koprivnicafila 2016 Nacionalna filatelistička izložba · ni već od srednjeg vijeka: najprije kao...

Gl asilo hrvatskoG fil atelističkoG saveza

1/2016

ISSN 1331-1093

koprivnicafila 2016Nacionalna filatelistička izložba

koprivnica, 14.-17. travnja 2016.

www.posta.hr

DJEČJI SVIJET KUĆNI LJUBIMCINove prigodne poštanske marke u seriji „Dječji svijet – kućni ljubimci“ ove su godine posvećene simpatičnim akvarijskim ribicama: duginoj ribici, ribi borcu, skalaru i zlatnoj ribici. Vesele dječje marke tiskane su u zajedničkom arčiću od 8 maraka.

Prigodne marke možete kupiti od 22. veljače 2016. godine u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.

1

1/2016 HRVATSK A FIL ATELIJA

“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi.Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”.

Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović.

h r v a t s k af i la te l i ja

Sadržaj

2 RIJEČ PREDSJEDNIKA HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA

3 FILATELISTIČKO DRUŠTVO KOPRIVNICA

4 KOPRIVNICA – GRAD SA SRCEM

7 DOPISNICE POŠTANSKOG SUSTAVA REPUbLIKE HRVATSKEZoran Vlahović

22 HIPERINFLACIJSKO IZDANJE WEIMARSKE REPUbLIKE 1923.Željko Stefanović

28 POSLJEDNJE PREKOMORSKO AVIONSKO PISMO NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE?Damir Novaković

32 MUZEJ GRADA KOPRIVNICEMarijan Špoljar

34 POČASNI ODbOR IZLOŽbE, ORGANIZACIJSKI ODbOR I OCJENJIVAČKI SUD

35 POPIS IZLAGAČA

37 PRAVILA NACIONALNE FILATELISTIČKE IZLOŽbE “KOPRIVNICAFILA 2016“

Glasilo Hrvatskog filatelističkog savezaISSN 1331-1093

Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2, ili PP 259

Za izdavača: Tihomir Bilandžić

Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, dr. sc. Radovan Vukadinović,

dr. sc. Gordan Akrapglavniurednik: Tihomir Bilandžić

Kontakt: [email protected]

Oblikovanje i priprema: Perković/Frank

Tisak: Intergrafika d.o.o.

2

HRVATSK A FIL ATELIJA 1/2016

Hrvatski filatelistički savez u suradnji s fi-latelističkim društvom iz Koprivnice organi-zira Nacionalnu jednovitrinsku filatelističku izložbu KOPRIVNICAFILA 2016.

Davnog 31. ožujka 1940. sastali su se pred-stavnici 10 filatelističkih društava i klubova Banovine Hrvatske s ciljem da osnuju svoj saveza, te da na taj način daju poticaj razvitku svoga hobija, kao udruga istomišljenika i za-ljubljenika u filateliju.

Naši predhodnici su radom vrlo brzo našli načina kako da učine hrvatsku filateliju zna-čajnim čimbenikom kulture svoje hrvatske domovine. Zaredale su velike i važne izložbe, nastavljena je tradicija izlaženja svoga struč-nog časopisa. Pod vodstvom prvog predsjed-nika Radoslava Horvata i vrijednih članova uprave pronalazili su nove načine omasov-ljenja članstva, postepeno sustižući europska dostignuća.

Danas je hrvatska, pa i europska, filatelija suočena sa žestokom konkurencijom novih medija, ali prije svega s promjenjenom ulogom i značenjem poštanske marke u poštanskom prometu. Sadašnja, ali i buduće generacije, imaju osnovnu zadaću, u promjenjenim okol-nostima, osigurati svoje mjesto pod suncem. To je teška i složena zadaća. S nacionalnim filatelističkim savezima Španjolske, Austrije, Češke, Mađarske, Portugala, Slovačke i Slo-venije imamo duge - veze, suradnju i prijatelj-stva. Posebno ističemo suradnju s Slovenskim savezom koji je zastupljen u velikom broju i na ovoj izložbi.

Sudjelovat ćemo do kraja godine na nizu međunarodnih i domaćih izložbi. Spomenut ću svjetsku izložbu u New Yorku, izložbu

u Tirani – Balkanfila, Alpe-Jadran u Ma-đarskoj. U jesen s velikih zadovoljstvom očekujemo 11. Školu mladih filatelista u Trakošćanu i nacionalnu izložbu mladeži u Šibeniku.

Većina ovih akcija bila bi teško ostvariva bez suradnje i svesrdne pomoći Hrvatske po-šte d.d., njene Uprave i stručnih suradnika s kojima ostvarujemo naše akcije i dijelimo sve naše uspjehe.

Zahvaljujemo Gradu Koprivnici i županiji kao i brojnim sponzorima na razumjevanju i podršci iskazanoj tijekom priprema ove izložbe.

Zahvaljujem dužnosnicima HFS i volon-terima koji su obavili veliki i važan posao u pripremi i nesmetanom odvijanju ove mani-festacije.

Predsjednik Hrvatskog filatelističkog savezaTihomir Bilandžić, prof.

RIJEČ PREDSJEDNIKA HRVATSKOG FILATELISTIČKOG SAVEZA

Dragi prijatelji, dragi filatelisti

3


O prvim počecima Filatelističkog društva Koprivnica nema pisanih tragova. Prema usme-noj predaji, u Koprivnici je 29.9.1928. osnovan „Klub sabirača poštanskih maraka“ koji je imao desetak članova. Klub je, do početka 1941., dje-lovao kao Povjerenstvo Filatelističkog saveza Hrvatske. Tokom II. Svjetskog rata društvo nije djelovalo. Manji broj članova nastavio je sa sa-kupljanjem maraka, da bi, na Skupštini održanoj 23.11.1970., društvo u cijelosti obnovilo rad kao Filatelističko društvo Koprivnica, sa 25 odraslih i 10 mlađih članova. Donošenjem Statuta prema novom Zakonu, Filatelističko društvo Koprivni-ca (u daljem tekstu FDK) je 16.9.1974. upisano u Registar udruženja građana.

Do 1991. godine FDK ima prosječno 35 odra-sla člana, te omladinsku i pionirsku sekciju. U tom razdoblju, društvo ima svoje izložbene vi-trine i veliku vitrinu u auli Pošte, te organizira oko 80 izložbi u Koprivnici i drugim gradovima (Vukovar, Mostar, Čakovec, Zagreb i dr.). O svim važnijim događajima u radu društva objavljivani su članci u lokalnoj i filatelističkoj štampi. U tom periodu društvo je izdalo 37 spomen omotnica i nešto veći broj prigodnih poštanskih žigova. FDK je na svim rang listama, među prvih deset društava Hrvatskog filatelističkog saveza – 1988. zauzima drugo, 1978. i 1987. treće, a ostalih godina do devetog mjesta. Za svoj rad 5 članova FDK-a primilo je od HFS-a zlatni odnosno sre-brni znak, a veći broj pismene pohvale.

Tijekom 1990-ih do danas FDK nema svoje prostorije, a svoje vitrine poklanja Srednjoš-kolskom centru u Koprivnici. U tim godinama FDK napušta veći broj starih članova, uglavnom zbog visoke starosti, ali dolaze i novi , te društvo kontinuirano nastavlja daljnji rad.

Od prvih izdanja maraka Republike Hrvatske FDK osniva album društva u koji su uložene sve, do sada, izdate marke RH. Jedan dio maraka druš-tvo ima u rezervi za popunu zbirki svojih članova.

Od osnutka do danas FDK je član Hrvatskog fila-telističkog saveza i ispunjava sve obaveze prema Savezu. Velik broj članova birano je u upravu FDK.

Predsjednici FDK bili su:Ivan Sonnenschein 1970.-1983.Dragutin Gregurović 1983.-1984.Vera Sonnenschein 1984.-1986.Franjo Vinković 1986.-2005.Ivan Skec 2005. - Tajnici FDK bili su:Ivan Kušek 1970.-1972.Mladen Nemec 1972.-1979.Franjo Vinković 1979.-1986.Davor Cimaš 1986.-1997.Miroslav Svoren 1997.-2005.Snježana Horvatić 2005.-Kao neprofitna organizacija društvo ispunja-

va sve obaveze propisane Zakonom prema dr-žavnim, županijskim i gradskim tijelima uprave.

Predsjednik Organizacijskog odbora izložbe i Predsjednik FDK

Ivan Skec, mag.ing.rud.; univ.spec.admin.pub.

FILATELISTIČKO DRUŠTVO KOPRIVNICA (FDK)

4


Koprivnica je grad od 30-ak tisuća žite-lja, mjesto s vrhunskim uvjetima za kvalitet-no življenje. Jedan od najindustrijaliziranijih gradova može se podičiti i najljepšim trgom te parkom uz njega u Hrvatskoj. Mnogobrojne manifestacije, biciklističke staze, spomeni-ci biciklu, muzeji, galerije, restorani i kafići, moderni bazeni, klizalište, blizina “gorica i kleti” i šuma s jedne strane te Drave i jezera s druge, pružaju mogućnost ugodnog boravka u podravskoj metropoli.

Koprivnica je najvažnije naselje u Podravi-ni već od srednjeg vijeka: najprije kao trgovi-šte, a potom grad. U “podravsku metropolu” Koprivnica je izrasla zbog povoljnog promet-no-geografskog položaja.Tijekom 20. stoljeća, a posebno u posljednjih četrdesetak godina, Koprivnica je prerasla u moderan grad, koji je 1993. postao središtem Koprivničko-križevač-ke županije. S patinom srednjoeuropske stare jezgre razvile su se prostrane moderne četvrti prema željezničkoj pruzi, zatim prema Stari-gradu i Bilogori, prema Peterancu, Herešinu i Bregima te na Vinici i Kunovec Bregu. Grad je od oko 8000 stanovnika do danas prerastao

u središte s više od 30 000 ljudi. Ekonomske, obrazovne, zdravstvene, društvene i druge funkcije obavlja za gotovo 130.000 stanovni-ka županije.

Uz razvijenu prehrambenu, drvnu i kemij-sku industriju, Koprivnica postaje i grad zna-nja. Izgrađena je jedna od najsuvremenijih gimnazija u Hrvatskoj te je dio kompleksa vo-jarne preuređen u sveučilišni kampus i dječji vrtić, stoga Koprivnica nudi i studij ekonomi-je, informatike te menadžmenta.

U Koprivnici se mogu razgledati dva mu-zeja, gradska galerija, knjižnica i čitaonica, pogledati kazališne predstave te sudjelovati na sve zanimljivijim i atraktivnijim društvenim i kulturnim događanjima.

Koprivnička fortifikacija nije najočuvanija, ali je u manifestacijskom smislu najiskorište-nija. Naime, na ostacima koprivničke utvrde svake godine krajem kolovoza i početkom ruj-na odvija se najveći povijesno-turistički spek-takl oživljene povijesti ovog dijela Europe, Renesansni festival, s preko tisuću izvođača iz desetak zemalja Europe koji nekoliko dana i noći vjerno i atraktivno prezentiraju život kra-ja srednjeg vijeka tj. renesanse. Osim mnogo-brojnih vitezova i šatora, nevjerojatan je broj srednjovjekovnih obrtnika, trgovaca, vlastele, kmetova, krčmara, kuhara, lopova, lakrdija-ša, muzičara, zabavljača i raznih drugih neo-bičnih likova ufantastičnom ambijentu, koji tisuće posjetitelja “vremeplovom” vraćaju u mistično i davno zaboravljeno vrijeme. U nizu originalnosti spomenut ćemo samo jedinstve-na jela i proizvode od kopriva (grad je dobio ime po toj biljci) u kojima uživaju mnogobroj-ni posjetitelji Renesansnog festivala, ali i Ko-privnice tijekom godine.

