Školske novine - Broj 3 - Školska godina 2004./05. …n ovna škola Ivana Rangera - Kameni O s ca...

a Ranan gv e Ia ralo -k š K aa mnv eo nn ics aOŠkolske novine - Broj 3 - Školska godina 2004./05. Cijena

10kn

Druženje s prvačićimaDraga domača riečEratoRK "Ekol Ivančica" IvanecIzvannastavne aktivnostiIntervju - Martin BencekIntervju - Najučenik generacijeDragutin Tadijanović

Druženje s prvačićimaDraga domača riečEratoRK "Ekol Ivančica" IvanecIzvannastavne aktivnostiIntervju - Martin BencekIntervju - Najučenik generacijeDragutin Tadijanović

FRESKA br. 3 1

FRESKAList Osnovne škole Ivana Rangera Kamenica

NakladnikOsnovna škola Ivana Rangera KamenicaKamenica bb42250 LepoglavaTel/fax. 042 701 107

Glavna urednicaKatica Veseljak

Učenici uredniciDanijela KidjemetKristina Paska

UredništvoNovinari:Danijela Kidjemet 7.bKristina Paska 7.aNatalija Juren 7.bPatrik Posavec 6.aSilvija Jakopović 7.bJasmina Kljunić 8.aJelena Fištrek 8.aEugenija Črepinko 8.aNikolina Vresk 8.aMateja Kidjemet 6.aMarina KidjemetUčitelji suradnici:Veronika MačekMirjana PosavecUčitelji nižih razreda

KAZALODruženje s prvačićima . . . . . . . . . . . . . . . . 2Anketa / Fašnik . . . . . . . . . . . . . . . . 3Božićna priredba . . . . . . . . . . . . . . . . 4Koncert / Čipkarski festival . . . . . . . . . . . . 5Draga domača rieč . . . . . . . . . . . . . . . . 6Erato . . . . . . . . . . . . . . . . 7Etno kuća / Zadrugari u D. Voći . . . . . . . . 8Uređujemo okoliš . . . . . . . . . . . . . . . . 9Vicevi . . . . . . . . . . . . . . . 10Dani kruha / Osmosmjerka . . . . . . . . . . . 11RK “Ekol Ivančica” Ivanec . . . . . . . . . . . . 12Haiku / Izvannastavne aktivnosti . . . . . . 13Intervju - Martin Bencek . . . . . . . . . . . . . 15Intervju - Najučenik generacije . . . . . . . . 16Izlet na Brijune . . . . . . . . . . . . . . . 17Izrada božićnih čestitaka . . . . . . . . . . . . . 18Kućni ljubimci . . . . . . . . . . . . . . . 19Emisija “Tema dana” / Natjecanja . . . . . . 20Oskarovci / Nikolinje . . . . . . . . . . . . . . . 21Literarni i likovni radovi . . . . . . . . . . . . . 22Njemački jezik / Radionice . . . . . . . . . . . 29Radionice . . . . . . . . . . . . . . . 30Jeste li znali / Susret - B. Prosenjak . . . . . 31Dragutin Tadijanović . . . . . . . . . . . . . . . 32Šale / Strip / Zabavi se . . . . . . . . . . . . . . . 33XVI. smotra učeničkih zadruga . . . . . . . . 34

Kazalo

Dragi čitatelji!

Konačno je pred Vama treći broj FRESKE! Riječju i slikom pokušali smo pratiti sve događaje u školi i oko nje. Nadamo se da ćemo zadovoljiti i ovim brojem sve naše čitatelje.Radili smo puno, trudili se i uživali. Uživajte i Vi čitajući FRESKU!

