SVEUILITE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Mia Kragujevi

NIKE - PRIKAZI NA ANTIKIM VAZAMASeminarski rad

Split, 2014.

SVEUILITE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Mia Kragujevi

NIKE - PRIKAZI NA ANTIKIM VAZAMASeminarski rad

Kolegij: IkonologijaNositelj kolegija: dr. sc. Josip Belamari dr. sc. Ivana apeta Raki, via asistentica

Split, 2014.SADRAJ1.KRATAK SAETAK12.KLJUNE RIJEI13.UVOD14.NIKE24.1KULT25.PRIKAZI NA ANTIKIM VAZAMA45.1NIKE45.2NIKE45.3VJENANJE ZEUSA I HERE45.4NIKE KRUNI ATLETIARA55.5HERAKLO VOZI BOJNA KOLA S KENTAURIMA55.6HERAKLO, HERMES I NIKE55.7NIKE, ZEUSOVA KOIJAICA56.RAZVOJ67.ZAKLJUAK78.SLIKOVNI PRILOZI89.POPIS LITERATURE14

KRATAK SAETAKTema mog seminara je Nike, boica trijumfa i pobjede u grkoj mitologiji. Kao manje boanstvo, uz nju se ne vezuje nikakav zaseban mit, ve je uglavnom u drutvu Zeusa, vladara Olimpa i Atene, boice mudrosti, civilizacije i pravednog rata. Bila je jako tovana i u njezinu ast podizani su hramovi, izraivani kipovi i reljefi, a pojavljuje se i na zlatnicima i vazama. Kasnije su Rimljani preuzeli ideju boice trijumfa, no nazvali su je Viktorija, a prevlau kranske vjere krilata pobjeda prenamijenjena je u anele.

KLJUNE RIJEI

Pobjeda, krila, palma, lovor, trijumf

UVOD

Trijumf je i danas meu najvanijim pokretaima naih ivota. Smatramo ga uzvienijim od mnogih drugih ivotnih vrijednosti. No, tako nije samo u dananje vrijeme, nego je to vrijedilo i u antici. Upravo zato je boica trijumfa Nike imala toliku vanost. Kao boica pobjede bila je poticaj smrtnicima i potpora bogovima. Njezina ljepota i prekrasna krila, nalik na ona labudova, jednostavno su pristajala velianju njene slave. Prikazivana je s palminom granom ili lovorovim vijencem to je najbolje prikazano na antikim vazama, koje e biti poblie opisane u daljnjem tekstu. Upravo zbog toga sam to odabrala za temu svog seminara. Vaze u potpunosti prikazuju njene atribute, dok kipovi nisu u cijelosti ouvani. Utjecaj i atributi e u tekstu biti opisani kroz razvoj boice Nike tijekom vremena od antike do kranske ere, kao i njezin kult.

NIKE

Grki , odnosno Nike, znai pobjeda, to ova grka boica i utjelovljuje. Postoje dva mita o njezinom porijeklu. Prema prvom, ki je Titana Palanta i Stiks, keri Oceana i jedine enske predstavnice istoimene rijeke koja je prenosila due s jedne strane na drugu. Upravo je ona odvela svoju ker, Niku, zajedno s ostalo troje djece koji su predstavljali Snagu, Silu i Suparnitvo Zeusu kad je ovaj okupljao vojsku za borbu protiv iskonskih bogova Titana. Zauzvrat su imenovani njegovim osobnim straarima i zauvijek dobili svoje mjesto na Olimpu. Nike je imala ulogu vozaice Zeusovih bojnih kola, kako je esto i prikazivana.Kad je Tifon, bog vulkana i potresa u obliku udovita sa stotinjak zmijolikih repova, zauzeo Olimp, Nike se spustila s neba urezivajui zrak i obgrlivi Zeusa, istovremeno ga korila ulijevajui mu snagu za novu pobjedu. Uz njezinu pomo, Zeus ga je pokorio i bacio pod Etnu, zbog ega prema predaji dan danas dolazi do erupcija.Prema drugoj legendi, zbog estih prikaza borbi uz Aresa, grkog boga rata, Nike je njegova ki dok joj je majka Afrodita, boica ljubavi i ljepote.

