U ovom broju:

Štefan Füle, komesar EU za proširenje i evropsku poli-tiku susjedstva, posjetio je Bosnu i Hercegovinu 18. marta2010. godine, prvi put nakon što je u novembru prošlegodine izabran na ovu dužnost u Evropskoj komisiji.

Tokom jednodnevne posjete BiH, komesar Füle je sapredstavnicima vlasti BiH razgovarao o evropskim inte-gracijama, procesu liberalizacije viznog režima, neophod-nosti postizanja dogovora o ustavnim promjenama u BiH,te potrebi usvajanja zakona o popisu stanovništva i do-maćinstava.

Komesar Füle se u Sarajevu susreo i sa Visokim pre-dstavnikom i Specijalnim predstavnikom EU ValentinomInzkom, kao i sa šefovima diplomatskih misija EU akre-ditovanim u BiH.

��Nastavak na 2. strani

Komesar Füle posjetio Bosnu i Hercegovinu

Tokom jednodnevne posjete BiH, komesarFüle je sa predstavnicima vlasti BiH

razgovarao o evropskim integracijama

Paola Pampaloni: BiHmora prilagoditi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvomEvropske unije

Pieter Everaers, direktor Eurostata:BiH treba što prije pripremiti zakono popisu stanovništva

Potpisan Protokol zaprovođenje programa tehničke saradnjeizmeđu Evropskecentralne banke, Delegacije EU uBiH i Centralnebanke BiH

Evropa 2020: Komisija predlaže novu ekonomskustrategiju u Evropi

Otvaranje twinningprojekta pomoći ministarstvima BiH u učinkovitom upravljanju migracijama

2010.EU NEWSLETTER strana 2 Br. 6

Predsjedavajući Vijećaministara BiH Nikola Špirićje u razgovoru sa kome-sarom Füleom istakao da jeBiH ispunila sve uvjete izMape puta za liberalizacijuviznog režima, te da je BiHdobila pozitivne izvještaje zaispunjavanje ovih uvjeta zaprva tri poglavlja.

Predsjedavajući Špirić jeevropskog komesara upoz-nao sa koracima koje je Vi-jeće ministara BiH poduzelokako bi se provela presudaEvropskog suda za ljudskaprava u slučaju „Finci i Sejdićprotiv BiH“, te naporima dase usvoji zakon o popisustanovništva koji bi se trebaoobaviti naredne godine.

Predsjedavajući Špirić jedodao da je komesara Füleainformirao o nastojanjimavlasti BiH da se ispuneobaveze iz stand-by aranž-mana s Međunarodnim mon-etarnim fondom (MMF).Evropska komisija je ranije na-javila da je spremna sa 100 mil-iona eura podržati razvojneprojekte u BiH, ukolikopomenute obaveze budu is-punjene.

Komesar Füle je naglasio daje u razgovorima sa predsje-davajućim Špirićem postignutvisok stepen saglasnosti ovećini pitanja, te da je upoznao

predsjedavajućeg Špirića otome da su u Evropskojkomisiji u toku interne kon-sultacije u vezi sa ukidanjemviza građanima BiH, a nakontoga će uslijediti i konsultacijesa zemljama članicamaEvropske unije.

Govoreći o neophodnostiusklađivanja Ustava BiH sapresudom Evropskog suda zaljudska prava, evropskikomesar za proširenje jekazao kako cijeni akcioni plankoji je Vijeće ministara BiHusvojilo za provedbu pre-sude u slučaju Finci-Sejdić,

naglasivši da je važno da dotih ustavnih izmjena dođeprije održavanja izbora kakobi izbori bili istinskidemokratski čin.

„Vrlo je važno provesti teizmjene do oktobra kako biBiH uskladila svoje zakono-davstvo s presudom Evrop-skog suda za ljudska prava“,kazao je Füle novinarimanakon razgovora s predsje-davajućim Vijeća ministaraBiH Nikolom Špirićem. Ok-tobarski izbori, dodao jeFüle, veoma su važni za BiH,jer bi morali označiti prelazak

te države iz dejtonskog uevropsko doba.

Komesar Füle je poručioda se od vlasti u BiH očekujepostizanje suglasnosti o za-konu o popisu stanovništvakako bi se popis i proveo2011. godine, kao i u svimdrugim evropskim zemljama.Odgovarajući na pitanje nov-inara, evropski komesar jekazao kako je uvjeren da svezemlje regije imaju jasnuevropsku perspektivu, iako suu različitim fazama na putupostizanja tog cilja.

Dolazak komesara Fülea uBiH bio je dio njegove pos-jete zemljama u regiji uokviru koje je posjetio Srbijui Kosovo.

Komesar Füle, nakonpreuzimanja ove dužnosti,kazao je da je važno nastavitipregovore s državama koje suih već započele, ali i da zemljeZapadnog Balkana neće bitizaboravljene. Nakon imeno-vanja na ovu poziciju, kome-sar Füle je najavio da će svojupažnju kao i većinu svojihbudućih posjeta usmjeriti kazemljama Zapadnog Balkana,Hrvatskoj i Turskoj, jer većdobro poznaje pomenutezemlje pošto kao ambasadorpri NATO-u ali i kao zam-jenik ministra obrane i ranijeposjećivao ovu regiju.