Uredništvo

FRESKA br. 32

Družili smo se s prvačićima / Posjetili smo PŠ Žarovnica

PRELIJEPA BIJELA ŠKOLSKA ZGRADA KRASI MJESTO KAMENICU, RAZIGRANI ZVUCI DJEČJIH GLASOVA KRASE ŠKOLU KOJA JE NADALEKO

POZNATA PO LJEPOTI SVOJEGA OKOLIŠA. JEDINI JE PROBLEM ŠTO IZ GODINE U GODINU

UPISUJEMO MALI BROJ UČENIKA

U novoj školskoj godini 2004./05. - oj u našu školu, školu Ivana Rangera Kamenica upisano je 10 novih učenika. Oni polaze 1. a razred. To su učenici: Marija - Magdalena Grd, Tajana Husnjak, Lea Kapustić, Valentina Slobodnjak, Marijana Strupar, Silvija Špiranec, Matija Škrbec, Anamarija Štefičar, Tajana

Vrbančić i Petar Županić. Ušli smo u njihov razred i tamo zatekli mala znatiželjna lica. Razgovarali smo s njima i postavili im nekoliko pitanja. Oni su nam na sva pitanja rado odgovorili. Kažu da im je lijepo u prvom razredu; ništa im nije teško, domaće zadaće rado pišu i nisu im teške. Najviše što vole u školi je pisanje po ploči, a na nastavi pišu,

crtaju, čitaju i broje. Razgovor nije mogao proći da ne spomenu svoju učiteljicu Veru Petak. Učenici kažu da je dobra i da na nastavi ne viče. I na kraju razgovora poželjeli smo im dobre ocjene i da ostanu i dalje dobri.

Nikolina Vresk, 8.a.

Posjetili smo i PŠ Žarovnica i postavili nekoliko pitanja učenicima prvoga b razreda. I oni slično kao i njihovi vršnjaci u Kamenici vole školu i školske brige. Kazali su da je njihova učiteljica Bernarda Kljunić, najbolja učiteljica na svijetu, te da je ne ljute jako. U Žarovnicu je ove školske godine upisano šesnaest đaka to su; Matija Bahun, Marko Canjuga, Mateja Cikač, Ivana Držaić, Josipa Držaić, Mirela Držaić, Danijel Fogec, Luka Galić, Dino Huđ, Helena Kučej, Ivana Kučej, Igor Kukec, Kristina Maček, Josip Mežnarić, Barbara Vresk i Danijel Željezić. Ovi su đaci prvaci sretni što će u školi naučiti nova znanja, steći nove prijatelje, a sve to u igri i dobrom raspoloženju. Poželjeli smo im dobar uspjeh, mnogo lijepih ocjena i puno igre i zabave.

Natalija Juren, 7.b

U PŠ Žarovnici radosni prvačići rado su nam pozirali

I prvačići u Kamenici smiješili su se pozirajući

IZLET U ZAGREB Grad Lepoglava je organizirao besplatan izlet u Zagreb za učenike 5. i 6. razreda triju škola s toga područja, OŠ Izidora Poljaka Višnjica, OŠ Ante Starčevića Lepoglava i OŠ Ivana Rangera Kamenica. Tako je osam učenika naše škole rano ujutro 9. lipnja krenulo u Zagreb. To su bili učenici: Kruno Kučej, Patrik Rodek, Tomislav Vresk i Mateja Kidjemet iz 5. razreda te učenice Kristina Paska, Kristina Kljunić, Marta Svetec

i Daniela Kidjemet iz 6. razreda. U Prirodoslovnom muzeju posjetili smo izložbe Nemirna zemlja, izložbu minerala i izložbu životinja.Poslije posjeta izložbama otišli smo na Gornji grad gdje smo se malo odmorili, a potom smo krenuli kući. Vidjeli smo mnogo zanimljivih i poučnih stvari, kući se vratili puni dojmova i novih saznanja i zadovoljni izletom.

Daniela Kidjemet 6.b

FRESKA br. 3 3

Anketa u školi / Bili smo dio fašničkog veselja

Mnogim učenicima televizija je još jedan neophodan predmet. Filmovi, serije, glazba bez toga se ne može, a sve to prikazuju na televiziji. No, televizija ne bi bila televizija bez reklama. Nekima su reklame dosadne, nekima glupe, nekima pak zabavne. Nas je zanimalo što učenici naše škole misle o reklamama pa smo proveli anketu.

