Seminarski radPredmet: Komparativni poreski sistemi Tema: Oporezivanje inostranog dohotka u Republici Hrvatskoj

Mentor: prof.dr. Sead Kreso Ass. Lejla Lazovi

Studenti: Selma Muhi 66563 Muamera Krai 65915 Halida Drobo 65667 Jasmina Diko 65642 Aida Lonar 64906 Sarajevo, april 2008. 1

Sadraj1. Uvod.................................................................................................................................3 2. Dohodak...........................................................................................................................4 3. Dvostruko oporezivanje...................................................................................................4 3. 1. Hrvatska i dvostruko oporezivanje.............................................................5 4. Plae...............................................................................................................................11 5. Penzije............................................................................................................................12 6. Autorske naknade...........................................................................................................12 7. Porez na dohodak od primitka iz inozemstva................................................................13 7. 1. Primici iz inozemstva za one koji vode poslovne knjige ulaze u ukupni prihod.................................................................................................................................14 8. Dospjee poreza na dohodak.........................................................................................14 9. Porez i dohodak na drugi dohodak.................................................................................15 9. 1. Primici na koje se ne plaa porez na dohodak .........................................16 10. Obavezna godinje prijava...........................................................................................18 11. Obraun poreza na autorske honorare..........................................................................19 12 Porez po odbitku...........................................................................................................19 13. Uraunavanje inozemnog poreza.................................................................................20 14. Zakljuak......................................................................................................................21 15. Literatura......................................................................................................................22

2

1. UvodTema ovog seminarskog rada jeste oporezivanje inoporeza u Republici Hrvatskoj. Sukladno ovoj temi obratili smo pozornost na oporezivanje dohotka u sluaju da rezident ostvaruje dio svoga dohotka u inozemstvu, nain rjeavanja problema dvostrukog oporezivanja u Republici Hrvatskoj uz tabelarni prikaz dvostrukog oporezivanja u drugim dravama. Takoer smo prikazali kako se oporezuju plae, mirovine i autorske naknade kao dio inoporeza u ovoj zemlji. Prikazali smo kako je porez podloen obaveznoj prijavi i u kojem roku se mora prijaviti porez koji je dio inoporeza.I dok se za drugi dohodak ostvaren u tuzemstvu ne mora podnositi godinja porezna prijava, za primitke od drugog dohotka i od autorskih naknada ostvarenih neposredno iz inozemstva propisana je obveza podnoenja godinje prijavu poreza na dohodak U ovom radu se takoer govori o porezu po odbitku, porezni obveznici koji plaaju naknade za koritenje prava intelektualnog vlasnitva (prava na reprodukciju, patente, licence, zatitni znak, dizajn ili model, industrijsko ili znanstveno iskustvo i dr. sl. prava), naknade za usluge istraivanja trita, poreznog savjetovanja, odvjetnike, revizorske ulsuge, dividende, udjel na dobit i kamate inozemnim osobama kredite koje nisu fizike osobe, duni su prilikom isplate da naknade obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dobit po stopi od 15%. Takoer, je prikazan obraun poreza na drugi dohodak, kao i nain uraunavanja inozemnog poreza u Republici Hrvatskoj.

3

2. DohodakKod poreza na dohodak je u posebnoj mjeri naglaeno utvrivanje objekta i osnovice oporezivanja, ali je teko i za utvrditi. Pri utvrivanju predmeta oporezivanja primjenom poreza na dohodak zapravo se utvruje obuhvat dobra koje e se oporezivati tim porezom utvruje se predmetni obuhvat porezne obveze, kojeg ine njegova sadrajna i teritorijalna dimenzija. Dohodak moe biti ostvaren temeljem: nesamostalnog rada (plae), mirovine, autorskih naknada, kamata, isplate dobiti ili dividende, samostalnog rada, imovine itd. Kako e se i gdje oporezivati dohodak ovisi o tome da li i na koji nain Republika Hrvatska ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa dravom u kojoj je dohodak ostvaren. Zato ne moemo generalizirati ali moemo skicirati osnovni princip oporezivanja inozemnog dohotka kada takav ugovor postoji.1

