Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“

KOMPLEKS TUNELA „RAVNE“

GEODETSKA MJERENJA U PODZEMNIM

PROSTORIJAMA

2020

Bosanska dolina piramida

Visoko, Bosna i Hercegovina

Mjerenja u podzemnim prostorijama kompleksa tunela

Ravne, 2020

Početkom 2020.godine, Fondacija „Arheološki prak: Bosanska piramida Sunca“

provela je sveobuhvatno istraživanje podzemnog kompleksa tunela „Ravne“.

Glavni zaduženi za ova istraživanja ispred Fondacije bili su terenski geolog Richard

Hoyle i terenska arheologinja Amna Agid. Za obavljanje ovog istraživačkog zadatka

angažovan je Tarik Harbaš, iz Agencije za geodetske usluge „Survey wizards“, koji

iza sebe ima 17-godišnje iskustvo u ovom poslu.

Svrha istraživanja bila je kreirati tačnu kartu svakog očišdenog dijela tunela s

dimenzijama, položajem i orijentacijom datih obilježja koji su snimljeni. Tunelske

raskrsnice i glavna mjesta okupljanja, komore, kanalizirani vodotoci i arheološki

materijali poput suhozidnih konstrukcija ispitani su i uključeni u karte.

Mnogi prolazi unutar tunela Ravne ostaju neočišdeni. Izrada tačne karte koja

prikazuje položaj i osnovni pravac svakog neočišdenog prolaza pomodi de u

bududem radu i u odlučivanju koji prolazi trebaju dobiti prioritet za čišdenje.

Poznavanje geodetskog položaja svakog tunela također de otkriti koja topografska

i umjetna obilježja postoje iznad tunela, na površini.

Izrada precizne mape kompleksa tunela Ravne je neprocjenjiv resurs za

razumijevanje temeljnih principa dizajniranja koji određuju rute tunela i jesu li

njihovi pravci slučajni. Snimljeni izgled prolaza također može pružiti tragove

istraživačima o motivaciji i izvornoj praktičnoj svrsi tunela na Ravnama.

3D prikaz okoline, pokazuje prostornu povezanost između Bosanske piramide Sunca i tunela

Ravne, lociranih oko 2.5. km SZ od piramide.

Ispitivanje tunela Ravne

Kompleks tunela Ravne smješten je ispod nekoliko manjih naselja na periferiji

centralnog Bosanskohercegovačkog grada Visoko. Sadašnji glavni ulaz u tunele

Ravne, prvi put je otkrio dr. Semir Osmanagid 2006.godine, 2,5 km sjeverozapadno

od Bosanske piramide Sunca. Dr Osmanagid je u to vrijeme lokalno pretraživao

podzemne prolaze koji bi se potencijalno mogli povezati s obližnjim bosanskim

piramidama. Kada je tek došao do otkrida, obim i složenost mreže tunela bili su

nepoznati. Prije 2006. godine vjerovalo se da ulaz u tunele Ravne nije ništa drugo do

mala pedina. Nakon uklanjanja nagomilanog materijala u pedini, od strane radnika

Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, dr. Osmanagid je otkrio mali

šljunkom, tako da je dr. Osmanagid počeo raditi na uklanjanju ovog materijala. Kako

je s ovog prolaza uklonjano sve više materijala, ubrzo je postalo jasno da ne postoji

samo jedan jedini prolaz, ved mnogi, koji vode do još više prolaza, a zatim još neki, i

još više, kredudi se dublje pod zemlju u sve više različitih smjerova. Od ispitivanja dr.

Osmanagida nad malom pedinom, jednog prolaza, nekoliko prolaza do labirinta,

tuneli Ravne postali su izvanredno i historijsko arheološko otkride.