Sredinom rujna važna je i međunarodna manifestacija “Europski tjedan kretanja”, ko-jom se grad afirmirao i u europskim razmje-rima. Tada se organiziraju biciklijade, trčanje u prirodi, šetnje, kao i međunarodna izložba

KOPRIVNICA – GRAD SA SRCEM

5


Osim što je poznata kao grad juha, vegete i bicikla, Koprivnica postaje sve prepoznatljivija i po jedinstvenom sajmu naivne umjetnosti. Na glavnom gradskom trgu održavaju se Podravski motivi, tri dana traje velika prodajna izložba ču-venog naivnog slikarstva na staklu i kiparstva u drvu, a umjetnici demonstriraju svoje vještine na licu mjesta. Simboličnim preuzimanjem ključeva grada Koprivnice, naivni slikari i kipari tri dana “vladaju” njome i privlače tisuće posjetitelja, kupaca, galerista, ljubitelja umjetnosti.

Svojim primjerno razvijenim poslovnim zo-nama te cjelokupnom komunalnom infrastruk-turom koprivnica postaje meta malih i srednjih poduzetnika. Dinamična gradska uprava na sve načine pomaže i stimulira gospodarski i društveni razvoj. Koprivnica je grad s najviše uređenih biciklističkih staza, novim ekološkim pročista-čem, novim bolničkim kapacitetima, gradskim bazenima, brižno uređenom kompletnom ko-munalnom infrastrukturom. Koprivnica sve više postaje srednjoeuropski grad po mjeri čovjeka.

Gradonačelnica Grada KoprivniceVesna Želježnjak

na teme o biciklu. Koprivnica je jedini grad u Hrvatskoj koji ima dva spomenika posvećena biciklu.

Osobita je i kulturna manifestacija “Galovi-ćeva jesen” krajem listopada. To je sajam pje-sništva s nagrada i recitiranjem, a održava se u Koprivnici, Peterancu (rodno mjesto Frana Ga-lovića) i kod Galovićeve kleti na Širovicama.

Zimi je najzanimljivije klizalište, Božićni sajam na Zrinskom trgu i druga predblagdan-ska događanja te “Koprivnički fašnik”. Tradici-onalna povorka (u veljači) plijeni pozornost bo-gatstvom maski te ritualom spaljivanja fašnika.

U rano proljeće, krajem ožujka ili počet-kom travnja, organizira se odlično posjećena manifestacija “Ribolovci svome gradu”. Grad dobiva veliki bazen s ribama koje se mogu lo-viti udicom, organizira se natjecanje u kuha-nju fiša, peku se ribe na rašljama, organiziraju se druga natjecanja, izložbe plovila i starih za-nata vezanih uz Dravu itd.

“Biciklom po Podravini ime je događanja koje se organizira početkom lipnja. To je pravi festival biciklističke rekreacije, a organizira ga udruga Oldtimer klub Biciklin.

7


Pojavu poštanske dopisnice zahvaljujemo Dr. Emanulelu Hermannu, istaknutom eko-nomskom znanstveniku iz Austrije, iako ideja datira iz nešto ranijeg razdoblja. Međutim, tek na njegovu inicijativu se 01.10.1869. u po-štanskom prometu Austrougarske pojavljuje prva poštanska dopisnica, i to kao prva na svi-jetu. Na sebi je imala otisnutu marku s likom monarha Franje Josipa i oznaku nominale od 2 kreuzera (krajcera). Već iduće godine pojav-ljuju se poštanske dopisnice u Velikoj Britani-ji, Finskoj i Švicarskoj, a nakon toga vrlo brzo se njihova uporaba širi u poštanskom prometu diljem svijeta. Narednih gotovo 150 godina razvoja poštanskog prometa uvjetovalo je po-javu šire kategorije poštanskih objekata, koja obuhvaća poštanske dopisnice, a koja se ime-nuje samo kao dopisnica.

Postoje šire i uže definicije pojma dopi-snice koji se ponekad određuje čak na razini zakonske regulative. Za hrvatski poštanski promet, za pojam dopisnice, značajne su za-

Dopisnica! Jasan pojam. No, da li je tome baš tako? Iz vla-stitog iskustva uvidio sam da mnogi od nas filatelista zapra-vo nemaju cjelovitu spoznaju o tome koje sve objekte poštan-skog prometa on obuhvaća. Po-sljedica toga je da je u obuhvatu hrvatske filatelije jedna njena grana nepravedno, ali poprilič-no zanemarena i stoga jednim dijelom ispada i iz našeg filate-lističkog vidokruga.

Nositelji univerzalne poštan-ske usluge, odnosno oni koji su nekad poistovjećivani s poj-mom poštanske uprave a danas sve više kao javni operateri, svaki za sebe, u svojim internim aktima, definiraju pojam dopisnice. Ponegdje je on uokviren i nekom razinom zakonskih odredbi, a između svih poštanskih operatera, koji djeluju u jednoj dr-žavi, samo jedan ima status javnog operatera odnosno poštanske uprave. Uz to, u različitim razdobljima rada pojedinih poštanskih ope-ratera, bili oni javni ili ne, pojam dopisnice nema isti obuhvat objekata iz poštanskog pro-meta. Nadalje, spoznaja o dopisnici postaje još složenija zbog činjenice da se njene definicije, kao i definicija dopisničkih cjelina odnosno šire poštanskih cjelina, ponekad razlikuju od poštanskog do poštanskog operatera i isto tako u odnosu na definiciju koja proizlazi iz pravila FIP-e (Fédération Internationale de Philatélie – Međunarodna filatelistička federacija), bar kada je riječ o poštanskoj dopisnici, a upra-vo izdanja javnog operatera su ona koja FIP-a prihvaća kao službena izdanja poštanskog prometa jedne države.

DOPISNICE POŠTANSKOG SUSTAVA REPUbLIKE HRVATSKE

Zoran Vlahović

Prva poštanska dopisnica na svijetu - izdana 01.10.1869. u poštanskom prometu Austrougarske

8


poštanskoj dopisnici mora biti otisnuta marka ili oznaka koja ukazuje na to da je za dopisni-cu već unaprijed plaćena određena poštanska usluga. U hrvatskoj zakonskoj regulativi, gdje se definira pojam poštanske dopisnice, u defi-niciji same dopisnice navodi se jedino da na adresnoj strani dopisnice, na desnoj polovici, treba biti slobodno mjesto za označavanje po-štarine ali nema uže dodatne specifikacije za poštansku dopisnicu do one dvije netom pret-hodno navedene.

S druge strane, prema pravilima FIP-e tj. prema ‘filatelističkoj’ definiciji poštanskim dopisnicama odnosno cjelinama se smatraju one dopisnice na kojima je unaprijed otisnu-ta marka ili je otisnut tekst koji određuje da je naknada za poštarinu unaprijed podmirena za točno određenu poštansku uslugu. Nadalje, pravila FIP-e prihvaćaju kao poštanske dopi-snice samo one dopisnice koje izdaje nadležna poštanska uprava, u smislu današnjih pojmova univerzalne poštanske usluge i javnog opera-tera, u čiji se sustav prijenosa poštanskih po-šiljaka dopisnica izravno predaje ili ih izdaje druga pravna ili fizička osoba koja je dobila odobrenje za njihovu uporabu od nadležne poštanske uprave za točno određenu namjenu. Pri prijemu takvih dopisnica u poštanski pro-met, ako se koriste sukladno njihovoj osnov-

konske odredbe Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga (N.N. 37/95 čl. 15) koji definira pojam dopisnice, odno-sno njegova izmjena koja redefinira pojam dopisnice (N.N. 151/2004 čl. 6)., te kasnije poštanske odredbe i njihove izmjene iz Općih uvjeta za obavljanje univerzalne usluge, a koje su objavljivane u HP Glasnicima, službenom glasilu hrvatske pošte (HPT, HP). Uopćeno možemo reći da se dopisnica određuje kao po-štanska pošiljka s otvorenim pisanim priopće-njem, a izrađena je od kartona ili krutog papi-ra pravokutnog oblika određenih minimalnih i maksimalnih dimenzija. Uz to najmanje desna polovica prednje odnosno adresne strane do-pisnice mora biti namijenjena za adresu pri-matelja. Svakako je potrebno napomenuti da se dopisnicama smatraju i sve vrste razgled-nica i čestitki ako odgovaraju dimenzijama propisanim za dopisnicu. Također je potrebno istaknuti da za pojam dopisnice uopće nije bit-no da li je na njoj otisnuta oznaka o unaprijed plaćenoj poštarini ili ne.

Pod pojmom poštanske dopisnice, u okviru regulative u Republici Hrvatskoj, smatraju se trenutno one dopisnice koje izdaje javni opera-ter (HP, nekad HPT) i koje imaju oznaku ‘DO-PISNICA – CARTE POSTALE’ (NN 37/95 čl. 15). Međutim nigdje nije navedeno da na

Prvi dan uporabe zadnje YU poštanske dopisnice korištene u poštanskom prometu RH (08.03.1991.)

9


poštansku uslugu, najčešće odnosnu na po-šiljku bez rukovanja i bez dodatnih usluga u poštanskom prometu.

Zadnja jugoslavenska poštanska dopisni-ca, koja je službeno korištena u poštanskom prometu Republike Hrvatske, bila je izdana 08.03.1991. od strane jugoslavenske pošte i imala je nominalu od 2 dinara. Njena uporaba, kao i uporaba ostalih jugoslavenskih tada va-

noj namjeni, pošiljatelj ne treba dodatno pla-ćati trošak poštarine jer je on plaćen kod same kupovine dopisnice odnosno pitanje plaćanja poštarine je već prethodno regulirano. Tako-đer u kategoriju poštanskih dopisnica ponekad se mogu uključiti i neki poštanski obrasci, kao otvorene pošiljke, na kojima je već pri njihovoj poštanskoj prodaji bila nalijepljena poštanska marka odgovarajuća za određenu

YU dopisnica s miješanom frankaturom kod koje je u poštanskom prometu RH pri-znat unaprijed plaćen iznos poštarine otisnut na YU marci dopisnice (14.09.1991.)

Prava poštanska dopisnica RH - Dopisnički obrazac HPT-a stavljen u prodaju 15.01.1992.

10


ali je bitno i značajno napomenuti da je to bio proizvod hrvatske poštanske uprave i da ga je pošta kao takvog prodavala s točno određenom namjenom odnosno uporabom. Kao takav bio je evidentiran i kao poštanska vrijednosnica što se jasno isčitava iz prvih Uputa za blagajničko i računsko poslovanje, koje je HPT izdao 1997. godine, gdje u Popisu poštanskih vrijednosni-ca, koji je bio sastavni dio Uputa, kao vrijedno-snice su na šestoj poziciji zavedene dopisnice s otisnutom poštanskom markom i bez otisnute poštanske marke.

Izdani dopisnički obrazac bio je jedini oblik poštanske dopisnice hrvatske pošte sve do sre-dine 1997. godine. Tek tada je hrvatska pošta tiskala poštansku dopisnicu, kao poštansku cjelinu, uobičajenog izgleda s otisnutom sli-kom marke i oznakom njome plaćene poštan-ske usluge. Nakon toga je slijedio niz izdanja poštanskih dopisnica koje su sve bile prigod-nog karaktera, baš kao i prva, a prva redovna poštanska dopisnica izdana je tek 01.04.2005. godine. Međutim, do dana današnjeg nemamo još niti jednu poštansku omotnicu izdanu kao poštansku cjelinu.