Komesar Füle: Bosna i Hercegovina ide u pravom smjeru

Za razliku od svog prethodnika OlijaRehna, Füle je komesar ne samo zaproširenje, nego i za tzv. politiku susje-dstva, čiji je cilj jačanje političke iekonomske integracije sa zemljama susjed-ima Evropske unije. Češki kandidat zapovjerenika inače je iskusan i ambiciozandiplomat. Nakon Baršunaste revolucijeradio je kao prvi sekretar češke misije priUN-u, potom tri godine kao ambasador uLitvi, pa još dvije u Velikoj Britaniji. Od2005. do 2009. bio je ambasador priNATO-u, a nakon pada češke vlade usredčeškog predsjedavanja EU u martu prošlegodine, postao je ministar za evropska pi-tanja. Iako je na tom položaju bio kratko,smatra se jednim od ključnih ljudi za pre-govaranje i finaliziranje ratifikacije Li-

sabonskog sporazuma u Irskoj i Češkoj. Sanjegovim imenovanjem za komesara zaproširenje, Evropska komisija je prvi putna ovoj poziciji dobila visokog dužnosnikaiz Istočne Evrope.

Oktobarski izbori veoma su važni za BiH, jer bi morali označitiprelazak te države iz dejtonskog u evropsko doba, istakao je Füle

Štefan Füle i Nikola Špirić

Prvi komesar iz Istočne Evrope u Evropskoj komisiji

2010.EU NEWSLETTER strana 3 Br. 6

Paola Pampaloni, šefOdjela za Bosnu iHercegovinu u General-

noj direkciji Evropske komisijeza proširenje, predsjedavala jedvodnevnim sastankompotkomiteta o trgovini, indus-triji, carinama, poreskom sis-temu i saradnji sa drugimzemljama kandidatkinjama,održanim 18. i 19. marta uBanjoj Luci,. Ocijenjeno je daBiH treba učiniti dodatne na-pore kako bi prilagodila svojezakonodavstvo sa zakono-davstvom Evropske unije,

naročito da ojača konkurent-nost sopstvene ekonomije ipoboljša poslovno okruženje.

Gđa Pampaloni se takođeobratila na konferenciji koju jeorganizovala Konrad Ade-nauer Fondacija na temu“Uloga socijalnog i ekonom-skog dijaloga u privrednomrazvoju Bosne i Hercegovine”,predstavljajući, iz perspektiveBrisela, politiku proširenjaUnije i ključne izazove kojičekaju Bosnu i Hercegovinu.Također, osvrnula se na pot-pisani Sporazum o stabilizaciji

i pridruživanju između EU iBiH i aktuelnosti procesaevropskih integracija.

Prilikom posjete Upravi zaindirektno oporezivanje (UIO)BiH, gđa Pampaloni je istaklada je ovo jedna od najvažnijihinstitucija koja treba da osiguradobru primjenu Privremenogsporazuma između EU i BiH upitanjima koja se odnose na tr-govinu.

Gđa Pampaloni se susrela isa nevladinim organizacijama“ACED” i “Zdravo da ste”,koje su korisnice sredstava EU

putem Evropskog instru-menta za demokratiju i ljudskaprava (EIDHR), a koje sebave pitanjima unaprijeđenjauslova za lica sa invaliditetomi prevencijom maloljetničkedelinkvencije.

Gđa Pampaloni je iskoristilapriliku i prilikom ove posjetenaglasila potrebu usaglašavanjaUstava BiH sa Evropskomkonvencijom o ljudskim prav-ima kao i hitnog usvajanja za-kona o popisu stanovništva izakona o državnoj pomoći nadržavnom nivou.

Paola Pampaloni: BiH treba prilagoditi svojezakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unijeTokom posjete Banjoj Luci gđa Pampaloni je naglasila potrebu da BiHusaglasi svoj Ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

Predstavnici Evropskekomisije i BiH razgo-varali su u Banjoj Luci o

nivou približavanja zemlje uoblastima slobodnog kretanjaroba, industrijske politike,malih i srednjih preduzeća(MSP), oporezivanja i carina,te o trgovini i saradnji sadrugim zemljama kandidatk-injama.

Napredak Bosne i Herce-govine (BiH) u procesuevropskih integracija zavisi odnjenog ispunjavanja uslova izSporazuma o stabilizaciji ipridruživanju i Evropskogpartnerstva sa Evropskomunijom (EU), između ostalog iu oblastima koje su posebnovažne za ekonomski razvojzemlje, navodi se u zajed-ničkoj izjavi Evropskekomisije i BiH.

Sveobuhvatno govoreći,Privremeni sporazum seprovodi bez poteškoća. Gen-eralna preporuka Evropskekomisije je bila da se nastaveaktivnosti na usklađivanju za-konodavstava u cijeloj BiH nakoherentan način, poštujućiustavni okvir BiH.