Geološka zapažanja

Tuneli Ravne su prokopani kroz jedan geološki taložni sloj koji se sastoji od vrste

stijene zvane „konglomerat“. Ovo je stijena sastavljena od drugih, starijih stijena

koje su vremenom erodirane vodom, u zaobljeni šljunak, kaldrmu i sitno vezivo. Ove

erodirane stijene, ili klasti, talože se zajedno, s glinom i pijeskom između njih,

snažnim protočnim strujama vode, poput rijeke, postepeno tokom vremena ili

ubrzano jednim snažnim događajem poput poplave. Konglomerat Ravne je relativno

mlad geološki gledano i uvijek je ostao kao ležište u blizini površine, nikada ne

dosežudi dubine unutar Zemlje gdje bi bio izložen visokim pritiscima i visokim

temperaturama. Zbog ove činjenice, sastavni dijelovi konglomerata Ravne drže se

prilično slabo zbog nedavnog početka geološke cementacije. Ova cementacija

nastaje kada podzemna voda probijajudi kroz naslage stijena rastvara kalcijum

karbonat između pora konglomerata učvršdujudi klaste. Obzirom da je konglomerat

Ravne toliko mlad, cementacija je na minimumu pa je za uklanjanje materijala iz

tunela potrebno malo napora, ali ... ne treba dopustiti da nas ta činjenica zavara.

Čistiti konglomerat Ravne i uklanjati materijal iz masivnog kompleksa tunela Ravne

ogroman je napor za svakoga u bilo kojem trenutku. Da se stvari još više

zakomplikuju, nakon što su ti tuneli napravljeni, oni su također bili potpuno

ispunjeni. Od 2006. godine, Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“

kontinuirano čisti tunele od ovog rastresitog materijala za punjenje, ali vedina do

sada identifikovanih tunela i dalje ostaje blokirana.

Prethodno mapiranje tunela Ravne

Od početnog otkrivanja tunela Ravne učinjeno je nekoliko pokušaja da se napravi

tačna i detaljna mapa podzemnih prolaza. Kako se tuneli Ravne čiste tako se i

ukupna dužina prohodnih prolaza povedava pa se povedava i složenost mreže, a

samim tim i broj radnih sati kako bi se stvorila mapa visoke kvalitete. Zbog

neizbježnih poteškoda prisutnih prilikom rada u zakrčenim prostorima pod

zemljom, rada na aktivnom arheološkom nalazištu i radu na lokalitetu koji je

istovremeno otvoren za turističke posjete, uspjeh prethodnih pokušaja bio je

raznolik, svaki je imao svoje mane i prednosti.

Iznad lijevo: Jednostavna karta napravljena 2010. godine prikazuje glavne

očišdene prolaze. Prolazi su mapirani s priličnom tačnošdu, a također pokazuje i

dio neblokiranih vodenih sekcija otkrivenih iste godine kada je karta izrađena.

Međutim, na karti nema nikakvih detalja o položaju još uvijek ispunjenih bočnih

tunela, suhozida ili drugih zanimljivih mjesta (K1-K4 megaliti, Jaje itd.). Karta je

obojena bojama kako bi označila godine u kojima je svaki dio očišden.

Iznad desno: Detaljna karta izrađena je 2011. godine, sa uključenim dimenzijama

tunela. Izrađivači ove mape su se također potrudili da uključe barem nekoliko

tački od interesa, glavnih suhozida i bočnih tunela smještenih uz glavni prolaz.

Međutim, zbog vremenskih ograničenja, mnogi detalji i dalje nisu zabilježeni.

Nepristupačnost dijelova tunela sa vodom obeshrabrila je pokušaj da se na tu

kartu ucrtaju i ti dijelovi tunela.

Iznad lijevo: Ova karta izrađena je 2012. godine i pokazuje kako je istraživanje

tunela Ravne naglo napredovalo tokom dvije godine. Uključene su i razne

zanimljive tačke, međutim, dimenzije tunela i položaj bočnih tunela i suhozida

opet nedostaju. Postoji i verzija ove karte u boji koja označava godine čišdenja

svakog dijela.

Iznad desno: Mapa izrađena 2013. godine. Za nju je korištena karta iz 2012. kao

baza i bila je proširena. Ovo je prvi pokušaj da se na karti prikaže sveobuhvatni

pregled, svaki suhozid i bočni tunel duž glavnog prolaza. Dodani su novoočišdeni

dijelovi, bočni tuneli i suhozidi. Korištena je ručna tehnika mapiranja pomodu

kompasa i mjerne trake za pronalazak suhozida, stoga su bile prisutne određene

greške. Mapa sadrži tunele sa vodom koji nisu ucrtani u prethodnim kartama, ali

nedostaje dio jugozapadnog vodenog tunela zabilježen na kartama iz 2010. i

2012. godine. Ova karta, kao i karta iz 2012. godine na kojoj se zasniva, ne

pokazuje prave dimenzije tunela.

