KOMPETENCIJE UČITELJA I ISHODI UČENJA
-
Upload
forbugmenot2 -
Category
Documents
-
view
142 -
download
9
description
Transcript of KOMPETENCIJE UČITELJA I ISHODI UČENJA
MFMG09 1
KOMPETENCIJE UČITELJA IISHODI UČENJA
mr. sc. Majda Fajdetić, viša savjetnicaMiljenka Galić, prof., pedagoginja - mentor
STRUČNI SKUP IZ INFORMATIKE ZA VODITELJE ŽUPANIJSKIH STRUČNIH VIJEĆA,
MENTORE I SAVJETNIKEVukovar od 5. do 7. ožujka 2009.
mr.sc. Slavko Petrinšak, prof.
MFMG09 2
Što je kompetencija?
Kombinacija znanja, vještina, stavova, vrijednosti i navika koje omogućuju pojedincu da aktivno i efikasno djeluje u određenoj (specifičnoj) situaciji, odnosno profesiji.
MFMG09 3 3
Kompetencija podrazumijeva “imati neophodne sposobnosti, autoritet, vještinu, znanje…” - prema Oxford advancedleaners encyclopedic dictionary, 1989,str. 183.)
Tri dimenzije učiteljske kompetencije:
1. Profesionalna
2. Pedagoško – didaktičko – metodička, posredovanje znanstvenih spoznaja u nastavi
3. Radna
MFMG09 4
1. Profesionalna kompetencija
• razina općeg znanja• sposobnost planiranja• sposobnost izvedbe zadataka• sudjelovanje u projektima• samovrednovanje i vrednovanje• stručno usavršavanje
MFMG09 5
2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije
• Poznavanje i primjena pedagoške teorije i prakse
• Snalaženje u području• Sposobnost poučavanja i praćenja• Usvajanje školske procedure• Kreiranje nastavnih sadržaja - planiranje, programiranje, pripremanje za nastavu)• Prepoznavanje i rješavanje
obrazovnih problema
MFMG09 6
2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije (nastavak)
• Razvijanje vještina upravljanja razredom
• Pronalaženje odgovora na probleme u disciplini
• Poučavanje u ograničenim mogućnostima škole
• Motivacija učenika i njihovo uključivanje u razredne aktivnosti
• Vještina evaluacije / ocjenjivanja
MFMG09 7
2. Pedagoško – didaktičko – metodičke kompetencije (nastavak)
• Razumijevanje socijalnih i drugih okolnosti koje mogu utjecati na učenikovo izražavanje i ponašanje
• Učenje komunikacije s roditeljima i uključivanje roditelja
• Povezivanje teorije i nastavnih metoda stečenih obrazovanjem u nastavnoj praksi
• snalaženje u međunarodnim pitanjima
MFMG09 8
3. Radne kompetencije - praktično znanje
• vještina suradnje• predanost poslu • timski rad• osjećaj odgovornosti• kvaliteta rada• poznavanje jezika (ICT tehnologije)
MFMG09 9
3. Radne kompetencije - praktično znanje
(nastavak)
• Savjesnost – preuzimanje odgovornosti• Ustrajavanje na ciljevima bez obzira na rezultate• Inicijativa• Optimizam – unutrašnja motivacija i volja za rad• Izgrađivanje i njegovanje pravilnog govornog i
pisanog izraza• Opća komunikacijska i jezična pismenost• Poznavanje engleskog i nekog drugog svjetskog
jezika
MFMG09 10
Prosvjetni djelatnik kao profesionalna osoba
Uloga
prosvjetnog
djelatnika
međunarodna zajednica
neposrednidavateljiusluga
korisnicidomaća javnost
=sustav isprepletenih
očekivanja svih sudionika
MFMG09 11
Široko određenje kompetencija (u njemačkoj literaturi)
Četiri područja:
- stručno – predmetno- pedagoško- organizacijsko- komunikacijsko - refleksivno
MFMG09 12
Prema Europskoj komisiji za unaprjeđivanje obrazovanja I
stručnog usavršavanja obrazovanje učitelja/nastavnika
treba biti interdisciplinarno i multidisciplinarno
Učitelj/nastavnik trebao bi:
a) imati znanje iz predmeta koji poučava ali i drugih, njemu sličnih - interdisciplinarno poznavanje svoje struke
b) pedagoško-psihološka znanja – razumijevanje razvojnih obilježa učenika, stilova učenja, kulture učenika
c) vještine poučavanja - poznavanje strategija, metoda i tehnika poučavanja
d) razumijevanje društvenog i kulturnog konteksta obrazovanja i škole.