Evopska komisija je istaklada je Evropska konvencija oljudskim pravima (ECHR)značajan element Privre-

menog sporazuma i naglasilavažnost pravovremeneprovedbe Akcionog plana zaprovođenje presude Evrop-skog suda za ljudska prava.

Evropska komisija je poz-dravila napredak BiH u preuz-imanju Direktiva novogpristupa. Neka od otvorenihpitanja u oblasti akreditacije,mjeriteljstva i ocjenjivanja us-aglašenosti treba da se riješešto prije kako bi ojačalakonkurentnost industrije BiH.Evropska komisija je poz-dravila jačanje administra-tivnih kapaciteta u ovompodručju, te naglasila da in-dustrijska politika treba dabude dio Razvojne strategijeBiH, što je jedan od prioritetaEvropskog partnerstva, te is-takla važnost uspostavljanjasveobuhvatne strategije tur-izma širom zemlje koja bi bilakorisna i malim i srednjim pre-duzećima. Osim toga, poz-dravila je usvajanje Strategijeza razvoj malih i srednjih pre-duzeća, ali je naglasila važnostpotpune provedbe Strategije iusvajanja Zakona o promocijimalih i srednjih preduzeća uBiH. Evropska komisija jepodsjetila na kašnjenje uprovedbi Strategije, u osni-vanju Agencije za po-

duzetništvo i Foruma za pro-mociju malih i srednjih pre-duzeća i poduzetništva u BiH,što su kratkoročni prioritetiEvropskog partnerstva. Meh-anizmi koordinacije u ovojoblasti trebaju biti ojačani kaopreduslov za raspoloživostdodatnim sredstvima EUvećih razmjera.

Ekonomska i finansijskakriza nije imala ogroman uti-caj kao što se očekivalo na tr-govinu između strana,posebno kada je riječ o izvozuproizvoda iz BiH u EU.Evropska unija je još uvijeknajvažniji vanjskotrgovinskipartner BiH. Iako je najvećidio izvoza BiH još uvijek naunutrašnje tržište EU, udio jeneznatno smanjen u 2009. go-

dini u korist izvoza na tržišteCentralnoevropskog spo-razuma o slobodnoj trgovini(CEFTA). Ovo pokazuje ve-liku važnost trgovine sa bh.susjedima. CEFTA sporazumse provodi bez većih prob-lema.

Evropska komisija je poz-dravila napredak koji je BiHostvarila u procesu pregovoraza pristupanje Svjetskoj tr-govinskoj organizaciji (WTO)i ponudila dalju tehničkupomoć. Izvjestan napredak jeostvaren u usklađivanjuoporezivanja i carina sa za-konodavstvom EU. Međutim,dalje usklađivanje jeneophodno, prije svega u vezisa zakonima o akcizama i cari-nama.

Zajednička izjava Evropske komisije i Bosne i HercegovineNapredak Bosne i Hercegovine (BiH) u procesu evropskih integracija zavisi od njenogispunjavanja uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Evropskog partnerstva

Banja Luka je bila domaćin predstavnicima Evropske komisije

2010.EU NEWSLETTER strana 4 Br. 6

Vijesti iz EUIzvještaji o rizicimanepropisnogkorištenja antibiotika

Komisija je devetog aprilaobjavila dva izvještaja kojapokazuju potrebu za daljnjimnapretkom u Evropskoj uniji usmislu podizanja svijesti o uzi-manju antibiotika. Prvi jepanevropsko istraživanje kojepokazuje neke zabrinjavajućetrendove u stajalištima javnostiprema korištenju antibiotika,drugi dokument je izvještaj onapretku o provedbi preporukeVijeća iz 2002. o korištenju an-tibiotika. „Antibiotici su dovelido revolucije u medicini: zah-valjujući njima možemo tretiratibakterijske infekcije i spasiti živ-ote. Ipak, prekomjernaupotreba antibiotika kod ljudi iživotinja dovela je do pojaverezistentnih organizama“, rekaoje John Dalli, evropski pov-jerenik za zdravlje i zaštitupotrošača. „To znači da krivaupotreba potkopava dugoročnuučinkovitost, te da moramonastaviti podizati svijest međunašim građanima o rizicima ne-propisnog korištenja antibi-otika“.

Stockholm - zelenaprijestolnicaEvrope 2010.

Tradicionalno poznat kao„Venecija sjevera“, Stockholmje dodatno poboljšao svoju rep-utaciju. Tokom 2010. godineglavni grad Švedske bit će ze-lena prijestolnica Evrope. Jasnei učinkovite mjere smanjenja za-gađenja bukom; plan zaštite snovim standardima za čišćuvodu; inovativni integrirani sis-tem zbrinjavanja otpada; 95%stanovništva živi na manje od300 metara zelenih površina, tosu samo neki od razloga zaštoje Stockholm postao prvimgradom koji se može podičitititulom zelene prijestolniceEvrope.