3. Dvostruko oporezivanjeIako do dvostrukog oporezivanja moe doi unutar iste drave, ovaj izraz se obino upotrebljava kada isti porezni obveznik plaa isti ili istovrsni porez na isti objekt za isto vremensko razdoblje dvijema dravama (tzv. Meunarodno ili eksterno dvostruko oporezivanje). Porezni oveznici e u tom sluaju nositi tee porezno optereenje ne da su porez platili samo jednoj dravi. 2 Izbjegavanje dovostrukog oporezivanja znai da e dohodak, ostvaren u dravi potpisnici takvog ugovora, biti oporezovan ukupno do iznosa poreza koji bi platili da smo taj dohodak ostvarili u Hrvatskoj. Pritom mjesto oporezivanja moe biti ili drava u kojoj je dohodak ostvaren, ili Hrvatska, ili oboje.1

Prof. Dr. Barbara Jelii, Prof. Dr. Boidar Jelii, Porezni sustav i porezna politka, Zagreb, 1998. godina, str. 180. 2 Prof. Dr. Barbara Jelii, Prof. Dr. Boidar Jelii, Porezni sustav i porezna politika, Zagreb, 1998. godina, str. 137.

4

3. 1. Hrvatska i dvostruko oporezivanjeKao to je sluaj i s drugim zemljama u tranziciji, i Hrvatska nastoji sklapanjem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pridonese unapreivanju vanjskotrgovinske razmjene odnosno ukljuivanje u integracijske tokove. Ve prigodom proglaenja Republike Hrvatske kao samostalne i neovisne drave, te prekidom dravnopravnih veza sa bivom Jugoslavijom, Hrvatska se obvezala primjenjivati meunarodne ugovore koje je sklopila biva SFRJ, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa njenim Ustavom i pravnim poretkom. Hrvatska je jednostavno preuzela 20 bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka, odnosno dohotka i imovine, koje je sklopila biva SFRJ. To su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja: 1. Dohotka sklopljen je s Francuskom i Velikom Britanijom, Finskom, Filipinima i Malezijom 2. Dohotka i imovine sklopljeni s Belgijom, vedskom, Danskom, Holandijom, ehoslovakom, Italijom, Norvekom, Poljskom, Ciprom, ri Lankom, Rumunijom, Maarskom, Njemakom, Egiptom i Kinom. Za primjenu ovih ugovora bila je potrebna odluka obje drave ugovornice. Tako je prilikom uspostave diplomatskih odnosa s nekim dravama ugraena ugovorna klauzula o pravnom nasljedstvu ugovora koje je sklopla biva SFRJ, dok je s drugim dravama razmjenom diplomatskih nota dogovoren nastavak valjanosti ugovora. Sa nekim zemljama je do sklapanja novih ugovora o izbjegavanju dovostrukog oporezivanja postignut sporazum o primjeni starih ugovora, a to su slijedee zemlje: Belgija, eka, Danska, Finska, Italija, Kina, Maarska, Holandija, Norveka, Njemaka, Poljska, Rumunija, Slovaka, vedska i Velika Britanija.

5

Republika Hrvatska potpisala je 11 ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i to : 1. Dohotka i imovine s Makedonijom, Rumunijom, Slovakom, Albanijom, Poljskom, Maarskom, Ukrajinom i Rusijom, a 2. Dohotka s Junoafrikom Republikom i Kinom. Od ovih ugovra u primjeni su ugovori sklopljeni sa Makedonijom (primjena od januara 1996.), Slovakom (primjena od februara 1996.) i Rumunijom (primjena od novembra 1996.)3. Parafirani su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dobiti s Maltom, a dobiti i imovine s Bugarskom, Kanadom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Drava

Dividende i udjeli u Autorsk Kama dobiti (stopa poreza a ta Predme Broj NN ovisi o postotku naknada Datum t Me. udjela primatelja u primjene Stopa ugovora ugovori Postotak Stopa Stopa porez udjela a Dohoda k 13/95 i imovina Dohoda k 3/01 i imovina Dohoda k 6/03 i imovina Dohoda k 3/04 i imovina 01.01.199 10 8. 10 Neovisno udjelu do 10% 01.01.200 0 2. 5 10 i vie % do 10% 01.01.200 0 5. 10 10 i vie % do 25% 01.01.200 10 5. 10 25 i vie % o 10% 15%* 0% 15% 5% 15% 5%

Albanija

Austrija

Belgija

Bjelarus

3

http://at.mvp.hr

6

Dohoda Bosna i k Hercegovin 2/05 i a imovina Bugarska Dohoda k 3/98 i imovina Dohoda k 8/99 i imovina Dohoda 10/04 k

do 25% 01.01.200 10 6. 10 25 i vie %

10% 5%

01.01.199 0 9.

