KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME U NASTAVI POVIJESTI - … · mjesto onih koji imaju drugačija...
Transcript of KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME U NASTAVI POVIJESTI - … · mjesto onih koji imaju drugačija...
KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME U
NASTAVI POVIJESTI
LORANDA MILETIĆ, PROF.
AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
TRI RIJEČI
Kako možemo pomoći učenicima da kritički promišljaju o svijetu u kojem žive?
KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME
XX. st. pružilo nam je brojne
kontroverzne i osjetljive teme za
razmatranje:
• ratni zločini, deportacije,
vojne okupacije...
holokaust, etničko čišćenje,
pogromi...
kolaboracija s okupatorom, građanski ratovi, politički, rasni i vjerski progoni, sektaški sukobi...
kršenja ljudskih prava, rasizam, odnos prema Romima, doseljenim radnicima i izbjeglicama...
kršenja sporazuma, tajna savezništva, terorizam...
nacionalizam, separatizam, izolacionizam, imperijalizam,
kolonijalizam i dr.
ŠTO NEKU TEMU ČINI POVIJESNO KONTROVERZNOM?
Postoje različita tumačenja događaja, njihovih uzroka i važnosti.
Kontroverzna tema
Je li stvara podjele u društvu?
Je li uzrokuje suprotstavljene
poglede?
Je li izaziva snažne
osjećaje?
Što neku temu čini povijesno kontroverznom?
Je li
kompleksna?
Postoje li
konkurentne
vrijednosti i
interesi?
Postoji li
skrivena
agenda iza
teme?
Je li pobuđuje
javni interes?
Ponekad takve teme podijele grupe ili cijela društva ili susjedne države.
Nesuglasice mogu biti o tomu:
što se dogodilo,
zašto se dogodilo,
tko je započeo,
tko je bio u pravu,
tko ima bolje argumente,
tko je pažljivije birao izvore.
ŠTO KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME IZAZIVAJU?
uzrokuju podjele u društvu ili među nacijama;
uznemiruju ili smetaju ljudskim osjećajima;
dotiču se njihove lojalnosti;
potiču njihove predrasude;
strah - neka se pitanja tiču bolnih, tragičnih, ponižavajućih vremena ili vremena podjela u povijesti neke države, pa postoji strah ili zabrinutost da bi njihovo spominjanje u nastavi povijesti moglo otvoriti stare rane i podjele te dozvati mnoge bolne uspomene.
ŠTO JOŠ IZAZIVAJU KONTROVERZNE I OSJETLJIVE
TEME?
PRITISAK NA UČITELJE!
Neki roditelji i njihova djeca, te neki
političari ili skupine koje vrše pritisak
preispituju:
treba li tu temu poučavati,
treba li pojedinom učitelju dopustiti da je poučava.
GDJE VIDITE SEBE NA OVOM KONTINUUMU?
Oni koji izbjegavaju/ koji se suzdržavaju/koji preuzimaju rizik
• Izbjegavaju
poučavanje tema koje
mogu biti kontroverzne
• Svrha poučavanje je
da učenici znaju
povijest
• Ne slažu se s idejom
da bi učitelji povijesti
trebali dati veći
društveni doprinos
• Kontroverzne teme se
poučavaju ali se ne dovode
u vezu sa sadašnjošću;
one ostaju u prošlosti
• Učenike se ne ohrabruje
da istražuju dublje korjene
kontoverznih tema
• Mogu poučavati
paralelne teme koje su na
sigurnoj udaljenosti
• U potpunosti prihvaćaju
društvenu korisnost
poučavanja povijesti
• Svjesno povezuju
prošlost sa sadašnjošću
• Ne boje se iskoristiti
svaku prigodu za
otvaranje kontroverzne
teme
u poučavanju osjetljivih i kontroverznih tema
ULOGA UČITELJA
• Zašto su učitelji na različitim točkama kontinuuma?
• Do koje granice učitelj treba dopustiti da bude vidljiv
njegov stav?