Komesar Evropskekomisije zapoljoprivreduDacian Ciolos otvorio

je u 12.aprila u Briselu javnuraspravu o budućnosti zajed-ničke poljoprivredne politikeu sljedećemu sedmogodišn-jem budžetskom razdobljukoje počinje 2014. godine, teje najavio da će sredinomsljedeće godine ta komisijaizići sa zakonodavnim prijed-lozima budućih reforma.

Otvarajući javnu raspravuCiolos je kazao da zajedničkapoljoprivredna politika nijesamo stvar stručnjaka, nego dase ona odnosi na sve Evropl-jane. “ Želim čuti reakcije irazmišljanja ne samo odpoljoprivrednika, nego i odudruga za zaštitu okoliša,potrošača i skupina koje sebore za dobrot životinja. Ovuraspravu moramo otvoriti štoje moguće više. Cijelo društvoima koristi od ove zajedničkeevropske politike kroz hranu,upravljanje zemljištem i zaštituokoliša, te građani zato morajuimati pravo iznijeti svoje mišl-jenje”, dodao je Ciolos.

Među zemljama članicamapostoji različito mišljenje otome koliko će se iz zajed-ničkog evropskog budžetaizdvajati za subvencijepoljoprivrednicima. Komisija

je 2007. godine predložila danajviši poljoprivredni poticajibudu 300.000 eura na godinu,ali taj prijedlog nije dobio po-dršku svih zemalja članica,pogotovo onih u kojima pre-vladavaju velike farme, poputNjemačke ili Velike Britanije.

Udio troškova zapoljoprivredu od početka za-jedničke poljoprivredne poli-tike stalno se smanjivao, takoje 1985. godine stavka zapoljoprivredu iznosila je 85posto budžeta, a 2013. go-dine trebala bi iznositi 39,3posto zajedničkog budžeta.Trenutno se za poljoprivreduna godinu izdvaja oko 55 mil-ijarda eura, nešto iznad 40posto godišnjeg budžeta EU-

a, ili oko 100 eura postanovniku.

Mnogim poljoprivred-nicima koji obrađuje manjepovršine evropske subvencijeslužezapreživljavanje, ali zatove-lika, komercijalna poljoprivrednaimanja dobivaju i više od 500.000eura na godinu, što uzrokujenezadovoljstvo mnogih. Pov-jerenik Ciolos je rekao da ćepromjene u zajedničkojpoljoprivrednoj politici moratiuzeti obzir promjene nastaleproširenjem EU-a. Komisijaće uvažiti doprinos sudionikajavne rasprave u dokumentukoji priprema za kraj ove go-dine a sa zakonodavnim pri-jedlozima će izići polovinom2011. godine.

Komisija otvorila javnu raspravu o budućnostipoljoprivredne politike EU-a

Promjene u zajedničkoj poljoprivrednoj politici morati uzetiobzir promjene nastale proširenjem EU-a

Dacian Ciolos

Udio troškova za poljoprivredu od početka zajedničke poljoprivredne politike stalno se smanjivao

2010.EU NEWSLETTER strana 5 Br. 6

Vijesti iz EUEvropskaoznaka baštine

Evropska unija pokrenula jenovu inicijativu kojom želipromicati mjesta koja imajuulogu u zajedničkoj kulturi ipovijesti moderne Evrope.Novi plan o uspostavi Evropskeoznake baštine temelji se na ini-cijativi iz 2006., kojoj se tadapriključilo 17 zemalja EU-a iŠvicarska. Prema toj postojećojshemi, 64 mjesta u 18 zemaljadobilo je evropsku oznakunakon što su ih kandidirale vladezemalja sudionica. Oznaku su,primjerice, dobili poljskobrodogradilište Gdanjsk, kaomjesto gdje je rođena Soli-darność, prvi nezavisni sindikatu zemaljama Varšavskog pakta,kao i kuća Roberta Schumana,Francuza kojeg se smatra jed-nim od utemeljitelja današnjeEU. Novi plan bit će dat na us-vajanje Europskom parlamentui Vijeću i ako ga oni odobre,mogao bi stupiti na snagu 2011.ili 2012. godine.

Mikrokreditinezaposlenimai malimpoduzetnicima u EU

Ministri rada i socijalne skrbizemalja EU-a dogovorili sunove uvjete davanja zajmova os-obama koje su izgubile radnomjesto, a žele pokrenuti vlastitimali posao ili dodatno razvitipostojeći. Evropski mikrofinan-cijski zajmovi imat će početnibudžet od 100 miliona eura ko-jima bi se moglo doći do više od500 miliona eura u saradnji smeđunarodnim finansijskim in-stitucijama kao što je Evropskainvesticijska banka (EIB). Ovainicijativa dio je odgovoraEvropske unije na krizu, aposebno je fokusirana na ljudekoji ne mogu normalno dobitikredit zbog ekonomske krize itrenutnog manjka kredita.

Europska komisijapokrenula je 3. martastrategiju Evropa 2020.

koja će omogućiti izlaz izekonomske krize i pripremitigospodarstvo Evropske unijeza iduće desetljeće.