MJERENJA U TUNELU RAVNE 2020

Kompleks tunela Ravne, Bosanska dolina piramida

Osoblje:

Vođa projekta: Dr Semir Osmanagid, antropolog

Koordinator projekta: Richard Hoyle, terenski geolog

Tehničar: Tarik Harbaš, geodeta

Terenski arheolog: Amna Agid

Terenska podrška: Mejra Kozlo, geolog

Oprema: (Ispod, s lijeva na desno)

Totalna stanica, model; Topcon GTS 105N

Trimble 5700 GPS prijemnik

TS tronožac (nije prikazan)

Nikon AK19 reflektor prizma

Suunto MC-2 kompas/klinometar

FERM laserski metar na daljinu

Metodologija

Istraživanje je uglavnom provedeno pomodu totalne stanice u kombinaciji sa

retroreflektorskom prizmom. Totalna stanica (TS) je elektronski teodolit s

ugrađenom jedinicom za elektronsko mjerenje udaljenosti (EDM) koja se koristi

za mjerenje vertikalnih i vodoravnih uglova i udaljenosti između instrumentalne

optičke lede i prizme, koja se postavlja na odabranu tačku koja se snima . Prizma

se drži vertikalno na poznatoj visini iznad tačke ispitivanja dok TS puca u nju

pulsirajudi lasersku svjetlost. Svjetlost se odbija nazad do instrumenta kroz

prizmu koja je zadržana na mjestu snimanja. TS ugrađeni računar mjeri vrijeme

za koje impuls putuje i množenjem brzine svjetlosti i dijeljenjem rezultata na

pola može se precizno izračunati udaljenost. Ugrađeni računar vrši računanje

triangulacije u stvarnom vremenu između snimljenih tački i pohranjuje

neobrađene prikupljene podatke. Daljnja obrada ovih podataka pomodu GIS-a i

softvera za dizajn, npr. QGIS, AutoCAD, omogudava stvaranje 2D mape tunela.

Za istraživanje je korišten ravni način snimanja pomodu kartezijanskog

koordinatnog sistema. Zakrivljenost Zemlje je zanemarena jer je ukupna

površina snimanja bila relativno mala (0,21 km2).

Tri proizvoljne geodetske referentne tačke stvorene su pomodu GPS prijemnika

izvan tunela Ravne. Svaka tačka je dala podatak poznate nadmorske visine,

geografske širine i dužine s daleko vedom tačnošdu od odgovarajudeg mjernog

standarda za odabranu mjernu ljestvicu 1: 500 (dopušteni omjer greške

omogudava mjerenje detalja najbliže na 100 mm). Te su tačke korištene za

trijaguriranje položaja ulaza/izlaza svakog dijela tunela (Ravne, Ravne 3, Ravne

4 itd.). Referentne tačke za totalnu stanicu (TS OC) stvorene su u tunelima tako

što su postavljene u središnjoj liniji prolaza na strateškim lokacijama poput

okretnice ili glavnog čvora gdje se susredu tri ili više prolaza. Upotrijebljen je

otvoreni prolaz koji je završio na najudaljenijim dijelovima poznatih tunela.

Dužinom trase koju čine okupacione (referentne) tačke, označene su

metalnim čepom koji je stavljen u zemlju za upotrebu tokom ispitivanja i u

bududim radovima. Ispitne tačke pomodu prizme su izmjerene duž zidova

tunela radi utvrđivanja širine prolaza i suhozida. Promjena nadmorske visine

duž dna tunela zabilježena je, ali visina stropa pojedinih dijelova tunela nije

bila dijelom ovog istraživanja.

U dijelovima tunela gdje je bilo nepraktično da se stanica sigurno i učinkovito

upotrebljava, npr. uski/niski prolazi i poplavljeni kanalizirani vodotoci,

upotrijebljena je ručna metodologija mapiranja. Koristedi kompas za

orijentaciju i laserski mjerač na daljinu, ove ručno preslikane sekcije tunela

mjerene su od najbliže zabilježene tačke.