5

Neovisno udjelu

o

5%

eka

01.01.200 10 0. 01.01.200 5 5. 10

0 5 15 0

Neovisno udjelu do 20% 20 i vie % do 25% 25 i vie % do 10% 10 i vie % do 25%

o

5% 5% 15% 15%* 5% 15% 5% 15%* 5% 15%* 0% 10%* 5% 10% 5% 10%* 5%

ile

Danska

Dohoda Preuzet k 08.10.199 od SFRJ 10 i 1. NN 53/91 imovina Dohoda 8/03 k 01.01.200 10 5.

Estonija

10

Finska

Dohoda Preuzet k 08.10.199 od SFRJ 10 i 1. NN 53/91 imovina Dohoda 7/04 k Dohoda k 18/97 i imovina Dohoda k 10/04 i imovina Dohoda k 16/03 i imovina 01.01.200 0 6. 01.01.199 10 9.

0

25 i vie % do 10% 10 i vie % do 25%

Francuska

0

Grka

10

25 i vie % do 25%

Iran

01.01.200 5 9.

5

25 i vie % do 10%

Irska Italija

01.01.200 10 4.

0 10

10 i vie % Neovisno udjelu

Dohoda Preuzet 08.10.199 10 k od SFRJ 1.

o 10% 7

i NN 53/91 imovina Izrael Dohoda k 11/06 i imovina Dohoda 11/05 k 01.01.200 5 7. 01.01.200 10 7. 01.01.200 10 5. 01.01.199 5 8. 01.01.200 10 0. 01.01.200 10 2. 01.01.200 0 7. 01.01.200 10 2. 01.01.200 10 2. 01.01.199 0 9. 5 10 10 Do 25% 10% i vie 25% i vie do 25% 25 i vie % do 25% 10 25 i vie % do 25% 25 i vie % do 25% 10 25 i vie % Neovisno udjelu do 25% 5 25 i vie % do 25% 25 i vie % do 10% 10 i vie % do 25% 0 25 i vie % do 25% 01.01.199 10 7. 01.01.200 10 5 10 25 i vie % do 10% 10 i vie % o 15% 106 5% 10% 5% 10% 5% 10%* 5% 15%* 5% 5% 10% 5% 10%* 5% 15%* 5% 10%* 5% 15%* 5% 10%* 5% 8

Jordan

Dohoda k Jugoslavija 3/03 i imovina Junoafrik Dohoda 17/97 a R. k Kanada Dohoda k 12/99 i imovina Dohoda 3/01 k Dohoda k 7/06 i imovina Dohoda 3/01 k Dohoda 3/01 k Dohoda k 11/97 i imovina

0

Kina

10

Koreja

Latvija Litva

10 10

Maarska

Dohoda k Makedonija 13/95 i imovina Malezija Dohoda 6/03 k

10

Malta Mauricijus

Dohoda 7/99 k Dohoda 10/03 k Dohoda k 3/06 i imovina

01.01.200 0 0. 01.01.200 0 4. 01.01.200 5 7.

0 0

Neovisno udjelu Neovisno udjelu do 25%

o o

5% 0% 10% 5% 15%* 0% 15% 5%

Moldova

10

25 i vie % do 10%

Dohoda k Nizozemska 3/01 i imovina Njemaka Dohoda k 9/06 i imovina

01.01.200 0 2.

0

10 i vie % do 10%

01.01.200 0 7.

0

10 i vie %

Norveka

Dohoda Preuzet k 08.10.199 od SFRJ 10 i 1. NN 53/91 imovina Dohoda k 13/95 i imovina 01.01.199 10 7.

0

Neovisno udjelu do 25%

o

15% 15%* 5%

Poljska

10

25 i vie %

Dohoda k Rumunjska 11/96 i imovina Rusija Dohoda k 11/96 i imovina Dohoda 10/05 k Dohoda k 11/96 i imovina Dohoda 8/05 k

01.01.199 10 7.

10

Neovisno udjelu do 25%

o

5% 10%* 5% 10% 5% 10%* 5%

01.01.199 10 8. 01.01.200 5 6. 01.01.199 10 7. 01.01.200 5 6.