Nasjedate li na reklame? Što mislite o reklamama?

Koliko reklame utječu na vašu svijest?

Jeste li im podložni?

Ispitano je pedeset učenika 5.- 8. razreda naše škole, od toga dvadeset i pet djevojčica i toliko dječaka.


MASKENBAL U IVANCU Dana 14. veljače 2004. godine, na Dan zaljubljenih, održan je maskenbal u Ivancu (u organizaciji “PRIJATELJA MASKE”). Sudionici ove povorke i fašničkog ludovanja bili su i učenici naše škole, tj. učenici 6. razreda. Povorka mnogobrojnih, šarolikih i bučnih maski krenula je s ivanečkog placa u 14,00 sati i prošetala je ulicama Ivanca sve do “špice” gdje je svaka maskirana skupina na pozornici

održala kratki program. Naši su se predstavnici ove godine maskirali u privatne poduzetnike s pograničnog područja, koji se bave “mutnim poslovima” i izazvali buru smijeha prisutne publike. Nakon što su se sve skupine predstavile “FAŠNIČKA REPUBLIKA” je uz pomoć prisutne publike osudila i spalila fašnika zbog veleizdaje. Sve se to na kraju proslavilo u diskoteci Blue uz kobasice, sok i kuhano vino. Naši veseli predstavnici sretno su stigli svojim

kućama trijezni i bogatiji za još jedno iskustvo.

Kristina Paska 6.a

FAŠNIČKI PLES U NAŠOJ ŠKOLI SVAKE SE GODINE UČENICI NIŽIH RAZREDA MATIČNE I PODRUČNE ŠKOLE U DVORANI PODRUČNE ŠKOLE MASKIRAJU I VESELO PLESOM I PJESMOM PROSLAVE NAJLUÐI

FRESKA br. 34

DAN U GODINI. UČENICI VIŠIH RAZREDA SVOJ MASKENBAL ODRŽE UZ POMOĆ RAZREDNIKA I PREDMETNIH UČITELJA U ŠKOLSKOJ SPORTSKOJ DVORANI

Fašnički ples u našoj školi održan je 23.02.2004. godine. Svim učenicima škole održana je nastava u jutarnjoj smjeni. Učenici 1. - 4. razreda tog su dana bili u PŠ Žarovnica. Poslije nastave učenici 5. – 8. razreda okupili su se u školskoj sportskoj dvorani i zabava je mogla početi. Gotovo svi učenici su se maskirali, a maske su bile prekrasne. Bilo je tu klauna, likova iz crtića, dama,

doktora za životinje… Sve su bile maštovito izrađene. Nažalost ove godine nismo mogli napraviti povorku i prošetati mjestom jer je kiša nemilosrdno padala cijeli dan, no to nije pomutilo naše veselje i zabavu. Uz ples i pjesmu vrijeme je naprosto proletjelo, došli smo do kraja i

trebalo je izabrati najuspjelije maske. To doista nije bilo lako. Ipak je trebalo odlučiti; 1. nagradu osvojio je “konj”, koji je ujedno bio i vrhunac zabave.

Svi smo se jako lijepo zabavili, nasmijali i naplesali. Već smo ove godine odlučili da ćemo se i druge godine ponovno sastati i obilježiti fašničke dane.


Bili smo dio fašničkog veselja / Božićna priredba

Božić je naš najveći kršćanski blagdan. Svake godine blagdan Božića i mi obilježavamo u našoj školi. 23. prosinca 2004. godine u održana je svečanost koju su pripremili učenici od 5.-8. razreda pod vodstvom svojih mentora gospođe Katice Veseljak i gospodina Franje Ježeka, a uz klavirsku pratnju

gospodina vjeroučitelja Josipa Risa. Premda vani nije bilo snijega, iz naše školske dvorane odjekivali su zvuci “Bijelog Božića” i još mnogih drugih božićnih pjesama,

čule su se interpretacije prekrasnih recitecija... Na kraju je sve raznježio igrokaz “Vidla sum Isuseka” koji su učenice dramske grupe izvele na kajkavštini... Pošto je na priredbi bio i naš župnik Dragutin Joč zamolio je neke učenice da svoje recitacije i igrokaz izvedu na polnoćki u crkvi. Uživajući u čarobnoj Badnjoj večeri skupile smo se s voditeljicom naše grupe, gospođom Katicom Veseljak u crkvi te na početku mise izvele svoj kratki program za koji smo nagrađene velikim pljeskom. A poruka cijelog našeg programa bila je SRETAN BOŽIĆ SVIMA!!!!


