JM.BODULlĆ

lvKORCULA

Cijena a Dinara.

Naklada konsorcija "Narodne Svijesti"Dubrovnik 1922.L~~ ~~~-.,.,., ~ 4ii7rl* *~ ~~

OU8HOUHčKH ~HH08HOO~KH ~lOUI08Hftkcijonarno dru�tvo - Dubrovnik

Glavnica Kr. 16,000.000·-Društ, sjedište: Čingrijina 401 Brzojavi: Ragusea-Dubrovnlk

Teretni parobrodi: "Bosanka" T 6200, .Daksa'' T 7500,.Dubac" T 4800, "Dubravka" T 6500, "Lapad"T 4400, "Napried" T 2400, .Pracat" T 3500,"Srebreno" 5700, "Srgj" 6300.

Putničko - teretni parobrodi : "Lovrjenac" T 1000,"Petka" T 500, "Zaton" T SOO.

VOZNI REDBrza sedmična pruga Trst-Split-Korčula-Gruž i natragSedmična pruga Split-Hvar- Velaluka-Korčula- Trstenik-Gruž-Dubrovnik - Cavtat - Hercegnovi- Tivat-Kamenari-Risan-Kotor-Zelenika-Budva-Bar i natrag.Sedmična pruga Gruž-Bari (Italija).Posebni vozni red i sve druge informacije dobivajuse k.od svih društvenih agencija.

Prevozne cijene vrlo umjerene.

KORČULAKratak izvadak iz povijesti grada Kor č ule

na istoimenom otoku.

Napisao

Dn. MAŠ O BODULIĆl' mitronosni opat.

Preštampano iz "Narodne Svijesti".

Dubrovnik 1922.Brzotiskom Dubrovačke Hrvatske Tiskare.

Opas!<a. Uza' sve nastojanje izdavači nijesu mogli dobitidrugih klišeja, da djelo ovog puta izide boljeilustrovano.

o postanku grada Korčule

m istoimenom otoku, koji se latinski zove »Cor-cyra-Nigra«, grčki »Korkyra melaina« (crn radi svojihnegdašnjih gustih šuma), a talijanski »Curzola«, nemamopouzdanih povjesničkih podataka. Kao što su se svistarinski gradovi dičili, da su bili utemeljeni od ka-kova junaka, tako predaja veli o Korčuli, da ju je u-temeljio trojanac Antenor. Neki povjesničari kažu, daje bila naseobina Feničana. a drugi Liburna. Povjes-nički je priznato samo to, da su prvi stanovnici ovogaotoka bili Grci i da je pučki jezik na cijelom otokubio grčki sve do polovice XI. vijeka. To nam potvr-gjuje grčki natpis nagjen prošloga vijeka u mjestu»Koludrt«, gdje je sada grobište mjesta Lumbarde.Ovaj se spomenik čuva sada u Narod. Muzeju u Zagrebukao najstariji spomenik tog muzeja. Godine 168. prijeIsukrsta dogje Korčula pod rimsku vlast, ali pod caremOktavijanorn bi gotovo uništena, jer jedan dio njezinihstanovnika skupa sa onim bližnjeg otoka Mljeta kanogusari pljačkahu rimske brodove. Prigodom diobe rim-skoga carstva Korčula potpade pod istočni dio carstva(t. j. Carigrada), a jer bijaše daleko od središta dr-žavne vlasti, uživala je poput ostalih dalmatinskih otokaneku vrst neodvisnosti. Desetoga vijeka dogjoše Sla-

o veni sa Kopna blizu rijeke Neretve na ovaj otok, is-prva u malom broju, kašnje sve to više, te se je hr-

6

vatski jezik tako brzu raširio, da u xn. vijeku ne bi-jaše više traga grčkom jeziku na otoku. DolaskomSlavena .nalazimo prve tragove kršćanstva, a g. 1300dobila je Korčula svoga prvoga biskupa, te se je bis-kupija uzdržala sve do g. 1830. kada je bila pridru-žena dubrovačkoj, a g. 1876. dobila je opatiju,

God. 998. Mlečići zauzeše otok pod duždomPetrom Orseolorn ; god. 1100: dogjoše Genovežani,koji predobiše Mlečiće. Ali 29 godina kasnije bila je-ponovno Korčula osvojena za Mletačku Republiku od'Popona Zorzi, korčulanskoga vlastelina, te Republikau znak harnosti dade ovoj porodici upravu grada podisvojim pokroviteljstvom. Po Poponovo] smrti njegovinasljednici vladali su strogo, radi čega se gragjani.podigoše proti njima, te dobiše potpunu unutrnju au-tonomiju. Od tog doba imamo korčulanski Pravilnik(Statut), naime od g. 1214; to je jedan od nastarijibj najznamenitiji u Dalmaciji (tiskan u Mle-cima g. 1643).God. 1358. ustupi republika mletačka Korčulu ugarsko-hrvatskom kralju Ljuđevitu ; ti su kraljevi držali svogakneza (»conte« kako se spominje u ispravama) naKorčuli, a g. 1414. dubrovačka republika, obveže sena godišnji danak ugarsko·hrvatskom kralju i zauzme-upravu Korčule. Pošto je postupala vrlo strogo sa gra:-gjanima, ovi se podigoše proti njoj, te se g. l420loslobodiše, a videći pak da se sami ne mogu uzdr-žati, predadoše se na 24. aprila pomenute godine-svojevoljno mletačkoj republici, uvjetom da im budeuzđržana unutrnja autonomija, kakovu su otprije uvi-jek uživali. Korčula ostade u mletačkoj vlasti sve dopada te republike (1797). Od toga doba do g. 1815.izmjenilo se je u Korčuli šest raznih država na vla-sti; najprije Austrija, zatim Francuska, Ruska, ponovno-