žećih dopisnica i izdanih do ožujka 1991., bila je dozvoljena sve do zaključno 15.01.1992.. Nakon tog datuma u poštanskom prometu Re-publike Hrvatske nisu se smjele više koristiti niti jugoslavenske marke niti poštanske cjeline koje je izdala jugoslavenska pošta odnosno na jugoslavenskim poštanskim cjelinama oznaka unaprijed plaćene poštanske usluge nije se pri-znavala. Jugoslavenska dopisnica od 3,50 di-nara, izdana 05.07.1991., nikada nije službeno zaprimljena u hrvatskoj pošti.

Pojava poštanskih dopisnica hrvatske pošte, ili prema nekim mišljenima njihove preteče, nezamjetno je nastupila već 15.01.1992. godi-ne kada je hrvatska pošta (HPT – Hrvatska po-šta i telekomunikacije) u prodaju stavila prazne dopisničke obrasce s otisnutim natpisom ‘DO-PISNICA’, ali nažalost bez oznake izdavatelja. Plaćena cijena za tu dopisnicu nije obuhvaćala i cijenu poštanske usluge već bi pošiljatelj na-knadno na ovakav obrazac morao nalijepiti po-štansku marku prije nego li ju je predao na ot-premu u poštanski promet. Ovakav oblik dopi-snice je na samoj margini onoga što se standar-dno svrstava u kategoriju poštanske dopisnica,

Prvi dan uporabe dopisničkog obrasca HPT-a koji je korišten na zadnji dan uporabe YU maraka u poštanskom prometu RH (15.01.1992.). Prvi dan dopisnice obilježen je prigod-nim nadnevnim žigom PREMIER JOUR koji je otisnut u gornjem desnom uglu adresnog dijela. Razlika poštarine nalijepljena je na zadnjoj strani gdje je korišten i prigodni žig

kojim se obilježavaju prva međunarodna priznanja RH kao samostalne i nezavisne drža-ve. Za marku s hrvatskim grbom (10 CRD) to je ujedno prvi dan njene uporabe

11


Hrvatska pošta se po osamostaljenju Republi-ke Hrvatske morala, u pogledu dijela poštan-skih vrijednosnica, prvo posvetiti izradi i pu-štanju u opticaj hrvatskih poštanskih maraka.

Iako je HPT dopisnički obrazac prvi puta pustio u prodaju 15.01.1992. (poslovnica 41101 ZAGREB u Zagrebu, u Jurišićevoj ulici) u službenim aktima hrvatske pošte nje-gova je uporaba najavljena tek 09.02.1992. u Okružnici broj 100/92, a cijena mu je bila 4,00 CRD-a1. S dolaskom i produbljivanjem inflacijskih kretanja njegova cijena je poste-peno rasla do 200 HRD-a (Okružnica 507/93) da bi joj nakon prelaska na novu hrvatsku mo-netu kunu 1994.2 cijena bila određena sa 0,15 kune (15 lipa), a onda 1995. je povišena na 16 lipa. U vrijeme kada se pojavila prva HPT poštanska dopisnica, 27.06.1997., cijena do-pisničkog obrasca ponovno je bila 15 lipa, a istovremeno je poštanska tarifa za dopisnice u unutarnjem prometu bila 1,00 kuna.

U razdoblju od 1992. pa do sredine 1997. hrvatska je pošta niz puta dotiskivala dopi-

1 23.12.91. prelazak s YU-dinara na CRD (1:1) NN71/91, 02.04.92. prelazak s CRD na HRD (1:1) NN 19/92.2 30.05.94. prelazak s HRD na kune i lipe (1000:1) NN 37/94

U razdoblju prije osamostaljenja Republike Hrvatske na prostoru cijele bivše Jugoslavije koristile su se poštanske dopisnice izdane od strane jugoslavenske poštanske uprave (ZJ-PTT) i na svima je uvijek bila otisnuta poštan-ska marka određene ispisane nominale. Njiho-va uporaba bila je jako rasprostranjena i izrazi-to masovno su se koristile pri slanju odgovora na nagradna pitanja razno raznih organizatora nagradnih igara. Kako su nove hrvatske marke nakon 15.01.1992. u potpunosti preuzele ulo-gu jugoslavenskih poštanskih maraka tako je i jugoslavenske poštanske dopisnice trebalo na-domjestiti hrvatskim ekvivalentom. Međutim ratno ozračje ranih devedesetih godina XX. stoljeća usmjeravalo je sve aktivnosti, kako u državi tako i u pošti, prema bitnijim i nužnijim aktivnostima pa je stoga manji značaj posve-ćen oblikovanju novih poštanskih dopisnica. Iz tog razloga je pojava dopisničkih obraza-ca, ako tako možemo nazvati prve hrvatske poštanske dopisnice iz razdoblja 1992.-1997., bila nužnost poštanskog prometa, a za realiza-ciju poštanske dopisnice u uobičajenom obli-ku, s otisnutom markom, moralo se pričekati.

Dopisnički obrazac hrvatske pošte s nalijepljenom markom, za unutarnji poštanski promet, kako ga je niz godina prodavala hrvatska pošta (HPT)

12


od 1,00 kune. Naime, za dopisničke obrasce, izvorno dofrankirane od strane hrvatske po-šte, karakteristično je da im je marka od 1,00 kune pravilno nalijepljena u gornji desni ugao. Na prikazanoj dopisnici s naznakom žurnog rukovanja razvidno je da je način lijepljena maraka doplate za žurnu dostavu bitno različit od uredno nalijepljene marke od 1,00 kune u gornjem desnom uglu. Ovakva uporaba dopi-sničkih obrazaca, s unaprijed nalijepljenom markom, produžila se i u naredne godine sve do njihovog konačnog utroška odnosno povla-čenja iz prodaje i uništenja.

Danas, nakon više od dvadeset godina od pojave dopisničkih obrazaca, pomalo je teško rekonstruirati sve pojavnosti opisanih dopi-sničkih obrazaca koji se bez sumnje u najma-nju ruku mogu smatrati pretečama hrvatskih poštanskih dopisnica s otisnutim obilježjima unaprijed plaćene poštarine. Uvidima u ras-položive materijale zamjetne su određene ra-zlike u tisku dopisničkih obrazaca. Te razlike se očituju u različitoj boji kartonskog papira, tonovima otiska zelene boje, debljini i obliku okvirnih linija, obliku adresnih linija za naziv grada i države, korištenom fontu ispisa teksta ‘DOPISNICA’ kako po tipu slova tako i po veličini slova, ali najlakše se razlike uočavaju

snički obrazac. Pri tome, bar na prvi pogled, nije dolazilo do značajnih razlika u njihovom izgledu, ali detaljnijim pregledom uočavaju se zapravo mnoge razlike. Prvotno i najdulje korišten dopisnički obrazac bio je izrađen na žućkasto zelenkastom karton papiru. Ova os-novna boja se u kasnijim izdanjima izmijenila u blijedo narančastu boju, ali su se i drugi ele-menti dopisnice pomalo mijenjali. Pošta bi po-nekad na ove dopisničke obrasce unaprijed na-lijepila poštansku marku za plaćanje poštarine u unutarnjem poštanskom prometu, u iznosu od 1,00 kune (‘BJELOVAR’), i prodavala ih kao poštansku dopisnicu sa naplatom i obrasca i poštanske marke.

Dopisnički obrasci koje je hrvatska pošta prodavala s već unaprijed nalijepljenom mar-kom pretvorili su dopisnički obrazac u prvu pravu poštansku dopisnicu Republike Hrvat-ske. Iako je ova tvrdnja danas samo rezultat sjećanja, jer o takvoj prodaji ne postoje pisa-ne odredbe kroz neku od okružnica, bitna je radi njihove klasifikacije. Primjeri iz nefila-telitičkih izvora mogu zorno potvrditi pret-hodnu tvrdnju. Tako se na primjerima dviju prikazanih nefilatelističkih dopisnica iz 1997. i 1998. godine jasno uočava vjerojatnost da su bile kupljene s već nalijepljenom markom

HPT poštanska dopisnica s doplatom žurne dostave (Split, 25.07.1997.)

13


dopisnica. Iako do danas raspoznajemo tek tri različita osnovna tipa dopisničkih obrazaca hrvatske pošte u Republici Hrvatskoj, među dopisničkim obrascima hrvatske pošte iz Mo-stara razlikujemo znatno više varijanti. Neke od njih su ovdje u bitnim detaljima prikazane i opisane usporedno s dopisničkim obrascima pošte iz RH.

po broju točaka otisnutih na adresnoj liniji na mjestu predviđenom za upis poštanskog broja odredišne pošte.

Važno je napomenuti da je hrvatska pošta iz Mostara također koristila dopisničke obras-ce koji su jako nalik onima koje je izdala hr-vatska pošta u Republici Hrvatskoj. Tisak tih dopisnica nije rađen u istoj tiskari kao RH

HPT poštanska dopisnica (Slavonski Brod, 17.01.1998.)

Prikaz različitih osobina u tisku dopisničkih obrazaca HPT Zagreb i HPT/HP Mostar – I (zaglavni dio)

14


dopisnički obrasci HPT Zagreb

A tip

B tip

dopisnički obrasci HPT/HP Mostar

BHPMO Tip

CHPMO Tip

DHPMO Tip

EHPMO Tip

AHPMO Tip

C tip

15


tip dop.obr. poč. uporabe boja papira duž. ‘DOPISNICA’ br. točaka boja slova

HPT ZagrebA 15.01.1992. blijedo zelenkast 20,0 x 3,0 mm 6 zelenaB-1 1992/1993 (?) zelenkasto žućkast 19,5 x 2,7 mm 9 blijedo zelenaB-2 1992/1993 (?) narančasto žućkast 19,5 x 2,7 mm 9 blijedo zelenaC-1 (?) sivkasto blijedo zelenkast 22,6 x 3,2 mm 6 blijedo zelenaC-2 (?) sivkasto blijedo zelenkast 22,6 x 3,2 mm 6 zelena

HPT/HP MostarA-HPMO blijedo bijelo zelenkast 20,4 x 2,8 mm 18B-HPMO blijedo bijelo zelenkast 18,8 x 2,9 mm 9 (crtica)C-HPMO blijedo bijelo zelenkast 24,7 x 3,2 mm 24D-HPMO bijeli 20,8 x 2,9 mm 10E-HPMO blijedo bijelo zelenkast 23,0 x 3,0 mm 6

Uz oštro oko moguće je opisane tipove još bolje prepoznavati po različitom načinu otisnutih adresnih linija za ispis naziva mjesta, kao odredišta, i za ispis naziva države. To su zadnje dvije linije adresnog dijela smještene u donjem desnom uglu dopisnice.

HPT Zagreb

A tip B tip C tip

HPT/HP Mostar

AHPMO tip BHPMO tip CHPMO tip DHPMO tip EHPMO tip

16


Mnogostrukost dotiskivanja dopisničkih obrazaca HPT-a lako se uočava i kroz razli-čitost boja kako crtovlja i slova tako i samog papira. Ilustrativan je ovdje prikazan primjer niza od šest dopisnica tipa B kod kojih tonovi zelene boje prelaze od blijedo žuto maslinaste do maslinaste i od blijedo zelene do tamno ze-lene odnosno živo zelene.

Pojavom prvih hrvatskih poštanskih dopi-snica, dopisnica sa otisnutom markom ili tek-stom koji određuje razinu unaprijed plaćene poštarine, počinje razdoblje hrvatskih poštan-skih cjelina. Sve dopisnice u izdanju hrvatske pošte, koje su se koristile u razdoblju od 1992. pa do pojave prvih dopisnica kao cjelina, mogu se smatrati pretečom cjelina i stog osno-va bez imalo dvojbe jesu dio korpusa hrvatske filatelije. U prodaji su bile negdje do 2001. odnosno 2002. godine kada su još preostale količine uništene.