Strategija Evropa 2020.počiva na tri međusobnopovezana područja prioritetakoja se međusobno podupiru:pametan rast (čime se potičeznanje, inovacija, obrazovanje idigitalno društvo), održiv razvoj(čime će naša proizvodnja po-stati učinkovitija u iskorištavanjuresursa uz istovremenopovećanje konkurentnosti), rastuključivosti (povećanjem sud-jelovanja na tržištu rada, stjecan-jem vještina, te borbom protivsiromaštva).

Predsjednik Evropskekomisije José Manuel Barrosoje kazao: „Kriza je razotkrilatemeljne probleme i neodrživetrendove koje više ne možemoignorisati”. Moramo stvoritinovi privredni model koji će setemeljiti na znanju, privredi sniskom emisijom ugljičnogdioksida i visokim nivoom za-poslenosti. Ta će borba iziski-vati mobilizaciju svih glavnihaktera diljem Evrope“, dodaoje Barroso.

Kako bi postigao svoje ci-ljeve, plan Evropa 2020. sastojise od niza važnih inicijativa.

Unija inovacija – ponovnofokusiranje politike istraživanja irazvoja, te inovacija na glavneizazove, uz istovremeno pre-mošćivanje jaza izmeđuznanosti i tržišta pri pretvaranjuizuma u proizvode. Primjeraradi, patent Zajednice bi svakegodine mogao kompanijamauštedjeti 289 miliona eura;

Mladi u pokretu –poboljšanje kvalitete i među-narodne privlačnosti evropskogsistema visokog obrazovanjapromicanjem mobilnosti stude-nata i mladih stručnjaka. Kaokonkretna aktivnost, slobodnamjesta u svim zemljama člani-cama trebala bi biti dostupnijaširom Evrope, a stručne kvali-fikacije i iskustvo priznati naodgovarajući način;

Digitalni plan za Evropu –ostvarivanje održivih privred-nih i socijalnih koristi od jedin-stvenog digitalnog tržištatemeljenog na brzom inter-netu. Svi Evropljani trebali biimati pristup brzom internetudo 2013. godine;

Evropa koja učinkovitoiskorištava resurse – podrža-vanje prelaska na privredu

koja učinkovito iskorištavaresurse i proizvodi manjeugljičnog dioksida. Evropa bise trebala držati svojih ciljevakoje treba ostvariti do 2020.godine u smislu proizvodnjeenergije, učinkovitosti ipotrošnje. Kao rezultat, uvoznafte i plina trebao bi bitismanjen za 60 milijardi eurado 2020. godine;

Industrijska politika za „ze-leni rast“ – pomoći industri-jskoj bazi EU da postanekonkurentna u svijetu nakonkrize promicanjem po-duzetništva i razvijanja novihvještina. Time će se stvoritimilioni novih radnih mjesta;

Plan za sticanje novihvještina i stvaranje novih radnihmjesta – stvaranjem uslova zamodernizaciju tržišta rada usvrhu povećanja razina za-poslenosti i osiguranjeodrživosti naših socijalnihmodela, dok pripadnici baby-boom generacije odlaze upenziju; te Evropska plat-forma protiv siromaštva – os-iguranje ekonomske, socijalnei teritorijalne kohezije poma-ganjem siromašnima i soci-jalno isključenima, teomogućavanjem da igraju ak-tivnu ulogu u društvu.

Evropa 2020: Komisija predlaže novuekonomsku strategiju u Evropi

Kako bi postigao svoje ciljeve, plan Evropa 2020.sastoji se od niza važnih inicijativa

Kuća Roberta Schumana

Sjedište Evropske komisije u Briselu

2010.EU NEWSLETTER strana 6 Br. 6

Protokol za programtehničke saradnjeizmeđu Evropske cen-

tralne banke (ECB), Dele-gacije Evropske unije uBosni i Hercegovini i Cen-tralne banke Bosne i Herce-govine (CBBiH) potpisan je15. marta u Sarajevu u pros-torijama CBBiH. Tripartitniprotokol za programtehničke saradnje „ProvedbaECB/eurosistema pre-poruka za Centralnu bankuBiH“, potpisali su članicaIzvršnog odbora Evropskecentralne banke GertrudeTumpel-Gugerell, šef Dele-gacije EU u BiH ambasadorDimitris Kourkoulas i gu-verner Centralne banke BiHKemal Kozarić.

Cilj ovog 18-mjesečnogprograma koji je počeoprvog aprila 2010. godine jeda podrži Centralnu bankuBiH u njenim nastojanjimada primijeni standarde cen-tralnih banaka Evropskeunije u procesu pripremanjaBosne i Hercegovine začlanstvo u EU.

Gertrude Tumpel-Gugerell je naglasila datežnja Bosne i Hercegovineda se pridruži Evropskojuniji i njen status kao po-tencijalne zemlje kandidatk-

inje za EU podrazumijevapotrebu za prilagođavanjempravilima i standardima EU.“Kada svi uslovi budu is-punjeni da Bosna i Herce-govina pristupi Evropskojuniji, Centralna bankaBosne i Hercegovine će sepridružiti Evropskom sis-temu centralnih banaka izbog toga je važno da nas-tavimo raditi u pravcu us-aglašavanja sa standardima ipravilima koji se odnose nacentralno bankarstvo“,kazala je gospođa Tumpel-Gugerell.