7

Francuska, Engleska, tr. uslijed bečkog mira Austriiana 19. jula 1815. zauzme Korčulu sve do sloma (29.oktobra 1918). Na 5. novembra 1918. započne tride-deset -rnjesečna talijanska okupacija Korčule, a na 19.aprila 1921. uslijed rapalskog ugovora od 12. novembra1920. ugje u Korčulu vojska države Srba, Hrvata iSlovenaca, te je grad kao i cijeli otok konačno pri-pojen majci Jugoslaviji.

. Korčulani se odlikovaše u dvjema prigodama,n.aJme god. 1483. proti Fridriku Aragonskomu, a još~lše. g. 1571. .proti Uluz-Ali potkralju Algirskomu, kojiJe bIO doplovio velikim brodovljem do gradskih zidina.Korčulani svojim junaštvom, dapače iste ženske obo-ružane i preobučene na mušku pod vodstvom braćeRužića i uz božju pomoć odbiše- navale svojih nepri-jatelja, te ovi zapališe crkvu i samostan svetoga Ni-kole na zapadnoj strani grada i odalečiše se na 15.augusta iz gradske luke.

Znamenitosti grada Korčule.

Korčula premda malo mjesto i prostorom i stanov-ništvom, posjeduje ipak prilično lijepih starinskihumjetnina i gragjevina kao malo koje drugo mjesto.

1). lzmegju ovih prvo mjesto zauzimlje »Opatskacrkva sv. Marka«. Sagragjena XIII. vijeka na tri brodau romanskom slogu pomješana sa gotskim; zvonik jebio kasnije podignut, naime godine 1440., a današnjukapelu sv. Roka sagradiše gragjani g. 1572. kao za-vjet, kad je prestala strašna kuga. I ako je crkva ovomkapelom zadobila u prostoru, pretrpjela je ipak nasvom prvotnom slogu. U ovoj crkvi spomena su vri-jedni slijedeći predmeti:

a) Veliki prozor uobliku ruže na pročelju crkve.

8

b) Veličanstvena tribuna povrh glavnoga oltara sasvojim majstorski izvedenim glavicama, kao takogjerglavice ostalih stupova u velikom brodu crkve.

e) Krasna vrata Sakristije u gotskom slogu (go mj ije dio vas u jednom komadu).

d} Slika iza velikog oltara Tintoretove škole XVI. v.e} Slika na otaru sv. Trojstva djelo Bassanovo

(Jacoba de Ponte XVI. vijeka).f) Slika na oltaru Gospe od Karrnena slikara Ridolfi

(mletačka škola XVII. v.).g) Znamenita slika Muranove škole XIV. v. (sada

se čuva u bližnjoj crkvici sv. Petra).i} Drveni kip Blažene Gospe povrh oltara sv. koka

(radnja Florentiska XIV. vijeka). Megju crkvenim odi-jelima znamenito je misno odijelo sa dvjema dalma-tikama od crvenog baršuna, bizantinska radnja XIV.stoljeća, zatim zlatni kalež, rijedak eksemplar dalma-tinske rezbarije XVII. v. i drugi srebrni kalež sa sre-brnim Spasiteljem u njemu (majstorska mletačka rad-nja XVIII. v.).

2). Ispred crkve na trgu sv. Marka nalazi se kućaizumrle porodice /smaelli, to je jedna od najbolje uz-držanih starih palača; na ovoj kući znamenit je »bal-kon« i prozori, te unutrnji dvor.

3}. Na trgu je kameniti stup, podignut g. 1515.na kojemu su uklesani grbovi mletačke republike (lav),ondašnjega dužda Loredana (tri ruže) i gradskoga knezaGiustiniani (orao); na ovom stupu vijala se zastavamletačke republike.

4}. Na pročelju »kučišta Arneri« sa strane uliceznameniti su gotički prozori mnogo na lični prozorimaPalače u Mlecima u Velikom Konalu prozvane »Laea d' oro.

9

5). Kucalo na vratima, vlasnost porodice Ameri,doneseno u XVIl. vijeku sa otoka Kandije, a to štosu se neki članovi ove porodice hrabro borili protiTurcima. Kucalo je od mjeda majstorski izdjelano.

6). Loža »na Strossmajerovoj obali« sagragjenaXVI. vijeka; odatle su se puku javljale naredbe vlastii proglasivale osude.

7). Dva obeliska na podnožju kamenitoga mostana istoj obali podignuta na čast gradskih knezovaPaskaligo i Telani XVI. vijeka.

