Kompetencije knjiţničara s¾ničara_s_osvrtom_na... · Kompetencije označavaju skup znanja,...

14. svibnja 2010. Školska knjiţnica - ključna poveznica u

nacionalnom i školskom kurikulumu

Kompetencije knjiţničara s

osvrtom na kompetencije

knjiţnice kao tima

Ana Barbarić

Katedra za bibliotekarstvo

Odsjek za informacijske znanosti

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu



Hrvatski kvalifikacijski okvir – HKO

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) – strateški projekt

Vlade Republike Hrvatske

HKO će, zajedno, s kvalifikacijskim sustavima i okvirima

drugih europskih zemalja biti objedinjen kroz Europski

kvalifikacijski okvir (EKO; engl. EQF – European

Qualifications Framework)

Hrvatski kvalifikacijski okvir je instrument uspostave

kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj kojim se daju

osnove za jasnoću, pristupanje, prohodnost, stjecanje i

kvalitetu kvalifikacija

http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne

_teme/hko_hrvatski_kvalifikacijski_okvir/dokumenti

http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalifikacijski_okvir/dokumenti

http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hko_hrvatski_kvalifikacijski_okvir/dokumenti



Kompetencije i kvalifikacije u HKO-u

Kompetencije (engl. Competences)

Kompetencije označavaju skup znanja, vještina i skup kompetencija u uţem smislu.

Kompetencije u užem smislu (engl. Competences)

Kompetencije u uţem smislu označavaju postignutu primjenu konkretnih znanja i vještina, u skladu s danim standardima. U HKO-u kompetencije u uţem smislu odnosit će se na samostalnost i odgovornost.

Kvalifikacija (engl. Qualification)

Kvalifikacija je formalni naziv za odreĎeni stupanj (razina i obujam) kompetencija odreĎene osobe koji se dokazuje školskom svjedodţbom ili diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje nadleţna ustanova.

Razine (i podrazine) kvalifikacija (engl. Reference Levels)

Razine (i podrazine) kvalifikacija označavaju sloţenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuju se skupom mjerljivih pokazatelja.



Kompetencije i kvalifikacije u HKO-u (2)



Izradba HKO-a

Ilustracije pruzete iz Hrvatski kvalifikacijski okvir : uvod u kvalifikacije

/ uredio Mile Dţelalija. Zagreb : Vlada Republike Hrvatske,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2009.



Upute za izradu standarda kvalifkacije

u prvoj fazi provedbe HKO-a

Nacionalna klasifkacija zanimanja (2008)

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/342106.html

s tablicom http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/378415.pdf

Nacionalna klasifkacija djelatnosti (2007) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298306.html




http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/378415.pdf








Projekt CUK

CUK – Cjeloţivotno učenje knjiţničara: ishodi učenja i

fleksibilnost

projekt Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i

tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

http://www.nsk.hr/cuk/

inicijalna izradba kompetencijskog profila knjiţničarske

struke u Hrvatskoj u okviru projekta

izradba dokumenta – Hrvatsko knjiţničarsko društvo

http://www.nsk.hr/cuk/



TUNING-projekt “UsklaĎivanje obrazovnih

struktura u Europi”

105 uključenih sveučilišta

akademska područja: ekonomija, geologija, povijest, matematika, fizika, kemija, obrazovanje

ciljevi projekta: razviti akademske profile i poţeljne ishode učenja u smislu generičkih kompetencija i specifično-predmetnih kompetencija za 7 disciplina ...

razviti modele koji će posluţiti kao uzor i u drugim područjima na način koji će osigurati njihovu europsku prepoznatljivost i usklaĎenost diploma



TUNING-projekt “UsklaĎivanje obrazovnih

struktura u Europi” (2)

izvori definicija pojmova

Tuning general brochure. Croatian version

http://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/te

mplate/General_brochure_Croatian_version_FINAL.p

df

Glossary of terms

http://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/ar

chivos/GLOSSARY_OF_TERMS_revised_version_N

ovember_2006.pdf

http://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/General_brochure_Croatian_version_FINAL.pdf



http://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/archivos/GLOSSARY_OF_TERMS_revised_version_November_2006.pdf