10

25 i vie % do 25% 25 i vie % do 25%

San Marino

10

Slovaka Slovenija

10 5

25 i vie % Neovisno udjelu

o 5% 9

i imovina panjolska Dohoda k 3/06 i imovina do 25% 01.01.200 8 7. 8 25 i vie % do 25% 0 25 i vie % do 25% 01.01.200 0 0. 01.01.200 10 1. 01.01.200 10 0. 5 25 i vie % Neovisno udjelu do 25% 10 25 i vie % do 25% 10 25 i vie % o 15% 0% 15%* 5% 15%* 5% 10% 10%* 5% 15%* 5%

vedska

Dohoda Preuzet k 08.10.199 od SFRJ 0 i 1. NN 53/91 imovina Dohoda k 8/99 i imovina Dohoda 5/99 k Dohoda k 11/97 i imovina

vicarska

Turska

10

Ukrajina

Velika Britanija45678

Dohoda Preuzet k 08.10.199 od SFRJ 10 i 1. NN 53/91 imovina

Podnoenje godinje porezne prijave poreza na dohodak obvezno je ukoliko je osoba tijekom godine ostvarila (primila) dohodak iz inozemstva, osim u sluaju inozemne mirovine.

4

ove stope poreza po odbitku odnose se na fizike osobe, bez obzira na postotak udjela u kapitalu drutva

5 5% bruto iznosa naknada za koritenje ili za pravo koritenja bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme6 7 8

10% bruto iznosa naknada u svim drugim sluajevima 5 % od bruto iznosa kamata ostvarenih od zajmova koje odobri banka i osiguravajua drutva 15% bruto iznosa kamata u svim drugim sluajevima

10

4. Plae

Dohodak od nesamostalnog rada hrvatskog dravljana ostvaren u inozemstvu u pravilu se oporezuje u zemlji i prema propisima zemlje u kojoj se rad obavlja. To znai da e dohodak ostvaren npr. u Sloveniji prvo biti oporezovan prema slovenskim propisima. Na temelju potvrde o plaenom porezu, u Hrvatskoj e se izvriti oporezivanje do iznosa koji bi platili da je taj dohodak ostvaren u Hrvatskoj. Meutim, dohodak ostvaren u inozemstvu moe biti oporezovan iskljuivo u Hrvatskoj ukoliko su kumulativno ispunjeni slijedei uvjeti: - ako primatelj dohotka tijekom godine boravi u drugoj dravi krae od 183 dana i - ako poslodavac nije rezident te druge drave i - ako poslodavac nema stalnu poslovnu jedinicu ili sjedite u toj drugoj dravi. Primjer: hrvatski poslodavac uputi svog djelatnika, hrvatskog rezidenta, na rad u Sloveniju na vrijeme od 120 dana i nastavi mu za to vrijeme isplaivati plau. Poslodavac nema stalnu poslovnu jedinicu ili sjedite u Sloveniji. Budui da su kumulativno ispunjeni gore navedeni uvjeti, dohodak iz primjera oporezuje se u Hrvatskoj. Ukoliko nije ispunjen jedan od tri uvjeta, dohodak e biti oporeziv u Sloveniji. Iznimno od navedenog, dohodak ostvaren iz radnog odnosa na brodu, zrakoplovu ili cestovnom transportu u meunarodnom prometu oporeziv je u dravi gdje se nalazi sjedite poslodavca.

5. PenzijePenzije i sline naknade oporezuju se u pravilu u zemlji u kojoj je primatelj penzije rezident. Tako se penzija hrvatskog rezidenta, koji je istu ostvario temeljem rada u npr. Njemakoj, oporezuje po hrvatskim propisima. Kako je Zakonom o porezu na dohodak 11

propisano da se penzija rezidenata ostvarene u inozemstvu ne smatraju dohotkom, takva penzija se niti nee oporezivati.

6. Autorske naknade

Autorske naknade u pravilu se oporezuju u dravi u kojoj je primatelj dohotka rezident. Pritom, drava u kojoj je dohodak ostvaren ima pravo propisati oporezivanje autorske naknade nerezidenata, ali se ugovorom utvruje gornja granica stope poreza. Npr. sa Slovenijom je ugovoreno da porezna stopa na autorsku naknadu smije biti najvie 5%, a sa Njemakom 10% bruto iznosa naknade. Na temelju potvrde o plaenom porezu u inozemstvu u Hrvatskoj se oporezuje samo razlika do iznosa poreza koji bi platili na tuzemni dohodak. Pritom, autorskim naknadama smatraju se naknade za knjievno, umjetniko ili znanstveno djelo, ukljuujui filmska djela, pravo na koritenje patenta, zatitnog znaka itd. Da bi primatelj dohotka ostvario pravo na izbjegavanje dvostrukog oporezivanja u zemlji isplatitelja dohotka, potrebno je tamonjim vlastima podnijeti dokaz o rezidentnosti. Primjer: hrvatski glumac ostvari bruto-honorar od 100 EUR u slovenskom kazalitu. Na temelju dokaza o hrvatskom dravljanstvu, na isplaeni honorar u Sloveniji e platiti porez od najvie 5%, dakle 5 EUR, a u Hrvatskoj na temelju potvrde o ve plaenom porezu, obraunati e mu se porez po tuzemnim propisima umanjen za plaenih 5 EUR. Jo jednom napominjemo da se nain oporezivanja razlikuje ovisno o zemlji u kojoj je dohodak ostvaren. Navedeni primjeri samo poblie opisuju osnovne principe koji se primjenjuju prilikom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

