KONJARSTVO - Predmetni profesor · Agenda 6. Sistem organa za reprodukciju 7. Nervni sistem i čula...
Transcript of KONJARSTVO - Predmetni profesor · Agenda 6. Sistem organa za reprodukciju 7. Nervni sistem i čula...
1. Skeletni sistem
2. Mišićni sistem
3. Sistem organa za disanje
4. Sistem organa za krvotok
5. Sistem organa za varenje
Agenda
6. Sistem organa za reprodukciju
7. Nervni sistem i čula
8. Endokrini sistem
9. Sistem mokraćnih organa
10. Pokrovni i zaštitni sistem - koža
kičmeni stub,
grudna kost i rebra
glave
trupa
kostiju prednjih ekstremiteta
kostiju zadnjih ekstremiteta
Skelet se sastoji od kostiju
Skelet Kosti Zglobovi
Skelet daje
osnovni
oblik i
čvrstinu
telu
Kosti
skeleta
predstavljaj
u čvrstu
osnovu za
prihvatanje
telesnih
mišića
zglobovi
predstavljaj
u pokretne
ili
nepokretne
veze
između
pojedinih
kostiju
kosti deluju kao mehaničke poluge, štite meke organe u telesnim šupljinama, a
služe i za deponovanje mineralnih materija (Ca, P i td.). U koštanoj srži se vrši
produkcija krvnih elemenata
Sve kosti skeleta se mogu podeliti na
duge kratke pljosnate nepravilne
poluge za
pokretanje,
oslonci za
pridržavanje
mase tela. U
duge kosti
spadaju kosti
ekstremiteta
ublažavaju
udarce ili
potrese. Ove
kosti se nalaze
u složenim
zglobovima
(koleno, skočni
zglob)
okružuju telesne
šupljine, u kojima
se nalaze meki
organi (lobanjska,
grudma,
abdominalna i
karlična šupljina.
Takođe služe za
pripajanje
odgovarajućih
mišića
kičmeni pršljenovi
(koji štite kičmenu
moždinu i kamena
kost, u kojoj se
nalazi čulo
ravnoteže
Skelet konja je sastavljen od ukupno 205 kostiju
54
kičmena
pršljena
1
grudna
kost
36
rebara
34
kosti
glave
40 kostiju
prednjih
ekstremiteta
40 kostiju
zadnjih
ekstremiteta
OSNOVNA GRAĐA SKELETA KONJA
1. Kosti glave;
2. Vratni pršljenovi;
3. Grudni pršljenovi;
4. Slabinski pršljenovi;
5. Krsna kost;
6. Reprni pršljenovi;
7. Lopatica;
8. Rameni zglob;
9. Ramena kost;
10. Lakatni zglob;
11. Podlakatne kosti;
12. Skočni zglob (ossa carpi);
13. Kosti metakarpusa;
14. Kičični zglob;
15. Kosti prsta sa kopitom;
OSNOVNA GRAĐA SKELETA KONJA
16. Karlične kosti;
17. Zglob kuka;
18. Butna kost;
19. Koleni zglob;
20. Kosti potkolenice;
21. Skočni zglob (ossa tarsi);
22. Metatarzalne kosti;
23. Kičični zglob;
24. Kosti prsta sa kopitom;
25. Rebra grudnog koša.
ZUBNA FORMULA ODRASLOG KONJA
3 3 ili 4 1 3 3 1 3 ili 4 3
3 3 ili 4 1 3 3 1 3 ili 4 3 M P C I I C P M
= 40 ili 42
I – incisivi (sekutići); C – canini (očnjaci); P – pretkutnjaci
(premolari) i M – kutnjaci (molari).
Vreme izbijanja stalnih zuba konja
Vrsta zuba Vreme
izbijanja
Početak
trošenja
Stalni
sekutići
prvi 2,5 god. 3 god.
drugi 3,5 god. 4 god.
treći 4,5 god. 5 god.
Očnjaci 4 – 5 god. -
Predkutnjaci
prvi 5 – 6 mes. -
drugi 2,5 god. -
treći 3 god. -
četvrti 4 god. -
Kutnjaci
prvi 9 – 12 mes. -
drugi 2 god. -
treći 3,5 – 4 god. -
• Pri rođenju, ždrebe nema ni jedan vidljivi
sekutić.
