Kratka skripta iz uvoda ufilozofijuPosted onListopad 20, 2013bycroknight9251 Vote

Filozofijaje znanost koja prouava sve to postoji.-ona djeluje radi znanja a ne radi koristi-naziv dolazi od grkog jezika; filos- ljubav i sofos- mudrost-filozofija je slobodna znanost-temeljni preduvjeti filozofije jesu: uenje, divljenje, znatielja i sumnjanje-filozofirati znai sumnjati-filozofijaima razvoj ali ne i napredakFilozofske grane su:-metafizika, ontologija, filozofska antropologija, filozofija spoznaje (gnoseologija), etika, estetika, logika, filozofija prirode (kozmologija), filozofska teologija (teodiceja)Metafizikaje grana filozofije koja prouava bie kao bie sve to mu kao takvomu pripada-gr. meta ta fisika (neto iznad prirode)-temeljne injenice metafizike su: bie (ens) to je ono to jest i to na sve naine postoji bit (essentia) je temeljni princip bia, to je ono to ini bie, njegov sadraj bitak (esse) je ono to je potrebno da bi bie bilo bie-Toma Akvinski kae da bie ima 4 svojstva; ono je lijepo, vjerno, istinito i dobro-Metafizika ima materijalni i formalni oblik; materijalni ini cjelokupna stvarnost, a formalni ini bie ukoliko ono jest-razlikujemo bia na slijedee podjele:-iva i neiva-razumska i nerazumska-duhovna i materijalna-nuna i nenunaOnotlogijaje opa metafizika, sr metafizike-bitak je ukupnost svega to jest, neto to u sebi postoji-koncepcije kakav bitak moe biti:1. monizam (jedno naelo)2. dualizam (dva oprena naela)3. pluralizam (vie naela)-teorije o bitku:1. materijalizam bitak je materija, a duh je sekundaran2. idealizam ideja kao osnova svegaFilozofska antropologijaje grana filozofije koja odgovara na pitanje to je ovjek i po emu se razlikuje od drugih bia-ovjek je razumsko bie koje svojim razumom nadilazi materijalno ogranieno ovdje i sada te dolazi do shvaanja opeg i nunog-razum ovjeku omoguava da upravlja svjesno, da zna to i zato radi-osoba je definirana po razumu i slobodnoj volji-osobine osobe:1. racionalnost (sposobnost za apstraktno miljenje koje nadilazio ono to je neposredno prisutno ovdje i sada)2. samosvijest3. vladanje sobom i svojim aktivnostima-tri najpoznatija antropologa su M. Scheller, H. Plessner, A. GehlenGnoseologijaje filozofija spoznaja-spoznaja je utvrivanje istine, a njen rezultat je znanje-utemeljio John Locke u 17. st.-prouava sposobnost i domet ljudske spoznaje-in spoznavanja oituje se u trima elementina:1. subjekt koji spoznaje2. objekt koji spoznajemo3. in spoznavanja-proizlazi iz Kantovog pitanja to mogu znati?-dvije struje filozofa postoje u gnoseologiji:1. oni koji smatraju da prvo spoznajemo a potom analiziramo2. oni koji smatraju da prvo analiziramo a onda spoznajemo-teorije gnoseologije:1. EMPIRIZAM spoznaja je steena a ne uroena (iskustvom), J.L.2. SENZUALIZAM osjetno iskustvo je izvor spoznaje3. RACIONALIZAM R. Descartes, Spinoza, razum je izvor spozanje4. KRITICIAM Immanuel Kant, kritika sinteza empirizma i racionalizma, spoznaja je sinteza sadraja i oblika5. INTUICIONIZAM izvor spozanje je intuicija6. IRACIONALIZAM nerazumski izvor spoznaje; voluntarizam i misticizam-podjela gnoseologije s obzirom na doseg i vrijednost:1. DOGMATIZAM istina se uvijek moe utvrditi2. SKEPTICIZAM nikako nije mogue spoznati objektivnu istinu-teorije istina:1. klasina teorija (istina je slaganje misli i stvari)2. istinito je ono to je ivotno korisno3. istina je u samom sudu4. istina je slaganje predmeta sa samim sobom5. istina je ovjekEtikaje filozofija morala-moral je skup nepisanih pravila i obiaja koji odreuju meuljudske odnose i ponaanje s obzirom na pitanje dobra i zla-tri temeljne moralne vrijednosti su: dobro, pravedno i ispravno-moralno djelovanje se u drutvu potvruje idealnim sankcijama: odobravanjem i prijeporom-savjest je osjeaj moralne odgovornosti i sposobnost prosuivanja postupaka dobrim ili zlim-podjela etikih teorija s obzirom na moralno djelovanje:1. eudajmonizam ostvarivanje sree i radosti kao najvieg ljudskog dobra2. hedonizam uivanje u ivotu i strastima3. utilitarizam ostvarivanje dobra za to vei broj ljudi4. perfekcionizam usavravanje i tenja prema savrenstvu-Kant pie kategoriki imperativEstetikaje filozofija lijepoga ili filozofija umjetnosti-ona ispituje bit, uvjete i kriterije, stvaranja, doivljavanja i prosuivanja lijepog-Platonova ideja lijepog zauzima visoko mjesto ideja u hijerarhiji svijeta a glasi: umjetnost je oponaanje lijepih stvari koje su kopije ideja-Schelling, Nietschze, Kant, Hegel