7. Porez na dohodak od primitaka iz inozemstva

Posljedica obveznog podnoenja prijave poreza na dohodak zbog ponekad i minornog iznosa ostvarenog iz inozemstva je da porezni obveznik u pravilu plaa razliku 12

poreza na dohodak. Naime, ako se podnosi godinja porezna prijava, moraju se prijaviti svi ostvareni dohoci, bilo da su ostvareni u zemlji ili u inozemstvu. Prema vaeem Zakonu o porezu na dohodak, obveznik poreza na dohodak je svaka fizika osoba koja ostvaruje dohodak, ali propisi o porezu na dohodak razliito odreuju poreznu obvezu za porezne obveznike rezidente i za nerezidente. Rezident je fizika osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno boravite. Smatra se da porezni obveznik ima prebivalite ondje gdje ima stan u vlasnitvu ili u posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri emu boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik ima stan u tuzemstvu i u inozemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom. Rezident je u Hrvatskoj porezni obveznik za sve ostvarene dohotke, bilo u zemlji ili inozemstvu (naelo svjetskog dohotka). Nerezident je fizika osoba koja u Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno boravite, a u Hrvatskoj ostvaruje dohodak. On u Hrvatskoj ima ogranienu poreznu obvezu i porezni je obveznik samo za dohodak koji ostvari u Hrvatskoj (naelo tuzemnog dohotka). Slijedom toga, fizike osobe koje imaju prebivalite ili uobiajeno boravite u Hrvatskoj, prema hrvatskim fiskalnim vlastima su porezni obveznici za svaki dohodak koji prime iz inozemstva. Dakako, uz uvjet da je rije o vrsti dohotka koja prema naim poreznim propisima podlijee oporezivanju. U l. 9. i 10. Zakona o porezu na dohodak propisano je tridesetak vrsta primitaka fizikih osoba koji se ne smatraju dohotkom i primitaka na koje se ne plaa porez na dohodak. Na sve te primitke se u Hrvatskoj ne plaa porez, bilo da su ostvareni u tuzemstvu ili u inozemstvu. Tako, primjerice, graani Hrvatske koji imaju tedne uloge u inozemnim bankama na tako ostvarene kamate u Hrvatskoj ne plaaju porez. Isto tako, za udjele u dobiti ili dividende ostvarene u stranim dravama i unesene u Hrvatsku, u Hrvatskoj se ne plaa porez na dohodak. Umirovljenici koji primaju penziju iz inozemstva takoer ne plaaju porez u Hrvatskoj, neovisno o svoti prnzije.

7. 1. Primici iz inozemstva za one koji vode poslovne knjige ulaze u ukupne prihodeU sluaju kad fizike osobe koje su upisane u registar obveznika poreza na 13

dohodak i koje vode poslovne knjige ostvare primitak iz inozemstva, nemaju obvezu od tog primitka obraunavati ni doprinose, ni porez na dohodak. Oni samo evidentiraju ostvareni primitak u Knjizi primitaka i izdataka, prema datumu naplate, preraunato iz deviznog u kunski iznos. Osobe koje vode poslovne knjige plaaju doprinose prema rjeenju Porezne uprave, a porez na dohodak utvruju kao razliku izmeu naplaenih primitaka i plaenih izdataka, pa primitak ostvaren iz inozemstva ulazi u ukupne prihode i podlijee javnim davanjima prema pravilima oporezivanja dohotka od samostalne djelatnosti.

