Konjevrate i Mirlovic Zagora

download Konjevrate i Mirlovic Zagora

of 4

description

poreklo srba dalmacijeasciiikavicamorlacikatastarpopisprezimena

Transcript of Konjevrate i Mirlovic Zagora

  • 166

    KONJEVR.ATE l MIR L OVI ZAGORA ! UPE: ~IBeNSKE BISK UPIJE - Z80R.NIK RADOVA.

    po selima ibenske biskupije, koji donosi stanje napuenosti u naim upama, odnosno selima i zaseocima koji su i m pripadali.'

    upa Kosevi upa Pokrovnik upa Koljevrate l

  • KONJEVRATE l NIIRLOYI lAOORA tUPE !IBENSKE BISKUPIJE -ZBORNIK RADOVA

    bio neko vrijeme pod opsadom, ali se uspjeno obranio." Medu posljednjim selima konano je stra-dao i Pokrovnik kojeg su Turci spalili 1543." Ba u to doba pdala skradinskome kadiji ili njegovu zamjeniku, naibu, u Drniu.

    Kakav je bio p ravni status tamonjih seljaka u sklopu Osmanskoga Carstva? Naelno su Turci seosko stanovnitvo d ijelili na pastire s vlakim statusom i ratare s rajinskim statusom. Poloaj vlaha b io je kudikamo povoljniji jer su imali veu slobodu kretanja, dok je raja bila vezana za zemlju. Osim toga, vlasi su plaali fi lu riju, dok je raja je morala osim svih poreza podmiriti i sva feudalna davanja. Fi Jurija je bio osmanlijski porez koji je morao plaati kuni glavar u visini od jednog dukata na godinu. Za razliku od toga, svaki odrasli rajetin morao je na godinu svome spahiji plaati ispendu u visini od 25 aki", a ddavi uur, tj. desetinu od svih poljskih p roizvoda, poljarinu i travarinu te porez na udaju keri.26 Dokle god su trajala ratna zbivanja, puanstvo je bilo tretirano kao vlasi, ali im bi se situacija smirila, svod ila ih je u raju." ime sc bavilo puanstvo? Ponajvie stoarstvom ekstenzivnog tipa te uzgojem itarica. Iz jednog dosta kasnog dokumenta znamo da je stanovnitvo Konjevrata, Mirlovia i Pokro-vnika izgonilo svoja stada na ljetnu ispau na Dinaru, ~ator i druge planine." Zimi se vraalo na prostor iza Trtra.

    Ciparski rat 1570.-1573.

    Osmanlijski napad na otok Cipar 1570. god. bio je povodom za nove ratne sukobe u oko-lici ~ibenika. Budui da su se Mleani pokazali nesposobnima, stanje se iza Trtra nije uope promijenilo nabolje, pa je i razumljivo to turski pregovarai, posebice f-erhad-paa Sokolo-vi, nisu htjeli poputati Mleanima kao pora1-enoj strani. Granica je ila od Prukljanskog je>.era po Trtru do brda Norilt lokve Mu njae, Velikog kamena, Gomile, brda Male Sasa re, Velikog i Malog potoka do vode "Galingia': lokve nad Dragom, Velikog brda, doline Gri-

    pee do lokve Bojane i dalje prema Trogiru (vidi sl. l.). " Uzaludno je 1574. bilo putovanje Frane Butriia i Ivana Divnia u Bosnu kako bi izmolili povratak mlinova na Skradinskom buku. Na povratku su proli cijelim putem od Drnia do Trtra biljeei kako su tamonji stanovnici turski podanici.30 Meutim, senjski uskoci, privremeni mletaki saveznici nisu pristali na mir, pa su i .nadalje poduzimali iznenadne napade na Turke i sela pod tu rskom vlau. Izgleda da konjevratsko-mirloviki kraj n ije b io odvie na njihovu udaru, jer nije-dna osoba iz tih sela nije 1579. uskocima plaala ratni porez." Tu .injenicu moemo obja-sniti smjetajem, odnosno b lizinom mletakog ~ibenika i tu rskog Skradina i Drnia.