Za povijest poštanskog prometa Republike Hrvatske prethodno opisani dopisnički obrasci značajni su i sa jednog posebnog aspekta osa-mostaljenja i nezavisnosti Hrvatske. Zahva-ljujući upravo činjenici da na ovim hrvatskim poštanskim dopisnicama nije bila otisnuta sli-ka marke ili neka oznaka o plaćenoj poštarini hrvatskoj pošti ili bilo koje drugo obilježje Republike Hrvatske ove dopisnice su bile prvi proizvod hrvatske pošte koji je mogao regu-larno biti korišten u poštanskom prometu UN-TAES3 područja, a time i prema ostalom već oslobođenom dijelu Republike Hrvatske.

UNTAES područje je bilo zadnji dio pro-stora Republike Hrvatske koji je 1996. godine još uvijek bio okupiran. Na tom prostoru je 10.05.1996., pod pokroviteljstvom UN-a, us-postavljen poštanski promet između te regije i ostalog dijela Republike Hrvatske. Preduvjet uspostave poštanskog prometa je bio da se na poštanskim pošiljkama ne nalaze obilježja niti hrvatske pošte niti poštanskog operatera koji je lokalno djelovao na okupiranom prosto-ru. To je, među ostalom, značilo da pošiljke nisu smjele na sebi imati poštanske marke, a bile su ovjerene samo poštanskim žigom pri-

3 UNTAES – UN prijelazna uprava za Istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem utvrđena UN Rezolucijom 1025 od 15.01.1996., a mandat UN snaga završio je 15.01.1998.

Acta Philatelica nova 2014 Cijena 85.00 kn

Besplatna poštarina za područje Hrvatske

Poštanska cenzura na tlu NDH, 188 str, kolor, meki uvez, hrvatski, njemački i engleski.

Cijena 220.00 kn. Besplatna poštarina za područje RH

Narudžbe na [email protected] ili na tel 01/ 48 10 103

www.barper.com Aukcijska kuća Barac - Pervan

www.markanova.hr Filatelistička trgovina

17


operatera kao davatelja univerzalne poštanske usluge i imenovani je predstavnik Republike Hrvatske u UPU. Od samog početka Repu-blike hrvatska pošta je u funkciji poštanske

jemnog ureda i poštanskim pečatom kojim se označava da je poštarina plaćena u gotovini. Za ovu vrstu poštanskog prometa, za pošiljke zaprimljene na UNTAES području, kreiran je posebni UNTAES pečat koji se jedini otiski-vao uz nadnevni žig prijemne pošte i koji je označavao da je poštarina plaćena u gotovom. Činjenica da na hrvatskim dopisničkim obras-cima nije bilo otisnute marke niti drugih ozna-ka hrvatske pošte omogućila im je da budu na još uvijek okupiranom dijelu prostora Repu-blike Hrvatske korištene kao prvi poštanski objekt izdani od hrvatske pošte.

Iako na dopisničkim obrascima izdavanim od strane hrvatske pošte, kao poštanske uprave odnosno javnog operatera, u razdoblju 1992.-1997. nije otisnut naziv ‘DOPISNICA – CAR-TE POSTALE’, kako to određuje prethodno spomenuta zakonska regulativa iz 1995., već samo ‘DOPISNICA’ ove dvije osobine dopisni-ce mogu se u potpunosti smatrati funkcionalno identičnim. Razlog tome leži u činjenici prvot-nog nasljeđivanja regulative iz YU sustava koja se postepeno i s vremenom sve više prilagođa-vala potrebama samostalne i suvremene Re-publike Hrvatske. U tom prelaznom razdoblju oznaka ‘DOPISNICA’ preuzeta je kao jedna od trojezičnih oznaka koje su bile otisnute na YU dopisnicama. To je bilo sasvim u skladu s ono vremenskom praksom u kojoj je Jugoslaven-ska zakonska regulativa predstavljala polaznu i primjenjivu osnovu za zakonodavni sustav samostalne Republike Hrvatske. Pri tome su se promptno već 1991. izmijenile najnužnije stva-ri, a preostalo je mijenjano postepeno, sukladno nužnostima, mogućnostima i okolnostima.

U Republici Hrvatskoj, od njenog osamo-staljenja pa do danas, postoji samo jedan javni operater kao davatelj univerzalne poštanske usluge iako je trenutno u Hrvatskoj, u 2015. godini, aktivno čak dvadesetak poštanskih operatera. Jedan od njih je upravo ‘HP - Hr-vatska pošta d.d.’ ili kako ga u ovom tekstu kraće nazivamo hrvatska pošta. Prema Zakonu o pošti (NN 53/94 čl. 5, NN 172/03 čl. 2 st. 12 i 49 te čl. 11) odnosno Zakonu o poštanskim uslugama (NN 88/09 čl.2 st. 8 i 32, NN 144/12 čl. 67 st.1) hrvatska pošta ima status javnog

Prikaz različitih osobina u tisku dopisničkih obrazaca HPT Zagreb i HPT/HP Mostar

– II (adresni dio)

18


izdanja. Upravo u tom osnovnom pogledu spo-menuta okružnica svrstava dopisnički obrazac hrvatske pošte u službena izdanja. Sama činje-nica da na obrascu nisu zastupljeni svi ostali od FIP-e zadani elementi, koji čine poštansku cje-linu, a prvenstveno se pri tome misli na oznaku unaprijed plaćene poštarine, manje je značajna. Oblikom i sadržajem ovi dopisnički obrasci, u duhu FIP-inih propozicija, uistinu jesu po-štanske dopisnice u njihovoj osnovi i biti koji su oblikom i sadržajem prilagođeni trenutku i uvjetima njihovog nastanka.

Značajnu ulogu pri izradi ovog teksta dala je Hrvatska pošta od koje su dobivene infor-macije i podaci koje ili nismo do sada znali ili su se izgubili u prisjećanju nas filatelista. Neizostavno je ovdje spomenuti i našeg kole-gu Ivana Librića čiji su komentari doprinijeli sagledavanju pojave dopisničkog obrasca Hr-vatske pošte.

uprave i jedini je do sada izdavač službenih poštanskih dopisnica u Republici Hrvatskoj. Činjenica da kod hrvatske pošte postoji spome-nuta 100. Okružnica iz 1992. godine, kojom se najavljuje uporaba dopisničkog obrasca izda-nog od strane hrvatske pošte, izuzetno je zna-čajna jer dokumentira i formalizira njen izvorni status, a time se umanjuje i značaj neotisnute oznake hrvatske pošte na dopisničkim obras-cima. Ta okružnica je važna jer obrascu daje puni legitimitet kao poštanske dopisnice, ili u najmanju ruku njene preteče, te navodi i na mo-žebitnu potrebu redefinicije odrednica kojima FIP-a propisuje nužne osobine filatelističkog objekta koji se smatra poštanskom dopisnicom odnosno šire cjelinom. FIP-a propisuje točno određene osobine koje mora imati poštanska cjelina prvenstveno stoga da se postigne isprav-na kategorizacija i razdvoje službena izdanja poštanskih uprava od razno raznih privatnih

Dopisnički obrazac HPT Zagreb otposlan iz Vukovara za Zagreb kao UNTAES pošiljka (Vukovar, 13.12.1996., razdoblje okupacije Vukovara).

HPT dopisnički obrazac Tip B – različitosti u boji tiska

40


• ako želite obogatiti svoju zbirku• ako želite započeti novu• ako želite prodati staru zbirku

u Hrvatskoj nezaobilazna adresa:

Filatelija BokićTeslina , Zagreb

Radno vrijeme:

ponedjeljak-petak

.. i .. sati

Tel: + ()

Fax: + ()

E-mail: [email protected]

www.posta.hr

HRVATSKA FLORA – MIRISNE MARKENovom serijom prigodnih poštanskih maraka Hrvatska flora Hrvatska pošta predstavlja mediteransko bilje Hrvatske – ružmarin, lavandu i smilje. Posebnost ove serije je dodatak mirisa.

Prigodne marke, kao i pripadajuće karnete te maksimum-karte možete kupiti od 21. 3. 2016. godine u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr.

www.posta.hr

Godišnja zbirka maraka iz 2015. godine predstavlja komplet svih maraka tiskanih u 2015. godini, složenih u atraktivnom omotu, s osnovnim podacima o svakoj marki.U prodaji na šalterima filatelije ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

www.posta.hr

Godišnja zbirka maraka iz 2015. godine predstavlja komplet svih maraka tiskanih u 2015. godini, složenih u atraktivnom omotu, s osnovnim podacima o svakoj marki.U prodaji na šalterima filatelije ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr

22


Weimarska Republika fakultativni je naziv za parlamentarnu demokratsku državu s polu-predsjedničkim sustavom uspostavljenu u Njemačkoj 1919. godine, nasuprot službenog naziva Deusches Reich, koje je naslijeđen još iz vremena predratne imperijalističke Njemačke. Naziv je nastao po grade Weimaru, u kojem je od 6. veljače do 11. kolovoza 1919. godine održana konstitutivna Nacionalna Skupština parlamenta na kojoj je donesen novi, poslijeratni Ustav, kojeg je potpisao prvi predsjednik Republike Friedrich Ebert i koji je stupio na snagu 11. ko-lovoza 1919. godine.

Ta Weimarska Njemačka, stvorena je poslije poraza Njemačke u 1. Svjetskom ratu, opterećene Versailleskim Ugovorom, koji je sadržavao odredbu o plaćanju ratne odštete, odredbe o ograni-čavanju vojnog sastava te politički najbolniju odredbu o krivnji za izazivanje rata, u izuzetno tur-bulentno i nemirno vrijeme, u kojem je Njemačka bila rastrgana političkom borbom ekstremnih ultra lijevih i ultra desnih političkih frakcija, koje su Njemačku u tih godinu dana nakon završet-ka rata provele kroz mnoge, oružane, borbe, uključujući i socijalističku revoluciju, proglašenje socijalističkih „republika“ po uzoru na rusku socijalističku revoluciju 1917. godine, (Kielska pobuna, Berlinska Slobodna Socijalistička Republika, ustanak Spartakus Lige, Sovjetska Repu-blika u Münchenu,....). U jeku svih tih nemira, izbori za Nacionalnu Skupštinu su organizirani 19. Siječnja 1919. godine. Ekstremne političke frakcije, koje su uglavnom bile zainteresirane za praktično provođenje tekovina ruske socijalističke revolucije, nisu bile spremne za izbore, pa pobjedu glatko, sa preko 80% zastupničkih mjesta osvaja umjerena, parlamentarizmu, orijenti-rana MSPD, (Majority Social Democratic Party of Germany). Upravo je ustanak Spartakus Lige u Berlinu, koji je završio uhićenjem, premlaćivanjem i konačno likvidacijom Rose Luxemburg i Karla Liebknechta, te stalni ulični nemiri u Berlinu bio razlog sazivanja Nacinalne Skupštine u Weimaru.

Poraz u I. Svjetskom ratu, u ratu iskorištena i iscrpljena sva prijašnja ekonomska bogatstva, otplata ratne odštete, stalni politički nemiri, te na kraju komadanje Njemačke temeljem Versa-illeskim Ugovorom, a i kasnije savezničke okupacije pojedinih dijelova njemačkog teritorija zbog nemogućnosti otplate ratne odštete, (u tom smislu posebno značajna je bila belgijska i francuska okupacija Ruhrske oblasti u siječnju 1923. godine te preuzimanje kontrole nad glavnim rudarskim i proizvodnim kompanijama), rezultirali su hiperinflacijom, koju je, nekon-troliranim štampanjem novca radi pokušaja održavanja otplate ratne odštete i sprječavanjem daljnjeg komadanja državnog teritorija, njemačka vlada još više izazivala. Kolika je to inflacija bila najbolje govore podaci: štruca kruha je 1919. godine koštala 1 marku; 1923. Cijena je bila 100 milijardi maraka. Još se sjećam priča moga oca kako se račun u restoranu plaćao unaprijed, s narudžbom, jer na kraju jela cijena bi bila mnogo veća, (priča se, naravno, odnosi na one koji su imali novca za ručak u restoranu).