8. Dospjee poreza na dohodakMeutim, primici koje fizika osoba ostvari iz inozemstva od autorskih naknada podlijeu oporezivanju u Hrvatskoj. Takve primitke esto ostvaruju novinari, povremeni ili stalni dopisnici i suradnici inozemnih izdavakih kua ili drugih informativnih medija, prevoditelji i umjetnici. Neovisno o dravi iz koje je ostvaren primitak, primatelj dohotka je duan sam obraunati obvezu za porez na dohodak i uplatiti je na raun poreza na dohodak prema svom prebivalitu. Osnovica za obraun poreza je primitak umanjen za 30 posto paualnih izdataka. Kad je rije o honoraru za isporueno umjetniko djelo, te uz uvjet da je umjetnik lan neke od ovlatenih umjetnikih organizacija ili agencija, priznaju se i dodatni izdaci od 25 posto, tako da se osnovica za obraun poreza umanjuje ukupno 55 posto. Iznosi primljeni na devizni raun preraunavaju se u kune prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke na dan ostvarivanja primitka. Porez na dohodak obraunava se prema stopi od 25 posto, a ako osoba ima prebivalite u gradu ili opini koja je propisala obvezu plaanja prireza, plaa se i prirez. Autorske naknade i naknade za isporueno umjetniko djelo osloboene su obveze plaanja doprinosa, pa primatelj autorskih naknada ne obraunava doprinose za socijalna osiguranja. Obveza za porez na dohodak dospijeva u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka. Rok od osam dana se rauna poevi od prvog dana koji slijedi nakon datuma kojeg je odobren devizni raun u poslovnoj banci. Ako osmi dan pada u nedjelju ili na dan dravnog peaznika, dospijee roka prenosi se na sljedei radni dan. Osim obveze plaanja 14

poreza, primatelj je duan izvijestiti Poreznu upravu nadlenu prema svom prebivalitu o svoti ostvarenog primitka iz inozemstva i o iznosu obraunatog i uplaenog poreza na dohodak i moebitnog prireza. Izvjee se podnosi do 15. u mjesecu za sve primitke od kojih je u prethodnom mjesecu obraunat i plaen porez na dohodak.

9. Porez i dohodak na drugi dohodakFizike osobe esto iz inozemstva ostvaruju primitke kao lanovi nadzornih odbora trgovakih drutava i drugih odgovarajuih tijela drugih pravnih osoba ije je sjedite u inozemstvu, ostvaruju provizije i honorare kao akviziteri, zastupnici i razni posrednici koji pruaju usluge stranim naruiteljima. Rije je o osobama koje za te primitke ne vode poslovne knjige, jer djelatnost obavljaju povremeno, ponekad uz istovremeni radni odnos ili uz mirovinu. Ako se iz inozemstva ostvaruju primici od drugog dohotka koji podlijeu plaanju obveznih doprinosa tada, osim poreza na dohodak, osoba treba sama za sebe obraunati i uplatiti i doprinos za penzionoo osiguranje. Naime, prema l. 9. Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja primici prema osnovi drugog dohotka podlijeu plaanju doprinosa za obvezna osiguranja. Primici ostvareni neposredno iz inozemstva nisu izuzeti od obveze plaanja doprinosa (osim autorskih naknada i umjetnikih honorara). Posebnost tih primitaka je u injenici da oni samo podlijeu plaanju doprinosa za penzijsko osiguranje, ali ne i doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Ako je osoba penzijski osiguranik samo u sustavu generacijske solidarnosti, penzijski doprinos se obraunava prema stopi od 20 posto, a ako je osiguranik drugog stupa penzijskog osiguranja, obraunavaju se dva penzijska doprinosa: 15 posto za sustav generacijske solidarnosti i 5 posto za sustav individualne kapitalizirane tednje. Osnovica za obraun penzijskih doprinosa je primitak iz inozemstva preraunat u kune prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke na dan ostvarivanje primitka od kojeg se obraunava 20 posto penzijskog doprinosa, a od ostatka se izraunava obveza za porez na 15

dohodak prema stopi od 25 posto i moe bitni prirez, pri tome da se paualni izdaci se ne priznaju9.

9. 1. Primici na koje se ne plaa porez na dohodak obiteljske penzije koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja dravne nagrade i nagrade koje dodjeljuju lokalne vlasti za sportska i druga ostvarenja socijalne potpore (djeji doplatak, socijalna pomo i dr.) primici od igara na sreu primici od otuenja osobne imovine donacije za lijeenje, kupnju lijekova i nabavu ortopedskih pomagala, osim ako se ne isplauju svojim zaposlenicima naknada razlike plae za vrijeme vojne vjebe u oruanim snagama RH naknada plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zatite i zatite od prirodnih nepogoda naknada plae za vrijeme privremene nezaposlenosti koju isplauje Hrvatski zavod za zapoljavanje naknadu plae za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti ili rodiljnog dopusta koju isplauje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje primici koje isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, osim mirovina, kao to je naknada za tjelesno oteenje i naknada za vrijeme profesionalne rehabilitacije nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja do iznosa od 1.600 kuna na mjesec po ueniku nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima primici uenika srednjih kola i studenata na redovitom kolovanju za rad preko ovlatenih posrednika do iznosa od 50.000 kuna na godinu nagrade koje ostvaruju sportai do 20.000 kuna na godinu donacije koje ostvaruju umjetnici do 20.000 kuna na godinu9