Maskenbal je uvijek prilika za dobru zabavu

Svečanoj atmosferi pridonosi i školski zbor

Učenice su u igrokazu pokazale kako se nekada slavio Badnjak i Božić

Vesele maske rado su nam pozirale

FRESKA br. 3 5

Koncert / Čipkarski festival / Kviz znanja iz ekologije

Učenici 5. – 8. razreda naše škole u pratnji učitelja sudjelovali su u humanitarnom koncertu “Čarolija” u varaždinskom Graberju 17. rujna 2004. godine. U organizaciji obitelji Bek, a pod pokroviteljstvom Varaždinske županije organiziran je humanitarni koncert. Sredstva od kupnje karata namijenjena su za kupnju školskog pribora učenicima slabijeg imovinskog stanja. Zvijezda koncerta bio je Jacques Houdek, a uz njega su bili i njegovi prijatelji: Ivana Kindl, Tihana Sabati, Femminem, Saša, Tin i Kedžo, Dino Jelusić, Žanamari Lalić i drugi. Ugodno nas je iznenadio pobjednik 1. dječjeg EUROSONGA Dino Jelusić koji je svojim nastupom pokazao da se može “nositi” s pravim estradnim zvijezdama. Budući da koncert nije počeo na vrijeme, trajao je dugo, a mi smo ostali do 23,00 sata, a onda smo morali kući jer dug je put do Kamenice, a i roditelji su već bili zabrinuti. Iako nismo bili do kraja, otišli smo kući veseli, pjevajući. Mislim da je lijepo što i poznati misle na druge, što su potvrdili ovim humanitarnim koncertom pod imenom “ČAROLIJA”. A hvala i našim učiteljima koji su nas poveli i s nama uživali u zvucima koncerta, gospođama: Jadranki Vusić, Suzani Klarić, Mirjani Posavec i Katici Veseljak (koja je brinula o cijeloj organizaciji), te gospodinu Franji Ježeku.

Eugenija Črepinko, 8.a

UŽIVALI SMO U ZVUCIMA HUMANITARNOGA KONCERTA “ČAROLIJA”

Uživali smo u zvucima dobre glazbe Pokazali smo da se znamo veseliti

U mjesecu rujnu u Lepoglavi se održavaju lepoglavski dani i čipkarski festival. Učenici Učeničke zadruge “Korpica” imali su svoj štand gdje su prezentirali izradu logožara, a učenice 7. i 8. razreda uključile su se u tu manifestaciju literarnim i likovnim radovima

Turistička zajednica grada Lepoglave organizator je Čipkarskog festivala koji se održava u vrijeme Lepoglavskih dana. Organizator je uputio molbu i našoj školi da se učenici izraze likovno i literarno na temu čipke. Naravno, odmah smo se

bacile na posao. Osmi razred su predstavljale učenice: Ivana Posavec, Kristina Jug, Nikolina Vresk i Jasmina Kljunić, a sedmi učenice: Kristina Paska i Daniela Kidjemet. Nakon što su naši radovi bili predstavljeni, predsjednik Turističke zajednice grada Lepoglave gospodin Mirko Varović posjetio je našu školu i nagradio učenice koje su sudjelovale na festivalu svojim radovima zbornikom “Čipka u kulturi tekstila i odijevanja”.