OdreĎenje pojma kompetencija

integrativni pristup pojmu kompetencija – na individualne se mogućnosti gleda kao na dinamičku kombinaciju obiljeţja koja omogućavaju kompetentnu izvedbu ili su dio finalnog proizvoda obrazovnog procesaznanja i razumijevanje (teorijsko znanje u akademskom

području, kapaciteti za spoznaju i razumijevanje)

znanje o tome kako djelovati (praktična primjena znanja u odreĎenim situacijama)

znanje o tome kako biti (vrijednosti kao integralni načina opaţanja i ţivljenja s drugima u društvenom kontekstu)



OdreĎenje pojma kompetencija (2)

znanje i njegova primjena, stavovi, vještine i

odgovornosti

kompetencije su mješavina tih obiljeţja te

opisuju razinu ili stupanj u kojem ih je pojedinac

sposoban upotrijebiti

kompetencija ili skup kompetencija znači da

osoba upotrebljava odreĎenu sposobnost za

obavljanje zadatka na takav način koji dopušta

procjenu njegove ili njezine razine postignuća



OdreĎenje pojma kompetencija (3)

kompetencije se mogu utvrĎivati i razvijati

osoba ne posjeduje kompetencije u apsolutnom

smislu, već u odreĎenom stupnju koji se moţe

smjestiti na kontinuumu razvijenosti, te razvijati

vjeţbom i obrazovanjem

Kompetencije predstavljaju dinamičku

kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih

vještina, znanja i razumijevanja, meĎuljudskih i

praktičnih vještina te etičkih vrijednosti.



Vrste kompetencija

područno-specifične (akademske) ili

stručne

generičke (opće) ili prenosive



Područno-specifične (akademske) ili

stručne kompetencije

svojstvene odreĎenoj disciplini ili struci

čine jezgru studijskog programa i

uključene su u svaki obrazovni ciklus

zato se i nazivaju akademskim ili

područnim kompetencijama



Generičke (opće) ili prenosive

kompetencije

skup znanja, vještina i odgovornosti sa

širokom primjenom u različitim područjima

djelatnosti

omogućavaju fleksibilnu prilagodbu

zahtjevima raznovrsnih visokostručnih

poslova




kompetencije prema Tuning-projektu

instrumentalnekognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti,

tehničke sposobnosti i lingvističke sposobnosti

interpersonalne individualne sposobnosti poput socijalnih vještina

(socijalna interakcija i suradnja)

sistemskesposobnosti i vještine vaţne za sistemski pristup

(kombinacija razumijevanja, senzibilnosti i znanja; uporaba ovih kompetencija podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija)




kompetencije prema Tuning-projektu



Druge podjele generičkih kompetencija

projekt DeSeCo (Definition and Selection of Competencies)

OECD-ov projekt (Organization for Economic Co-operation and Development)

tri kategorijeautonomno ponašanje

interaktivna uporaba oruĎa (jezika i tehnologije)

interakcija u socijalno heterogenim skupinama

...



Kompetencije u knjiţničarstvu

Kompetencije jezgre ALA-e

Korpus stručnog znanja CILIP-a

Kompetencije informacijskih stručnjaka 21.

stoljeća – SLA



ALA-ine kompetencije jezgre

knjiţničarstva

Dokument definira temeljno znanje koje moraju

imati sve osobe koje stiču stupanj magistra

struke na knjiţničarskim i informacijskim

studijima koje ALA akreditira.

Knjiţničari koji rade u školskim, sveučilišnim,

narodnim i specijalnim knjiţnicama, kao i

knjiţnicama tijela vlasti, te u drugim stručnim

sredinama moraju imati specijalizirano znanje

koje nije navedeno u dokumentu.