8). Prizemlje općinske zgrade (sagragjeno g. 1520.)bijaše kneževa kancelarija, dočim je gornji dio zgrade,današnji općinski ured, bio dogragjen stoprv g. 1866.

9). Mali trg pred općinom, to je bio prvi trg po-pločan u gradu i uregjen g. 1569.; na njemu je po-dignut krasan kameniti stup sa lavom na čast grad-skoga kneza Michieli,

10). Gradska vrata sa strane istoka na istomutrgu podignula sa unutrnje strane grada god. 1650.pod knezom Balbi na počast »Leonarda Foscola«, kojije bio opći namjesnik Mletačke Dalmacije sa odnos-nim latinskim natpisom o njegovim pobjedama protiTurcima u zagorskom dijelu Dalmacije, dočim je kulana kojoj su naslonjena ta vrata, mnogo starija; t~je bio prvi toranj sagragjen od starih Korčulanapod ugarsko-hrvatskom upravom za obranu grada uXV. vijeku.

11). Četiri tornja ili kule okolo grada, sagragjeneod god. 1485·1500. od istih gragjana dozvolom mle-tačke vlade na obranu mjesta. Prva je kod gragjansko-pučke škole nazvana »Balbi«, druga kod zgrade Po-glavarstva nazvana »Barbarigo«, treća kod kuće Por-tolan nazvana ,.Tiepolo«, a četvrta kod crkve Svih Svetih

,.10

.,'"

nazvarla !~appello« na čast ondašnjih mletačkih kne-zova, u Korčult ;> gornji dio ove zadnje kule bio jeoboren prigodom rušenja gradskih zidina god. 1876.

12). Kuća bivše obitelji »Medin«, a sada je u njojprivatna škola talijanska, bijaše kuća, u kojoj se jerodio XVII. vijeka i u kojoj je stanovao najveći kor-čulanski pjesnik Petar Kanavelič. Njegovo je glavnodjelo epos »Sveti Ivan Trogirski« i druge mnogobrojnepjesme i satire. Sve je to napisano lijepim književnimjezikom, te će do malo Jugoslavenska Akademijau Zagrebu štampati pod vještom upravom sveuč, prof.Dra. Korbera.

13). Današnji vrt »Smrkinič« sa istočne strane gradabijaše Arsenal mletačke republike.

14). Zgrada, u kojoj je sada smještena pučka škola(popravljena u ovo zadnje doba), bijaše skladište pše-nice za gragjane pod mIet. republikom, a današnjagragjanska škola bijaše nekoć polača, u kojoj je sta-novao gradski knez.

15). Razorene kuće bez krova (nazvane »kučišta«),koje se nalaze u velikom broju u gradu, jesu zgrade,što su bile uslijed kuge, koja je dvaput strašno harala,naime g. 1529. i 1571. u Korčuli, promišljeno sažga ne,da se zapriječi okuženje grada. U ono doba oganjbijaše jedino sredstvo raskuživanja. - Cita se u grad-skim ljetopisima, da je Korčula prije kuge brojila6.000 duša.

16). Crkva sv. Mihovila kod istočnih gradskihvrata bila je sagragjena god. 1603. i predana odmahnovoustanovljenoj bratovštini Bl. Gospe od Pojasa.Na velikom mramornom oltaru nahodi se krasna slikaGospe slikara MajoUa (mletačka škola XVIII. v.), astoprv prošlog vijeka bi dodijeljena crkvi kapelaiste Gospe.

11

17). Crkvica sv. Antuna na istočnom brežuljku.sa krasnim vidikom sagragjena je g. 142.0-:.a do nje i!kuća za nadarbenika u istoj godini. - U. toj crkvi.god, 1702. bi ukopan korčulanski biskup Nikola Špa-nić, a šest godina kašnje, naime 1708. polag njegoveoporu čne odredbe biše usagjeni oni velebni čempresi,koji još i sada sačinjavaju krasnu »allee« sa 102kamenite stepenice do crkve.

18). Crkva Svih Svetih, sagragjena početkom XIV.vijeka i predana odmah (1306) novoustanovljeno] bra-tovštini »Dobre smrri«. Ova je bratovština bila dužna,-da se brine za ukop svih gragjana bez razlike, dok-se nijesu ustanovile u XVII. v. druge dvije bratovštine«sv. Roka i sv. Mihovila ili blažene Gospe od Pojasa).Plafon crkve Svih Svetih pun je lijepih slikarija, anajznamenitija je slika obraćenje sv. Pavla na ogradi,kojom se ulazi u sakristiju. Ostale su slike u ovoj<crkvi na žalost bile pokvarene prošloga vijeka od jed-nog domaćeg uadrislikara. U ovoj su crkvi dva grčkapropeća, jedno je od ovih glasovito. jer označuje pre-laz od slikarije na rezbariju. U dvorani, koja služi za'sakristiju, ima raznih grčkih slika uzetih u grčkim cr-kvama u Kandiji XVI. vijeka, kada su se neki Korču-lani skupa sa Mlečićima borili proti Turcima. Iza ve-likog etara glasovita je slika raznih svetaca muranskeškole XIV. vijeka; na istomu je oltaru drveni kip

.Gospe i mrtvoga sina sa svim znakovima NjegoveMuke (lijepa grupa pod imenom »La pieta» dobavljenau Mlecima XVIlI. vijeka.).