Daniela Kidjemet, 7.b

I ove godine je održan kviz znanja iz ekologije. Natjecanje se održavalo u Srednjoj školi u Vinici. Našu školu predstavljali su: Patrik Posavec 5. a, Daniela Kidjemet 6. b, Eugenija Črepinko 7. a i Elvis Vusić 8 . a. Kviz znanja iz ekologije sastoji se od tri dijela: pismene provjere, predstavljanje plakata te usmene provjere. Najprije smo u pismenoj provjeri provjerili svoje znanje iz opće kulture. Plakat kojim smo pokazali kvalitetu i čistoću vode našega kameničkoga potoka predstavio je Elvis Vusić. Čekajući rezultate pismenoga dijela natjecanja te

prezentacije plakata posjetili smo arboretum Opeka u blizini škole. Nakon toga bilo je proglašenje rezultata. Naša škola dobila je priliku i za usmeni dio natjecanja, zajedno s još četiri osnovne i dvije srednje škole. Osnovna škola Novi Marof osvojila je 1. mjesto, a mi smo svoje 2. mjesto dijelili. Iako se nismo uspjeli plasirati na državno natjecanje, zadovoljni smo svojim rezultatom.

Daniela Kidjemet 7. b

ČIPKARSKI FESTIVAL U LEPOGLAVI

KVIZ ZNANJA IZ EKOLOGIJE

FRESKA br. 36

24. kajkavski književni natječaj “Draga domača rieč”

DRUGU GODINU ZA REDOM UČENICI NAŠE ŠKOLE SUDJELUJU NA KAJKAVSKOM KNJIŽEVNOM NATJEČAJU “DRAGA DOMAČA RIEČ” KOJI SVAKE GODINE OBJAVLJUJE

GRADSKA KNJIŽNICA IVANEC 10. prosinaca 2004. u 18,00 sati održana je završna manifestacija 24. kajkavskog književnog natječaja “draga domača rieč” na kojem su sudjelovali učenici gotovo svih osnovnih škola iz okolice, te odrasli (poneki autori su već afirmirani pjesnici iz različitih pjesničkih krugova). Stručno povjerenstvo u sastavu gospođe Ane Vresk, Olje Gregur i Ivanke Kunić nazvalo je ovaj 24. natječaj najplodnijim do sada. Na natječaj se odazvalo 125 autora sa 222 rada, no za javno predstavljanje i objavljivanje u zborniku odabrano je 68 najboljih radova iz svake žanrovske i dobne skupine. Iako smo na natječaj uputili više radova, u zbornik su ušle dvije pjesme: NÂDAM NAŠE,

učenice Kristine Paska i VAČER, učenice Jelene Držaić, te prozni tekst MUOJ BRJEG učenice Katarine Kljunić. Unatoč sjajnim mislima naših učenica prvo mjesto osvojio je Ivan Vuglovečki iz Klenovnika s atraktivnim naslovom MUOLA PLAVA, a drugo mjesto pripalo je Ivani Pavlović iz Ivanca, treće mjesto zauzela je učenica trećeg razreda Sonja Časek. Nakon sat i pol slušanja p r e d s t a v l j a n j a zbornika godila nam je mala zakuska. Nakon kratkoga druženja krenule

smo kući u kasnim večernjim satima. Moram spomenuti da je naše stihove slušao poznati pjesnik Ivica Jembrih - Cobovički.

Kristina Paska 7.a

NÂDAM NAŠE

Si bi radi valjika gespuoda biljikak da nigdar nijesu zagersku vodu pilji.

Muolu decu some gospuotski vuča i

da se na glavu pestavišnamreš čuti kak zagerska

rječi pe našemi bregi zvena.

Strenski si čuvadu one koj njim babice i dedeki estavidu,

a naši ljudi, kakva grehota,na zagerske rječi z ječmi migadu

kakti da ja srumotaZagerec biti,

štelji bi sa v miševu luknju skriti.

Alji ja sum drugačka,i nijeja ma sruom

koj tak ljijepe geveriti zagerski znuom,jer tu suom se redila

tu mi ja duom,zate ljudi čujta ma duobre:

Ja Zagerja nikemu za cijelji svjet ne duom!