• Oni izbijaju tokom prvih 6 do 10 nedelja
po rođenju.
• Mlad konj ima 24 mlečna zuba, a
njegovih 12 sekutića se zamenjuju do 4,5
godine starosti.
• Izbijanje i trošenje stalnih zuba,
predstavlja dosta pouzdan metod za
određivanje starosti konja
Vreme izbijanja stalnih zuba konja
• Naime, tokom starosti, zbog trošenja, menja se oblik i
veličina krunice i kalička zuba.
1. Mišićni sistem
poprečno-prugaste
(skeletne) mišiće
mišić srčanog tipa (u zidu srca).
poprečno-prugaste
(skeletne) mišiće
Prema svojoj građi i položaju u organizmu, svi mišići se dele na:
• Porečno-prugasti mišići su povezani za pojedine kosti skeleta, čije
pokretanje vrše svojim kontrakcijama.
• Mišiće, za kosti, povezuju tetive
• Po funkciji, mišići se dele na :
• fleksore (savijači),
• ekstenzore (ispruživači),
• aduktore (primicači),
• abduktore (odmicači),
• levatore (podizači),
• depresore (spuštači),
• rotatore (obrtači) i
• sfinktere (skupljači, zatvarači).
• Preko 200 skeletnih mišića u telu konja, grupisani su u nekoliko glavnih
regija: vratni, leđni, grudni, karlični, trbušni i mišići prednjih i zadnjih
ekstremiteta.
• Mišićni prsten formiraju glavni skeletni mišići trupa konja.
• Oni daju osnovnu konstrukciju i balans telu konja.
• Ovaj prsten povezuje glavu sa karlicom, karlicu sa grudnom kosti i
grudnu kost sa vratom i glavom.
• 1-postrani vratni mišić; 2-dugački leđni mišić;
• 3-butni mišić; 4-trbušni mišić; 5-vratni pršljenovi;
• 6-ligamentum nuchae; 7-greben; 8-leđni ligament;
• 9-karlični ligament; 10-prvo rebro; 11-grudna kost.
3. Sistem organa za disanje
obezbeđuje razmenu gasova između telesnih organa i spoljašnje sredine
imaju ulogu termoregulacije
sprečavaju ulazak stranih tela (prašine), i mikroorganizama
• nosna duplja (cavum nasi),
• ždrelo (pharinx),
• grkljan (larinx),
• dušnik (trachea),
• bronhusi i bronhiole
• dva plućna krila (pulmo).
Ovaj sistem čine sledeći organi
• Biološke osobine konja (veličina tela, vrlo aktivno kretanje i metabolizam),
zahtevaju vrlo dobro razvijen sistem organa za disanje.
• Proces disanja je kontrolisan nervnim sistemom.
• U mirovanju, broj udisaja i izdisaja iznosi 8 do 16 u minuti.
• Sa povećanjem aktivnosti, broj respiracija se proporcionalno povećava.
4. Sistem organa za krvotok
. Krv je specifična telesna tečnost (tkivo, jer sadrži krvne ćelije)
Putem krvi se prenose gasovi, hranljive i
druge materije, imuna tela, hormoni.
5. Sistem organa za varenje
• Konj je nepreživar.
• Ipak, može da vari velike količine kabastih (celuloznih) hraniva, jer ima veliku zapreminu slepog creva (cekum), u kome razlaganje celuloze vrše bakterije.
• Varenje hrane se vrši u digestivnom traktu, koga čini niz povezanih kanalikularnih organa, počevši od usta do analnog otvora
• Dužina ovog kanala iznosi oko 30 m.
usna šupljina
jezik
Zubi
pljuvačne žljezde
Ždrelo
U organe digestivnog trakta spadaju:
Jednjak
želudac (jednokomorni, sa
sekretornom sluzokožom)
tanka creva
debela creva (mali i veliki kolon +
cekum),
rektum i analni otvor
Pripadajuće žljezde digestivnog trakta su jetra i pankreas.