19) Razni grbovi od kamena, radnje vrijednihrkorčulanskih kamenara. Kamenarski je zanat uvijek<cvao u Korčuli. Znameniti su grbovi obitelji »knezovaIsmaelli« povrh vrata staroga Zakloništa u ulici »Is-

12

maelli«, zatim grb obitelji »Mi1oš.. na kutu drugogapoda na trgu sv. Marka, grb obitelji Baničević (Bani-sio) sada kuća Denoble u ulici sv. Roka, te dva kras-na prozora, koja se čuvaju u pridvorju općin. dvora,

20). Poujesni spomenik maloga trga 1:. obliku po-lukruga nalazi se u varošu na istočnoj strani grada s-

sagragjen je od engleskog gradskog zapovjednika Pe-tra Loven-a godine 1815., a gragjani u znak harnostinjegovog zauzimanja za gradske potrebe i rad slobode,.koju su tada uživali, postaviše odnosni latinski natpis.na dvjema piramidarna.

21). Crkva sv. Nikole sa dominikanskim mana-stirom nalazi se na zapadnoj strani grada; u početku je-crkva bila sagragjena na jednom samom brodu sa ma-nastirom godine 1501, pod knezom Ivanom Delfinom,God. 1571. Turci su izgorili gotovo svu crkvu i sa-mostan, ali dvije godine kasnije biše popravljeni, agod. 1665. bio je nadodan crkvi drugi brod sa istočnestrane. U toj crkvi nalazi se krasan oltar od karar-skoga mramora podignut od gragjana i na njemu slikagrčke Gospe, prama kojoj su stari Korčulani gojUiosobitu pobožnost. U istoj je crkvi na oltaru sv. PetraMuč. slika toga sveca, koja je sada jedina i baš lijepakopija Ticijanove istoimene slike, koja je izgorjelaprošloga vijeka u crkvi »San Giovanni e Paolo« uMlecima.

22). Na otočiću »Badija« poznatom pod imenom»Otok« 25 časa udaljenom od grada lagjom na uba-vom položaju, obranjenom od vjetrova sa bujnom ve-getacijom, nalazi se crkva sa franjevačkim samostanom.Taj bi otok veoma zgodan bio za kakav sanatorij ilijoš bolje za zavod, gdje bi se oporavljali nemoćniciili slaba djeca kao rijetko drugovdje. Otočić darovaše

•

13

gragjani godine 1394. Franjevcima. Na njemu je pro-'Strana crkva sagragjena godine 1450., a kapela sv.Križa sa svojim veličanstvenim mramurskim oltarom!pridružena crkvi podignuta je godine 1769. U toj sekapeli čuva čudotvorno veliko drveno Propeće, što su:ga po svoj prilici donijeli Franjevci iz Bosne poslijebitke na Kosovu : glava je pravo remek-djelo rezbarije.Prema raznom položaju, s kojega se gleda, lice Spa-siteljevo mijenja oblike. Samostan pridružen crkvi'bio je godine 1907. dosta proširen, te je sada velebnazgrada, koja je odregjena za gimnaziju. Znamenita ieradnja klaustar sa svojim krasnim stupovima i glavi--cama u gotskom slogu XVI. vijeka. U biblioteci sečuvaju mnoga inkunabula (starinski rukopisi i perga-

, mene osobite vrijednosti} i razno oružje oteto Katala-nima i vojnicima Uluz-Ali godine 1571.

23). Drugi je znameniti otočić udaljen 10 časa la-gjom od Badije Vrnik, poznat još za vremena Rimlja-na, gdje su bili kamenolomi na glasu, kakvih nema.u Dalmaciji glede vrsti kamena po priznanju najvećegadalmatinskoga povjesničara »trogiranina 'Lucija«. Joštl XVI. vijeku imali su radnici na Vrniku neku vrstkamenarske bratovštine sa svojin! Pravilnikom. Kame-nje iz Vrnika išlo je i ide još i danas svuda po Dal- .maciji, a prije se je mnogo izvozilo i na daleki istok.U samom Carigradu imamo kuća sagragjenih vrničkimkamenom, a u Dalmaciji više monumentalnih zgrada,lijepih nadgrobnih spomenika, .koji po finoj vrsti togakamena izgledaju da su mramorni.

24.) Na Korčuli se nalaze veliki i glasoviti dalma-tinski škveri (skobaš«), gdje se i danas grade uzornelagje za privatne osobe j- za razna društva. Jednomsu se gradili ovdje veliki trgovački brodovi na jedra

14

kao i elegantni čamci za ratnu mornaricu bivše Austro-Ugarske Monarhije. Škveri i kamenolomi bijahu od!starine dva najglavnija vrela dobiti i dva najbolje raz-vijena obrta pučanstva grada Korčule.