MFMG09 13
Temeljne nastavne kompetencije
(prema Kyriacou: 1998, 24)
• planiranje i pripremanje za nastavni sat
• izvedba nastavnog sata - vođenje i tijek nastavnog sata
• razredni ugođaj – disciplina
• ocjenjivanje učeničkog napretka
• osvrt i prosudba vlastitog rada.
MFMG09 14
Europski principi nastavničke kompetencije
Učenje ne bi smjelo biti krajnji cilj, “zbir znanja” već bi se trebao
ogledati u boljem shvaćanju
samoga sebe i drugih u svakodnevnom životu.
Modificirano prema: E. Piršl, 2008.
MFMG09 15
Učenici bi trebali znati za što uče, a učitelji/nastavnici za što
poučavaju kakobi nastava poprimila
interpersonalnaobilježja, umjesto akumuliranja činjenica bez mogućnosti
generalizacija i razvijanja životnih vještina.
MFMG09 16
(Eurydice, 2003: 6) identificira pet područja
novih kompetencija («new competences now expected
of teachers»):
- poučavanje uz upotrebu suvremene ICT tehnologije- integracija djece s posebnim potrebama- rad u skupini s djecom i multikulturalno mješovitim skupinama- menadžment škole i različiti administrativni
poslovi- rješavanje konflikata
MFMG09 17
Ideje, vizije i misije ...
- utvrđene 1966. godine u Preporuci o statusu učitelja,
prvom i do danas najvažnijem međunarodnom dokumentu u području obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja/nastavnika.
-146 članaka u 13 cjelina utvrđuju: opća načela obrazovanja, izobrazbe i usavršavanja, zapošljavanja, rada i života te prava i odgovornosti učitelja javnih i privatnih škola
(od predškolske do srednjoškolske razine).
MFMG09 18
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – Europski okvir, Lisabon 2000.
• Komunikacija na materinjem jeziku
• Komunikacija na stranom jeziku• Matematička i prirodoslovna
kompetencija• Informatička kompetencija• Međuljudska, socijalna i
građanska kompetencija• Poduzetnička kompetencija,
preuzimanje inicijative• Izražavanje kroz kulturu, povijest
i umjetnost
MFMG09 19
Umjesto zaključka
Koja su obilježja uspješnog učitelja/nastavnika?
Povjerenje učitelja/nastavnika u svoju struku,znanja i vještine koje ima, vrijednosti i stavove kojezastupa i poticanje potencijala (sposobnosti) učenikaza učenje i promjenu, te stav o važnosti obrazovanja,za osobni i društveni razvoj i napredak koji značajnoutječu na kvalitetu poučavanja i učenja u školi.
(Rezultati istraživanja)
MFMG09 20
Neke od najvažnijih osobina uspješnih učitelja/nastavnika su:
• kritičko mišljenje • kreativno mišljenje• prosocijalno mišljenje i mišljenje
usmjereno na društvo• mišljenje usmjereno na budućnost
MFMG09 21
Nastavnik nije više “mudrac na pozornici, nego vodič sa strane.”
“The teacher is “no longer the sage on the stage, but the guide at the side.”
Komentar američkog trenera nastavnika (Anon) na godišnjoj konferenciji Udruge za proučavanje kurikuluma, 1996.