Jetra konja nema žučnu kesicu, ali se, u creva, izlučuje velika količina žući
Dužine i zapremine pojedinih delova digestivnog trakta
• jednjak (1,5m);
• želudac (10 litara);
• tanka creva (20m/60l);
• veliki kolon (4m/70l);
• mali kolon (3,5m/20l);
• slepo crevo (1,2m/30l).
• Proteini, ugljeni hidrati, masti, vitamini i minerali, se vare u tankim
crevima.
• Voda se absorbuje u debelom crevu.
• Oko 95% unete hrane se, u vidu fecesa, izbaci iz dig. trakta za 65
do 75 časova od unošenja.
Digestivni trakt konja:
1. usta;
2. želudac;
3. tanka creva;
4. slepo crevo;
5. veliki kolon;
6. mali kolon; r
7. ektum i anus.
6. Sistem organa za reprodukciju
• Konji su sezonski polno aktivne životinje.
• Sezona parenja počinje krajem zime i završava se krajem leta.
• Estrusni ciklus kobile traje prosečno 21 dan, a estrusni period 5 do 11
dana, prosečno 6 dana.
• Ovulacija se događa pri kraju estrusa.
• Kobila ovulira, obično, jednu jajnu ćeliju.
• Gravidnost kobile traje 330 dana, a posle ždrebljenja se estrus javlja
za prosečno 9 dana (tzv. Ždrebeći estrus).
• Pastuv proizvodi fertilnu spermu tokom cele godine, ali su vrednosti
fertilizacionih parametara ejakulata znatno niže izvan sezone parenja.
• Volumen ejakulata je 80 do 150ml, a u 1ml sperme ima oko 200
miliona spermatozoida.
1. Jajnik;
2. Jajovod;
3. Rog materice;
4. Cervix;
5. Sinfiza pelvis;
6. Vagina;
7. Vulva;
8. Klitoris;
9. Vime;
10. Mokraćna bešika;
11. Rectum;
Shematski prikaz jajnika kobile:
1. Zona vasculosa;
2. Zona parenchimatosa;
3. Fossa ovulationis.
Shematski prikaz muškog polnog trakta
1. Skrotum;
2. Testis;
3. Glava,
4. Telo i
5. Rep epididimisa;
6. Semevod;
7. Sinfiza pelvis;
8. M. retractor penis;
9. Koren penisa; 1
10. Bulbouretralne žlj.; 11. Prostata; 12.
Vezikularne žlj.; 13. Ampula semevoda; 14.
Telo penisa; 15. Glans penisa; 16.
Prepucium; 17. Mokraćna bešika; 18.
Rectum.
Penis pastuva:
1. Pečurkasti vrh glans penisa;
2. Procesus urethralis;
3. Dorzalni produžetak glans penisa;
4. Telo penisa.
7. Nervni sistem i čula
• Konj je izuzetno aktivna i inteligentna životinja, pa su njegov nervni
sistem i čula vrlo dobro razvijeni.
• Nervni sistem prima nadražaje iz spoljašnje i unutrašnje sredini, te
koordinira funkciju svih organa.
centralni nervni sistem
(mozak i kičmena moždina)
specijalizovani senzorni organi
(čula).
periferni sistem (somatski
nervni sistem, koga čine
moždani i nervi kičmene
moždine),
Nije sasvim jasno da li i do koje mere, konj može da razlikuje boje.
Tako se gube mnogi sitni detalji, ali se pokret besprekorno registruje.
Kod binokularnog vida slika nije dovoljno oštra i jasna. Konj ne može da fokusira predmete bliže od oko 1,2m.
Konj ima sposobnost binokularnog vida (u polju od oko 350 pravo ispred glave) i monookularnog vida (po oko 1450 bočno sa levim i desnim okom).
Oštrina njegovog vida je manja od čovekovog, ali je vidno polje znatno veće.
Čulo vida je vrlo potrebno konju, iako njegov vid nije tako precizan kao čovekov.
