Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja
description
Transcript of Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja
Kreditni rejting u BiH i perspektive Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanjanjegovog poboljšanja
dr Kozarić Kemal i dr Šain Željko
Dubrovnik, 8. i 9.12.2011.
2
Makroekonomski pokazatelji za BiHMakroekonomski pokazatelji za BiH
.
2
2009. 2010. 2011.
Bruto domaći proizvod (BDP) 23,95 mlrd KM 24,75 mlrd KM
BDP po glavi stanovnika 6.233 KM 6.440 KM
Realna stopa rasta -3,2% 0,7%2,2% (proj. IMF)
2,0% (ostale proj. i prognoze)Stopa rasta industrijske proizvodnje
-3,3% 1,6% 4,5% (august 2011/2010)
Prosječna inflacija na godišnjem nivou
0,0% 3,1% 3,9% (godišnja u augustu)
Stopa nezaposlenosti u BiH 24,1% 27,1% 27,6 %
Prosječna plata na nivou BiH 790 KM 798 KM 813 KM (august)
Spoljni dug5,2 mlrd KM (21,7% BDP)
6,25 mlrd KM (25,4 % BDP)
6,19 mlrd KM (juni)
Deficit tekućeg računa1,48 mlrd KM
(6,2% BDP)1,36 mlrd KM
(5,5% BDP)971 mil KM (prvo polugodište)
Pokriće uvoza izvozom 44,8% 52,1% 54,3% (januar – august)
DSU (procjena) 353 miliona KM 340 miliona KM 193 mil KM (prvo polugodište)
Devizne rezerve 6,212 mlrd KM 6,457 mlrd KM 6,265 mlrd KM (august)
Makroekonomski pokazatelji za BiHMakroekonomski pokazatelji za BiH Ocjena makroekonomske situacije u BiH
““Bolja nego što bi se moglo očekivati”?Bolja nego što bi se moglo očekivati”? (ocjene u dijelu akademske i stručne javnosti, EC, IMF i druge
međunarodne finansijske institucije)
Zabrinjavajuće ... Zabrinjavajuće ... ... Katastrofalno? ... Katastrofalno? (ocjene dijela akademske i stručne javnosti, NVO, ... podaci
o rastu zaduženosti, spoljnotrgovonskom deficitu, nivou nezaposlenosti i ukupne privredne aktivnosti u realnom sektoru...
3
Makroekonomski pokazatelji za BiHMakroekonomski pokazatelji za BiH Ocjena makroekonomske situacije u BiH
Suvereni kreditni rejting BiH kao indikacija makroekonomske situacije?
Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencije S&P: 01.12.2011. rejting snižen s B+ na B, status rejtinga “na
posmatranju” Moody's: B2, izgled promijenjen sa stabilnog na negativan od maja
2011. Negativni izgledi tokom ove godine (uglavnom razlozi političke
prirode) Nakon posljednje izmjene kreditni rejtinzi S&P i Moody’s su na
istom nivou4
Kreditni rejtingKreditni rejting Kreditni rejting je ocjena opće kreditne sposobnosti
određenog dužnika ili dužničkog instrumenta – vrijednosnih papira ili neke druge finansijske obaveze, zasnovana na odgovarajućim faktorima rizika
Rejting određenog klijenta je procjena njegove kreditne sposobnosti, odnosno “urednog” servisiranja obaveza izražena odgovarajućom oznakom
(Pr)ocjena kreditnog rejtinga: Interno razvijeni kvantitativni modeli; Specijalizovane rejting agencije (Moody’s, Fitch, Standard &
Poor’s…)
Financijske institucije koriste oba načina razvoja rejtinga55
Kreditni rejtingKreditni rejting Kreditni rejting pruža međunarodno harmonizovan i
prepoznatljiv okvir za ocjenu i komparaciju kreditnog kvaliteta pojedinih dužnika i dužničkih instrumenata (vrijednosni papiri)
Kreditni rejting ni u kom slučaju ne daje mišljenje o tome koliko je neki kreditor (na primjer, banka, država) ili investicija “dobra” ili “loša”, profitabilna, uspješna i sl. nego samo i isključivo vjerovatnoću povrata “pozajmljenih” sredstava u ugovorenom roku
Za manje banke i SME obično ne postoji spoljni rejting (neisplativost)
66
Rejting kategorije/oznakeRejting kategorije/oznakeMoody’s S&P and Fitch Definicije Opis
Aaa AAA
Investiciona ocjena
Visoka investiciona ocjena
Aktiva dobrog kvaliteta, velika diverzifikacija i ustanovljena veličina, odlično tržišno pozicioniranje, profilirane upravljačke vještine i veoma dobar kapacitet za pokriće duga.