ALA-ine kompetencije jezgre

knjiţničarstva (2)

1. Temelji struke

2. GraĎa

3. Organizacija zabiljeţenog znanja i informacija

4. Tehnološka znanja i vještine

5. Informacijska sluţba

6. Istraţivanje

7. Stalno stručno usavršavanje i cjeloţivotno učenje

8. Administracija i upravljanje



CILIP-ov Korpus stručnog znanja



CILIP-ov Korpus stručnog znanja (2)

Shema jezgre sadrţi skup osnovnih elemenata i radnji kojima su

elementi povezani. Elementi su predstavljeni pravokutnicima u

dijagramu, a radnje su označene nazivima na vezama izmeĎu

pojedinih elemenata. Temeljni element (root component) je znanje

kojim su obuhvaćena zajednička vjerovanja i razumijevanja

pojedinca (osobna memorija) i društva kao cjeline (kolektivna

memorija).

Dokumenti

Komunikacija

Aspekti upravljanja graĎom

Tehnike pruţanja informacijskih usluga



CILIP-ov Korpus stručnog znanja (3)

Okruţje primjene Etička, pravna, politička i organizacijska pitanja

Opće i prenosive vještine Kako bi bili u mogućnosti primijenjivati stručno znanje te znanje i

vještine posebnih dijelova struke, informacijski stručnjaci trebaju

posjedovati cijeli raspon općih i prenosivih vještina uključujući

računalnu i informacijsku pismenost, interpersonalne vještine,

upravljačke vještine posebice one povezane s upravljanjem

ljudskim potencijalima i financijama, marketinške sposobnosti te

poznavanje istraţivačkih metoda.



Kompetencije informacijskih stručnjaka

21. stoljeća – SLA

Stručne kompetencije (professional competencies) odnose se na znanje praktičara o graĎi, pristupu, tehnologiji i upravljanju te na sposobnost uporabe tih znanja kao temelja za pruţanje informacijskih usluga najviše kvalitete. Četiri su temeljne kompetencije, od kojih je svaka proširena sa specifičnim vještinama. Upravljanje informacijskim organizacijama

Upravljanje graĎom

Upravljanje informacijskim uslugama

Primjena informacijskih alata i tehnologija




21. stoljeća – SLA (2)

Osobne kompetencije (personal competencies)

predstavljaju skup stavova, vještina i vrijednosti koje

omogućuju praktičarima da učinkovito rade i doprinose

vlastitoj organizaciji, korisnicima i struci. Ove

kompetencije obuhvaćaju širok raspon od osobne

sigurnosti u komunikaciji, do toga da se zna ukazati na

dodanu vrijednost vlastitog doprinosa i ostane fleksibilan

i pozitivan u okruţju koje se neprestano mijenja.





Temeljne kompetencije (core competencies) povezuju stručne i osobne kompetencije. Dvije temeljne kompetencije od najvećeg su značaja za svakog informacijskog stručnjaka. Kao obrazovana osoba, informacijski stručnjak razumije vrijednost nadogradnje i dijeljenja znanja s drugima; to se postiţe kroz mreţe udruga i kroz istraţivački rad te predstavljanje njegovih rezultata na konferencijama, u publikacijama kao i kroz najrazličitije oblike suradnje. Informacijski stručnjaci takoĎer prepoznaju i pridrţavaju se etičkih vrijednosti struke. Vaţnost ove dvije osnovne temeljne kompetencije ne moţe se dovoljno naglasiti; one su najmjerodavnije za vrijednost i opstanak struke.





Temeljne kompetencije

Informacijski stručnjaci doprinose temeljnom

znanju struke dijeleći meĎusobno primjere

najbolje prakse i iskustva te, učeći stalno o

informacijskim proizvodima, uslugama i

upravljanju tijekom cijeloga ţivota.

Informacijski stručnjaci jasno su opredijeljeni

za stručnu izvrsnost i etičke vrijednosti te

vrijednosti i načela struke.





