih. Osim ove sredinje, manje se ceremonije odravaju i u svim javnim
organizacijama kao to su kole, vojne baze i ostalo. Svekoliko potovanje i poast rtvama daje
se tono u deset sati kada se diljem Izraela na dvije minute oglaavaju sirene tijekom kojih svaka
aktivnost staje. Mediji toga dana emitiraju iskljuivo sadraje vezane uz Holokaust, a zastave se
diljem Izraela vijore na pola koplja.
U Hrvatskoj se sredinja komemoracija svake godine odvija na zagrebakom groblju
Mirogoju, kod spomenika Mojsiju te redovito okuplja lanove idovske zajednice, graane te
dakako sam dravni vrh kako bi se molitvom odala poast est milijuna idova stradalih u
Holokaustu. Komemoracija osim toga ustaljuje dvojni moment; s jedne se strane, u skladu s
projektom Memorijalnog centra Jad Vaema iz Jeruzalema zalae za to da svaka od est milijuna
rtva ima svoje osobno ime koje se ne smije zaboraviti te se svake godine itaju imena dijela
stradalih. S druge pak strane, naglasak se stavlja i na oko milijun idova diljem svijeta koji su
strahote Holokausta preivjeli, a kojih osam stotina ima i u Hrvatskoj. Komemoraciji nerijetko
prisustvuju neki od preivjelih koji svojim obraanjem osobno podsjeaju na pretrpljene strahote
ali i heroizam svoga prisustva. Ovim dvama postupcima (itanjem imena i prisutstvom
preivjelih) cjelokupnom se dogaaju daje svojevrsna ljudska dimenzija te time on postaje vie
1 Nisan je prvi mjesec crkvene godine i sedmi mjesec (osmi u prijestupnoj godini) dravne godine u idovskom
kalendaru, to je uglavnom ekvivalentno oujku ili travnju Gregorijanskog kalendara Nisan URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Nisan (pregledano 12.05.2012.). Ipak, u idovskoj zajednici postoje i neka nesuglasja oko toga kada bi se trebao obiljeavati Dan Holokausta. Tako neke ortodoksne zajednice taj dan obiljeavaju na Ti'a be-av, dan posta kada idovi oplakuju razaranje Svetog Hrama.
-
od naprosto apstraktnog sjeanja kojemu nedostaje istinsko znaenje. Unato tome, i oko se ove
komemoracije stvaraju malverzacije.
Prividna briga za rtve, kako one stradale tako i preivjele ini se, i u ovome sluaju ima
svoje drugo lice. Naime, iako dravni vrh2 ne proputa priliku nazoiti komemoracijama, slika
brinih politiara ubrzo se uruava kada se otkrije objektivna slika poloaja idovske zajednice u
dananjoj dravi. Kako je, tijekom komemoracije koje godine 2012. Ognjen Kraus, predsjednik
idovske opine Zagreb (OZ) i Koordinacije idovskih opina u Hrvatskoj, istaknuo kako
preivjeli ne dobivaju nikakvu pomo od drave te kako od strane drave takoer nije uinjeno
nita po pitanju povratka idovske imovine, oduzete tijekom Drugog svjetskog rata ime je
dananju ravnodunost hrvatske vlasti poistovjetio s nekadanjom ravnodunou jugoslavenske
vlasti kao i hrvatske graanske javnosti koja je za vrijeme NDH utke svjedoila nasilnim
odvlaenjima pripadnika idovske zajednice 3.
Unato tome, neposredno prije i nakon odravanja komemoracija na drutvenom se
prostoru posredstvom medija adresira na nadlene u rjeavanju problema idovske zajednice i
interpretacije njihove povijesti. Meutim, ovakvim se potezima nastoji i senzibilizirati i osvjestiti
javnost o ovim povijesno vrlo znaajnim primjerima okrutnosti nad ovjekom.
Unato ponekad iskrivljenim slikama i znaenjima komemoracija, njihovo postojanje je
od izuzetne vanosti. Naalost, poesto subjekt komemoracije postaje komemoracija sama i
pratei politiki diskurs. Komemoracijama koje su razvijene u tome smjeru potrebna je hitna
reformulacija. Meutim, komemoracije su jo uvijek nuan dio drutveno povijesnog ivota;
one nas u prvome redu podsjeaju na postojanje povijesnih strahota te obvezuju na stvaranje
boljeg svijeta. Na primjeru Holokausta ue nas kako svijet nikada nee biti jedinstven, ve je on
neminovno satkan od razliitih identiteta i zajednica, a na svima nama je da radimo na ouvanju i
osuujemo svako nasrtanje na razliitost koje je nae najvee bogatstvo.
2 Tako su na komemoraciji 2010. godine prisustvovali predsjednik Republike Ivo Josipovi, premijerka Jadranka
Kosor, potpredsjednik sabora Josip Frii, predstavnici diplomatskog zbora i vjerskih zajednica u Hrvatskoj i Spomen -podruja Jasenovac te srpske i romske nacionalne manjine Obiljeen dan sjeanja na rtve holokaustaURL: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/63152/Obiljezen-Dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta.html (pregledano 12.05.2012.) 3 Obiljeen Jom Haoa - najtuniji dan u idovskom kalendaru URL: http://www.braniteljski-
portal.hr/sadrzaj/hrvatska/15349 (pregledano 12.05.2012.)
-
Literatura
1. Nisan
URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Nisan (pregledano 12.05.2012.)
2. Obiljeen Jom Haoa - najtuniji dan u idovskom kalendaru
URL: http://www.braniteljski-portal.hr/sadrzaj/hrvatska/15349 (pregledano 12.05.2012.)
3. Obiljeen dan sjeanja na rtve holokausta URL: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/63152/Obiljezen-Dan-sjecanja-na-zrtve-
holokausta.html (pregledano 12.05.2012.)