OTEŽAVAJUĆE OKOLNOSTI
Raspoloživo vrijeme
Neadekvatno stručno usavršavanje učitelja
(Ne)Prikladni izvori
Učitelji ne posjeduju dostatno znanje i razumijevanje teme ili vještine
kojima bi uspješno uključili učenike u raspravu
Teško je nositi se s emocijama učenika
Iako je moguće planirati poučavanje, ove teme mogu dovesti do
neočekivanih rezultata
Školsko ozračje/roditelji ne podupiru rad na ovim temama
Učiteljima nedostaje smjelosti i iskustva za poučavanje
Izbjegavanje učitelja da se bave ovim temama; ne žele preuzeti rizik
Nedostatak uravnoteženosti u poučavanju osjetljivih i kontroverzmnih tema
Kakvu onda ulogu ima učitelj?
RAZREDNO OZRAČJE
Kako se u raspravi nositi s jakim emocijama učenika?
ZAŠTO IPAK POUČAVATI O KONTROVERZNIM I
OSJETLJIVIM TEMAMA U POVIJESTI?
Kako bi učenici bolje razumjeli svijet u kojem žive.
Kako bi učenici razumjeli temeljnu prirodu povijesti kao discipline - da je gotovo svaki povijesni događaj ili razvoj otvoren za različite interpretacije.
KAKO IH POUČAVATI?
1. Osigurati učenicima RAZUMIJEVANJE da se:
a) proces ne odvija tako da se sakupe sve činjenice i tada će istina biti otkrivena,
b) činjenice moraju objediniti u opis ili zaključak,
c) iste činjenice često mogu podupirati različite interpretacije i često su informacije ili izvori dostupni povjesničaru daleki od cjelovitosti, što ostavlja još više mogućnosti za različite interpretacije.
2. Poučiti učenike određenim VJEŠTINAMA procesuiranja i NAČINIMA sagledavanja koje će moći primijeniti na različite probleme pomoću:
A) kritičnog analiziranja izvora i načina na koji je interpretiran,
B) postavljanja niza analitičkih pitanja,
C) analiziranja jezika koji su ljudi upotrijebili baveći se tim pitanjem.
Kako ih poučavati?
A) KRITIČKA ANALIZA POVIJESNIH IZVORA I NAČINA
NJIHOVE INTERPRETACIJE
shvaćanje složenosti pitanja (što ne znači reducirati pitanje na jednostavne dihotomije, crno-bijele termine i sl.),
razvrstavanje argumenata različitih pojedinaca i grupa (ili različitih povjesničara),
razlikovanje između važnih i nevažnih pozadinskih informacija,
identificiranje potencijalnih izvora informacija,
prepoznavanje rupa u iznesenim informacijama,
prepoznavanje ograničenosti tih informacija,
procjena moguće pristranosti osoba koje pružaju informacije,
sortiranje sličnosti ili razlika u raznim opisima problema,
sagledavanje suprotstavljenih izvora ili opisa onoga što se dogodilo.
B) ANALITIČKA PITANJA
koje bi motive mogli imati ti ljudi za podupiranje određenog stajališta?
na koje bi načine mogli profitirati određenim rješenjem, politikom ili argumentom koji se usvaja?
koje uzroke pripisuju situaciji ili sukobu?
koje su važne informacije ispuštene ili se čini da su bile ispuštene iz izjave, članka, filma i dr.?
koji su im mogući motivi, ako oni postoje, za namjerno ispuštanje tih informacija?
ističu li neke točke dok
druge zanemaruju u svojim argumentima?
zašto to rade? koje su stavove, rješenja ili
preporuke predložili kako bi riješili to pitanje?
koje su pretpostavke u
pozadini njihovih argumenata?
koliko su opravdane te
pretpostavke?
C) ANALIZA JEZIKA
Prilikom analize jezika koji se upotrebljava u odnosu na određena pitanja, trebalo bi ispitati sljedeće:
uporabu lažnih analogija, uporabu stereotipa, ograničenja pozivanja na
«pouke povijesti», uporabu emotivnog jezika, pozivanje na predrasude
čitatelja, slušatelja ili gledatelja.