Inflacija je bila sastavni dio života u ratnoj i poslijeratnoj Njemačkoj: i dok je tijekom rata, koji je uglavnom bio financiram kreditima, tečaj bio relativo stabilan, (4.2-8.91 maraka za 1 US$), Versailleski Ugovor je dodatno smanjio vrijednost njemačke valute na 6.7 maraka za

HIPERINFLACIJSKO IZDANJE WEIMARSKE REPUbLIKE 1923.

Željko Stefanović

23


1 US$ krajem 1919. Tijekom prve polovine 1921. godine tečaj se ustalio na oko 60 maraka za 1US$, no primjena „Londonskog ultimatuma“ iz svibnja 1921. godine, koji je zahtijevao plaćanje ratne odštete u zlatu ili u konvertibilnoj valuti u iznosu od 2 milijarde zlatnih maraka uvećanom za 26% vrijednosti njemačkog izvoza, označio je početak kraja tadašnje njemačke ekonomije. Prva rata otplate ratne odštete bila je predviđena za lipanj 1921. godine; da bi mogla pokriti nabavku konvertibilne valute, njemačka je počela nekontrolirano štampanje „pa-pirnate marke“, što je uvjetovalo nagli pad njezine vrijednosti-početkom studenog 1921. godine za 1 US$ već je trebalo 330 „papirnatih maraka“; s prosincem 1922. godine za 1 US$ već je trebalo 800 „papirnatih maraka“, da bi sa studenom 1923. 1 US$ vrijedio ni manje ni više nego 4,210,500,000,000 njemačkih „papirnatih maraka“.

Naravno da se inflacija, a posebno hiperinflacija, osim kroz rast svih životnih troškova mogla primjetiti i kroz rast troškova poštarine: prikazano na primjeru poštarine za pismo do 20g u unu-tarnjem i inozemnom prometu, izražene u „papirnatim markama“, to je izgledalo ovako:

01/10/1918.: 10 pfeninga/20 pfeninga



01/04/1921.: 40 pfaninga/1.25 maraka

15/01/1923.: 20 maraka/150 maraka

01/03/1921.: 40 maraka/300 maraka

01/06/1923.: 120 maraka/800 maraka

01/08/1923.: 400 maraka/3,000 maraka

24/08/1923.: 8,000 maraka/60,000 maraka

01/09/1923.: 30,000 maraka/200,000 maraka

20/09/1923.: 100,000 maraka/750,000 maraka

01/10/1923.: 800,000 maraka/6,000,000 maraka

10/10/1923.: 2,000,000 maraka/15,000,000 maraka

20/10/1923.: 4,000,000 maraka/30,000,000 maraka

01/11/1923.: 40,000,000 maraka/200,000,000 maraka

05/11/1923.: 500,000,000 maraka/4,000,000,000 maraka

12/11/1923.: 5,000,000,000 maraka/40,000,000,000 maraka

20/11/1923.: 10,000,000,000 maraka/80,000,000,000 maraka

26/11/1923.: 40,000,000,000 maraka/320,000,000,000 maraka

12/12/1923.: 50,000,000,000 maraka/300,000,000,000 marakaTakav rast poštarine niti jedna poštanska administracija ne može pratiti štampanjem i izdava-

njem novih maraka; dok bi se poštanske marke štampale i pustile u opticaj, nominale više ne bi bile odgovarajuće. Jedini izlaz je-pretiskivanje.

24


I dok su još tijekom 1919-1920. godine izdanja poštanskih maraka bila nominirana u pfenin-zima, prve nominale u markama se pojavljuju u svibnju 1921. godine, s najvišom nominalom od 20 maraka.

Već s izdanjem iz prosinca 1921. godine nestaju nominale u pfeninzima, no najviša nominala je još uvijek relativno skromnih 60 maraka.

Već slijedeće izdanje u listopadu 1922. godine uvodi prve nominale u stotinama maraka, s najvišom nominalom od 500 maraka.

Slijedeće, 1923. godine, nominale novoizdanih maraka već dosežu 100,000 maraka.

25


Početkom 1923. godine pojavljuje se novo izdanje poštanskih maraka koje će obilježiti period hipeinflacije; i to izdanje još uvijek, s obzirom na nominale, izgleda relativno nevino-najviša nominala je 1,000 maraka.

Čak ni tri posljednje nominale, izdane u rujnu 1923. godine, ne djeluju posebno; nominale su 5,000 maraka, 50,000 maraka, 75,000 maraka.

No, izdanje predstavlja kraj unaprijed planiranih izdanja poštanskih maraka. Brzi rast poštari-ne tijekom kolovoza 1923. godine ni s današnjom tehnologijom niti jedna poštanska administra-cija ne bi mogla pratiti štampanjem i izdavanjem novih maraka; dok bi se poštanske marke štam-pale i pustile u opticaj, nominale više ne bi bile odgovarajuće. Jedini izlaz je bilo-pretiskivanje.

Prvo pretiskano izdanje izlazi već tijekom kolovoza i nastavlja se u listopadu 1923. godine: pretiskuju se starija izdanja, a nove nominale se kreću of 5,000 maraka do 2,000,000 maraka.

26


No, već samim puštanjem u opticaj navedeno izdanje postaje neiskoristivo; pokazuje se da ni pretiskivanje nije riješenje. Tijekom listopada 1923. godine izlazi novo izdanje poštanskih mara-ka, očito prilagođeno budućim potrebama pretiskivanja-na osnovni jednobojni dizajn maraka, u drugoj fazi tiskanja i u istoj boji kao i osnovni tisak otisnuta je vrijednost nominale, koje ovaj puta počinju s respektabilnih 500,000 maraka, a završavaju s nevjerojatnih 50,000,000,000 maraka (50 milijardi).

No, hiperinflacija u tom periodu 1923. godine je takva da ni to nije pravo rješenje; to listopad-sko izdanje se u prosincu proširuje s dodatnih 5 pretisnutih maraka, s nominalama 1-5-10 mili-jardi maraka; prva marka je pretisak marke nominale 100 maraka izdane početkom 1923. godine, dok su preostale četiri marke pretisak maraka izdane u listopadu 1923. godine.

27


I s tim izdanjem je kraj hiperinflacijskog perioda njemačke Weimarske Republike. 15. studenog 1923. godine izvršena je denominacija njemačke valute-uvedena je nova valuta tzv. Rentenmarka. U trenutku denominacije 1 US$ je vrijedio 4.2 rentenmarke, a stara „papirnata marka“ se zami-jenjivala za rentenmarku po tečaju od 1,000,000,000,000 (tisuću milijardi) papirnatih maraka“ za jednu rentenmarku.

Sa stanovišta poštanskih maraka, zaustavljanje hiperinflacije popraćeno je novim izdanjem, vrlo sličnog oblikovanja kao ono izdanje iz listopada, prilagođeno budućim potrebama pretiski-vanja-očito se poštanska administracija pripremila za mogući novi val inflacije.

No, dogodilo se čudo: inflacija je zaustavljena, ekonomska kriza je zaustavljena, krenuo je oporavak Njemačke i njemačke privrede i ekonomije, koji je trajao sve do...kako to obično biva...ponavljanja povijesti...gubitka II. Svjetskog rata.

Na kraju, još malo o razlozima pisanja ovog članka: osim što je hiperinflacijski period izuzet-no interesantan i sa stanovišta tradicionalne filatelije i poštanske povijesti, (na prijašnjim filate-lističkim izložbama grupacije Alpe-Jadran vidio sam nekoliko „strašnih“ izložaka austrijskih i njemačkih kolega), neke od prikazanih maraka, posebno one iz listopadskih izdanja, kako preti-snutih tako i nepretisnutih, imaju veze sa Hrvatskom i mogu se bez ikakvih problema iskoristiti u izlošcima na temu CROATICA.

NAGRADNO PITANJE glasi: koje se to marke iz hiperinflacijskih izdanja Weimarske Re-publike mogu iskoristiti u temi CROATICA i koja je to hrvatska tema koja te marke povezuje s Republikom Hrvatskom?

Jednog sretnog dobitnika, koji uredništvu dostavi točni odgovor do izlaska slijedeće HRVAT-SKE FILATELIJE i bude izvučen iz bubnja točnih odgovora, autor ovog članka nagraditi će lijepim filatelističkim poklonom.

28


Obje naljepnice potječu iz razdoblja Kraljevi-ne Jugoslavije. Gumenim pečatom utisnuta je i napomena ‘Zurück Postverkehr eingestellt’ (= Natrag. Poštanski promet prekinut).

Na prednjoj i stražnjoj strani nalaze se cen-zurne trake njemačkog i britanskog podrijetla uz uobičajene oznake rukom i gumenim peča-tom dolje desno na prednjoj i stražnjoj strani (njemačka cenzura) i brojčana oznaka u sredi-ni lijevo metalnim pečatom u crvenoj boji (bri-tanska cenzura). Po tekstu na trakama može se ustanoviti da je njemačka cenzura obavljena nepoznatog datuma u Beču (Oberkomando der Wermacht ‘g’), te da je daljnja britanska cenzura izvršena na otoku Bermuda (P.C. 90 OPENED BY EXAMINER 2011 I.C.) tako-đer u nepoznato vrijeme. Kratica ‘g’ ukazuje na bečki cenzorni ured, dok ‘I.C.’označava otok Bemuda u britanskom cenzurnom susta-vu.

Na poleđini se nalazi se tranzitni žig Lisa-bona datiran 8.4.1942., dva istovjetna ovalna žiga New Yorka 29.5.1942. i okrugli žig CER-

Nedavno je u mješanom lotu avionskih do-pisa Kraljevine Jugoslavije pronađeno i ovo pismo Nezavisne Države Hrvatske (Sl. 1). Unatoč očitom manjku jedne marke i ošteće-nju u donjem dijelu pisma radi se o vrlo zani-mljivom dopisu. Pomnim pregledom može se ustanoviti slijedeće:

Pismo je naslovljeno na Anu M. de Sloco-vich u Buenos Airesu, Argentina. Ulica i kućni broj dodani su istim rukopisom, ali tintom dru-ge boje. Vjerojatno se radi o trenutnom previ-du pošiljaoca Anke Lucianović iz Dubrovnika.

Preporučeno pismo primljeno je na ot-premu zrakoplovom u uredu Dubrovnik 1 19.12.1941. Nekompletna prisutna frankatura od ukupno Kn. 38.00 sastoji se od jedne marke od Kn. 6.00 iz niza ‘Krajobrazi’ i dvije provi-zorno pretisnute marke od Din. (= Kn.) 16.00 iz niza ‘Veliki Petar’ Kraljevine Jugoslavije.

Na prednjoj strani pisma nalazi se naljepni-ca za preporuku s precrtanim imenom Dubrov-nik ćirilicom i naljepnica ‘Avionom Par Avi-on’ precrtana nekoliko puta plavom olovkom.

POSLJEDNJE PREKOMORSKO AVIONSKO PISMO NEZAVISNE DRŽAVE

HRVATSKE?Damir Novaković

Sl. 1. Preporučeno avionsko pismo:DUBROVNIK - BUENOS AIRES,

ARGENTINA19.12.1941.