EU je obezbijedila jedan

milion eura za ovaj programiz Instrumenta za pretpris-tupnu pomoć (IPA). Ovajprogram će pokriti šest ra-zličitih oblasti, od kojih suprve tri obuhvaćene na os-novu preporuka iz projekta2007. godine: statistika,ekonomska analiza i istraži-vanje, finansijska stabilnost,harmonizacija legislative sEU, koordinacija integracijasa EU, unapređenje uslugainformacione tehnologijeCBBiH.

Tokom narednih 18mjeseci, osoblje Centralnebanke BiH će blisko sarađi-vati sa ekspertima ECB, kaoi sa ekspertima nacionalnihcentralnih banaka Eurosis-tema.

Dimitris Kourkulas, šefDelegacije EU u BiH, pod-sjetio je da je Centralnabanka BiH jedna od najs-nažnijih institucija u zemljikoja uživa visoku reputacijui postavlja se kao stub mon-etarne stabilnosti.

”Priprema za budućečlanstvo Centralne bankeBiH u zajednici centralnihbanaka EU je značajan iza-zov. Ovaj projekt će bitijedan od koraka na tomputu. Mobilizirat će stručn-jake iz nacionalnih central-

nih banaka Njemačke,Grčke, Španije, Italije,Holandije, Austrije iSlovenije da rade s kolegamaiz BiH da bi im pomogli upribližavanju standardimaevropskog centralnogbankarstva. Svim tim napor-ima upravljat će Evropskacentralna banka”, kazao jegospodin Kourkulas.

Ovaj novi projekat jenastavak programa procjenepotreba Centralne bankeBiH koji je Evropska cen-tralna banka, uz finansijskupodršku Evropske komisije,realizovala 2007. godine.Kemal Kozarić, guvernerCentralne banke BiH,kazao je da je tada izvršenaprocjena stanja u sedamoblasti rada Centralnebanke BiH, te obavljenopoređenje sa standardimaevropskog sistema central-nih banaka. Na osnovutoga, Centralna banka BiHje dobila “Mapu puta”,odnosno preporuke koje jetrebala provesti kako biuskladila svoje aktivnosti saevropskim standardima.Kako je istakao gospodinKozarić, dio preporuka kojesu date, Centralna bankaBiH je provela vlastitim ka-pacitetima.

Potpisan protokol za provođenje programatehničke saradnje između Evropske centralne banke,Delegacije EU u BiH i Centralne banke BiHTokom narednih 18 mjeseci, osoblje Centralne bankeBiH će blisko sarađivati sa ekspertima Evropske centralne banke,kao i sa ekspertima nacionalnih centralnih banaka Eurosistema

Protokol potpisali Kemal Kozarić, Gertrude Tumpel-Gugerell i Dimitris Kourkoulas

EU je obezbijedila jedan milion eura za ovaj program

2010.EU NEWSLETTER strana 7 Br. 6

Pieter Everaers, direktor zavanjsku saradnju, komu-nikacije i ključne indika-

tore u Eurostatu, i ambasadorDimitris Kourkoulas, šef Dele-gacije Evropske unije u Bosni iHercegovini, sastali su se 25.marta 2010. godine sa Privre-menom komisijom za pripremuPrijedloga zakona o popisustanovništva, domaćinstava istanova i sa Zajedničkomkomisijom za evropske inte-gracije u Parlamentu Bosne iHercegovine, kako bi pojasnilineka od pitanja u vezi sa popi-som stanovništva.

Gospodin Everaers je pod-sjetio na evropske i međunaro-dne standarde koji dajusmjernice za organizacijupopisa stanovništva. Sve državečlanice EU, kandidatkinje izemlje potencijalne kandidatk-inje će provesti naredni deseto-godišnji popis stanovništva u2011. godini. Ovaj period setakođer odnosi na zemlje po-tencijalne kandidatkinje poputBosne i Hercegovine. Potrebnoje primijeniti EU i druge među-

narodne standarde kako biuporedivost i kredibilitet rezul-tata popisa stanovništva bili za-garantovani.

Razgovaralo se o uključi-vanju pitanja o jeziku, te na-cionalnoj i religijskoj pripadnostiu upitnik popisa stanovništva, tepopisivanju građana Bosne iHercegovine koji žive u inos-transtvu (dijaspora).

Prema standardima EU,pitanja o jeziku, te nacional-noj i religijskoj pripadnostinisu obavezna i, ako buduuključena, ispitanik bi trebaoda sam odluči da li će na njihodgovoriti ili ne.