Gore lijevo: Totalna stanica unutar tunela Ravne izravnata iznad TS okupacione

tačke duž trase prolaza. Iznad desno: Totalna stanica iznad jedne od tri vanjske

GPS referentne tačke. Dole lijevo: Retroreflektor prizme drži se vertikalno na

poznatoj visini iznad jedne od GPS referentnih kontrolnih tački. Ispod desno:

Totalna stanica cilja retroreflektor ispred ulaza u tunele „Ravne3“.

Podzemni kompleks tunela Ravne

Poznati obim kompleksa tunela Ravne procjenjuje se na oko 214, 430 m2, s obodom nešto vedim od 1,8 km.

Park Ravne2 zauzima tlo između istočne i zapadne strane doline. Stepenice koje vode prema mjestu iskopavanja

tunela„Ravne 3“ nalaze se lijevo. Pogled na sjever.

U jednom od prolaza u tunelima Ravne utvrđeno je da nije ispunjen rastresitim materijalom, koji obično blokira pristup. Ovi

dijelovi tunela često se nalaze duboko unutar mreže tunela. Otkriveni su tek nakon više godina čišdenja i uklanjanja ruševina sa

susjednih blokiranih prolaza. Njihov oblik, forma i dimenzije su originalni i ostali su nepromijenjeni otkako su u dalekoj

prošlosti blokirani. Dimenzija gornjeg tunela iznosi: visina 100cm i širina 135cm.

Iznad je mnogo vedi prolaz, dimenzija 220 cm (visina) i 180 cm (širina). Dimenzije prolaza mijenjaju se kroz tunele Ravne i

možda je namjerno izgrađen kao takav. Veda zapremina ovog prolaza stvorit de presjek atmosfere malo nižeg pritiska nego u

dva prolaza na gornjim fotografijama. Zrak može, dakle, strujati iz atmosfere visokog pritiska manjih, sažetih prolaza, u vede,

manje odsječene sekcije tunela, tako da pasivno ventilira čitavu mrežu tunela. Kvaliteta zraka redovno se mjeri u tunelima i

nije nečuveno da su nivoi kisika viši unutar prolaza nego vani na prigradskom zraku. Kako je to mogude tek treba utvrditi. Ovdje

je važno napomenuti da su izmjerene i koncentracije negativnih jona u kisiku te su konstantno mnogo vede unutar tunela nego

izvana. Udisanje zraka koji se nalazi u tunelima Ravne ima pozitivnu korist za povedanje koncentracija negativnih jona u

krvotoku tijela. Osim negativnih jona koji uklanjaju prašinu, alergene koji se prenose u zrak, bakterije i viruse iz zraka putem

nukleacije, neprekidna medicinska istraživanja povezuju negativne jone s brojnim drugim korisnim zdravstvenim efektima na

čovjekovo fizičko i psihičko stanje.

Jedan od poplavljenih dijelova vodenih tunela Ravne.

Ova poplavljena dionica dugačka je preko 50 m, a

dimenzije su: 110 cm (visina) i 100 cm (širina). Kapljice

vode, prilikom probijanja kroz konglomerat, mogu se

razdvojiti prilikom udara sa površinom stijena. Ova

uzburkanost uzrokuje da kapljice izgube elektrone i

postanu pozitivni joni. Kisik iz okoline apsorbira te

elektrone i tako nastaju negativni joni. Ova pojava je

poznata kao „Lenardov efekat“ i može objasniti visoku

koncentraciju negativnih jona unutar tunela.

Ova vodena sekcija nalazi se južno od “Malog plavog

jezera”. Plavkasta voda zarobljena je u tunelima zbog

toga što su geološki slojevi ispod nepropusni. Voda

sadržana u tunelima Ravne polako se probija kroz

okolnu stijenu konglomerata, u kojoj se nalaze sitne

karbonatne gline, pijesak i šljunak. Ovi materijali

filtriraju nečistode iz vode, ostavljajudi je kristalno

čistom i savršeno pogodnom za ljudsku upotrebu.

Iznad je mala proširena komora u kojoj se

nalazi zarobljena voda, nazvana „Malo plavo

jezero“. Veličine je 5m (dužina) s 1.6m (širina).

Prema stražnjem dijelu komore je prolaz

ispunjen labavim, rastresitim šljunkom. Ovaj

blokirani prolaz bit de povezan s ispunjenim

bočnim tunelima smještnim uz prolaz na

jugoistoku, sjeverno od „Malog plavog jezera“.

