Zdrasvstveni sistemi u tranziciji Estonija

Sarajevo, septembar 2012.

KONTINUIRANA PROFESIONALNA EDUKACIJA IZ ZDRAVSTVENOG MENADŽMENTA

FAKTORI KOJI UTIČU NA RAZVOJ ZDRAVSTVENIH SISTEMA

•  Istorijski •  Kulturološki •  Političke promjene •  Lokalni, geografski i klimatski uslovi •  Socijalno-ekonomski razvoj zemlje

(nivo blagostanja)

RAZLOZI ZA REFORMU

•  Tranzicija ekonomije •  Rastući troškovi u zdravstvu i potreba da

se redukuju •  Potreba da se poboljša efikasnost – novi

sistemi plaćanja •  (Ne)zadovoljstvo korisnika •  Nove tehnologije itd.

ZNAČAJ

•  Ekonomski i društveni razvoj poboljšavaju zdravstveno stanje stanovništva

•  Zdravstveno stanje doprinosi ekonomskom razvoju i bogatstvu: smanjenje smrtnosti za 2% u periodu od 25 godina donosi ekonomsku korist u vrijednosti od 25-40% ukupnih tekućih prihoda zemlje

Estonija

Estonija

•  Najsjevernija Baltička država •  Demokratska parlamentarna republika •  Članica EU od 2004. godine •  Poslije sticanja nezavisnosti je u procesu

provođenja ekonomskih i socijalnih reformi

ESTONIJA

•  Površina: 45.227 km2 •  1.3402.000 stanovnika •  Stanovništvo 65+: 16,63% •  Stopa nataliteta: 11,07 •  Stopa mortaliteta: 12,89% •  Nezaposlenost: 16,9% •  Postala nezavisna 1991. godine •  Primljena u EU 2004. godine

PROMJENE

Tranzicija:

– Demografska – Društveno-politička – Ekonomska – Epidemiološka

Izazovi

•  Nejednakost zdravstvenog stanja i životnih navika

•  Visoka stopa HIV-a i njegovih posljedica •  Zdravstvena potrošnja-rastuća očekivanja

pacijenata i rast troškova zdravstvenih usluga

•  Ljudski resursi

Organizacija zdravstva

•  Ministarstvo socijalne zaštite i njegove agencije (zdravstvo, socijalna zaštita i rad) su odgovorni za razvoj i implementaciju zdravstvene politike, superviziju zdravstvenih usluga i njihov kvalitet

•  Jačanje PZZ •  Modernizacija bolničkih usluga •  Slobodan izbor davaoca usluga •  Od 2000. raste uloga javnog zdravstva u vezi sa

ulaskom u EU

Organizacija zdravstvene zaštite regulisana

1.  Zakonom o organizaciji zdravstvenih usluga

2.  Zakonom o zdravstvenoj zaštiti 3.  Zakonom o javnom zdravstvu:

Ministarsto zdravstva (promocija, prevencija)

EHIF

Ministry of

Justice

Ministry of Internal Affairs

Health

Care Board

State Agency of Medicines

Health Protection

Inspectorate

National Institute for Health

Development

County government

Family doctors (primary care) under private law

Hospitals (secondary, tertiary and long-term care) under private law

I ndependent/ private nursing care

Public health services (NGOs, foundations)

Prison family

doctors

Prison hospitals

Parliament

Government

Ministry of Social Affairs

Health Care Department

Public Health Department

Health Information and Analysis Department

Patient/citizen organizations

Employer organizations EHIF Supervisory

Board

ESTONIJA

•  Zdravstveni sistem: uspješno reformiran, značajno posljednjih 5 godina, zakonodavstvo od 1990. godine

•  Finansiranje: bazirano na principima solidarnosti, pretežno iz zdravstvenog osiguranja

•  Organizacija: bazirana na PZZ (porodična medicina), savremenim bolničkim uslugama i jačanju javnog zdravstva

•  Rezultat: rast očekivane dužine života, zadovoljstvom korisnika i kvalitetom usluga

ZDRAVSTVENI SISTEM

•  Prva faza (1991.): decentralizacija zdravstva, prelazak sa budžetskog načina finansiranja na zdravstveno osiguranje