Direktor Everaers je pre-poručio članovima Parlamen-tarne skupštine BiH da sedogovore o zakonu o popisustanovništva i domaćinstava štoje to prije moguće kako bi za-počele pripreme za probnipopis stanovništva koji seočekuje u 2010. godini.Posebno je naglasio da kašn-jenje sa usvajanjem zakonamogu isključiti Bosnu i Herce-govinu iz popisa stanovništva

koji će se u 2011. godiniprovesti u Evropi i ugroziti njenproces evropskih integracija.

Pieter Everaers je jedan odnajviših zvaničnika Evropskekomisije za saradnju o pitan-jima statistike sa zemljamakandidatkinjama i potencijal-nim kandidatkinjama Za-padnog Balkana. PredstavljaEvropsku komisiju i Eurostat

na sastancima u vezi sameđunarodnom statistikomsa nekolicinom organizacijakao što su UN i OECD. Usvojoj karijeri je bio uključen upripreme popisa stanovništva injihovo održavanje. Trenutnoje takođe lično angažovan zanadgledanje pripreme popisastanovništva u Iraku, Afgan-istanu i na Kosovu.

Pieter Everaers, direktor Eurostata: BiH treba štoprije pripremiti zakon o popisu stanovništvaKašnjenje sa usvajanjem zakona o popisu stanovništva može isključiti BiHiz popisa stanovništva koji će se u 2011. godini provesti u Evropi

Pieter Everaers

Suzbijanje nezakonitih ak-tivnosti vezanih za kri-jumčarenje migranata i

trgovinu ljudima u skladu sa EUstandardima, cilj je twinningprojekta „Pomoć Ministarstvusigurnosti, Ministarstvu vanjskihposlova, Ministarstvu za ljudskaprava i izbjeglice i drugimnadležnim organima, uučinkovitom upravljanju mi-gracijama“.

Evropska unija je za ovajprojekat osigurala 750.000eura iz IPA fondova, dok ćeholandska Služba za imi-graciju i naturalizaciju i Dan-ska imigracijska službaosigurati kvalificirane i iskusnestručnjake za provedbu pro-jekta, uz podršku stručnjaka iz

Češke Republike, Finske i Slo-vačke. Projekat koji će trajati18 mjeseci, zvanično jepokrenut na konfereniji zaštampu 4 marta 2009. godineu Sarajevu. Njegovi glavni ko-risnici su Ministarstvo sig-urnosti BiH zajedno saDržavnom agencijom za is-trage i zaštitu, Graničnompolicijom i Službom zaposlove sa strancima, te Min-istarstvo vanjskih poslova iMinistarstvo za ljudska pravai izbjeglice BiH.

Šef operacija u DelegacijiEU u BiH, Boris Iarochevitchje objasnio da je ovaj projekatdio šire pomoću EU u podršciimigracione politike i politikeazila u Bosni i Hercegovini.

„EU je obezbjedila relevantnimministarstvima i servere, kom-pjutere, skenere za otiske prstijui automobile (za jedinicu za za-štitu svjedoka). Pripremamo iisporuka 33 čitača biometri-jskih pasoša za nekolikograničnih prelaza i za nado-građivanje migracionog infor-mativnog sistema. U cjelini, ciljove višegodišnje pomoći kojaiznosi oko 7 miliona eura je iz-gradnja kapaciteta kako biosposobili bh. insitucije da usp-ješno odgovore povećanim iza-zovima u njihovom domenuodgovornosti“, rekao jeIarochevitch.

Holandski ambasadorSweder Van Voorst tot Voorst,i ambasadorica Danske

Kirsten Geelan istakli su dapomoć koja se pruža je nam-jenjena podršci bh. institucijau daljnjem razvoju i jačanjunjihovog kapaciteta.

Twinning je instrumentkoji se koristi u kontekstuEU pomoći zemljama kandi-datkinjama za jačanje nji-hovih administrativnih iinstitucionalnih kapaciteta uokviru priprema za članstvou Evropskoj uniji. Postao jedostupan i potencijalnimkandidatkinjama kao pomoću prilagođavanju njihovihadministracija za provedbupravnog naslijeđa (aquis com-munautaire) i za preuzimanjeobaveza koje donosi budućečlanstvo.

Otvaranje twinning projekta pomoći ministarstvimaBiH u učinkovitom upravljanju migracijamaOvaj projekat je dio šire pomoću EU u podršci imigracione politike ipolitike azila u Bosni i Hercegovini

EU NEWSLETTER strana 8 Br. 6

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Skenderija 3a, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: +387 33 254 700

Internet strana Evropske unije: www.europa.euAktivnosti Evropske unije u BiH: http://ec.europa.eu./comm/enlargement/bosnia_herzegovina/index.htm

Delegacija Evropske unije u BiH: www.europa.ba

Ako želite da primate ovu publikaciju, molimo vas da pošaljete e-mail sa vašim imenom i adresom na: DELEGATION-BIH@ec.europa.euili pošaljite fax na broj: +387 33 666 037