Ova depresija u podu tunela za koju je utvrđeno da

sadrži kristalno čistu vodu nalazi se na kraju jednog od

prolaza, prema jugoistočnom produžetku tunela

Ravne. Nazvana je „Bunar“. Dimenzije su 150 cm

dužine, širina 100 cm i dubina 40 cm. Prema

njegovom izgledu vjerovatno je namjerno postavljeno

na kraju prolaza, ali njegova svrha tek treba da bude

potpuno shvadena.

Na gornjoj fotografiji prikazan je dio najdužeg dijela

tunela s vodom, koji teče jugoistočno gotovo 200

metara. Može se vidjeti da je ovaj dio kanaliziran duž

središnje linije. Ovom otvorenom dijelu tunela prvi

put je pristupljeno i istraženo 2010. godine kada su

čišdenja stigla do mjesta spajanja nekoliko prolaza,

koji su sada nazvani „Vodena komora“.

Iznad je podvodna fotografija kanaliziranog

vodenog tunela. Kanal je dobro definiran s ravnim

okomitim ivicama i razrezan je u nepropusne

laporne slojeve ispod konglomerata iznad.

Kanalizacija sugerira da je, barem ovaj dio tunela,

možda izgrađen da funkcioniše kao podzemni

akvadukt ili cisterna, koja skuplja i zatim usmjerava

podzemne vode na određeno mjesto.

U tunelima Ravne pronađeno je najmanje 48

suhozidova koji su ostali netaknuti. Neki su

dekonstruisani kako bi se proširio razmak unutar

tunela. Mnogo više suhozidova ostaje neotkriveno,

još uvijek zakopano u neočišdenim prolazima. Suhozid

iznad ima visinu 43cm i širinu 180 cm.

Reprezentativan je za vedinu suhozidova unutar

tunela Ravne.

Suhozid na slici iznad je visine 88 cm i širine 150

cm, a visok je 7 nivoa. Obično svaki suhozid

označava mjesto presjeka između dva ispunjena

prolaza, pri čemu suhozid postaje vidljiv nakon

uklanjanja rastresitog materijala iz jednog od

prolaza. Suhozidovi funkcioniraju i kao oznaka

za drugi prolaz i kao potporni zid, držedi

rastresiti materijal unutar svakog ispunjenog

dijela prolaza.

Dimenzije suhozida iznad su: visina 70 cm, širina

114 cm i visok je 6 nivoa. Ovaj suhozid jedinstven je

zbog snažne konveksne zakrivljenosti. Nalazi se duž

prolaza između K4 i „Ljekovite komore“. Druga

neuobičajena značajka, koju dijeli s nekoliko drugih

suhozida, je ravna ploča postavljena u sredinu

suhozida. To može ukazivati na graditelje suhozida

koji su ovo smatrali praktičnom funkcijom i

estetskom vrijednošdu.

Dimenzije suhozida iznad: visina 110 cm, širina 555 cm

i visok je 10 nivoa, što ga čini jednim od najviših

suhozida unutar tunela Ravne. Nalazi se duž prolaza

između „Ljekovite komore“ i „Plavog jezera”. Ovaj

suhozid ima ujedno i umjetničku funkciju. Uz središnju

ravnu ploču, kao što se vidi u ranije spomenutom

suhozidu, također su korišteni oblutci različitih boja.

Mogu se zapaziti četiri oblutka svijetle boje u središtu

donjih nivoa, tvoredi znak "+".

Suhozid na slici iznad ima dimenzije: visina 125 cm,

širina 300 cm i visok je 12 nivoa, što ga čini jednim od

najširih suhozida otkrivenih u tunelima Ravne.

Suhozid prikazuje nekoliko ravnih ploča raspoređenih

u središtu. Još jedna jedinstvena karakteristika ovog

zida je upotreba dva oblutka na svakom kraju zida

koje imaju površinsku teksturu koja kondenzira vodu,

što im daje mokri reflektivni sjaj koji se ne vidi ni na

jednom drugom kamenu.

Iznad je raspored ploča u sredini zida koji se vidi

*lijevo+. U sredini su dvije ploče jedna iznad druge.