•  Druga faza: recentralizacija-država peuzima

planiranje i finansiranje, formiran Zdravstveni savjet i Inspekcija, jača PZZ i javno zdravstvo, ZO: ugovaranje, plaćanje usluga, farmaceutski sektor, zaštita majke i djeteta

FINANSIRANJE

•  Uglavnom obaveznim doprinosima za zdravstveno osiguranje (62,5%), potom državni budžet (9,4%), općinski budžeti (1,8%) i privatni izvori (25,6%)

•  Ministarstvo socijalne zaštite je odgovorno za

finansiranje hitne medicinske pomoći za neosigurana lica, ambulantne usluge i javnozdravstvene programe

•  95% stanovništva osigurano obaveznim zdravstenim osiguranjem

ZDRAVSTVENA POTROŠNJA

•  Raste u skladu sa ekonomskim rastom: 11,1% GDP-a-relativno nizak

•  Rastuća privatna potrošnja za lijekove i

stomatološku zaštitu

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA

•  Pokazatelji zdravstvenog stanja nisu pozitivni kao ekonomski: – Stopa dojenačkog mortaliteta: 6/1.000 živorođenih

– Stopa mortaliteta djece do 5 godina: 7/1.000 živorođenih

– Maternalni mortalitet: 6,72/100.000 živorođenih

Odabrani indikatori zdravstvenog stanja

EU region Estonija

Očekivana dužina života pri rođenju 76,31 76,03

SDR, svi uzroci i svi uzrasti/100.000 stanovnika 812,16 993,6

SDR, bolesti cirkulatornog sistema, svi uzrasti/100.000 stanovnika 385,24 408,31

SDR, maligne neoplazme, svi uzrasti/100.000 stanovnika 165,15 185,25

Faktori rizika

•  BMI>25: 50,6%M i 41,2%Ž •  Pušačke navike: 30% starijih od 15 godina

(40,9%M, 19,5 %Ž) •  Konzumacija alkohola: 13,4l/stanovniku •  Snabdijevanje vodom: 96% domaćinstava

u gradskim sredinama i 87% u ostalim povezani sa vodovodnim sistemom

•  Vakcinacija djece: >95%

LJUDSKI RESURSI/100.000 STANOVNIKA

 EU  REGION ESTONIJA

Doktori  medicine,  ukupno  

329,83   326,65  

Doktori  opće  prakse 63,11   82,15  

Doktori stomatologije 48,52   89,24  

Magistri farmacije 49,27 63,94 Medicinske sestre/tehničari 812,35 613,16

Usluge

•  Značajna transformacija usluga javnog zdravstva-jačanje promocije zdravlja, prevencije bolesti, medicine rada, prevencija povređivanja

•  Privatni sektor i NGO: HIV prevencija •  PZZ: reforma započela 1991. godine s

ciljem centara porodične medicine i uspostavljanja specijalizacije porodične medicine

•  Donesen Master plan za bolnice do 2015. s ciljem smanjenja broja bolničkih postelja i povećanjem zauzetosti postelja (do preko 80%)

•  Finansiranje: uglavnom kroz sistem zdravstvenog osiguranja, pokriva djecu i penzionere

Zaključak

•  Od proglašenja nezavisnosti uspješno reformiran ekonomski i socijalni sektor

•  Zakonodavstvo: uspješno reformirano •  Finansiranje: na bazi solidarnosti •  Organizacija zdravstva bazirana na

jačanju PZZ, javnog zdravstva i modernih bolničkih usluga

•  Pokazatelji zdravstvenog stanja su poboljšani, još uvijek nepovoljni

•  Postoji nejednakost u zdravstvenom stanju i životnim navikama (mortalitet dojenčadi, riziko faktori po zdravlje-pušačke navike, fizička neaktivnost, konzumacija alkohola i gojaznost), visoka incidenca HIV infekcije,

•  Nedostatak ljudskih resursa u zdravstvenom sistemu (migracija, starenje)

•  Izazovi: Kvalitet zdravstvene zaštite, kućna njega, dugotrajna njega, vlasništvo, itd.