Aa1 AA+ Dobar kvalitet i likvidnost aktive, afirmisana na raznim mjestima na tržištu, dobar kvalitet upravljanja, i dobar kapacitet za pokriće duga.
Aa2 AA
Aa3 AA-
A1 A+Srednja
investiciona ocjena
Zadovoljavajući kvalitet i likvidnost aktive, prosječna tržišna pozicija i kvalitet upravljanja, normalni kreditni standardi, prosječan kapacitet za pokriće duga.
A2 A
A3 A-
Baa1 BBB+Niža investiciona
ocjenaPrihvatljiv kvalitet i likvidnost aktive, ali s primjetnim stepenom rizika, slabiji kapacitet za pokriće duga.
Baa2 BBB
Baa3 BBB-
Ba1 BB+
Neinvesticiona ocjena
Ispod investicione ocjene
Prihvatljiv kvalitet i likvidnost aktive, iako sa značajnim stepenom rizika, niska diverzifikacija poslovanja, ograničena likvidnost i ograničena margina pokrivenosti duga.
Ba2 BB
Ba3 BB-
B1 B+
Špekulativna ocjena
Kredit pod pregledom, kvalitet aktive prihvatljiv, ali s privremenim poteškoćama visine likvidnosti, visoki finansijski “leverage”, neke slabosti u upravljanju, pozicioniranju i tržišnom pozicioniranju.
B2 B
B3 B-
Caa CCCVisoki rizik Visoki rizik
Kao i iznad, ali s evidentnim poteškoćama, a upravljanje dugom je ponekad napeto i naporno. Nesigurnost u pogledu plaćanja kamata, ali ne i glavnice.Ca CC
77
Rizik zemljeRizik zemlje Mogućnost da dođe do neizvršenja obaveze prema banci
usljed postupaka vlasti ili događaja u zemlji dužnika Determinante rizika zemlje:
Politički rizik Ekonomski rizik Rizik transfera Rizik neplaćanja Rizik garancija
Upravljanje rizikom zemlje: Usvajanje formalnih politika za upravljanje rizikom zemlje Interni monitoring Mehanizam izvještavanja rukovodstva banke
Elementi koji određuju rizik zemljeElementi koji određuju rizik zemlje
Politički elementi:Politički elementi:
Politička stabilnost Stav prema inostranim investitorima Pitanje privatizacije/nacionalizacije Monetarna inflacija Platni bilans Ponašanje birokratije
Operativni elementi:Operativni elementi:
Ekonomski rast Konvertibilnost valute Pravna snaga ugovora Profesionalne usluge i ugovorni odnosi Komunalne usluge (faks, telefon) Troškovi rada/produktivnosti Lokalni menadžment i partneri
Finansijski elementi:Finansijski elementi:
Konvertibilnost valute Kratkoročni krediti Dugoročni krediti/kapitalni rizik Stopa inflacije Platni bilans Pravna snaga ugovora Ponašanje birokratije
Elementi nacionalizacije:Elementi nacionalizacije: Stav prema inostranim investitorima i profitu Nacionalizacija Konvertibilnost valute Birokratija
Struktura strateškog rizikaStruktura strateškog rizika
kultura rizika
korporativno upravljanje
biznis
tržište
klijenti
konkurencija
regulativa
ljudi
STRATEŠKI RIZIK
KOMPONENTE
Rizik
Vrijeme
Rizik
Rizik
Rizik
Rizik
Rizik
Rizik
Rizik
Makroekonomski pokazatelji za BiHMakroekonomski pokazatelji za BiH
Očekivanja i procjene za budućnost Kako do održivog privrednog razvoja?