STRATEGIJE POUČAVANJA KONTROVERZNIH I
OSJETLJIVIH TEMA
Udaljavanje
Nadomještanje
Uživljavanje
Istraživanje
STRATEGIJE POUČAVANJA
OSJETLJIVIH TEMA Strategija udaljavanja:
Kada se neko pitanje pokaže vrlo osjetljivim unutar zajednice u kojoj nastavnik poučava, kada neko pitanje potakne različite osjećaje ili kada se razred polarizira, napetost se može ublažiti tako da se:
A) ispitaju analogije i paralele, B) da se vrati dalje u prošlost
kako bi se istražila pozadina problema o kojem se raspravlja.
STRATEGIJE POUČAVANJA
Strategija nadomještanja:
Kada učenici izražavaju čvrste
stavove koji se temelje na neznanju, ili kada većina ugnjetava ili diskriminira manjinu, ili kada u razredu postoji neupitan konsenzus u korist samo jedne interpretacije događaja:
nastavnik zauzima direktniju ulogu – igrajući “đavoljeg advokata” ili naglašavajući proturječnosti u učeničkim odgovorima ili demistifikacijom masovno uvriježenog mišljenja.
STRATEGIJE POUČAVANJA
STRATEGIJA UŽIVLJAVANJA:
zamjena uloga,
liste «za i protiv»,
igrokazi i simulacije te uporaba indirektnih iskustava kroz istraživanje filmova, romana, dokumentaraca.
Kada neko pitanje uključuje grupu ili
naciju koja nije popularna kod nekih ili svih učenika, ili kada neki problem uključuje prikrivenu diskriminaciju određene grupe (nacionalne manjine, vjerske skupine ili čak čitavog segmenta društva, primjerice žena) ili kada neko pitanje nije blisko učenicima i njihovim životima.
STRATEGIJA ISTRAŽIVANJA:
Učenicima pomaže istražiti šire implikacije kontroverznih i osjetljivih pitanja tijekom vremena:
uporaba projektnog rada,
istraživanje osobnih dnevnika i memoara,
projekti usmene povijesti.
Najučinkovitija kada neko pitanje nije
dovoljno jasno definirano ili kada cilj
nastavnika nije samo razviti razumijevanje
problema nego i koristiti ga kao sredstvo za
razvoj analitičkih vještina.
STRATEGIJE POUČAVANJA
PRIMJER OSJETLJIVE TEME - HOLOKAUST
1. Poticanje
učenika na
proučavanje
ljudskih dilema.
2. Razumijevanje
dolazi kroz
shvaćanje
iskustava
pojedinaca, kroz
njihove:
iskaze, biografije,
pisma, dnevnike,
pjesme i priče.
Primjer: Židovi koji su tridesetih godina vidjeli sebe kao sastavni dio društva u kojem su živjeli.
Pitanja: Trebaju li ostati ili otići? Ako ostanu, kako se nositi sa sve lošijim uvjetima za njihove obitelji? Ako odu, kamo ići i što učiniti ako netko iz obitelji odluči ostati? Ako žive u getu, kako zadržati neki privid normalnog života, svoje ljudskosti i dostojanstva? Ako prežive logor, kako se pomiriti s onim što se dogodilo i izgraditi novi život?
Na sličan se način mogu proučavati i dileme onih koji su pružali otpor, promatrača, onih koji su pokušali pomoći, kolaboracionista i zločinaca.
PRIMJER KONTROVERZNE TEME- SJEVERNA IRSKA
SJEVERNA IRSKA I “NEVOLJE”
Većina učenika dolazi na nastavu povijesti s čvrstim, već formiranim stajalištima i lojalnostima.
Dvije zajednice imaju vrlo razvijene i kontradiktorne interpretacije svoje povijesti. Svaka ima svoje određene događaje koji se komemoriraju kroz pjesme, slogane, marševe i zidne crteže.
Životi mnogih učenika i životi članova njihovih obitelji direktno su bili dotaknuti pucnjavama, bombardiranjima i ostalim aktivnostima paravojnih grupa. Informacije koje primaju o nedavnim i suvremenim događanjima često su pristrane, nepotpune i u dosta slučajeva kontradiktorne.