* **Za strance je vrijedno da se ovđje zg,bi!ieži još:

slijedeće: Korčula (grad) broji 2000 stanovnika, sje-dište je svih 'cotarakih vlasti, ima pučku i gragjanskumušku i žensku školu, zanatsku državnu školu, zavodSvetih Angjela Čuvara (Internat sa školom za odrasledjevojčice), općinsku glazbu, pjevačko društvo sv. Ce-cilije, filijalku Jadranske banke, lijepe, duge, prosteod gliba i praha, a donekle hladom snabdjevene šet-nje na zapadnoj i na istočnoj strani grada j ubav i,borovima te drugim zelenilom bogat gradski "parkHober", 10 časa daleko od grada. Na, uspomenu Kra-ljeva vjenčanja 8. juna 1922. prozvan je »Bašća Kralja,Aleksandra«. Sa platea ovoga parka uživa se krasanpogled na čarobnu okolicu i na mnoštvo malenihrazasutih otoči ča, na poluotok Pelješac i na korču-lanski kono. Grad je prikladna stacija za ljetna ku-panja, osobito u bližnjem mjestu lumbardi, koja jeudaljena jedan sat hoda po lijepom putu; u Lumbardije tlo pržinasto i na kopnu i na moru, te veoma zgo-dno za kupanje. Mjesto ima 1.400 duša, podneblje jekao uopće cijeloga otoka vrlo ugodno, zimi umje-rena studen, a ljeti nema velikih vrućina. Ovo je selo-na glasu radi svoga izvrsnoga bjelog vina nazvanog"Grk". Ima vrelo žive vode u mjestu ".Krmača" (voda.veoma lagana j zdrava).

Drugo je mjesto Žrnovo, udaljeno samo pif>satahoda od grada sa južne strane sa 2,(;)00:duša, zgodno-

15

je za zimske šetnje novim kolnim putem, sa kojega sa. uživa takogjer lijepi vidik.

Na otoku je ukupno 9 mjesta - sve sami kato-lici; svako mjesto ima svoju posebnu župu i pučkuškolu za muške i za ženske i osim Lumbarde sva suostala mjesta prama zapadu na cesti, koja vodi izgrada do Veleluke, Prvo je mjesto poslije ŽrnovaPupnat (10 kim od grada) sa 900 stan. sa svojom li-jepom župnom crkvom na tri broda od XVII. vijeka.Dva kilometra još prama zapadu (a 12 kIm. od grada)pri moru je mjesto Rači;će sa 1.050 stan. Žitelji nje-

-govi đogjoše iz Primorja kraj Neretve koncem XVII.vijeka privolom Mletačke Republike, a gradsko Vijećeodredi im današnju luku; Račlšćani su na glasu kaovaljani pomorci; u ovo zadnje doba (1906) sagradišeudobnu i lijepu župnu crkvu. - Za Pupnatom dolazimjesto Čara (17 kIm od grada) sa 770 stan. U žup-noj crkvi sagragjenoj XVI. v. nalazi se znamenitaslika Bassana (Jacobo de Ponte) »Isus se iskazuje Apo-stolima.« U tomu je mjestu i zavjetna kapela Bl. Gospe,koja se spominje u jednom ugovoru još g. 1393., apoznata sada pod imenom "Gospa Čarskog Polja",kamo dolaze hodočasnici sa cijeloga otoka svake go-dine, osobito na 25 jula i na Malu Gospu. - Uda-ljeno 3 kim. od Čare je starinsko mjesto Smokvicasa 1.050 stanovnika. Najljepša polja na otoku pripa-daju tomu. mjestu. Proizvagja izvrsno crno i bijelovino i bogato je raznim voćem. Sa podnevne straneima lijepo pristanište Brnu.

Najveće mjesto na otoku je varoš Blato udaljeno36 kIm od grada sa preko 8.000 stanovnika. Blato jesjedište Općine i Suda; osim pučke ima i gragjanskumješovitu školu. Najznamenitija starinska gragjevina je

16

Loža sagragjena g. 1496, a preuregjena g. 1700. salijepih 16 stupova; trg, na kojom je loža, bio je ure-gjen g. 1789. i iste godine sagragjen zvonik PlebanskeCrkve Svih Svetih. U tnj crkvi sagragjenoj XIV. vijekaznamenita je slika »Svih Svetih-s, radnja mletačke školeXVII. vijeka, kao takog jer kapela sa lijepim oltarom sveteVinčence sagragjen g. 1795. Tijelo ove svetice biJo jetada preneseno iz rimskih katakornba pod korčulanskimBiskupom Josipom Kosorić, dočim tijelo sv. Todora bilo

_ je preneseno iz istih katakornba u Korčulu otprije, naimegodine 1735. od kočulanskcga Biskupa Vicka Kosovića.

Od Blata po prilici 4 kim udaljeno je najnovijemjesto otoka Velaluka pri moru sa 4.500 stanovnikai" sa posebnom općinom. Otrag 150 g. bijaše u njemusasvim malo kuća, većinom blatskih maga za; sačinja-vaše sa Blatom istu župu; mnoge obitelji iz raznihmjesta Dalmacije, a najviše iz Blata naseliše se tuprošloga vijeka, te mjesto napreduje kao malo kojedrugo u pokrajini. Ima krasnu zgradu za svoje škole;najljepšu i najudobniju u cijelom kotaru.