    Tijekom mirnodopskog razdoblja meusobna gospodarska upuenost dovela je do p ro-cvata trgovakih vez.a, tada dvaju najveih gradova s obje strane granice u Dalmaciji - i-benika i Drnia. Osim uobiajenog izvoza ita u ~ibenik. razvila se i trgovina konjima u emu su se isticali Radoniani." Budui da je 1617. nestala uskoka opasnost. turski feudalac 15 Akf!a je titni &brni novac tija je vrijednosi Li;tkom 16. i 17. t t. u odnUK. O prnimmhutt, i mt,. i m i jtt.lhl $1.41/'QI ~iWniU, ~benik 198L" str. 17. 18. 54.56, 59, 63. 64.

    ~ ISTI" str. l14~2I6.

    173

  • K0HJ6 VRATE l MIRLOVI ZAGORA !UP~ $IBENSKE BISKUPIJE. .. ZBORNIK RADOVA

    Sl. l. Granino podruje izmeu turske i mlttaktvlasti poslije Ciparskog rata 1570.-1573.

    godina nastavilo se med usobno mrcvarenje, a od provala istie se ona koju su izveli Zagorci iz ibenskog zaJeda doprijevi do Van:ar Vakufa (sada Mrkonji-Grad) u Bosni. Turci nisu ostajali duni, pa su uzvraal i palei i pljakajui po ibenskoj okolici. O tome nam je zapis ostavio i turski putopisac Evlija elebi koji je osobno sudjelovao u jednom pohodu 1660. god." jedna od posljWnjih akc..ija Zci~Ofii\:a Vilv j~ vsvaj~njc ulvl'de K~'~ou:nan (Crni Lug) kod Gr~_hov~ 1665. Na kraju su Mleani, zbog nesnalaenja i malodunosti, izgubi.li gotovo sva osloboena

    podruja, osim onoga klikog.ala od rta Otrice, pa uzdu hrpta planine Trtar do lokve Bojane, gdje je skretala prema Rogoznici." Morejski rat 1683.-1699.

    Nikome nije odgovaralo stanje poslije 7-

  • KON..I~VRATE l MIRI.OVI ZAO ORA t UPE $IBENSKE GIS KUPlJE - Z80RNIK RADOVA

    Oobrii (sada dio Mirlovi Zagore)-(?) llija Galijotovi pok. Grge Nikola Kovaevi pok. Pa v ka Ilija Galijotovi pok. Vinka Pave Vukievi pok. Jerka Lovro Pilipovi pok. Cvit ka Pave Auina Mijo Galijotovi pok. Ivana Pave Kovaevi Martin Au~ina pok. Vujice Cvitko Vukievi pok. Mije Mate Vukievi pok. Ivana Jure Vrci pok. Vujicc Mate Vrci pok. Petra Ivan Vukui pok. Nikole Nikola Za i (?) pok. ]ure

    Mir1ovi- 456 Bartul Bulat pok. Luke pukovnik Ljugovi (?}pok. Nikole Dujam Naki pok. Tome Uija Naki pok. Pave Ilija Knee (?)pok. Stipana Ilija Doljan pok. Ivana jakov Ljugo (?) Grgo Male~ pok. Mije Grgo Zavalji pok. Ilije Grgo Stipievi pok. Nikole Luka Stipicvi pok. Franc Luka Brali pok. Mije Martin Naki pok. Mitra Mijo Sudarevi pok. Bartul a Mijo Buri pok. Vida Mate Pili pok. )ure Mate Gaurina Mate Marasovi Nikola Mi loevi pok. Milovca Boo Buri pok. Nikole Nikola Grujii Nikola Brali pok. ]ure Petar Bulat pok. tuke Petar Pili pok. Vida Petar [vanevi Petar Su!i pok. Petra