Vrlo je vjerojatno da će obrada određenih događaja u nedavnoj prošlosti potaknuti jake emotivne odgovore nekih učenika.
Istraživanje kroz koju bi učenici mogli učiti
kako primijeniti vještine i ključne koncepte
discipline na interpretaciju izvornih
materijala o situaciji - učenici uče “čitati
između redova”.
Nastavne aktivnosti koje od učenika
zahtijevaju da suosjećaju ili da se užive u
ulogu nekoga iz druge zajednice:
Simulacija novinarskog projekta
Igrokaz
Rasprava o iskazima
Istraživanje sličnog u drugim europskim i
svjetskim zajednicama
KAKO POUČAVATI OSJETLJIVE I KONTROVERZNE TEME?
multiperspektivnost - pružiti mogućnosti učenicima da kritički procijene
različite izvorne materijale koji nude različite perspektive o istim događajima,
promatrati načine na koje su razdoblje i kultura u kojem je određeni povjesničar živio utjecali na njegove povijesne interpretacije i prikaze,
uspoređivati i suprotstavljati paralelne situacije u drugim zemljama i zajednicama,
tražiti učenike da provjere svoja očekivanja nasuprot dostupnim izvorima (vrlo prosvjetljujuće iskustvo kada sami otkriju informacije koje su suprotne njihovim prethodno stvorenim idejama i očekivanjima),
Koristiti: a) igrokaze i simulacije kako bi se učenicima pomoglo da se stave na mjesto onih koji imaju drugačija iskustva i perspektive, b) osobne iskaze ljudi koji su proživjeli događaje i uspoređivati te iskaze s interpretacijama koje su ponudili povjesničari.
UČENICI ĆE:
Razviti dublje razumijevanje osjetljive i kontroverzne teme,
Naučiti nositi se s tuđim neslaganjem, rješavati konflikte i osvijestiti
drugačije stavove,
Razumjeti svoje i tuđe osjećaje,
Naučiti se suradničkom radu,
Razviti komunikacijske vještine,
Razviti empatiju,
Razviti samopouzdanje,
Poštovati gledišta drugih,
Razviti više razine kognitivnih procesa i znanja,
Naučiti kako kritički i reflektivno promišljati,
Naučiti da razmišljaju sami za sebe,
Biti osposobljeni za sudjelovanje u javnom i političkom životu društva.
LITERATURA:
Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003.
Latica Škubonja, Kontroverzna i osjetljiva pitanja, Stručni skup učitelja i nastavnika povijesti Dubrovačko-
neretvanske županije, Ploče, 2014.
The Historical Association, T.E.A.C.H. Teaching Emotive and Controversial History: A Report from The
Historical Association on the Challenges and Opportunities for Teaching Emotive and Controversial History
3−19. 2007.
Alan McCully, History teaching, conflict and the legacy of the past, Education, Citizenship and Social Justice,
2012.
Alison Kitson, Alan McCulley, You hear about it for real in school: avoiding, containing and risk-taking in the
history classroom’ in Teaching History 120. London, The Historical Association, 2005.
Alan McCully, Practitioner perceptions of their role in facilitating the handling of controversial issues in
contested societies: a Northern Irish experience, Educational Review Vol. 58, No. 1, February 2006.
Keith Barton, Alan McCully, Teaching controversial issues where controversial issues really matter, Teaching
History 127, London, Historical Association, 2007.
Marc D. Alongi, Benjamin C. Heddy, Gale M. Sinatra, Real-World Engagement with Controversial Issues in
History and Social Studies: Teaching for Transformative Experiences and Conceptual Change, Journal of
Social Science Education Volume 15, Number 2, Summer 2016.
Teaching Controversial Issues, GLOBAL CITIZENSHIP GUIDES, Oxfam, 2006.
Teaching Controversial Issues Through Education for Democratic Citizenship and Human Rights (EDC/HRE)
Training Pack for Teachers , Council of Europe, 2016.
Education in the Aftermath of Conflict:Learning from the Past?, International Nuremberg Principles Academy,
2016. (materijali s Ljetne škole)