Kristina Paska 7.a

MUOJ BRJEG

Muoj vum je brjeg zuome kak cjelji širuoki svjet. Hižica suoma na njem steji, pa suome muči. Eke hiže ga ruožic sake felje. Saka ruoža svo farbu ima. Jedna je čeljena, druga žuota, pa ruoza, a saka čist drugač diši. Tu je i zdenjec stari. Njegeve vretene sake ljete, dok je jake vruooče, cvilji i škriplje dok vodicu vun vljieče. Si veljido, da ta vodica najbolje žejo gasi. Ped zdencem je vuograd z sljivumi, ruškumi i jabuki. Najviše mi se vu njem travica depada. Po nje, kak pe mefkem gunju bez brige i

straha moreš se kepitati na duol, lil pak joči vuprem prema Romne guore, pred menu se hosta zeleni. Tu perhadu ftiči, jen ljepši ed drugega. Ne znuom šterega je ljepše peslušati, jer tu i jastreb ljepe pepijeva. Če se zdigneš rone, moreš videti sarno kak se na pašu sprema, a zajec z hoste, dok z germa skoči, tak te zleca da ti serce v petu pebijegne. Ljepi vum je muoj bregek i dok ga snjek pekrije, če glji raljica tri dneve, kak veljido, gore nemre speljaati. Muoj vum je brjeg za me cjelji širuoki svjet.

Katarina Kljunić 5.

VAČER

Vačer je došlaKmicu denesla

Sončece za brege skrilaA ljudi spat petirala

Ja zaspati nemremPa si knjigu jemljem

Čez uoblok gledimPa male ležim

I v tišine spimSpimZaspim

Jelena Držaić 5.

24. književni natječaj “Draga domača rieč”

Naše učenice predstavljaju svoje literarne radove

FRESKA br. 3 7

ERATO - književni natječaj za najljepšu lirsku pjesmu

ERATO - KNJIŽEVNI NATJEČAJ ZA NAJLJEPŠU LIRSKU PJESMU Kao i svake godine i ove je raspisan ERATO - književni natječaj za najljepšu lirsku pjesmu u Republici Hrvatskoj. Na tome su ERATO Junior `04 natječaju mogli sudjelovati svi učenici 5. – 8. razreda, a važno je bilo jedino da pjesma bude napisana na hrvatskom književnom jeziku. Gospođa Katica Veseljak je pripremila radove učenica naše škole, pjesmu Jesen Pavle Antekolović, pjesmu Ljubav Mateje Kidjemet, pjesmu Djetinjstvo Daniele Kidjemet i pjesmu Otvori oči Kristine Paska i poslala ih u Zagreb na natječaj. Nakon nekoliko tjedana javljeno nam je da su pjesme naših učenica ušle u ERATO Junior `04 zbornik kao i na CD. Kasnije je i škola naručila zbornike za OŠ i PŠ, a radovi učenika mogu se pročitati i na webu. Veoma smo zadovoljni rezultatima i nadamo se da ćemo i druge godine imati priliku sudjelovati. Predgovor zborniku pjesama ERATO Junior `04 napisao je književnik Božidar Prosenjak. Njegove su nam se misli veoma svidjele: “(…) Pisanje pjesme nije samo privilegija književnih genija i posebno nadarenih pojedinaca. Najljepša pjesma je ponekad poput cvijeta izrasloga pokraj puta. Ne možeš je planirati, ali ona ipak nikne jednog dana tamo gdje je vruće željena. S pjesmom se osvaja srce najljepših žena. Pjesma usrećuje, ali na dugu stazu. S pjesmom na usnama čovjek otvara vrata neba. (…)”

“(…) Poticati čovjeka već u djetinjstvu na kreativnost znači buditi u njemu ono najljudskije. To znači učiniti ga bogatim, učiniti ga sposobnim za slobodu. To znači učiniti tri najvažnije stvari za roditelja, učitelja i pedagoga: naučiti mladoga čovjeka da misli, da radi i da bude pošten. To je cjelovit čovjek! (…)”

Božidar Prosenjak

JESEN

Jesen je došla u zelenom plaštu,prošla je kroz baštu

i razigranu dječju maštu.