“Znam da ne mogu naučiti nikoga ništa, mogu samo osigurati okruženje i mogućnost za učenje jer je učenje nešto što čine učenici, a ne nastavnici.“
CARL ROGERS
MFMG09 22
Osnovni temelji učenjaObrazovanje se zasniva na cjeloživotnom učenju - koncepciji društva znanjatemeljenog na četiri stupa učenja:– UČENJE ZA ZNANJE (UČITI ZNATI)stručna umijeća i komunikaciju.– UČENJE ZA RAD (UČITI ČINITI)praktična primjena teorijskog znanja.– UČENJE ZA ZAJEDNIČKI ŽIVOT (UČITI ŽIVJETI ZAJEDNO)pronalaženje zajedničkih ciljeva rada i života.– UČENJE ZA POSTOJANJE (UČITI BITI)donošenja vlastitih sudova, osobne odgovornosti i duhovnih vrijednosti.
MFMG09 23
Globalizacija obrazovanja i obrazovne politike• Tehnološki razvoj i brze promjene na tržištu rada nameću potrebu redefiniranjem ukupne obrazovne politike.• Osnovna značajka je prijenos nadležnosti o pitanjima obrazovanja s nacionalnog tijela na međunarodna tijela.• Primjer je Europska unija na koju se prenose nadležnosti nacionalnih tijela članica
MFMG09 24
Standardizacija obrazovanjaPODRAZUMJEVA:•usuglašavanja zajedničke obrazovne politike Europskih zemalja•usporedivost obrazovnih sustava različitih zemalja•definiranje obrazovnih standarda kojima se provjeravaju ishodi učenja•kompetencije koje je učenik stekao i razvio te njihovo mjerenjeputem testiranja i vanjskog vrednovanjaKrajnji cilj STANDARDIZACIJE je dobiti uvid u kvalitetupojedine ustanove na razini države i šireg okruženja.
MFMG09 25
Usporedivost obrazovnih sustavaDefinirana Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) kojemuje cilj:
1. Razvoj kvalitete i efikasnosti obrazovnog sustava2. Povećanje prohodnosti obrazovnoga sustava3. Otvaranje nacionalnoga obrazovnog sustava prema međunarodnoj zajednici
EKO je polazište za usporedbu Nacionalnih kvalifikacijskihokvira temeljenih na ishodima učenja i kompetencijama.
MFMG09 26
OPĆE KOMPETENCIJE•sposobnost analize i sinteze•sposobnost učenja•rješavanje problema•sposobnost za primjenuznanja u praksi•sposobnost prilagodbe novoj
situaciji•briga za kvalitetu•vještine upravljanjainformacijama•sposobnost za samostalni rad
STRUČNE•planiranje i priprema•izvedba nastavnog sata•vođenje i tijek nastavnogsata•razredni ugođaj•disciplina•ocjenjivanje učeničkognapretka•osvrt i prosudba vlastitog
rada
Ishodi učenja pokazuju koji udio opisanih kompetencija učenik stekao, a ocjenjivanje je način kojim se vrednuje kvaliteta tog udjela.
MFMG09 27
Sustav obrazovanja u razvijenim zemljama zasniva se na nacionalnom kurikulumu.
Pojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljedeća pitanja:a) Zašto se uči – cilj i ishodi učenja nastavnog programa, grupe srodnih predmeta, jednog predmeta, nastavne teme i jedinice.b) Što se uči – sadržajic) Kako se uči – metode poučavanja, način provjere usvojenih kompetencija, evaluaciju... .Ovaj pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo:KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA
MFMG09 28
Ishodi učenja pomažu:
– učenicima shvatiti što se od njih očekuje– olakšavaju proces učenja– nastavnicima da točno definiraju činjenična znanja, vještine i stavove koje bi učenici morali znati na kraju određenog razdoblja učenja– roditeljima, budućim srednjoškolcima i studentima,poslodavcima informirajući ih o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja
MFMG09 29
Definiranje obrazovnih ciljeva i ishoda učenja
Vrijednosti koje učenik treba usvojiti nakon odslušanogpredmeta ili na kraju školovanja opisane su kroz:- obrazovne ciljeve- ishode učenjaCiljevi i ishodi se odnose na aktivnosti koje će učenik znatiobavljati nakon uspješnog svladavanja programa predmetana razini prihvatljivoj za društvo.