2012. i “kratki” rok 2012. i “kratki” rok dužnička kriza u EU i usporavanje ekonomskog rasta
(recesija ili kriza s dvostrukim dnom) i implikacije na J-I Evropu, Zapadni Balkan, BiH
““Dugi” rok Dugi” rok Ima li potencijala za zdrav rast realnog sektora
zasnovan na rastu zaposlenosti, domaće tražnje i izvoza? Da li (samo) nedostaje kapital/novac?
11
Makroekonomski pokazatelji za BiHMakroekonomski pokazatelji za BiH Očekivanja i procjene za budućnost Kako do održivog
privrednog razvoja?
REALNI SEKTORREALNI SEKTOR
FINANSIJSKI SEKTORFINANSIJSKI SEKTOR
(Kako i zašto je nastala globalna/finansijska kriza i kako je razriješiti?)
12
Struktura finansijskog sektora u BiHStruktura finansijskog sektora u BiH Bankarski sektor dominira finansijskim sektorom u BiH
osnovni izvor i kanal za finansiranje realnog sektora (i stanovništva)
Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH
Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika
1313
2007 2008 2009 2010
Vrijednost, milioni KM
Učešće, %Vrijednost, milioni KM
Učešće, %Vrijednost, milioni KM
Učešće, %Vrijednost, milioni KM
Učešće, %
Banke 19.570 79,8 20.815 80,8 20.604 82,7 20.416 84,3
Investicijski fondovi 1.762 7,2 1.225 4,8 871 3,5 888 3,7
Lizing kompanije 1.378 5,6 1.607 6,2 1.416 5,7 1.108 4,6
Društva za osiguranje i reosiguranje 853 3,5 890 3,5 940 3,8 941 3,9
Mikrokreditne organizacije 946 3,9 1.213 4,7 1.087 4,4 856 3,5
Ukupno 24.510 25.749 24.919 24.210
Bankarski sektor u BiHBankarski sektor u BiH ““Bankocentričnost” finansijskog sektora: Bankocentričnost” finansijskog sektora:
84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.)
Dominantnost ino bankarskih grupacija:Dominantnost ino bankarskih grupacija: 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrisano u
bankama s većinskim stranim vlasništvom Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora
– 29,5% ukupnih obaveza)
Visoka likvidnostVisoka likvidnost Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010/, 15,5%/Q1 2011/)Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010/, 15,5%/Q1 2011/) Ugrožena profitabilnostUgrožena profitabilnost
Gubitak u 2010. NPL (nekvalitetni krediti) – rast
1414
Profitabilnost i nivo nekvalitetnih Profitabilnost i nivo nekvalitetnih kreditakredita.
1515
Štednja – druga strana medalje?Štednja – druga strana medalje? Istraživanja kompanije Visa:
33,2% građana BiH štedi 61% ne štedi ili nema novca za štednju 73,1% građana posuđuje novac
75% posuđuje novac od banaka 17,8% od roditelja 13,2% od prijatelja
16
KreditiKrediti
Krediti privatnim preduzećima veći su za 354 miliona KM ili za 5%, krediti stanovništvu veći su za 98 miliona KM ili za 1,5%, ukupni krediti za 471 milion KM ili za 3,4%.
1717
U milionima KM
31. 12. 2008. Iznos Učešće
31. 12. 2009. Iznos Učešće
31. 12. 2010. Iznos Učešće
30. 06. 2011.Iznos Učešće
UKUPNI KREDITI 14.040 100 % 13.496 100 % 13.936 100 % 14.407 100 %
U tome:-Privatna preduzeća
6.633 47 % 6.474 48 % 6.732 48 % 7.086 49 %
-Javna preduzeća 222 2 % 237 2 % 309 2 % 350 2 %
-Vladine institucije 231 1 % 343 2 % 436 3 % 445 3 %
-Stanovništvo 6.687 48 % 6.292 47 % 6.314 46 % 6.412 45 %
-Ostali sektor 267 2 % 150 1 % 145 1 % 114 1 %
Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?
Započela i kulminirala u Grčkoj prijetnja bankrota, napuštanje eurozone, ...
Nastavila se u Irskoj i Portugalu (Zemlje: “PIGS” – članice eurozone)
Ugrožene Španija, Italija, ... ?
PokazateljPokazatelj učešće javnog duga u BDP, nivo budžetskog deficita, stopa nezaposlenosti
PosljedicaPosljedica pad suverenog kreditnog rejtinga, rast cijene zaduživanja, nemogućnost servisiranja javnog duga, pomoć IMF i EU, ..., domino efekat, opstanak eura i eurozone
18
Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?