Kad se s drvećem posvađalaOdmah je pocrvenila.

Ono je požutjelo i jesen razljutilo.

Boje su bile originalne,raspoloženje tužno,

ali to nije bilo - nužno!

Pavla Antekolović 5.aLJUBAV

Ljubav je sreća,sreća najveća!

Ljubav je ponekad i tuga,koja ima svojega druga.

Ljubav je veselje.Ljubav je radost.Ljubav nam treba

za život cijeli,da ima je svugdje,

svi mi ljepše bi živjeli.

Da je ljubav svugdje,ratova bilo ne bi

pjevali od sreće svi bii radosni bili.

Nitko se s nikim ne bi svađao.Na ovom svijetu mir bi vladao

svatko bi sretan bioi radosno zapjevao:

ljubav je veselje.Ljubav je radost.Ljubav nam treba

za život cijeli.

Mateja Kidjemet 5.a

DJETINJSTVO

Za svako je dijete kraljevstvo,U kojem je on kralj.

Najvažnije na svijetu je djetinjstvo,Najljepši dar.

U djetinjstvu smo učinili

Prve korake,Progovorili prve riječi,

Stali smo na put,Na put koji vodi k sreći.

Na našem putu,Roditelji nam uvijek pomažu

Daju nam iskustvo, razumijevanje i potporu.A mi im uzvraćamo ljubavlju.

Djetinjstvo, djetinjstvo

Za svako dijete sreća,Sreća najveća.


OTVORI OČI

Jutro je zlatno,otvori oči

sunce pozdravi,doviđenja

reci ćuku i mrkloj noći!

Na putu te čekaradost života,

ptice u letu, leptiri na cvijetu,tisuću boja, sjaj i ljepota…

Sklopiš li oči i krenešu maglene snove,

noći dopustiš da tobomovlada,

uzalud tada radost životajer u tom trenu umrijet će

nada!

Kristina Paska 6.a

Članak pripremila: Daniela Kidjemet 7.b

FRESKA br. 38

Etno kuća u Tužnom / Zadrugari u Donjoj Voći

ETNO KUĆA U TUŽNOM Članovi Zadruge Patrik Posavec i Robert Rešetar predstavili su svoje umijeće izrade korpica i logožara 2004. godine kao gosti UZ “Žačka” iz OŠ Tužno. Učenička zadruga “Žačka”, točnije, učenici Etnografske sekcije marljivo su skupljali predmete koje su nekad koristile naše bake i prabake. Donosimo vam dašak prošlosti s ove zanimljive izložbe.

Patrik Posavec, 6.a

ZADRUGARI U DONJOJ VOĆIU svibnju 2004. godine u Donjoj Voći održana je Županijska smotra učeničkih zadruga. Naša zadruga “Korpica” plasirala se na Državnu smotru u Dubrovnik osvojivši 2.mjesto. Bilo je zaista zanimljivo vidjeti: pčelare, vezilje, voćare, keramičare.. Posebna atrakcija bio je štand Srednje strukovne škole iz Varaždina. Osim pravog pravcatog žrvnja gdje su samljeli domaću “bielu kuruzu” počastili su nas finom domaćom kukuruznom zljevkom, a svoj recept otkrili su čitateljima našega lista.

KURUZNA ZLEVKA

Tijesto: 5 dag maslaca 4 dl mlijeka 1 žica soli 40 dag kukuruznog brašna

Smjesa: 3 jaja 80 dag svježeg sira 2 dl vrhnja šećer ili sol po želji

Za preljev na kraju: 2 dl vrhnja

POSTUPAK IZRADE:

Mlijeko se osoli i u njemu se otopi maslac. Zagrijemo mlijeko da bude vruće i njime prelijemo kukuruzno brašno. Tijesto mora biti polutvrdo. Tako pripremljeno tijesto ulijemo u namašćeni protvan i izravnamo. Nakon toga izmiješamo sir, vrhnje i dodamo šećer ili sol, ovisi o našoj želji. Na tijesto stavimo smjesu i sve zalijemo vrhnjem. Zlevku stavimo u prethodno zagrijanu pećnicu i pečemo je na temperaturi od 200oC oko 50 min. Ove količine su predviđene za veliki protvan.