Ploča iznad ima blago konveksan prednji dio dok

veda ploča ispod ima konkavnu zakrivljenost

prema njoj. Da li ovi različiti dizajnerski znakovi

viđeni na nekoliko suhozidova imaju simboličan

značaj ili su oni reprezentativni samo za kreativne

mogudnosti graditelja, tek treba utvrditi.

Najznačajniji i najimpresivniji suhozidovi otkriveni u

čitavom kompleksu tunela Ravne smješteni su uz i u

blizini „Vodenih tunela“ koji se pružaju u smjeru JZ.

Za razliku od bilo kojeg drugog dijela tunela kojima

se pristupa, neki od suhozidova ovdje se vide kako

probijaju stranice prolaza, a bez naznaka bočnih

tunela iza njih. Nažalost, zbog nepristupačnosti

često je teško pažljivo pregledati ove suhozidove.

Suhozid na slici iznad je slikan gledajudi na desnu stranu

od fotografije lijevo. Suhozid je napravljen od oblutaka

različitog sastava, s glatko poliranim crnim bazaltnim

oblutkom u sredini. Ova vrsta oblutaka prilično je

neuobičajena u konglomeratu Ravne i nije primijedena

u upotrebi niti na jednom drugom suhozidu. Suhozidovi

na ovom dijelu tunela često se penju do vrha glavnog

prolaza.

'Monolit u obliku jajeta' bio je jedno od prvih

neobičnih obilježja identificirano u tunelima Ravne.

Jaje je sastavljeno od materijala drugačijeg od ostalih

iz grupe sadržanih u konglomeratu Ravne i

procijenjeno je da teži približno 350 kilograma. Jaje i

njegova dva manja saputnika postavljeni su na takav

način da su usmjereni prema pravcu koji vodi u

susjedni bočni tunel.

Fotografija gore prikazuje još jedan neobičan objekt

identificiran u tunelima Ravne, nazvan “K1” mega-

keramički blok. Ovaj je objekt dugačak je 2,5 metra,

a procjenjuje se da teži oko 3 tone. Na njegovoj

inače glatkoj površini pronađeni SU proto-runski

natpisi. Sastav odgovara sastavu “Monolita u obliku

jajeta”, ali njegov je oblik znatno drugačiji.

Pronađen prema najsjevernijem dijelu istraženih

prolaza, gornja fotografija prikazuje najvedi

pojedinačni objekt identificiran unutar tunela Ravne,

„K2” mega-keramički blok. Sastav je sličan i „Jajetu“ i

„K1“ i, baš kao i prethodno spomenuti predmeti,

drugačiji od oblika, veličine i sastava okolnog

geološkog materijala.

Fotografija iznad pokazuje donju stranu „K2“ mega-

keramičkog bloka. Predmet stoji na nekoliko manjih

kamenih blokova ispod njega, koji u kombinaciji,

djeluju kao potporno postolje. Ukršteni podzemni

vodotoci otkriveni su ispod mega-keramičkog bloka,

što sugerira da je njegovo postavljanje bilo

svrsishodno i namjerno. Procjenjuje se da je "K2"

težak oko 8 tona.

Na fotografiji iznad prikazana je prva komora tunela

„Ravne 3“ (R3-1), snimljena ubrzo nakon otkrida.

Otkriveno je da je ovaj dio tunela potpuno bez

urušenog ili ubačenog materijala. Izdignuto dno (20-

30 cm) sadržavalo je preko 1000 artefakata iz

različitih arheoloških vremenskih razdoblja,

uključujudi neolitik, rimsko i srednjovjekovno

razdoblje. Artefakti uključuju fragmente keramike,

brončani nakit, kovanice i metalno oruđe. Ovo

otkride označilo je najvedu količinu pronalazaka u

kompleksu tunela „Ravne“. Komora je dužine 10m x

širine 3m x visine 1.8 m.

Ovdje se vidi ravan prolaz koji povezuje dvije glavne

komore otkrivene u “Ravne 3”. Ponovo je utvrđeno

da ovaj dio ne sadrži urušeni materijal i otkriveni su

artefakti ukopani u izdignutom podu. Prolaz je dug

10 m i širok 175 cm. Na kraju prolaza, gdje se spaja s

najvedom komorom (R3-2), pronađen je veliki broj

stalagmita. U-Th radiometrijsko datiranje prikazalo je

minimalnu starost za stvaranje testiranog stalagmita

otprilike 6000 godina, stoga sami tuneli moraju biti

stariji.