www.liderpress.hr

16

naknade tete zbog posljedica nesree na radu, ali samo ako se isplauju kao jednokratna naknada tete na temelju pravomonih sudskih presuda naknade i nagrade koje primaju osuene osobe za rad u kazneno-popravnim domovima i ustanovama za preodgoj primici na osnovi nagrada, naknada i potpora koje poslodavac isplauje svojim radnicima, ali samo do iznosa propisanog za svaki primitak (naknada trokova prijevoza, dnevnice za slubeni put u zemlji i inozemstvu, jubilarne nagrade, otpremnine i drugo) primici do propisanih iznosa za sluena putovanja osoba koje nisu zaposlenici i ne primaju naknadu u neprofitnim organizacijama stipendije uenicima srednjih kola, studentima na redovitom kolovanju i sportske stipendije do iznosa od 1.600 kuna na mjesec studentske stipendije dodijeljene na temelju javnog natjeaja do iznosa od 4.000 kuna na mjesec stipendije studenata, poslijediplomanata i poslijedoktoranata za koje je novac osigurana u proraunu Republike Hrvatske, bez obzira na iznos koji se isplauje to u Hrvatskoj nije oporezivo, a u drugim zemljama jest : Ne plaa se porez na dohodak na prihode od kamata na kunsku i deviznu tednju, na oroene pologe i pologe o vienju, bilo kunske ili devizne, koje pojedinci ostvaruju u bankama, tedionicama i tedno-kreditni zadrugama, neovisno o iznosu ostvarenih kamata Porez na dohodak ne plaa se ni na kamate ostvarene na temelju vrijednosnih papira izdanih u skladu s posebnim propisima (primjerice dravne obveznice). Nije oporeziva zarada od transakcija dionicama. Ako fizika osoba kupi ili na bilo koji drugi nain stekne dionice ili udjele u nekom drutvu, a zatim ih proda po viestruko veoj cijeni, zarada od takve transakcije se ne smatra oporezivim primitkom Od 2005. Hrvatska ponovno ne oporezuje prihode od dividendi i udjela u dobiti ostvarene do 2000. i nakon 1. januara 2005. godine Na mirovine koje hrvatski rezidenti ostvare iz inozemstva ne plaa se porez na dohodak.1010

www.liderpress.hr

17

10. Obavezna godinja prijavaI dok se za drugi dohodak ostvaren u domaoj zemlji ne mora podnositi godinja porezna prijava, za primitke od drugog dohotka i od autorskih naknada ostvarenih neposredno iz inozemstva propisana je obveza podnoenja godinje prijavu poreza na dohodak. Za drugi dohodak ostvaren u domaoj zemlji porez plaen po stopi od 25 posto smatra se konano podmirenom poreznom obvezom, a za istu vrstu dohotka primljenu iz inozemstva predujam poreza plaenog prema stopi od 25 posto ne smatra se konanim oporezivanjem. Obveza podnoenja godinje prijave je propisana i za dohotke iz drava s kojima primjenjujemo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i za dohotke ostvarene iz drava s kojima Hrvatska nema potpisan meunarodni ugovor. Ako je u inozemstvu ustegnut i plaen inozemni porez na dohodak, uz godinju poreznu prijavu se obvezno prilae dokaz o porezu plaenom u inozemstvu. Pri utvrivanju godinje obveze porez na dohodak plaen u inozemstvu uraunava se u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj. Posljedica obveznog podnoenja prijave poreza na dohodak zbog ponekad i penzijskog iznosa primitka ostvarenog iz inozemstva je da fizika osoba na godinjoj razni u pravilu ima obvezu plaanja razlike poreza na dohodak. Naime, ako se podnosi godinja porezna prijava, moraju se prijaviti svi ostvareni dohoci, bilo da su ostvareni u zemlji ili u inozemstvu. Brojni su i opravdani prigovori takvoj poreznoj nejednakosti. Razliite porezne obveze prema osnovi drugog dohotka u zemlji i drugog dohotka iz inozemstva ne proizlaze iz visine dohotka i ekonomske snage poreznog obveznika, ve ovise o izvoru dohotka. Upitno je bi li postojea zakonska rjeenja udovoljila preispitivanju ustavnog utemeljenja takvog razlikovanja graana kao poreznih obveznika.