Sa sjeverne strane grada Korčule prostire se po-'luotok Pelješac sa tri ubava mjestanca na moru:Orebiči, Kućište i Viganj. Povrh istih uzdiže se brdo(visoko 914 m.) sa vrhom svetoga Ilije, koji dominiraprema istoku sve do Vratnika a lijepo se vidi Neret-vanska okolica, Makarsko Primorje; otoci Mljet, Kor-čula, Hvar, Vis, Lastovo i Brač. Na pelješke] je rivierivegetacija bujna: čedri, naranče, limuni, paome i cvi-jeće svake vrsti cvjetaju usred najljuće zime kao malodrugovdje. Mjestu Kućište veoma je zgodna stacija zanemoćnike zimi, gdje se ne čuje nikakav vjetar, amjesto je izloženo suncu cijeli dan. Na Pelješcu ježiva voda. U Korčuli pristaje dostatan broj parobroda

17

svih društava, ima i brzih pruga iz 'Trsta, Bakra i Ita-lije, tako isto i za saobraćaj sa okolicom.

,Na najljepšem položaju grada, na Strossmajero-'Voj obali«, nalazi se krasan i udoban »Hotel de la'Ville« sa restaurantom i kafanom, 27 mobJiranih soba,od kojih one 'sa strane obale imadu krasan pogled natuku; pred Hotelom je prostrana terasa. Tu je i pri-stanište svih parobroda. Osim ovoga Hotela ima u',mjestu i drugih manjih gostiona za strance, kao tako-gjer i mobliranih soba kod privatnih kuća za putnike.

, ,I

':HOTEL 'de la VILLEKORČULA

Krasnim pogledom" namore, moderno uređenesobe, izvrsna kuhinja.

Na zahtjev šalju se cijene pensiona.

Dolazak I odlazak željezničkih vlakova sagruške stanice: vlakovi dolaze 6.15 i 21.20 sati; a,odlaze 7.30 i 20,25.

r IJADRANNAKLADNA KNJIŽARA-PAPIRNICA

TISKARA I KNJIGOVEŽNICA

DUBROVNIKPlaca kralja Petra

IIII

VELIKI IZBOR DOMAĆE I STRANE LlTE-RATURE. - NABAVLJA KNJIGE MA GDJEOGLAŠENE. -VELIKA VLASTITA NAKLADA.POPIS KNJIGA ŠALJEMO S'\;AKOME NA

ZAHTjEV BADAVA.MODNI ŽURNALI - REVIJE - ILUSTROVANI

LISTOVI.

RAZGLEDNICE UMJETNIČKE, DUBROVAČ-KE I CIJELE DALMACIJE, VLASTITE I

TUĐE NAKLADE.

II

r~lli!A.JJIl':INI~~1Il':lDlll':~~lHIlll~ TRiOUl"" M"nUffl~~Lt pOMoDnI ROB!. Jr '"

Slasfičurnito i Tvornicu 8is~uifoVelika zaliha finih

YINIJll I hll(ERllstranih i domaćih dezertnihBONBONA i KONFEKTA.

Prima naručbe :

ITORATA za

ŽiVKO ŠIKIĆ - Dubrovnik~, ,__ J

pirove i t. d.

I filip Stanić IPEKARNA

TRGOVINA ŽiVEŽNIH NAMIRNICA,- KOLONIjALA I DELIKATESA. -

KORČULA

Zavod Svetih Angjela Čuvarau KORČULI

- Utemeljen godine 1905.

r U zavodu opstoji dječje zabavište, pučka igrađanska ženska škola, obe sa pravomjavnosti. - Osim propisanih učevnih predmeta:uči se još šivanje, kuhanje i uopće kućanstvoeda djevojčice postanu valjane domaćice. -Napose uči se glasovir, francuski' i njemački.

U internatu ima mjesta za

60 OOJENICA., Mjesečno se plaća 400 dinara. - Zavod je na

najljepšem položaju i na čistom morskom zraku.

V I C K O N. S E S S A, brodograditelj

__--------1 KORČULARADNJA SOLIDNA - CijENE UMJEREME

�ALJE NA ZAHTJEV NACRTE.

UI~E COPURSO I S~UICClmORRO DUBROVniK.Telefon 93 FILIJALA GRUŽ Brzojavi: Capomaro

Trgovina na veliko: kolonliala; južnog voćai manifakture. Vlastita radnja za pakovanje-naranača i limuna u Siciliji.

8e~mično stiznun trnnSJort iz8icilije sn nnrnnčnmn i limunimn.uvoz - IZVOZ

Cijene umjerene! Posluga brza i tačna !