    Gori!(?) Gligo Zubicvi

    Petar ukovi pok. Luke Pave Smoli Petar Maljkovi pok. Ivana Rade Kovaevi

    () Naki_ serdar Stipan Naki pok. Stipana imun Buri pok. Ivana Stipan Brali pok. Stipana 1bma Bulat pok. Ivana Vid Radan pok. Nikole Vicko ukovi pok. Grge Ivan Auina pok. Petra Ivan Kova pok. Kurta Jure Naki pok. Mije Ivan Juri jure Vukovi Ivan Dolja n pok. Ivana Ivan Matasovi pok. Nediljka Jure Brali pok Jakova Cvitko Smoli ]ure Maljkovi pok. Ivana jure Bri pok. Petra Jure Stipievi pok. Nikole Jure Til i Ciganin(?) Milivoj Krika pok. Vuka Mijo Mami pok. Martina

    Na temelju tog katastra mletake vlasti odreivale su visinu desetine koju je svaka pojedi-na obitelj morala platiti dravi.

    178

    KONJEVRATE l MIR L OVI ZAGORA . tUPE $IBENSKE BISKUPIJE - lOORNIK RADOVA

    Zakljuak

    Omedivanjc dogaajnice ratovima moda podsjea na Heraklitovu izreku Rat je otac svemu, ili u ~lrvata na izbor tema koje je primijenio fra Andrija Kai-Mioi u svom Razgovoru ugo-dnom, ali s ob1.irom na kobna zbivanja prouzrokovana turskim ratovima, gotovo da se mo-emo sloiti sa ~ibcnaninom Dinkom Zavoroviem koji je zapisao: Od toga doba poe se naa pokrojina jadom iskuavati, te odsele ne moemo nita mbiljeili zn potomstvo, osim pljalknnja gra-dooo, saiganjn mjesta, baranja seln i neprestanih navala Juraku na nas .. .. 60 Nagaanja !to bi bilo u materijalnom smislu, da nije bilo tolikih unitavanja i ratnih trokova, mogla bi nas dove-sti do prilino razliitih zakljuaka. Medutim, promjene puanstva tol ikog opsega i stupnja zacijelo ne bi bilo. Jo sudbonosnijc nego smrtonosna kuga u Sibeniku 1649. god. odrazili su se ratovi na puanstvo iza Trtra. Ako ne nikako, onda kulturolooki i dijalcktolo~ki. Za-nemarimo li do kraja nerazjanjene preostatke romanstva, hrvatsku srednjovjekovnu akavicu zamijenila je najprije h(vatska akavica, a onda i konano hrvatska novovjekovna takavica. Osim toga, to nam svjedoi i topografsko nazivlje. Kao izrazit primjer promjena imamo selo Mirlovi_ ije je ime potpuno p(ebrisalo stara predturska imena. Stooiteva tvr-dnja da je Mirlovi dobio ime "po tu rskom begu Mirloviu' .. ', vjerojatno upola odgovara istini, jer treba biti dopunjena- .. . Mirloviu, poturenom pripadniku istoimenog vlakog plemena, ije pripadnike nala?jmo u spisima iz prve polovine 15. st. dakle prije Turaka." Donekle je slian sluaj i drevnog sela Draga, ije je ime bilo potisnuto od naziva Behramov-ci- nastalog prema Turinu, feudalnom vlasniku, tj. njegovim kmetovima," ali ni ono nije opstalo, nego naziv Brnjica. Zabilje7.eno je takoe( da sc oko godine 1616. Pokrovnik poeo zvati Ugarci. Ime upuuje na zemljopisno ali i etniko podrijetlo stanovnika koje su Turci doveli iz okolice sela Ljubomira kod Trebinja te neko vrijeme tu dr7.ali." . Pokrovnik je ipak prcvladao, ali su stara imena s tog podruja, Zamelica i Lu kovnik, potpuno zaboravljena. Naposljetku, ime jednog od sredinjih starih sela, Koljevrate, neznatno je promijenjeno u Konjevrate, ali to je znakovito-sredinom 17. st. nakon kuge." Sve to bilo je rezultat svih onih silnih migracija i stapanja, odljeva i priljeva bjegunaca sa svih prostora unutra!njosti Bosanskog i Hercegovakog paa.luka tijekom vie od dvosto-ljctnog razdoblja rata imira. S tim u vezi stoji i problem "Morlaka" i "morlakizma"."