29


TIFICADOS CENTRAL 465, koji je nažalost uvijek bez datuma, no odgovara poznatim prijemnim žigovima za preporuke dostavljene u Buenos Aires. Prema navedenom pismo je uručeno naslovniku nakon gotovo šest mjese-ci, vjerojatno u prvoj polovici lipnja 1942.

Vremenski razmak između predaje i isporuke nameće niz pitanja na koja se ne može odgovo-riti sa sigurnošću. Kako je često slučaj u općoj povijesti i ovdje se hipotetični odgovori moraju osloniti na poznavanje okolnosti tj. tadašnjeg načina zračnog prijenosa pošiljaka i djelovanja poštanskih odnosno cenzurnih ureda.

Prije razmatranja samog puta ovog pisma potrebno je ustanoviti ukupnu pristojbu i nomi-nalu nedostajuće marke. Po izgledu pisma radi se samo o jednoj marci. Prema tarifi N.D.H. na snazi od 16.11.1941. poštarina za inozemno pismo osnovne težine (do 20 gr.) bila je Kn. 5.00, dok je pristojba za preporuku iznosila Kn. 9.00.1 U to vrijeme poštanska uprava N.D.H. primjenjivala je zračne dodatke po tarifi Kralje-vine Jugoslavije od 1.1.1941. za sva tada mogu-ća europska i prekomorska odredišta. U ovom slučaju primjenjena je pristojba za Argentinu u iznosu od Din. (= Kn.) 37.00 za svakih pet gra-ma težine.2 Pismo je vjerojatno težilo između 6 i 10 grama i time je zračni dodatak iznosio Kn. 74.00. Dakle, Kn. 5.00 + 9.00 + (2 x 37.00) = Kn. 88.00.3 Manjak je mogao biti nadoknađen samo jednom odgovarajućom markom tada u uporabi - vrednotom od Kn. 50.00 iz niza ‘Krajobrazi’. Rekonstruirani izgled ovog pisma uporabom slikovnog računalnog programa pri-kazan je na sl. 2.

Pismo je zaprimljeno na otpremu 19.12.1941., pet dana nakon objave rata Sje-dinjenim Državama od strane Pavelićevog režima.4 Zračna pošta naslovljena na Sjevernu i Južnu Ameriku5 je u to doba koristila američ-kog prijevoznika PANAM za obje destinacije, a i talijanskog prijevoznika L.A.T.I. za južno američka odredišta.6 Pošiljke za PANAM su dostavljane u Lisabon, a za L.A.T.I. u Rim. Poštanski službenik u Dubrovniku, a vjerojat-no i poštanska uprava u Zagrebu, nisu u tom trenutku bili svjesni poslijedica proširenja sukoba. Naime, tvrtka PANAM, koja je do tada preko Lisabona rutinski prevozila poštu iz cijele Europe, ubrzo je prestala po nared-bi američke vlade nuditi svoje usluge silama Osovine, njenim saveznicima i okupiranim područjima. Pošta tada u tranzitu naslovljena u S.A.D. zadržana je u američkim cenzornim centrima tijekom cijelog rata i dostavljena na-slovnicima tek u jesen 1945. godine.7 Prošire-njem rata ukinuta je i služba tvrtke L.A.T.I., čiji je poslijednji let za Južnu Ameriku obav-ljen upravo na sam dan prijema ovog pisma.

Može se pretpostaviti da je pismo kopne-nim putem dostavljeno u Zagreb, odakle je zrakoplovom prenešeno u uobičajeni cenzorni centar za inozemnu poštu iz Hrvatske u Beč, gdje je redovno provjereno, vjerojatno već prije kraja godine i vraćeno poštanskoj služ-bi Reicha na daljnju otpremu. Čini se da je tek tada utvrđeno da više nije moguće uputiti pismo u Argentinu bilo zračnim, bilo pomor-skim putem, te je stoga bila namjera vratiti pismo pošiljaocu o čemu svjedoči i odgovara-

Sl. 2. Vjerojatan izvorni oblik pisma prikazanog na sl. 1.

30


na otoku Bermuda. Preostaje objasniti gdje je pismo boravilo tijekom tih pedesetak dana.

Vjerojatan je odgovor da je pismo provelo većinu tog vremena u Lisabonu čekajući na mogući let. Naime redovna PANAM služba je ukinuta koncem ožujka 1942. zbog nesigurno-sti letenja u jeku tzv. ‘Bitke za Atlanik’. Od tada su obavljani neredovni letovi kada su to ratne prilike dozvoljavale. Između dva gore navedena datuma održana su dva neredovna leta sredinom svibnja hidroavionima Boeing 314 ‘Dixie Clipper’ i Boeing 314 ‘Atlantic Clipper’. Iako datum polaska iz Lisabona nije pozitivno utvrđen, zabilježeno je da su oba sletila na otok Bermuda 17.5.1942. Ovo je pismo vrlo vjerojatno prevezeno jednim od ta dva zrakoplova.

Djelatnost britanske cenzure na otoku Ber-muda je vrlo dobro dokumentirana u knjizi Pe-ter A. Flynn-a: ‘Intercepted in Bermuda’. Uz iscrpne podatke o kretanju zrakoplova kroz tu zračnu luku, detaljno je obrađen postupak cenzure, tipovi i doba uporabe raznih oznaka i naljepnica, pa čak i vremenska djelatnost po-jedinih cenzora.8 U vidu vjerojatnog datuma prispijeća i poznatog datuma dolaska u New York, ova je pošiljka cenzurirana između 18. i 28.5.1942.9 Ovdje treba primijetiti da sadržaj, po svoj prilici napisan hrvatskim jezikom, nije predstavljao nikakvu prepreku provjeri, jer je cenzurna služba imala i ‘Odsjek za neuobiča-jene jezike’ (Uncommon Languages Section), a evidentiran je i priličan broj pošiljaka iz ze-malja koje se nisu služile ‘svjetskim’ jezicima.

Pošiljka je primljena u New Yorku 29.5.1942 i pretovarena na liniju FAM – 5 koja je letjela uz istočnu obalu Sjeverne i Centralne Amerike do Brazila i Argentine.10 Neutvrdiv datum prispijeća u Buenos Aires je vjerojatno sam početak lipnja 1942. Slična uporaba ovog tipa žiga prikazana je na sl. 3.

Druga velika zagonetka je razlog zbog ko-jeg ovaj dopis nije zadržan. Konačno radilo se je o pismu iz države koja je u svibnju 1942. bila u ratnom stanju s Britanskim Carstvom i Sjedinjenim Državama više od pet mjeseci i koje je bilo upućeno u zemlju već tada sma-tranu naklonjenom silama Osovine. Vjerojat-

jući pečat. Vjerojatno je tom prilikom prekri-žena i zračna naljepnica. Budući da njemačka cenzurna i poštanska služba, a ni hrvatska po-šta nisu u to vrijeme bile pod nekim posebnim ratnim pritiskom, opravdano je tvrditi da je pismo moglo biti vraćeno već u siječnju 1942.

Kako i zašto to nije učinjeno i gdje je pi-smo provelo oko tri mjeseca prije otiskivanja tranzitnog žiga Lisabona dana 8.4.1942. prva je velika zagonetka ove pošiljke. Po mišljenju autora postoje tri moguća objašnjenja:

Prvo, pismo je zabunom ili nemarom uklju-čeno u redovnu vreću zračne njemačke pošte za Portugal već u siječnju 1942., gdje je zbog nepoznatog razloga zadržano i upućeno prema odredištu tek nakon 8.4.1942. Ova mogućnost je malo vjerojatna, budući da se radi o prepo-ručenom pismu čiji bi prijem odnosno tranzit po svim pravilima trebao biti potvrđen u dola-sku. U ovom bi se slučaju tranzitni žig odnosio na otpremu (!) pisma prema odredištu.

Drugo, pismo je zadržano određeno vri-jeme u Beču ili u nekom drugom tranzitnom njemačkom uredu budući da povratak neis-poručive pošte nije imao neku prednost u ru-kovanju. Nakon toga je proslijeđeno je opet zabunom ili nemarom u Portugal tek krajem ožujka ili početkom travnja. Iako ova pretpo-stavka objašnjava datum dolaska u Lisabon, malo je vjerojatno da njemački ili austrijski službenik nebi obratio pažnju na izričitu uputu o povratku pošiljaocu na svojem jeziku.

Treća je mogućnost da je pismo - moguće s nekim operativnim zastojem – ipak vraćeno u Hrvatsku gdje je na putu za Dubrovnik u tranzitu dotaknulo jedan veći poštanski ured u Dalmaciji – tada pripojenoj Italiji – recimo Zadar ili Split, gdje ga je neki službenik pod pretpostavkom da je stiglo iz Dubrovnika i zbog nepoznavanja njemačkog jezika, uputio na PANAM u Lisabon, svjestan činjenice da L.A.T.I. služba više ne djeluje.

Sva tri objašnjenja pripadaju sferi nagađa-nja, no treće je ponešto vjerojatnije od ostalih. Ostaju činjenice da je pismo prispjelo u Lisa-bon početkom travnja, da je poštanski obra-đeno 8.4.1942., da je prispjelo u New York 29.5.1942. i da je u međuvremenu cenzurirano

31


Bermuda i New York prije prosinca 1941.Iako ova dva velika pitanja ostaju otvorena

i unatoč kvalitativnih nedostataka, vremenski elementi svrstavaju ovo pismo u sam vrh po-štanske povijesti N.D.H. Teško je vjerovati da će se u budućnosti otkriti sličan objekt s kasni-jim datumom isporuke.

no se radi o sklopu razloga od kojih se mogu spomenuti prikladan sadržaj i odredište u neu-tralnoj državi. Određenu, a možda i presudnu ulogu imalo je i slabo poznavanje nove drža-ve i njene političke orijentacije na osnovnom operativnom nivou, posebno u vidu vrlo ma-log broja pošiljaka iz N.D.H. u prolazu kroz

BILJEŠKE1 Radi se o standardnoj inozemnoj tarifi. Postojale su i povlaštene tarife za određene zemlje. Citirano pre-

ma: Cividini, D., Poštanski manipulativni žigovi Nezavisne Države Hrvatske 1941 -1945, Zagreb 2005, str. 16.

2 Prilog PTT Vesniku (Kraljevine Jugoslavije) Br. 1/1941. Pristojba od Din. 37.00 / 5 gr. za Argentinu pri-mjenjivana je već od tarifne promjene na snazi od 15.5.1940.

3 Pristojba za pismo prve zračne težinske stope iznosila bi Kn. 51.00 (5.00 + 9.00 + 37.00). Marka od Kn. 13.00 nominale nije postojala ni tada niti poslije.

4 Objava rata Sjedinjenim Državama 14.12.1941. slijedila je njemačku objavu od 11.12.1941.5 S.A.D., Argentina i Urugvaj su jedine dosada poznate prekomorske destinacije N.D.H. zrakoplovomi to u

vrlo malom broju primjeraka odaslanih u razdoblju od 10.4. do 13.12.1941.6 PANAM = Pan American World Airways, L.A.T.I = Linee Aeree Transcontinentali Italiane.7 Vidi npr. Lot 451, Aukcija Barac & Pervan, prosinac 2011.8 Naljepnica na ovom pismu pripada tipu CL5 – 1A u dokumentiranoj uporabi između 30.6.1940 i

11.4.1944. Cenzori nisu imenovani, no na osnovi sačuvanih pošiljaka zabilježeno je da je censor br. 2011 bio aktivan između 18.10.1940 i 1.7.1943.