Brijačnicu Ivo hOlicu Ko~ulaPRODAJA

SVAKOVRSNEPARFUMERIJEr

MORSKO KUPALIŠTE Log reda u KorčuliUbava lučica gornjeg varoša na istoku grada. Divan pogled na pelješkl poluotok.bližnje lučice i otočiće. Kabine udobne uz čistu morsku obalu iz sitnoga žala,Pržina ogragjena za cjelodnevno sunčanje, zaklonjeno od vjetra. - Park borovihstabala, na potpuno čistom zraku. - Cijene umjerene.

Vlastnik Baldo Verzotti.~~~~~~--~~~~~~::I..•...•..t'CI~t'CI~.t: <O..•..Oe •••:; Q(I)

"cf Z<lJ•••)(1) <:;::t'CI

~~NOQ. rl}._..•...;;O(I)

t'CI-cl

naj korisniji i najbolji za motorne čamce. teretne brodovekao i za sva industrijska poduzeća -.

GLAVNO ZASTUPSTVO ZA JUGOSLAVijURUDOLF GA TTI - Korčula

(preuzima i namještaj istih prama zahtjevu).

I~~P. n~[~~m- KorčuluVeliki izbor gotovih MUŠKIH ODIJELAOD PRAVIH ČEŠKIH I ENGLEŠKIH TKANINA.

Cijene najumjerenije l

SKLADIŠTE POKUĆSTVAsa vlastitom tapetarskom radionicom

N. PERIŠIĆ - DubrovnikProdaja spavaćih soba, trpezarija (tinela), gvoz-

denih i drvenih kreveta, burala, slika i ogledala,

te dječjih športskih kolica (karoca), putnih kov-

čega iz pletiva i kože (va1iža) itd .

Aleksandrova ul. 500. Cijene sasma povoljne.

·filibo"ilbrodo~raditelj

Depolo~orčula

I;PEeIJ1I.ItI&T1I. 111.FINE ~1I.bNJE

Ci1ene umjerene, - Šalje na .Eahtje\l nacrte.

r ...,BHnKH I MunJHČnlCH SUTIĆ, KHlDOR & fiRBIĆ

ITelefon broj 87. DUBROVNIK Podružnica Gruž

Ovlašteni prodavači srećaka rezredne lutrijeKraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.Obavlja sve bankovne transakcijenajpovoljnije. Obavlja isplate na svimtržištima. Kupuje i prodaje valute,

dionice i vrijednosne papire. IBurzovne naloge obavlja od-mah, uz NAJPOVOLJNIJE

U V j E T E. l~----- ...•Prvoklasna kavana "Dubravka"Dubrovnik - na Brsaljama (Pile) Telefon 50.

GLAVNO STjECIŠTESTRANE I DOMAĆEPUBLlKE.VELI.KI BROJNOVINA I ČASOPISAU ~SVIM JEZICIMA.DNEVNO KONCERAT

PRVOKLASNIHUMJETNIKA!

Vlasnici: BRAĆA IVANOVIĆUpravitelj: VLATKO IVEKOVIĆ

8O l O l e ~ e s e ~ i _. KorčuluVELIKO SKLADIŠTE SVA-- KOVRSNIH CIPELA I -GOTOVOG RUBLJA.

SLRVENSKR B1\NKf\

•

D. D. ZRGREB filijala DUBROVNIKUplaćena Dionička Glavnica 150 milijona.

Javna pričuva 50 mIlIjona.FILIJALE: Beograd, B.elovar, Brod n/S, Celje,

Dubrovnik, Gornja Radgona, Kranj,Ljubljana, Maribor, Murvska Subota,OSijek, Sombor, Sušak, Sabae, Šibe-nik, Velikovec, Vršac, Monoštor,Rogatačka Slatina, Škofja Loka.

AGENCIJA: Buenos - Aires, (Argentina.)AFILIJACIJE: Budapest, Balkan Bank R. T. Split,

Jugoslavenska Industrijska Banka.Wien Bankhaus M. R. Alexander.

AMERIKANSKI ODIO Zagreb Preradovićev trg b. 6u vezi sa prvorazrednim novčanim zavodima Sjev. Amerike

ULOŠKE UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE.Odlukom Predsjedništva Hrv. Slav. Zem. Vlade u Zagrebu d.d.28V. 19J9.hr. 6086-1919.

Pr. uložen novacužlva pupllarnu sIgurnost

Obavlja tačno I brzo sve bankovne poslove.Zavodje ovlašten na izdavanje potrebitih uverenja za uvoz izvoz