Čulo sluha vrlo dobro razvijeno
može da čuje i zvukove koji ljudsko uvo ne može
pokretljivije nego kod bilo koje druge vrste životinja
Velika pokretljivost ušiju i glave, omogućava konju da vrlo precizno odredi mesto izvora zvuka
Čulo mirisa dobro razvijeno
pronalazi hranu isto tako dobro čulom mirisa, kao i čulom vida
smešteno u nosnoj šupljini (Jakobsov organ)
Čulo ukusa nije dobro proučeno kod konja
zbog čega je konj, ipak, dosta probirljiv u hrani i kvalitetu vode za piće
Čulo dodira relativno, dobro razvijeno kod konja
Receptori čula dodira se nalaze u koži, tj. u korenu taktilnih dlačica
8. Endokrini sistem
Endokrini ili sistem organa sa unutrašnjim lučenjem, sintetiše i, u krv, oslobađa specifične biaktivne supstance, koje se nazivaju hormoni.
• Hormoni se, putem krvi, prenose do svih organa i tkiva, čiju funkciju regulišu.
Endokrini sistem koordinira funkciju svih organ.
• Za hormone je karakteristično da se oslobađaju direktno u krv, da se izlučuju u vrlo malim količinima, da imaju vrlo kratko delovanje, da pojedini hormoni deluju samo na određene (ciljne, target) organe i tkiva,
biohemijske procese u tkivima kontrolišu tako da ne menjaju energetski nivo reakcije, za razliku od fermenata.
Funkcija endokrinih žljezda je dobro usklađena sa nervnim sistemom
• nadražaji iz spoljašnje i unutrašnje sredine, značajno utiču na funkcije endokrinog sistema.
Centralni regulator celokupnog endokrinog sistema su hipotalamus i hipofiza.
• svojim hormonima, kontrolišu funkciju ostalih žljezda sa unutrašnjim lučenjem: štitna žljezda, nadbubrežne žljezde, grudna žljezda, pankreas, muške i ženske polne žljezde (testis i ovarium) i td.
9. Sistem mokraćnih organa
• Sistem organa za izlučivanje mokraće (organa uropoetika) se sastoji iz
sledećih organa:
• dva bubrega (renes),
• dva mokraćovoda (ureteres),
• mokraćne bešike (vesica urinaria) i
• mokraćnog izvodnika (uretra).
• Bubrezi su složeni organi, čija je funkcija da filtriraju celokupnu telesnu
tečnost i formiraju mokraću (urin).
• Formirana mokraća se skuplja u bubrežnoj karlici, iz koje se, ureterima,
provodi do mokraćne bešike.
• Iz mokraćne bešike, mokraća se izvodi u spoljašnju sredinu, jednim
kanalikularnim organom, koji se naziva uretra.
• Uretra se otvara u dorzalnom zidu vagine, kod ženke, ili na vrhu glansa
penisa, kod mužjaka.
• Sistem mokraćnih organa je povezan sa sistemom organa za
reprodukciju, preko uretre.
• Naime, uretra komunicira sa vaginom ili penisom.
• Osim toga, kod mužjaka, u početni (karlični) deo uretre se ulivaju
semevodi.
• Zbog toga se ova dva sistema nazivaju jednim imenom organa
urogenitalia.
10. Pokrovni i zaštitni sistem - koža
U zaštitni sistem organizma spada koža sa svojim tvorevinama: dlaka i rožina (kopito).
Koža pruža zaštitu organizma od štetnih uticaja spoljašnje sredine (mehanički, fizički, hemijski i td.).
Koža ima ulogu u termoregulaciji, regulaciji odavanja tečnosti, toplote, osećaju bola i dodira.
Koža konja je jaka, vrlo elastična i osetljiva.
Sastoji se od dva sloja: epidermis, tj. spoljašnji sloj (pokožica) i unutrašnji sloj dermis (krzno).
U koži se nalaze znojne i lojne žljezde.
Koža je obrasla dlakom, koja može biti pokrovna i zaštitna (dlake na grivi, repnu i trepavicama).
Dlake repa, grive i trepavica su stalne, dok se pokrovne dlake menjaju dva puta godišnje.
Lojne žljezde su smeštene u korenu dlake i proizvode posebnu tečnost (loj ili sebum).
Loj čini dlaku elastičnijom, štiti je od spoljašnjih uticaja.
Redovnim četkanjem, pojačava se sekrecija loja, pa dlaka postaje sjajnija, ima bolju elastičnost i intenzivniju boju.
Znojne žljezde izlučuju znoj i, na taj način, regulišu temperaturu tela i sadržaj mineralnih i drugih materija u telu.