9 Zračna udaljenost između Bermuda i New Yorka zahtijevala je samo nekoliko sati letenja u to vrijeme. 10 FAM (Foreign Air Mail = Inozemna zračna pošta) uz određeni broj bila je oznaka ugovorne linije za prijevoz pošte između jedne od zrakoplovnih tvrtki i američke poštanske službe.

LiteraturaAitink, Hans, E., & Hovenkamp, Egbert: Bridging the Continents in Wartime; Important Air Mail Routes 1941 – 1945, Enschede, The Netherlands, 2005.Beith, Richard: The Italian South Atlantic Mail Service 1939 – 1941, Chester, England, 1993.Flynn, Peter, A., Intercepted in Bermuda; The Censorship of Transatlantic Mail during the Second World War, The Collectors Club of Chicago, 2006.

Sl. 3. Preporučeno avionsko pismo: SPLIT - BUENOS AIRES, ARGETINA 21.7.1939.

Žig ‘CERTIFICADOS CENTRAL 431’ u dolasku.

(n.b. Ovo pismo je koristilo njemačku službu ‘Lufthansa’ koja jeprestala poslovati na ovoj liniji po izbijanju Drugog svjetskog rata.)

32


ski, povijesni, arheološki, knjižnica) i radni prostori kustosa te stalne izložbe Koprivnica javno i privatno (o građanskom životu u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća), Zbirka sakralne umjetnosti 19. i 20. stoljeća te dio o Domov-inskom ratu.

Zgrada Galerije Koprivnica u kojoj će se održati Nacionalna filatelistička izložba „Ko-privnicaFila 2016“ od 14.-17. travnja 2016.

U Galeriji Koprivnica, od njezina ot-vorenja 1977. godine, odvijaju se izložbe i različiti drugi kulturni sadržaji: njezin je pro-gram usmjeren prije svega prema valorizaciji koprivničkih i podravskih autora, ali i suvre-menim umjetničkim praksama, mladim au-torima bez obzira na medije i stil njihova rada. Takvim programom ova je institucija izgradi-la reputaciju jedne od važnijih suvremenih galerijskih programa u Hrvatskoj.

Muzej grada Koprivnice jedan je od većih muzejsko-galerijskih institucija u Hrvatskoj, a ta se tvrdnja, prije svega, odnosi na broj i veličinu objekata te na količinu sadržaja koji se u njima odvijaju. Koprivnički Muzej sas-toji se, naime, od matične zgrade Muzeja, objekta Galerije Koprivnica, Galerije naivne umjetnosti u Hlebinama, Zgrade Malančec u Koprivnici, Memorijalnog parka na Danici, a vodi brigu i o zbirkama u Galeriji Ivana Sabolića u Peterancu te u Zavičajnoj zbirci u Đelekovcu. S obzirom na taj broj i program-ske su aktivnosti vrlo raširene, a obuhvaćaju djelovanje Muzeja u području zaštite i prezen-tacije baštinskih vrijednosti kao i prezent-aciju suvremenih kulturnih sadržaja. Tako su u središnjem objektu Muzeja, u zgradi nekadašnjeg magistrata (najstarijem objektu u gradu) smješteni gotovo svi odjeli (Etnograf-

MUZEJ GRADA KOPRIVNICE

33


U Peterancu, u rodnom mjestu poznatog hrvatskog kipara Ivana Sabolića, krajem osa-mdesetih godina otvorena je njegova memori-jalna galerija s djelima iz svih razdoblja nje-gova stvaralaštva.

Muzej grada Koprivnice otvoren je, poslije više godina priprema, 1951. godine u zgradi koja više nije u izložbenoj funkciji. Najzaslužniji za taj čin je bio dr. Leandar Brozović, dugogodišnji muzealac – amater koji je već poslije 1. svjetskog rata započeo sakupljati građu i proučavati povijest Ko-privnice i Podravine. Njegovom zaslugom os-novan je 1945. godine Odbor za osnutak te je čak pokrenut Zbornik Muzeja, koji je nekoliko godina objavljivao stručne članke i popularne informacije o povijesti, etnologiji, umjetnosti i muzeologiji iz pera tada najpoznatijih hrvat-skih muzealaca i povjesničara.

Početkom šezdesetih godina Muzej je pre-seljen u sadašnju zgradu, na trgu koji je dobio ime po osnivaču Muzeja, a bio je godinama glavni trg utvrde. Krajem 19. stoljeća pros-tor poprima parkovnu funkciju, a u njemu je smještena grupa baroknih spomenika posvet-noga karaktera na visokim postoljima.

Posljednjih godina Muzej grada Ko-privnice pokreće niz akcija, radnji i projekata oko stvaranja tzv. Muzejskog kvarta, kon-cepta kojim bi se stvorio suvremeni muzejski kompleks. Njegova je središnja ideja muze-jska, urbanistička i turistička regeneracija najstarije gradske jezgre unutar nekadašnje koprivničke tvrđe, a obuhvaćala bi obnovu i proširenje Muzeja grada Koprivnice, obnovu Kuće Malančec, stvaranje Muzejskog trga i uređenje najstarije koprivničke Esterove ulice. U širem smislu ono uključuje i obnovu grad-skih bedema i novi sadržaj za gradska vrata, definiranje tzv. Franjevačkog trga i uređenje prostora oko sv. Nikole te izgradnju Gradske knjižnice. Sve to, uz nekoliko drugih budućih atrakcija (Tematski park Hrana, Baštinski cen-tar Hlebine, Muzej Drave) stvorili bi u ovom kraju turističku atrakciju svjetskog značaja.

Ravnatelj MuzejaMarijan Špoljar, viši kustos

Galerija u Hlebinama posvećena je na-ivnoj umjetnosti. U ovome selu je tridesetih godina nastala čuvena Hlebinska škola i prvi radovi Generalića i Mraza, tako da Galerija nastoji, od svoga osnutka 1968. godine, saku-pljati, pratiti i izlagati povijesne i recentne primjere naivnog stvaralaštva, ne samo u ovoj regiji nego i puno šire. Od sredine osa-mdesetih u Galeriju je postavljena i Zbirka Ivana Generalića sa doniranim velikim slika-ma na staklu.

Memorijalni park Danica nastao je na mjestu najstarije industrijske zone u Koprivn-ici čiji su objekti 1941. godine iskorišteni za prvi koncentracijski logor nastao u NDH. Osamdesetih godina ovdje je uređen spomen-park sa muzejskim prostorom i simboličkim objektima.

Kuća Malančec je objekt građanskog stanovanja koji je Muzeju poklonio nje-zin vlasnik, poznati koprivnički odvjetnik, političar i gradonačelnik dr. Malančec. Nakon što se objekt preuredi u muzejski prostor biti će to jedinstveni primjer građanske vile sa prezentacijom vrlo vrijednih zbirki koje je do-nator sakupljao prije i poslije 2. svjetskog rata.

34


KoprivnicaFila 2016NacioNalNa FilatelističKa izložba

Koprivnica, 14.-17. travnja 2016.

Ivan Skec, Predsjednik FDK

i Predsjednik Organizacijskog odboraIvan Drašković,

Nacionalni povjerenik izložbe Marijan Špoljar,

Ravnatelj Muzeja Grada; Snježana Horvatić,

Tajnica FDK Franjo Vinković,

Blagajnik/rizničar FDKVesna Peršić Kovač, predstavnica Županije

orgaNizacijsKi odbor

Vesna Želježnjak, Gradonačelnica Darko Koren,

ŽupanTihomir Bilandžić, Predsjednik HFS-a

PočasNi odbor izložbe

Darijo Filjar, PredsjednikMatej GlavićJulije MarasDarijo Stela

ocjeNjivačKi sud

35


r. br. IZLAGAČ NAZIV IZLOŠKA

RAZR

ED

BROJ

LIST

OVA

1 HFND “Novska’94”: “Novska prvih 20 godina” B11 122 HFND “Novska’94”: “Almanah HFND “Novska ‘94” B10 3 Mirko Čikić: “The horses my pets” B6 164 Mirko Čikić: “The Zagreb green horseshoe or Lenuci green horseshoe” B11 165 Mirko Čikić: “To Antartica and back to Novska” B6 16

6 Darko Fajt: “Narodne nošnje država Austrija, Lihtenštajn, Španjolska, Švedska, Japan, Meksiko” B6 12

7 Valerij Khomyn: “King of cars is a car of kings” B6 168 Vasil Pruhnicki: “King of cars is a car of kings” B11 169 Ivan Martinaš: “Emigrants travel from the port of Rijeka (Fiume) 1882-1914” B6 12

10 Mario Matešić: “Lovačka priča - lov - divljač - lovački psi” B6 1611 Bojan Bračič: “Postmarks of the Post Office PETTAU” B2 1612 Bojan Bračič: “Mariborski lepotec” B11 1613 Veni Ferant: “An everlasting tree” B6 1614 Damir Novaković: “Uporaba prvog redovnog poslijeratnog izdanja „Tito-narodni heroj”” B2 1615 Željko Pintarić: “1. filatelistička izložba u Varaždinu 17.01.1937” B2 1616 Peter Suhadolc: “Cruising for pleasure on a sailing boat” B6 16

17 Aleš Marinšek: “Unofficial Local Issue of MEĐIMURJE -The First Croatian WWII Local Issue” B1 16

18 Boštjan Petauer: “From Postal stationery to erly pictorial” B7 1619 Tomislav Trpkovski: “Svetilniki - Luči življenja” B6 1620 Veronika Kralj: “Pas naš najbolji prijatelj” B6 1221 Andreas Premužić: “Put do visina” B6 1222 KMF Trakošćan: “Tam v zelenoj zipki domovina spi” B6 1223 Aleksander Rožman: “Frankovne znamke Države SHS - Verigarji” 1624 Franjo Greglb: “100 let vodovodnega stolpa Brežice” 1625 FD Ljubljana: “Priručnik Senta 1944” B10 26 Tunjo Džijan: “Zimske olimpijske igra Sarajevo 1984” 1227 Krunoslav Tušek: “Djedine razglednice s bojišta” B11 12

28 FILOS - Fil. udruga Varaždin: “Književni vremeplov” B6 12

29 Ana Smuđ: “Životinjski zemljopis” B6 1230 Paula Krasny: “I djeca imaju svoja prava” B6 1231 Librić Ivan „Preporučeno - Zagreb“ B2 1632 Katančević Slavoljub „Od trsa do čaše – vino“ B6 12

PoPis izlagača

36


r. br. IZLAGAČ NAZIV IZLOŠKA

RAZR

ED

BROJ

LIST

OVA

33 Banko Marino „Vatikan izvan vatikana“ B6 1634 Davor Grobenski: “Geodezije - geodetski instrumenti” B6 1235 Landeka Zoran: “Zagrebački zbor 1909-1942; Zagrebački velesajam 1946-2015” 16

36 Dario Filjar: „Engleska – pomorski žigovi, žigovi pomorske pošte Velike Britanije za vrijeme vladavine kralja George-a V. (1910-1936)“ 12

37 38 Želimir Matko: “Ruža - kraljica cvijeća” B6 1239 Iva Lipovac: “Što je muškarac bez brkova” B6 1240 Udruga mladih Angeljeki: “Kamen fini, hrabro srce, oštre stijene čuvari su Domovine” B6 1241 Ivan Drašković: “Krapine, sjećanje jednog vremena” B11 1642 Andreja Drašković: “Ljubav” B6 1243 Ivan Drašković: “Dr. Ljudevit Gaj” B6 1244 OŠ Belec: “Rotkappchen in Zagorje” B6 1245 Tihomir Bilandžić: “29. listopad - od ideje do uporabe” B2 1646 Branimir Bilandžić “Zajednička izdanja Hrvatske pošte s ostalim poštanskim upravama” 1647 Zdenko Krištafor: “Autogrami svjetskih šahovskih prvaka” B6 1248 Branislav Kujundžić: “Sveti otac Benedikt XVI” B6 1249 Berislav Turudija: “Igrajmo košarku” B6 1250 Srđan Čermak: “Olimpijska vatra” B6 1251 Valentina Kujundžić: “Gljive” B6 12