Povjereništvo za Ameriku - Dubrovnik..~~~~~~~~~~~~~~~-

56

M. S EZ i S I NDUBROVNIK

Preporuča svoje tvorničkoSkladište pokućstva odprostog do najfinijeg.Posjetite skladište, da seuvjerite o solidnosti vrste.

~~~~~~~~~.OO~~~~~~

MEHANIČNA DRVODJELSKA RADIONA

DlIRKO Dl. lEC, Dirovni~izragjuje sve vrsti pokućstva, prozora, vratija,

podove, kao i sve ostale izradbe.

Prodaja drvenih I gvofgjarsklh potrepština za gragju

BIJELOG. POZNATOG KORČULANSKOG

KAMENAPrve vrsti u svakoj Izradbi

MARIN FABRIS, Vrnik p. Korčula.

Pozor! ! Pozor! !

Ri~ars~e la~rUoe, Ri~ari i 8ro~oulasnici'Imam na skladištu: svakovrsnih mreža, konca, pluta,

olova, Udica na veliko i na malo. Napose primam naručbeuz proviziju za cijele Migavice, Trahte zimske i ljetne i zasvaku vrstu ribarskih mreža po želji, veličini oka, visine i duljirie.

Korčulansta luornica ~ono~aOd 1. jula t. g. počet će izrađivati sve vrsti konopa: Lancaua,uza, arganela, traina, reča (športa) za ulja, sve po želji.Samo ručna i solidna radnja J. vrsti.

Za sve ovo obratiti se na adresu:

MARIN IVELJA, Korčula (Dalmacija)

"cJf/arodna flvijest"kulturni politički- gospodarski listizlazi svakog Utorka u Dubrovniku.

Predbrojba 12 K mjesečno. Najrašireniji list u južnojDalmaciji. - Oglasi 2 K po l cm'J, . u tekstu, priopćenai zahvale dvostruko. - Administracija: Dubrounik;pošto pretinac 33. Broj ček. rač, Sarajevo 4.153-.

"MOTORIJA"• DRUŠTVO ZA STROJARSKU I ELEKTRO-

TEHNIČKU INDUSTRIJU. - D u b r o v fl ik-G ruž. - Preporuča svoje bogato skladište:.

(JjIN ...,:I Ns:. ..9..

CD pl:::.

IIIIC :I••• e- -tCI: == :z••• -= ••E ,.

I.;;IDct:l

'0' .,N l:....

Neea .SVIH VRSTI GVOŽGjA, ŽELJEZNOG POCINKO-VANOG, BIJELOG, BAKRENOG I OLOVjENOGLIMA. SVIH VRSTI CIjEVI OD ŽELJEZA, BAKRAI OLOVA ZA VODOVODE I KANALIZACIJU. -ARMATURA ZA VODOVODE KUPKE I UMIVAO-NIKE, KAO SVIH VRSTI HYGIENIČKIH NAMjE-ŠTAjA. PUMPA ZA VODU, VINO I PIVO. PLOČAOD KLINGERITA, ASBESTA I GUME. KONOPAOD ASBESTA I KONOPJA, GRAFITIRANOG IČiSTOG. - MOTORA NA BENZINU I NA NAFTU,KAO I SVE POTREPŠTINE ZA ISTE. - POTPUNIALAT ZA MEHANIČARE, BRA VARE, KOVAČE IUMARE. - PRODAJE SE NA VELIKO I NA MALOUZ POVOLJNE CIJENE BEZ KORKURENCIjE.

RONTGEN-INSTITUT

M. U. D.Ta Pera ŠaproDUBROVNIK - Ulica Lučarica br. 360.

ord. 9-11 i 5-6.

Du~rovočko Hrvatsko Tiskor[DUBROVNIK

Izragjuje svakovrsne radnje kao: knjige,brošure, sve vrsti tiskanica za općinske,župne i druge urede, seoske blagajne,odvjetnike, trgovce itd., te moderne po-sjetnice, zaru čne i vjenčane objave, pozivena zabave i igranke, osmrtnice itd.

- Radnje se obavljaju sa brzinom I tačnošću

CIJENE UMJERENE.

U zalihi ima tiskanica za župne urede . gragjevnepodu:znetnike i ost.

"Croatia", osilurouojućH lH~rUIH u IHfiR[RU

osnovana 1884.

Poslovne grane :

Požar, provala, nezgode,staklo, transport, tuča.

. l

Podružnica za Dalmacijuu Splitu

Glavno zastupstvo' u OkUŽU.

BALDO BRBORAPRODAJA KRUHA I MJEŠOVITE ROBE

UVIJEK U ZALIHI SVIH VRSTA BRAŠNA IiNAJBOLJIH BAČKIH I BANATSKIH MLINOvA•. --.

Antun Pokovićtrgovina mješovite robe

na veliko.•• __ 1 •

.GJURO OBRADOVIĆ

DUBROVNIK - Ulica Lučarlca

Prodaja salame, šunke, sira, likera, masti itd ..na malo i veliko.

I1

376

Celje, Cavtat, DubrovKORČULA, Kotor, Kra-nj,.•••~L"-ju•.bdLIJana,Maribor,

Metković, Sarajevo, Split, Šibenik, Zagreb.

30DRODSKR BRDioničko glavnica:Reservl:~·Din. 15,00

BODU

KORČ

Naslov za brz(ijave: JADRANSKA.

AFILlRANI ZAVOD:

Frank Sakser State Bank1_82 Cortla~~~tr~et._ _ _ New York City.

SOLIDNO BEZ KONKURENCIJE

SKLAD IŠTESVIH VRSTA

Ulica Palmotićeva

POKUĆS1~VADRVENOG I METALNOG

TAPECARlJEI DEKORACIJE

PRIZNATE VLASTITE, NAjSTARIJE DUBROVAĆKERADIONICE OSNOVANE 1884.

yyVENCESLAV KRIZ - Dubrovnik