Stručne kompetencije Upravljanje informacijskim organizacijama

Upravljanje graĎom

Upravljanje informacijskim uslugama

Primjena informacijskih pomagala i tehnologija





Osobne (opće) kompetencije

Svaki informacijski stručnjak:

traga za izazovima i iskorištava nove mogućnosti;

vidi širi kontekst;

učinkovito komunicira;

jasno izlaţe ideje; pregovara sigurno i uvjerljivo;

stvara partnerstva i saveze;

gradi okruţje uzajamnog poštivanja i povjerenja; poštuje i cijeni različitost;

koristi timski pristup; vodi računa o ravnoteţi izmeĎu suradnje, vodstva i slijeĎenja;

upušta se u proračunati rizik; iskazuje hrabrost i otpor kad je suočen s protivljenjem;

planira, odreĎuje prioritete i usredotočuje se na ono što je kritično;

planira vlastitu karijeru;

razmišlja kreativno i inovativno; traga za novim ili “ponovno otkrivenim” mogućnostima;

prepoznaje vaţnost stručnog umreţavanja i planiranja vlastite karijere;

uravnoteţuje obveze na poslu, u obitelji i zajednici;

ostaje fleksibilan i pozitivan u vremenu stalnih promjena;

slavi vlastita i postignuća drugih.



Kompetencije u projektu CUK

Specifične kompetencije (1)

Znanje i sposobnost formalne obrade graĎe

Znanje i sposobnost sadrţajne obrade graĎe

Znanje i primjena postupaka izgradnje i upravljanja zbirkama

Znanje i primjena postupaka izgradnje i upravljanja digitalnim zbirkama

Znanja i vještine upravljanja projektima digitalizacije

Upravljanje procesima informatizacije knjiţničnog poslovanja (OPAC, knjiţnični sustav)

Razumijevanje zakonskih i etičkih okvira u kojima djeluje knjiţnica

Znanje i primjena temeljnih teorijskih načela i povijesnog razvoja knjiţničarstva

Sposobnost pruţanja i razvijanja usluga za korisnike

Vještine uporabe informacijskih pomagala i izvora

Vještine pretraţivanja i vrednovanja informacija

Učinkovito pruţanje informacija za potrebe korisnika



Kompetencije u projektu CUK (2)

Specifične kompetencije (2)

Znanje i primjena postupaka zaštite i pohrane graĎe

Sposobnost upravljanja i uporabe informacijskih tehnologija

Sposobnost poučavanja korisnika

Znanje i sposobnost kreiranja novog znanja

Sposobnost organizacije i izvoĎenja programa iz kulture (izloţbe, predavanja)

Vještine i sposobnost javnog komuniciranja i djelovanja

Znanje i primjena istraţivačkih metoda

Znanje i razumijevanje izdavačkog procesa

Znanje pedagogije i metodike poučavanja



Kompetencije u projektu CUK (3)

Generičke kompetencije

Sposobnost primjene teorijskog znanja u praksi

Osnovne vještine uporabe računala

Vještine prikupljanja i upravljanja informacijama

Komunikacijske vještine

Znanje stranog jezika

Samostalnost u radu

Sposobnost za timski rad

Organizacijske sposobnosti i vještine upravljanja

Sposobnost prilagodbe novim situacijama

Istraţivačke metode; stručni i znanstveni rad

Etičnost

Kritičke i samokritičke sposobnosti

Ţelja za uspjehom

Sposobnost učenja



Timski rad

vaţnost timskog rada (generička

kompetencija) kao preduvjeta za rad u

knjiţnici



Hvala na paţnji!

Kompetencije knjiţničara s¾ničara_s_osvrtom_na... · Kompetencije označavaju skup znanja,...

Documents

Transcript of Kompetencije knjiţničara s¾ničara_s_osvrtom_na... · Kompetencije označavaju skup znanja,...