11. Obraun poreza na autorske honorareObraun poreza na autorske honorare: 18

- Osnovica za obraun poreza je primitak umanjen za 30 posto paualnih izdataka - Za isporueno umjetniko djelo priznaju se i dodatni izdaci od 25 posto - Porez na dohodak obraunava se prema stopi od 25 posto, i mogui prirez Autorske naknade i naknade za isporueno umjetniko djelo osloboene su obveze plaanja doprinosa.

12. Porez po odbitkuPorezni obveznici koji plaaju naknade za koritenje prava intelektualnog vlasnitva (prava na reprodukciju, patente, licence, zatitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i dr. sl. prava), naknade za usluge istraivanja trita, poreznog savjetovanja, odvjetnike, revizorske ulsuge, dividende, udjel na dobit i kamate inozemnim osobama kredite koje nisu fizike osobe, duni su prilikom isplate da naknade obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dobit po stopi od 15%. Od ovih odredbi porez na dobit po odbitku ne plaa se na kamate koje se plaaju: - kod prodaje opreme na kredit koja poreznom obvezniku slui za obavljanje djelatnosti, - kod prodaje robe na kredit poreznom obvezniku i - po kreditima bilo koje vrste koje daje inozemna banka Ove odredba odnose se i na plaanje naknada za usluge obavljene od strane inozemnih osoba ako isti u Hrvatskoj nemaju registriranu poslovnu jedinicu. Stopa poreza po odbitku u Republici Hrvatskoj iznosi 15%.

13. Uraunavanje inozemnog porezaAko je u Hrvatskoj porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaen porez u inozemstvu uraunat e mu se u domai porez najvie 19

do iznosa poreza na dobit koji bi se tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u inozemstvu. Iznos poreza na dobit koji se moe uraunati u domai, utvruje se tako da se na prihode ili dobit ostvarnu u inozemstvu primjeni stopa za uraunavanje. Stopa za uraunavanje izraunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obaveza utvrena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarna dobit samo iz domaeg poslovanja. U svrhu uraunavanja plaenog poreza u inozemstvu porezni obveznik je duan Poreznoj upravi predoiti dokaz o plaenom porezu u inozemstvu. 11

14. Zakljuak

Pri utvrivanju predmeta oporezivanja zapravo se utvruje obuhvat dobra koje e se oporezivati tim porezom utvruje se predmetni obuhvat porezne obveze, kojeg ine njegova sadrajna i teritorijalna dimenzija.11

www.porezna-uprava.hr

20

Dohodak moe biti ostvaren temeljem: nesamostalnog rada (plae), penzije, autorskih naknada, kamata, isplate dobiti ili dividende, samostalnog rada, imovine itd. Kako e se i gdje oporezivati dohodak ovisi o tome da li i na koji nain Republika Hrvatska ima potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa dravom u kojoj je dohodak ostvaren. Kao to je sluaj i s drugim zemljama u tranziciji, i Hrvatska nastoji sklapanjem ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pridonese unapreivanju vanjskotrgovinske razmjene odnosno ukljuivanje u integracijske tokove. Ve prigodom proglaenja Republike Hrvatske kao samostalne i neovisne drave, te prekidom dravnopravnih veza sa bivom Jugoslavijom, Hrvatska se obvezala primjenjivati meunarodne ugovore koje je sklopila biva SFRJ, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa njenim Ustavom i pravnim poretkom. Podnoenje godinje porezne prijave poreza na dohodak obvezno je ukoliko je osoba tijekom godine ostvarila (primila) dohodak iz inozemstva, osim u sluaju inozemne mirovine. Ako je u Hrvatskoj porezni obveznik ostvario prihode ili dobit poslovanjem u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaen porez u inozemstvu uraunat e mu se u domai porez najvie do iznosa poreza na dobit koji bi se tako ostvarene prihode ili na tako ostvarenu dobit platio u inozemstvu.

15. Literatura- Prof . Dr. Jelii Boidar, Prof. Dr. Jelii Barbara, Porezni sustav i porezna politika, Zagreb, 1998. godina - www.liderpress.hr - http:/www.porezna-uprava.hr./propisi/u_sklopljeni.asp 21

- http:/at.mvp.hr

22