KULTNike se uglavnom prikazuje kao prekrasna, mlada ena koja moe brzo trati i letjeti, s pernatim krilima nalik na labudova. Do klasinog doba, gotovo sva boanstva su izgubila krila, no Nike je gotovo uvijek prikazivana s njima. Odjevena je u hiton, haljinu s rukavima, uhvaena remenom u struku ili peplos, haljinu podvuenu na struku duljine do glenja. Na glavi je nosila zlatnu tijaru ili lovorov (maslinov) vijenac. Kao boica ratne pobjede najee se prikazuje uz Zeusa, kao njegova osobna koijaica bojnih kola koja su vukla etiri konja, tzv. kvadrige ili je poloena na njegov dlan kao na skulpturi Zeusa (slika 1) , djelu kipara Fidije[footnoteRef:1], u njegovom hramu. [1: Ante Juri, Grka od mitova do antikih spomenika, Rijeka 2001., str. 430]

tovana je uz Atenu, boicu mudrosti i pravednog rata, s kojom je povezivana nakon Maratonske bitke koja se zbila 490. g. pr. Kr. Nekad je Atena prikazivana s Nikinim atributima, a najpoznatije djelo koje povezuje ove dvije boice je Atena Partenos (slika 2), djelo kipara Fidije. Kip je nainjen od zlata i bjelokosti, u desnoj ruci dri Niku kao simbol pobjede[footnoteRef:2], a stajao je sredinjem dijelu naosa Partenona sve do 5. st. p. Kr. kad su ga Rimljani odnijeli. [2: Ante Juri, Grka od mitova do antikih spomenika, Rijeka 2001., str. 237]

Prema Pauzaniju, Nike je prikazivana bez krila, kako nikada ne bi napustila Atenu, dok su je Spartanci prikazivali u okovima iz istog razloga. Najpoznatije djelo koje prikazuje boicu bez krila se nalazilo na ogradnom zidu terase hrama Nike Apteros, na kojem ona sagnuta vee sandalu[footnoteRef:3], a do izraaja dolaze nabori na njenoj haljini ispod kojih se ocrtava njezino tijelo. [3: Ante Juri, Grka od mitova do antikih spomenika, Rijeka 2001., str. 250 - 252]

Kao boica pobjede u natjecanjima prikazivana je uz Agona, mitoloku personifikaciju natjecanja, gdje je izabirala i ovjenavala pobjednike lovorovim ili maslinovim vijencem. Na svetkovinama se prikazivala kako nosi fijalu plitku posudicu, thymiatherion kadionicu ili oinochoe vr, a ponekad i kao simbol pobjednike pjesme, s lirom ili kitarom, iako nije tono razjanjeno radi li se o njoj ili jednoj od Muza.

PRIKAZI NA ANTIKIM VAZAMA

NIKEKrilata Nike je prikazana na svetkovinama, s fijalom plitkom posudicom u desnoj ruci i oinochoem vrem u lijevoj, tek spustivi se na postolje. Prinosi ih rtveniku nad kojim e proliti vino u ast bogova. Odjevena je u hiton, dok joj glavu resi tijara. Prikaz je detalj s vaze oblika lekit, crne podloge s crvenim likovima, nastale u kasnoj arhaici, izmeu 485. i 475. G. pr. Kr. (slika 3)

NIKENa ovom prikazu Nike u letu nosi fijalu i thymiatherion kadionicu. Noge su joj u zgrenom stavu, na glavi nosi tijaru, odjevena je u hiton i okiena naunicama i narukvicama. Detalj se nalazi na amfori s crnom pozadinom i crvenim likovima, a nastala je, takoer, u razdoblju kasne arhaike, izmeu 480. i 470. g. pr. Kr (slika 4)