Fotografija gore snimljena je na kraju ravnog

prolaza, gleda u najvedu poznatu komoru u “Ravne

3“ (R3-2). U donjem lijevom dijelu fotografije može

se vidjeti jedan od malih stalagmita (visine 7 cm), a

iznad su mnogi stalaktiti . Komora se savija sa lijeve

strane fotografije i približna veličina joj je 20 m

dužine, širine 4.5 m i visine

Na ovoj fotografiji prikazan je prvi od dva suhozida

otkrivena u tunelima „Ravne3“. Suhozid je visok 60

cm i sastoji se od 5 nivoa. Otkriven je na kraju ravnog

prolaza, gdje se sastaje sa komorom R3-2. Zid je

pronađen ispod dobro učvršdenog bloka

konglomerata na kojem su rasli stalagmiti.

Stratigrafski, to znači da je suhozid stariji od

stalagmita datiranog U-Th metodom iznad njega.

Iznad je drugi suhozid koji je otkriven unutar

„Ravne 3“. Nalazio se unutar labavog rastresitog

ruševnog materijala koji se nadvio nad njega iz

blokiranog bočnog tunela iza. Suhozid je

značajniji od prvog, sastoji se od 9-12 nivoa,

dimenzija: visina 110cm x širina 80cm.

Otkrivanje ova dva suhozida pružilo je snažne

dokaze da su oni koji su gradili tunele „Ravne“

također bili odgovorni za izgradnju „Ravne 3“.

Fotografija iznad prikazuje ulaznu komoru u “Ravne

4” nakon čišdenja (R4-1). To je jedna od najvedih

otkrivenih komora u čitavom kompleksu Ravne,

dimenzija približno 6 m dužine i 7 m širine. Pod ove

komore spušten je da pomogne pristupu susjednim

prolazima. Za razliku od “Ravne 3”, unutar

izdignutog poda nisu pronađeni artefakti, što

sugerira da “Ravne 4” nije ponovo korišten kroz

vrijeme.

Iza ulaza i prve komore “Ravne 4” utvrđeno je da

svi trenutno istraženi odjeljci ne sadrže rastresiti

materijal koji bi ih blokirao, što omoguduje

slobodno kretanje prolazima. Fotografija iznad

prikazuje najudaljeniji istraženi dio tunela, komoru

'R4-2'. Baš kao i u tunelima “Ravne” i “Ravne 3”,

zrak je prirodno ventiliran i ima visoku

koncentraciju korisnih negativnih jona kisika.

Fotografija iznad prikazuje 23 m dugačak prolaz u

smjeru sjeverozapad, koji povezuje komore R4-1 i

R4-2. Unutar ove slike mogu se prepoznati i dva

bočna tunela bez suhozida, lijevi i desni. Oba ova

bočna tunela blokirana su rastresitim materijalom

na isti način kao i mali prolazi kroz kompleks

originalnih tunela „Ravne“.

Mali dijelovi tunela “Ravne 4” sakupljali su

podzemnu vodu, slično kao u tunelima “Ravne”.

Na gornjoj fotografiji vidi se sjeverni prolaz

dugačak 7 metara, blizu raskrsnice prema komori

R4-2. Prolaz je širok otprilike 1 m te se završava

malom komorom.

Zaključna razmatranja

Istraživanja u Kompleksu Ravne traju od inicijalnog otkrida dr. Osmanagida 2006. godine. Kombinovana dužina iskopanih tunela

tokom 14 godina, uključujudi Ravne (1800m), Ravne2 (14m), Ravne3 (170m), Ravne4 (76m), ljekovite tunele (70m) i Orgonsku

komoru (10m) iznosi 2,14 km podzemnih prolaza. To je u prosjeku nešto više od 150 m tunela očišdenih godišnje. Stvarna

udaljenost očišdenih tunela godišnje je, međutim, manja od ove brojke, jer se pronalaze dijelovi tunela koji su nezatrpani, npr.

“Vodeni tuneli” Ravne, komore u Ravne3, Ravne4 itd.