RANG LISTA ODABRANIH ZEMALJA PREMA UČEŠĆU JAVNOG DUGA U BDP
Izvor: ST invest, 24.10.2011, sedmični newsletter, 34/2011
R. br. Država BDP u
milijardama USD
Javni dug kao % BDP Napomena/komentar (RB)
1. Japan 5,5 233 Najveći dio duga je u rukama domaćih povjerilaca
2. Grčka 0,3 166 Za sada izbjegnuto bankrotstvo
3. Italija 2,1 121 Snižen kreditni rejting
4. Irska 0,2 109 Snižen rejting, koristi paket pomoći
5 SAD 14,5 100 Izbjegnuto „tehničko“ bankrotstvo tokom ljeta, po prvi put snižen kreditni rejting
6. Francuska 2,6 87 Rejting AAA, „pod prismotrom“
7. Njemačka 3,3 83 Rejting AAA
8. V. Britanija 2,3 81 Rejting AAA
9. Španija 1,4 56 Snižen rejting
10. Portugal 0,2 39 (samo šp. bankama) Snižen rejting, koristi paket pomoći
11. Kina 5,9 ? Devizne rezerve veće od 3,2 milijarde
19
Javni dug kao % BDP-a u zemljama Javni dug kao % BDP-a u zemljama regionaregiona
RANG LISTA ODABRANIH ZEMALJA PREMA UČEŠĆU JAVNOG DUGA U BDP
Izvor: IMF, World Economic Outlook 10.2011
R. br. Država Javni dug kao
% BDP 1. Albanija 59,4 2. Bosna i Hercegovina 39,6 3. Hrvatska 47,5 4. Makedonija 26,3 5 Crna Gora 43,1 6. Srbija 44,1
20
Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?
Projekcije privrednog rasta (prvobitna/korigovana) u %
Region/zemlja 2011. 2012. Svijet 4,0 4,3 4,0 4,5 Eurozona 1,6 2,0 1,1 1,7 SAD 1,5 2,5 1,8 2,7 Japan -0,5 -0,7 2,3 2,9
Izvor: IMF, World Economic Outlook, septembar 2011.
21
Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?
Projekcije privrednog rasta (prvobitna/korigovana) u %
Region/zemlja 2011. 2012. 2013. Svijet 3,1 2,6 3,4 2,7 3,4 3,1 Eurozona 1,7 1,6 1,8 0,8 2,1 1,5 SAD 2,6 1,5 2,8 1,8 2,9 2,6 UK 1,4 1,0 1,7 1,2 - 2,1
Izvor: Rejting agencija Fitch – Globalni ekonomski outlook, oktobar 2011.
22
Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?
Eskalacija dužničke krize Eskalacija dužničke krize (oklijevanje i neusaglašen stav EU?) i pored ugovorene i primljene pomoći Grčkoj prijeti bankrot (Portugalija i Irska nešto bolje stanje) sve ozbiljnija situacija u Španiji i Italiji (francuski rejting pod “prismotrom”) Izloženost evropskih banaka “okidač” bankarske krize?
Kvartalni podaciKvartalni podaci uglavnom usporavanje privrednog rasta i izvoza, prijeteća inflacija, “visoka nezaposlenost”
Nouriel Rubini Nouriel Rubini Šanse za novu recesiju veće od 50%!
23
Kako obezbijediti bolji kreditni rejting u Kako obezbijediti bolji kreditni rejting u budućnosti?budućnosti?
Da bi kreditni rejting bio bolji u budućnosti, treba obezbijediti:
Političku stabilnost; Stvoriti bolji makroekonomski ambijent; Podići svjest o odgovornosti za kreditni rejting (vlade, ministarstva,
regulatori, CBBiH, realni sektor); Budžetsku disciplinu (smanjiti budžetski deficit i donijeti budžete na
vrijeme za sve nivoe, a posebno za BiH); Ukloniti administrativne barijere za korporativni sektor i, najbitnije, Zapamtiti da ove gorenavedene stvari nisu jednokratne mjere već
kontinuiran proces.
24
2525
Hvala na pažnjiHvala na pažnjihttp://www.cbbh.bahttp://www.cbbh.ba
25