VJENANJE ZEUSA I HEREDetalj s lonarije koja datira oko 440. g. pr. Kr. prikazuje vjenanje Zeusa i Here. Suprunici sjede na tronovima jedan nasuprot drugog, Zeus sa ezlom i fijalom, a Hera okrunjena polosom visokom, cilindrinom krunom. Na detalju je prikazan i Hermes, glasnik bogova, zatitnik putnika, lopova, pastira i pjesnika. Sin je Zeusa i Maje, najstarije Plejade i boice polja i planina i jako odan ocu. Hermes drzi kaducej tap koji se sastoji od dviju isprepletenih zmija, kojeg mu je dao Apolon u zamjenu za sirinks, instrument koji je ovaj izmislio. Nike se nalazi na postolju i stavlja vijenac na Zeusovu glavu. Odjevena je u peplos i u poloaju u kojem se nalazi vidi joj se samo jedno krilo. (slika 5)

NIKE KRUNI ATLETIARANa detalju s amfore s crnom podlogom i crvenim likovima, Nike je prikazana u profilu u leteem stavu, kako kruni natjecatelja kojeg je odabrala kao pobjednika. Kruni ga maslinom, simbolom grada Atene, dok ju on uope ne vidi, ve se mae uljem i priprema za natjecanje. (slika 6)

HERAKLO VOZI BOJNA KOLA S KENTAURIMANa detalju vra, nastalog izmeu 410. i 400. g. pr. Kr., iji je autor najvjerojatnije slikar Nikija, prikazani su Heraklo, polubog, sin Zeusa i Alkimene i Nike koja dri uzde koije koju vuku etiri Kentaura, raskalaena i nagla bia ljudske glave i torza s konjskim trupom i nogama. Heraklo dri toljagu i doima se kao da prijeti Kentaurima koji se otimlju iz uzda, dok Nike u poluunju njima upravlja. Likovi su prikazani iskarikirano, poput demona. (slika 7)

HERAKLO, HERMES I NIKEDetalj s vaze, nastale u kasnoj klasici, izmeu 350. i 330. g. pr. Kr., na kojem su prikazani Heraklo, koji sjedi na stolcu prekrivenim ogrtaem od lavlje koe i Nike koja u jednoj ruci dri palminu granicu, a u drugoj cijelu granu namjerava okititi Herakla. Odjevena je u peplos, na glavi nosi tijaru, a na rukama narukvice. S desna Heraklu stoji Hermes koji je pomogao Heraklu u krai Kerbera, jednom od dvanaest njegovih zadataka, i dri kaducej. Najvjerojatnije se prikazuje Heraklovo primanje na Olimp nakon izvrenja svih dvanaest zadataka. (slika 8)

NIKE, ZEUSOVA KOIJAICANa amfori iz kasne klasike koja datira izmeu 400. i 390. g. pr. Kr, prikazani su Nike koja vodi kvadrigu koiju s etiri konja i Zeus koji se sprema baciti munju. Nike ima rairena krila, nalik na ona labuda, nosi peplos i lovorov vijenac na glavi. Scena prikazuje rat protiv Titana, u kojemu je Nike imala ulogu Zeusove osobne koijaice. (slika 9)

RAZVOJ

Rimljani su preuzeli veinu grkih boanstava pa tako i Niku, koja je preimenovana u Viktoriju. Za razliku od Nike, imala je veliku ulogu u rimskom drutvu i u njezinu ast su podizani brojni hramovi. tovali su je prvenstveno ratnici koji su se iz boja vraali kao pobjednici. Ulicama bi marirali u trijumfalnoj povorci na ijem je elu glavni heroj vodio koiju s etiri bijela konja, odjeven u bijelu tuniku ispod crvene toge, licem obojanim u crveno po uzoru na Marsa rimskog boga rata. Viktorija je bila simbol pobjede nad smru i nagraivala je pobjednike u ratu. Car August smjestio je oltar posveen boici u zgradu senata, na kojem je poivala statua Viktorije s jednom nogom na globusu, a davao je pobjednikim generalima kao simbol pobjede.Osim ratne pobjede na tlu, Nike, a tako i Viktorija, bila je zatitnica pomoraca koji su itekako cijenili svaki pristanak u luku kao pobjedu nad uzburkanim morem. Od 5. st. pr. Kr. pa sve do 4. p. Kr. njezin se kip nalazio na ulazu u svaku luku na Mediteranskom moru, a esto se pojavljivala i na pramcu brodova. Upravo zbog te injenice dugo se mislilo da je kip Nike sa Samotrake (Slika 10.) pripadao pramcu broda. Taj najpoznatiji prikaz boice pobjede, iz doba helenizma, podignut je oko 190. g. pr. Kr. u slavu zajednike pobjede Rimljana, Pergama i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III., a autor je najvjerojatnije kipar Pitokrit s otoka Rodosa. Originalno je stajao na postolju izvedenom u obliku brodskog pramca, na otoku Samotraci, a danas je izloen u Parizu u muzeju Louvre. Meutim, ujedinjenjem Rimskog Carstva pod kranskom vjerom poganski rituali su zabranjeni, spomenici unitavani, a hramovi prenamijenjeni. Tako je i Viktorija, zatitnica pomoraca, zamijenjena kranskim zatitnikom svetim Nikolom iz Mire u Likiji, dok su neki slikovni prikazi krilate pobjede jednostavno smatrani anelima.