Izmjereno duž ravne linije, Bosanska piramida Sunca trenutno se nalazi na nešto više od 2,3 km jugoistočno od najudaljenijeg

dijela tunela Ravne. Međutim, malo je vjerovatno, sudedi po ved istraženim dionicama tunela Ravne, topografiji i geologiji

između tunela Ravne i Bosanske piramide Sunca, da de podzemni put do piramide biti pravac. Razmak de u stvari biti mnogo

vedi, pa de to biti daljnji napori potrebni za nastavak te potrage za podzemnim pristupom najvedoj piramidi na svijetu.

Fotografija iznad pokazuje prvi i jedini netaknuti

suhozid identificiran u do sada istraženim dijelovima

„Ravne 4“ tunela. Prisutnost suhozida unutar

„Ravne“, „Ravne 3“ i „Ravne 4“ zaključuje da su dio

iste mreže tunela i možda su u jednom trenutku svi

bili fizički povezani. U središtu suhozida je ravna

ploča, jedan od malih dizajnerskih znakova koji su

također prethodno primjedeni na nekim suhozidima

unutar tunela „Ravne“.

Ovo je najudaljeniji produžetak tunela “Ravne 4” i

najjužniji produžetak poznatog kompleksa tunela

“Ravne”. S lijeve strane fotografije je blokirani

prolaz s velikim nakupinama, što sugerira da je to

nekad bio suhozid koji se od tada srušio. Desno je

mala zaobljena komora u kojoj se nalazi voda iz

bazena. Prema sredini komore je pravougaona

ploča s kamenom u obliku jajeta koji je u središtu.

Izgleda da je postavljen s namjenom.

Na gornjoj slici LIDAR, nalaze se dvije hipotetičke rute prema Bosanskoj piramidi Sunca, jedna iz tunela Ravne i druga iz

Ravne3-4 na suprotnoj strani doline. Pratedi središnje vrhove (a samim tim i najdublja moguda mjesta na kojima de se tuneli

pružati ako ostanu vodoravni), postoji najmanje 3,5 km za otkop kako bi se došlo do piramide. Prema tome, moglo bi prodi

barem još 23 godine kako bi se dostigla Bosanska piramida Sunca.

Ali naravno, na kraju tunela se nazire svjetlo.

Tuneli „Ravne“ bili su misterija 2006. godine. Danas, čak i nakon što su stotine hiljada posjetilaca, volontera, novinara,

istraživača i naučnika posjetili ili proveli njihova naučna istraživanja, tuneli „Ravne“ i dalje ostaju misterija. Niko zaista ne može

znati šta demo pronadi sljedede dok Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ nastavlja istraživati. Ono što bismo

mogli pronadi sutra, naredne sedmice, sljededeg mjeseca ili čak sljedede godine, moglo bi promijeniti sva predviđanja.

I tako… istraživanja se nastavljaju….

Tuneli Ravne i volonteri

Od 2010. godine dr. Semir Osmanagid i Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ vode godišnji međunarodni

volonterski program. Ova inicijativa omogudava ljudima iz svih dijelova svijeta da učestvuju i pomognu u tekudim

geoarheološkim istraživanjima koja se odvijaju u Bosanskoj dolini piramida. Nisu potrebne posebne kvalifikacije niti prethodno

iskustvo, a i profesionalci i neprofesionalci su dobrodošli da se pridruže istraživanjima.

Volontiranje je važan aspekt projekta bosanskih piramida. Veliki udio onoga što se zna o kompleksu tunela „Ravne“ je

zahvaljujudi napornom radu svih volontera iz prethodnih godina, koji su putovali u Visoko i Bosansku dolinu piramida. Njihova

pomod u arheološkim radovima bila je neprocjenjiva. U 2018. godini je, dijelom zahvaljujudi grupi dobrovoljaca, došlo do

otkrida tunela „Ravne 3“. Ne samo da je ovo bio prvi značajni niz prolaza identificiranih izvan prvobitnog otkrida tunela

„Ravne“, nego se pokazalo i da je to jedno od arheoloških najznačajnijih nalaza u projektu od otkrida 2006. godine Tokom dvije

godine iskopavanja na „Ravne 3“ otkriveno je više artefakata na ovoj lokaciji nego na svim ostalim u cijeloj dolini piramida.

Zbog toga se nadamo da dete, kad je to mogude, razmisliti o tome kako postati dio ovog nevjerovatnog otkrida.

Za više informacija, molimo posjetite: www.piramidasunca.ba

http://www.piramidasunca.ba/