52 Vazma Sindičić: “Independent States of Croatia - Second issues of the “landscape” - Constant flaws of the print” 12

53 Anna Maria Sindičić: “ISTRIA ZONE B Third Postage Due Issue Types and Flaws of Stamps and Oveprints” 16

54 Mirko Merlak: “Poštanska povijest Dalmacije 1919-1921” 1655 Željko Divnić: “Povijest HFD Slavonski Brod B10 56 Goran Šulc: “Znameniti Požežani” B6 1257 Dario Stella: “Biljezi i njihova primjena u zemljišnim knjigama” 1258 Željko Divnić: “Grbovi” 12

59 Radovan Vukadinović “Zaustavio je sunce i pokrenuo zemlju” B6 16

60 Nenad Rogina: “Fiume 1918 Provisional issues with the Fiume overprint on Hungarian postage stamps” B2 16

61 KMF Trakošćan: “Katalog izložbe Trakošćan” B10 62 HFS : “Hrvatska filatelija” B10 63 Berislav Pervan: “Acta Philatelica 2014” B10 64 Berislav Pervan: “Cenzurna služba na području buduće NDH tijekom travanjskog rata” 1665 FD Poštar: “Filatelistički časopis “FD Poštar”” B10 66 HFD Zadar: “Zadarski Filatelatelist” B10 67 Branko Bokić: “Kamenita vrata” 12

37


ORGANIZACIJA IZLOŽBEFilatelističko društvo „Koprivnica“ iz Koprivnice, pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice i

Hrvatskog filatelističkog saveza, organizira Nacionalnu natjecateljsku filatelističku izložbu „Ko-privnicaFila 2016“, specijaliziranu filatelističku izložbu za jednovitrinske filatelističke izloške, te izloške filatelističke literature.

Izložba je namijenjena promicanju i popularizaciji filatelije i sakupljanja maraka.

MJESTO I VRIJEME IZLOŽBEIzložba će se održati od 14. do 17. travnja 2016. godine u Galerija Koprivnica, Zrinski trg 9.

SUDJELOVANJENa izložbi mogu sudjelovati članovi Hrvatskoga filatelističkog saveza. Po pozivu, na izložbi

mogu sudjelovati i filatelisti iz drugih država s kojima Hrvatski filatelistički savez ima potpisane ugovore o suradnji, te pozvani filatelisti iz drugih država, članovi nacionalnih filatelističkih save-za, članica FEPA i FIP.

Svaki izlagač može sudjelovati s ukupno dva izloška u različitim natjecateljskim razredima. Izlo-žak mora biti u vlasništvu izlagača i biti će naveden u izložbenom katalogu pod imenom izlagača.

IZLOŽBENI RAZREDI I. Počasni nenatjecateljski razred (samo na poziv), II. Promotivni ne natjecateljski razred, III. Natjecateljski razredi:

B 1 Tradicionalna filatelija; B 2 Poštanska povijest; B 3 Cjeline; B 4 Aerofilatelija;B 5 Astrofilatelija; B 6 Tematska filatelija; B 7 Maksimafilatelija; B 8 Fiskalna filatelija (biljezi);B 9 Otvorena filatelija;B 10 Literatura;B 11 Razglednice;

Svaki izložak mora biti pravilno prijavljen u jedan od natjecateljskih razreda. Ukoliko je u prijavi pogrešno označen natjecateljski razred kojem pripada, Organizacijski odbor ima pravo izložak premjestiti u odgovarajući razred.

Organizacijski odbor zadržava pravo odbijanja bilo kojeg izloška bez navođenja razloga.

“KoprivnicaFila 2016“Nacionalna natjecateljska filatelistička izložba jednovitrinskih izložaka i filatelističke literature

Pravila

38


OCJENJIVANJEOcjenjivanje izložaka biti će izvršeno po pravilima koja se upotrebljavaju na natjecateljskim

izložbama FEPA i FIP te Pravilniku o izložbama HFS-a.Ocjenjivački sud imenuje Hrvatski filatelistički savez na prijedlog Zbora sudaca.Ocjenjivački sud može dodijeliti slijedeća priznanja: - diploma u rangu zlatne medalje: od 90 - 100 bodova; - diploma u rangu velike pozlaćene medalje: od 85 - 89 bodova; - diploma u rangu pozlaćene medalje: od 80 - 84 bodova; - diploma u rangu velike srebrne medalje: od 75 – 79 boda; - diploma u rangu srebrne medalje: od 70 – 74 boda; - diploma u rangu srebrno-brončane medalje: od 65 – 69 boda; - diploma u rangu brončane medalje: od 60 – 64 bodova; - diploma za učestvovanje: do 59 boda.Ocjenjivački sud može dodijeliti i posebna priznanja:

- veliku nagradu izložbe (Grand Prix „KoprivnicaFila 2016“); - posebne nagrade;- posebna priznanja.

Ocjenjivački sud može dodijeliti i druge posebne nagrade, ukoliko mu ih Organizator stavi na raspolaganje.

Odluka Ocjenjivačkog suda je konačna.

VITRINE I NJIHOVA RASPODJELA Nacionalna izložba „KoprivnicaFila 2016“ održava se na ukupno 80 izložbenih vitrina. Dio vitrina Organizator će iskoristiti za izlaganje u ne natjecateljskom i promotivnom razredu. Veličina izložbenih vitrina je 100 x 100 cm, kapaciteta dvanaest (12) izložbenih listova. Prijaviti se mogu i izlošci od 16 listova (u prijavnici treba kao broj listova upisati: 16).

Izlošci u razredu B10 (Filatelistička literatura) šalju se u dva primjerka i nakon izložbe se ne vraćaju.

Izlošci moraju biti na bijelim, ili svijetlo nijansiranim, listovima u prozirnim zaštitnim folija-ma dimenzija ne većih od 24x30 cm. Prihvatljivi su i izlošci na izložbenim listovima A4 formata. Svaki izložbeni list mora biti numeriran, poželjno sa stražnje strane.

Debljina materijala u razredu B9 (Otvorena filatelija) ne smije prelaziti 5 mm, niti može biti suprotan sa važećim zakonskim propisima.

Tekst na izlošcima mora biti napisan na hrvatskom jeziku ili na jednom od službenih FIP jezika.

PRIJAVA IZLOŽAKA Za svaki izložak izlagači dostavljaju popunjenu Prijavnicu, uz koju mora biti priložen uvodni

list sa planom izloška.

Prijave bez priloženog uvodnog lista sa planom izloška neće se prihvatiti.

Hrvatski izlagači svoje prijavnice dostavljaju putem pošte na adresu Organizatora (FD „Ko-privnica“, Trg kralja Tomislava 3, 48000 Koprivnica) ili na e-mail adresu: [email protected], najkasnije do 20. ožujka 2016. godine.

Inozemni izlagači svoje prijavnice dostavljaju nacionalnom povjereniku, kako bi ih on dosta-vio Organizatoru do 15. ožujka 2016. godine.

39


Izlošci mogu biti prijavljeni u natjecateljski i promotivni ne natjecateljski razred. Izlošci pri-javljeni u natjecateljski razred ocjenjivati će se po važećim pravilima te će konkurirati za veliku nagradu izložbe. Postignuti rezultat računati će se kao uvjet za izlaganje na međunarodnim izlož-bama. Izlošci prijavljeni u promotivnom ne natjecateljskom razredu biti će opisno ocjenjeni, ocjena neće biti javno objavljena već će izlagač dobiti pismeni prijedlog za poboljšanje izloška.

PRIHVAĆANJE IZLOŽAKA Organizacijski odbor će provjeriti dostavljene prijave i o konačnom prihvaćanju izlagače iz

Hrvatske će obavijestiti do 30. ožujka 2016. godine. Svaki izložak iz Republike Hrvatske mora imati izlagačku iskaznicu Hrvatskog filatelističkog

saveza, koja se Organizatoru dostavlja s izloškom. Izlošci bez izlagačke iskaznice HFS-a u tre-nutku prijavljivanja neće biti prihvaćeni za izlaganje.

Trošak sudjelovanja je 40 kn za hrvatske izlagače ili 5 EUR za inozemne izlagače po izložbe-noj vitrini, koji se uplaćuje po konačnom prihvaćanju izložaka, a prije dostave izložaka Organi-zatoru. Sudjelovanje mladeži je besplatno.

DOSTAVA I POVRAT IZLOŽAKA Izlošci se dostavljaju Organizatoru poštom ili drugim načinom, tako da Organizatoru budu na

raspolaganju najkasnije do 12. travnja 2016. godine. Izlošci se mogu i osobno dostaviti u Galerija Koprivnica, Zrinski trg 9, dana 14. travnja 2016. godine od 8 do 14 sati.

Dostava izložaka u drugim terminima, isključivo u dogovoru s Organizatorom. Povrat izložaka uslijediti će po zatvaranju izložbe u roku od 8 dana, a osobno po zatvaranju

izložbe 17. travnja poslije 13 sati uz prethodnu najavu organizatoru.

OSIGURANJE I SIGURNOST Organizacijski odbor će provesti primjereno osiguranje i sigurnost prostora za vrijeme trajanja

izložbe. Organizator neće osiguravati izloške tijekom trajanja izložbe, pa je na izlagačima do razmotre

osiguravanje izložaka o svom trošku.

OBVEZE I PRAVA IZLAGAČA Potpisom na prijavnici izlagač prihvaća Pravila izložbe „KoprivnicaFila 2016“. Svaki izlagač dobiva pozivnicu za otvaranje izložbe, izložbeni katalog, Palmares, te ostala

izdanja izložbe. PROMJENA PRAVILAOrganizacijski odbor zadržava pravo možebitnih neophodnih promjena i dopuna ovih izlož-

benih pravila.Odluke Organizacionog odbora su konačne.

U Koprivnici, 28. prosinca 2015. godine.

Filatelističko društvo „Koprivnica“ Koprivnica

Predsjednik Ivan Skec

Hrvatski filatelistički savez Filatelističko društvo KoprivnicaMuzej grada Koprivnice

Koprivničko - križevačka županija Grad Koprivnica Turistička zajednicaKoprivničko - križevačke županije

KoprivnicaFila 2016Nacionalna filatelistička izložba

14. – 17. travnja 2016.Galerija Koprivnica, Zrinski trg 9, Koprivnica

Pantone Reflex Blue PC C100 M73 Y0 K2

Pantone Reflex Blue PC C100 M34 Y0 K2

SVETI VLAHO – 1700 GODINA MUČENIČKE SMRTI

Novom prigodnom poštanskom markom Hrvatska pošta obilježila je 1700 godina od mučeničke smrti svetog Vlahe. Sveti Vlaho – zaštitnik grada Dubrovnika – bio je liječnik, biskup i mučenik iz armenske Sebaste, a štuje se po cijeloj Europi. U spomen na njegovu mučeničku smrt grad Dubrovnik je 2016. proglasio Godinom svetog Vlaha.Prigodnu marku možete kupiti od 3. veljače 2016. u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske pošte, www.epostshop.hr.

www.posta.hr

koprivnicafila 2016 Nacionalna filatelistička izložba · ni već od srednjeg vijeka: najprije kao...

Documents

Transcript of koprivnicafila 2016 Nacionalna filatelistička izložba · ni već od srednjeg vijeka: najprije kao...