    10S. CRUOISI.. $i?1ik k;oz stoljtt. Sibf>nlk J9i4 .. str. 92. 03. "' K. Sl'OJ. n. dj. 1~ .. S. GUNJACA. Gt'ti H n1olliml Al'polldot.t~c.a 11 Hnlllt$koj potknrj Xl t.tolj4 17..bor it dje&..Split 1991 .. str. 287-289 . ... ... Allus q.

    !;~:i~:~~~u~~~~ ~=u~~i; b!Cid" tR JIO'IIljnnt vultOSll HAZU M 'ZMr~t 39, Zadar 199'7.

    180

    POVIJESNI PRILOZ I

    Mali rat 1715.-1718.

    Tijekom toga rata, posljednjeg izmedu Mleana i Osmanlija, kraj iza Trtra nije gazi lo tursko kopito. Jedan od red one iste vojske koja je 1715. god. opsjedala Sinj, nije uspio prodrijeti dalje od Omia, odakle su ga odbacile nae snage. Nakon toga dio seljaka iz Konjcvrata i

    Mi rtovia drao je strae na vrhovima Trtra, kao dio opsenih sigurnosnih mjera mletakih vlasti." Pokazalo se da je turska sila konano na izdisaju te da napokon dolazi vrijeme dugo uenog mira. Nedugo zatim, starac Milovan je sastavio svoj .,Razgovor" vodei se brigom .,da se posve ne izgube od starih vitezova uspomene". Tamo je opjevao Matu i Martina Nakia-Vojnovia - to izravno, to u sklopu drugih pjesama. i Bou Zoriia."' Obitelj Nakia

    Ova dva posljednja rata, u onolikoj mjeri koliko su materijalno unazadili puanstvo Ko-njcvrata i Mirlovia, toliko su afirmirali kneevsku, harambaku i naposljetku, serdarsku obitelj Vojnovia-Nakia. Potekli su iz roda, odnosno plemena, iji korijeni dopiru do ra-zdoblja knezova Nelipia i ibenskih plemia Simeonia. Prema nekim pokazateljima mo-emo im kao postojbinu navesti selo Buhovo kod Mostara, a postoji i opravdani indicij da

    potjeu iz okolice Trebinja." Iz lluhova sc jedan njihov ogranak doselio, odnosno izbjegao pred Turcima prije 1465. god. na posjede Mihovila Simeonia'' U tom kraju Vojnovii- ka-sniji Nakii, uspijevaju doslovno preivjeti sve ratove i turske zulume te se odrati u novoj poslojbini - u selu Mirloviu. ~ira obitelj Mate Nakia brojili je etrdeset lanova, a tu su pripadala njegova braa: Stipan, Martin i Ivan, te sinovi: Ante, fra Ante, Pave, Grgur, Nikola i Ilija, te njihove obitelji." Sudei prema Matinoj izjavi u pregovorima s Mleanima, njego-va je kua ve za vrijeme turske uprave imala dosta imovine, a bila joj je povjerena i dosta vana lokalna upravna uloga.'" Kao ~to smo vidjeli, izriito stupaju na povijesnu po>.ornicu tijekom Kandijskog m ta kao haramba!c, a poslije niza ratnih uspjeha stekli su ne samo po-vjerenje naroda nego i naklonost Mleana. Od tada se obogauju, obilno nadareni velikim posjedi ma u Petrovu polju, te sc glavna loza obitelji iz svoje pra postojbine Mirlovia seli u Drni. Mate Naki-Vojnovi junaki je poginuo 1694. god. pri opsadi turskog itluka i bi od sve vojske principove gorko oplakan i obU!ljen."' '" Odavni arhiv u Zadru.. Spi$i ~~ner-alnih providur#l, Ange-lo tnw,. k. 81/111,1. 24