Prod

ukcij

a:BO

RAM

,Ure

dnik

:Dan

kaSa

vić,

Eks

pert

zafo

togr

afiju

:Jas

min

Fazl

agić,

Prip

rem

aiš

tam

pa:L

HPr

inti

ARK

APR

ESS

Otvoren granični prelaz „Klobuk”Granični prelaz “Klobuk” između Bosne i Hercegovine i

Crne Gore svečano je otvoren 10. marta 2010. godine. Saukupnom površinom od 22.500 m2, izgradnju novog objektaprema evropskim standardima finansirala je Evropska unija sa2,6 miliona eura. Prelaz ima sedam traka: dvije za kamione, če-

tiri za putnička vozila i jednu za vangabaritni saobraćaj, a pro-jektiran je za smještaj službenika Granične policije BiH,Uprave za indirektno oporezivanje BiH i inspekcijske službe.Novosagrađeni granični prelaz zvanično su otvorili šef Dele-gacije EU u BiH, ambasador Dimitris Kourkoulas, ministarsigurnosti BiH Sadik Ahmetović, direktor Uprave za indire-ktno oporezivanje BiH Kemal Čaušević i direktor Graničnepolicije BiH Vinko Dumanćić.

Prelaz “Klobuk” nalazi se dvadesetak kilometara od Tre-binja, u pravcu Nikšića, Crna Gora. Njegova izgradnja dio ješire pomoći EU unutar programa “Integrisano upravljanjegranicama u BiH”, u ukupnom iznosu od 34,5 miliona eura.

EU grant sredstva za Uredregistara Suda i Tužilaštva BiH

Evropska unija je ne-davno dodijelila tri milionaeura bespovratnih sred-stava Uredu registaraOdsjeka I za ratne zločine iOdsjeka II za organizovanikriminal, privredni kriminali korupciju Krivičnog iapelacionog odjeljenja SudaBosne i Hercegovine iPosebnog odjeljenja za ratne zločine, te Posebnog odjeljenjaza organizovani kriminal, ekonomski kriminal i korupcijuTužilaštva Bosne i Hercegovine. Osnovna svrha granta jepružanje pomoći domaćim vlastima u uspostavi efikasnog,nezavisnog i učinkovitog pravosuđa na državnom nivou zasve građane Bosne i Hercegovine. Ovaj grant je treći takvevrste koji je EU obezbijedila Uredu registara za rad Suda iTužilaštva BiH. Ukupan iznos uloženih sredstava prelaziosam miliona eura.

Prvi edukativniseminar Cidi projekta

U okviru Cidi projekta “Izgradnja kapaciteta civilnogdruštva za učešće u civilnom dijalogu u Bosni i Hercegovini”,30. marta 2010. godine u Sarajevu je održan prvi edukativniseminar na temu “Civilni dijalog u praksi - izazovi i

mogućnosti“ za predstavnike institucija vlasti sa državnog ientitetskog nivoa, kao i Brčko Distrikt nivoa. Cidi projekt jedvogodišnji projekt koji finansira EU u vrijednosti od 1,2 mi-liona eura. Ovo je prvi u seriji seminara koji će se održati unarednih 18 mjeseci i na njemu su predstavnici institucija imalipriliku upoznati se sa temama poput civilni dijalog u današnjemkontekstu, te izazovi i mogućnosti uključivanja organizacijacivilnog društva u dijalog. Internet stranica www.cidi.ba nudipotpune informacije o ciljevima Cidi projekta, civilnom dija-logu, aktivnostima projekta, baze dokumenata i relevantnihpublikacija, foto, video i trening materijale, adrese i linkove kaciljnim skupinama.

EU obilježilaMeđunarodni dan žena

“Međunarodni dan žena sjajna je prilika da svi promislimoo odgovornosti u radu na iskorjenjivanju rodne neravno-pravnosti“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjskeposlove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropskekomisije Catherine Ashton prilikom obilježavanja Međunaro-dnog dana žena, 8. marta. Međunarodna zajednica je uspostavilajasne pravne norme kojima se zabranjuje diskriminacija iaktivno promovišu jednakopravnost polova i jačanje poziciježena. Ove norme su prihvaćene u svim zemljama svijeta i činesastavni dio njihovih zakona o zaštiti ljudskih prava. Provedbaje, međutim, u mnogim zemljama još uvijek spora. Najnovijastudija o zdravlju žena i nasilju u porodici, koju je Svjetskazdravstvena organizacija provela u deset zemalja, pokazuje da suizmeđu 15 i 71% žena žrtve fizičkog ili seksualnog zlostavljanjaod strane njihovih muževa, odnosno partnera. Između 4 i 12%žena kažu da su fizički zlostavljane tokom trudnoće. Svake go-dine, oko 5.000 žena širom svijeta članovi porodice ubiju u imečasti. U takvim uslovima mehanizmi za zaštitu prava žena su idalje nedovoljno iskorišteni, a, većina žena uopšte ne zna zapostojanje mogućnosti da kao individualne žrtve podnesu žalbuUN-u. Ovo su ključni izazovi EU politike za zaštitu ljudskihprava u trećim zemljama.

Kemal Čaušević, Dimitris Kourkoulas i Sadik Ahmetović