ZAKLJUAK

Prevlau kranske vjere, mitoloki bogovi i bia pali su u drugi plan, no ljudska fascinacija njihovim nadnaravnim moima nikada nije nestala. Zbog neutaive elje za pobjedom i trijumfom voene su krvave bitke i itavi ratovi, a samog simbola pobjede ponovno se uvelike prisjeaju u doba neoklasicizma kad se pojavljuje u svakom veem gradu, na vrhu trijumfalnih vrata kako vodi kvadrigu ili kao kip s lovorovim vijencem i maslinovom granom u ruci. Upravo je krilata Nike posuila Abelu Lafleuru kao inspiracija za FIFA-in trofej Svjetskog kupa koji se prvobitno nazivao Victory, da bi ga kasnije preimenovali u Jules Rimetov trofej, u ast predsjednika samog kupa. (Slika 12.)etrdesetak godina kasnije, Carolyn Davidson, grafika dizajnerica, izumila je znak Swoosh, (Slika 11.) simbol sportske marke Nike, a kao inspiracija posluila su joj krila Nike sa Samotrake, te na taj nai oivila sportski i pobjedniki duh u ljudima.

SLIKOVNI PRILOZI

Slika 1. Rekonstrukcija Fidijinog Zeusa u istoimenom hramu u Olimpiji

Slika 2. Atena Partenos o. 447. 432. pr. Kr Rimska mramorna kopija prema Fidijinom original; Nacionalni arheoloki muzej, Atena.Slika 3. Nike, detalj s vaze o. 485. 475. g. pr. KrUmjetnika galerija Harvard, Cambridge

Slika 4. Nike, detalj s amfore o. 480. 470. g. pr. Kr.Muzej Louvre, Pariz

Slika 5. Vjenanje Zeusa i Here, detalj s lonarije o. 410. g. pr. Kr.Etnoloki muzej, Leiden

Slika 6. Nike kruni atletiara, detalj s vaze, Muzej Leuven, Belgija

Slika 7. Heraklo vozi bojna kola s Kentaurima, detalj s vra, o. 410. 400. g. pr. Kr.Muzej Louvre

Slika 8. Heraklo, Hermes i Nika, detalj s vaze, o. 350. 330. g. pr. Kr.Muzej Louvre, Pariz

Slika 9. Nike, Zeusova koijaica, detalj s amfore, o. 400. 390. g. pr. Kr.Muzej Louvre, Pariz

Slika 10. Nike sa Samotrake, o. 190. g . pr. Kr.Muzej Louvre, Pariz

Slika 11. Swoosh, znak Nike, Inc., Carolyn Davidson, 1971. g.

Slika 12. Jules-Rimetov trofej, Abel Lefleur, 1930.g.

POPIS LITERATURE1. H.W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varadin 2003.2. Ante Juri, Grka od mitova do antikih spomenika, Andromeda, Rijeka 2001.3. Stewart Perowne, Rimska mitologija, Mladinska knjiga, Ljubljana 1986.4. Cesare Ripa, Ikonologija, Laus, Split 2000.

Web-adrese:http://www.theoi.com/Daimon/Nike.htmlhttp://www.maicar.com/GML/Nike.htmlhttp://goddessnike.com/

14