MFMG09 30
Definiranje obrazovnih ciljeva i ishoda učenja
Obrazovni ciljevi ili ciljevi učenja opisuju što nastavnikčini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja• Ishodi učenja za razliku od obrazovnih ciljeva definirajuono što bi morao znati učiniti učenik, a ne nastavnik.Primjer:Cilj: Opisati sudionicima stručnog skupa definiranje ishoda učenja temeljenih na Bloomovoj taksonomiji.Ishod učenja: Nakon uspješno završenog predavanja sudionik će moći primijeniti Bloomovu taksonomiju u definiranju ishoda učenja za nastavni predmet
MFMG09 31
Kako napisati ishode učenja?
Najčešće polazište za definiranje obrazovnih ciljeve, ishoda učenja i zadataka zasniva se na Bloomovoj taksonomiji prema kojoj se razine postignuća dijele u tri područja:– kognitivno (činjenična znanja)– psihomotoričko (vještine)– afektivno (stavovi i uvjerenja)Svako područje sistematizirano je hijerarhijski od niže ka višoj razini usvojenosti znanja.Razina pojedine kategorije sadrži ključne glagole kojima definiramo kvalitativne i kvantitativne ishode učenja.
MFMG09 32
Razine postignuća Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
Kognitiv
no p
odru
čje
RAZINA PRIPADAJUĆI GLAGOLI
Znanje – prepoznavanje informacija (najniža razina)
definiraj, imenuj, zapamti, zabilježi, ispričaj, sastavi popis, ponovi, izvijesti …
RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija
opiši, objasni, identificiraj, izvijesti, razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj…
PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema
primjeni, izvedi, protumači, ilustriraj, vježbaj, izloži, prikaži, prevedi …
ANALIZA – razdvajanje informacija kako bi se prilagodile različitim situacijama
usporedi, raspravljaj, razluči, riješi, diferenciraj, napravi inventuru ..
SINTEZA – primjena informacija radi poboljšanja kvalitete neke situacije i života
predloži, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, klasificiraj, poveži, formuliraj …
VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti (najviša razina)
prosudi, izaberi, procijeni, rangiraj, vrednuj, izmjeri, odredi prioritet, predvidi …
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
MFMG09 33
Razine postignućaPsihomotoričko područje (vještine i umijeća)
Psih
om
oto
ričko p
odru
čje
RAZINA PRIPADAJUĆI GLAGOLI
IMITACIJA – praćenje i ponavljanje operacije koju netko pokazuje
dopuniti, prilagoditi, graditi, skupljati, ispravljati, sjeći, rezati, nacrtati, grupirati, ilustrirati, umetnuti, locirati, napraviti, označiti, mjeriti, promatrati, djelovati, izvoditi, smjestiti, postaviti, preraditi, skenirati, odvojiti, pohraniti, testirati, prebaciti, koristiti, gledati, brisati, procijeniti, izbaciti …
MANIPULACIJA – izvođenje određene operacije uz instrukcije voditelja
PRECIZACIJA – precizno ali sporo izvođenje operacije
ARTIKULACIJA (SINTEZA) – sposobnost koordinacije više operacija uz primjenu dvije ili više vještina
NATURALIZACIJA – istovremeno izvršavanje više operacija primjenom odgovarajućih vještina s lakoćom
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
MFMG09 34
Razine postignućaAfektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Afe
ktivno p
odru
čje
RAZINA PRIPADAJUĆI GLAGOLI
PRIHVAĆANJE – svjesno praćenje pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti
REAGIRANJE – aktivno sudjelovanje i reagiranje
Odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, reći, napisati, izvijestiti, predložiti
USVAJANJE VRIJEDNOSTI – procjena osobe u odnosu s nekim objektom, događajem ili ponašanjem
Dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, proučiti, izraditi
ORGANIZIRANE VRIJEDNOSTI – organizacija vrijednosti prema prioritetima na osnovu usporedbe i izučavanje odnosa
Slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, generalizirati, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, staviti u odnos, sintetizirati
VREDNOVANJE/PERSONALIZACIJA – posjedovanje osobnog sustava vrijednosti kojim se kontrolira osobno ponašanje
Djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovatiPrihvatljiva društvena razina je razina usvajanje vrijednosti
MFMG09 35
Algoritam pisanja ishoda učenjana razini predmeta
• ishodi učenja iskazuju se uvijek u pisanom obliku• polazište za izradu ishoda učenja su jasno definirane opće istručne kompetencije• optimalno za predmet treba definirati 4 do 8 ishoda učenja(prijedlog – za svaku nastavnu cjelinu definirati ishod)• početak rečenice kojom definiramo ishode treba započeti frazom:"Nakon uspješno završenog predmeta učenik će moći:...• drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignućakoja se iskazuje radnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji• ovo je polazište za definiranje mjerila kojima će se izvršitirangiranje prihvatljive razine postignuća ocjenom od 2 do 5
MFMG09 36
• Ishodi učenja i metode poučavanja• Ishodi učenja i procjena znanja
Kako najbolje ostvaritidefinirane ishode učenja?
MFMG09 37
Poveznica ishoda učenja za pojedinurazinu postignuća i metoda poučavanja
Razine postignuća
Metode
pamćenje predavanja, suradničko učenje, rad na tekstu, e-učenje,seminarski radovi
razumijevanje traženje i analiziranje primjera, uspoređivanje pojmova iteorija, rasprave (traženje argumenata)
primjena izraditi program, izraditi projekt, riješiti problem,prezentirati, prepoznavanje preparata, prikaz slučaja,sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, konstruirati premauputama
analiza rasprave, analiza, prikaz slučaja, eseji, seminarski radovi
sinteza provjera (istraživanje) sinteza pojmova i teorija
vrednovanje izdvojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz(istraživanja, metode, teorije)
MFMG09 38
Ishodi učenja i procjena znanja
• Procjena znanja ima svrhu utvrditi i pokazati je li planirana razinaostvarena ili, na kojoj se razini usvojenosti znanja, vještina i stavova učenik trenutno nalazi.Ocjenjivanje:– formativno praćenje učenikova napretka– sumativno prosudba postignuća (ocjenjivanje)
• Za prolaznu ocjenu potrebno je ispuniti očekivane ishode učenja(društveno prihvatljiva razina),a za najvišu ocjenu potrebno jeispuniti željene ishode učenja.• U „prostoru“ između ova dva kriterija (donjeg i gornjeg) mogu sejasno definirati kriteriji za ostale ocjene.
MFMG09 39
Ishodi učenja i procjena znanja
- dobro organiziran predmet mora imati jasnu vezu između ishoda učenja i kriterija ocjenjivanja
- potrebno je definirati odgovarajuće zadatke kojima se ostvaruju ishodi učenja
Zadatak je skup postupaka potreban za izvršenje određenog posla pri čemu se rezultat može mjeriti i ocjenjivati prema određenom kriteriju.
MFMG09 40
Ishodi učenja i procjena znanja
Sastavnica dobro definiranog zadatka treba sadržavati:• Postupak (čin) – opis zadatka kojemu težimo izražen radnimglagolom (Bloom).• Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba
izvršitičin• Kriterij koji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu
odučenika koju je moguće mjeriti i ocjenjivati.Primjer:Kreiraj (napravi) prečicu na radnoj površini pomoću
skočnog izbornika.
MFMG09 41
HVALA