Dobar tek!Mateja Kidjemet, 6.a

Na štandu prezentiramo naše proizvode korpice, cekere i ručne radove Tako rade pravi majstori Matija i Patrik

FRESKA br. 3 9

Uređujemo naš okoliš! Naša škola ima prelijep okoliš, no lijep okoliš zahtijeva i puno brige. Mnogo pažnje uređenju našega okoliša posvećuje i 7.b razred sa svojom razrednicom Katicom Veseljak, koji većinu svojih satova razrednika posvećuju uređenju okoliša škole. Okopavanje cvijeća, plevljenje trave s gredica, sadnja cvijeća za njih nije ništa novo. Posebna pažnja posvećuje se kutku našeg okoliša u kojem je zasađeno ljekovito bilje. U marljivom radu učenici nikada ne zaborave ni središnji trg, ni prilaz do škole gdje pokupe sve papire i smeće. I zato uređujmo naš okoliš da postane još ljepši, zeleniji ...

Uredimo naše mjesto Povodom 22. travnja, Dana planeta Zemlje učenici naše škole uključili su se u akciju Uredimo naše mjesto. Toga dana satovi su bili skraćeni tako da nam je ostalo više vremena za čišćenje. I tako smo, poslije nastave, zajedno s našim učiteljima krenuli u mjesto. Raspoređeni po razrednim odjelima, očistili smo prostor oko kapele Majke Božje Snježne u Žarovnici, Kameničko Podgorje, Crkovec te Kamenicu. Brinući se za naš okoliš, potičemo druge da budu savjesni i paze kamo bacaju smeće.

Daniela Kidjemet 6. b

Svi pridonosimo ljepoti našega okoliša, a o ljepoti

cvijeća brine najviše gospođa Jagica

Cvjetni detalj iz školskog okoliša

Ovako izgleda naš vrt ljeti

“Kad se male ruke

slože, sve se može”

Uređujemo naš okoliš / Uredimo naše mjesto

FRESKA br. 310

ViceviVicevi

I ZNANSTVENICI GRIJEŠE Profesor govori razredu: “Znanstvenici tvrde da je za razvoj mozga vrlo korisno ako jedemo ribu!” Ivica se diže iz posljednje klupe: “To je istina, gospodine profesore! Ja svakoga dana jedem ribu.” Profesor: “Uh, znači da su znanstvenici opet bili u zabludi!”

UČENIK ZA DRUŠTVO

Stroga profesorica hrvatskoga jezika pita jednoga učenika koji ju često ljuti: “Slušaj, Marko! Što misliš je li ovo razred pametnih i dobrih učenika?” Marko: “Da tako je!” Profesorica: “ Možeš li mi onda rastumačiti zašto si ti u ovom razredu ?” Marko: “Zato da vam pravim društvo, učiteljice!”

POVIJEST

Učiteljica povijesti pita Ivicu: “ Ivice kako se zove francuska himna?”Ivica: “Majoneza.”

RAVNOTEŽA

Pita učiteljica Pericu: “Što radiš kraj bare?”Perica: “Vježbam ravnotežu.”

ZEMLJOPIS Učitelj zemljopisa pita Josipa: “Josipe, što je grmljavina?” Josip: “Grmljavina je bogat izvor buke!”

SUBJEKT

Učitelj: “Marice, reci nam gdje se nalazi subjekt u rečenici: Ana kupuje maramu.” Marica: “U dućanu, gospodine.”

ISTE ZADAĆE

Učitelj zove Pavla: “Kako je to moguće da je tvoja domaća zadaća o psu od riječi do riječi jednaka zadaći tvoje sestre?”“Bit će to zato jer imamo istog psa.”BAKA GLUMI

“Kad god pišemo kontrolni, tebe nema u školi, a svaki puta se opravdaš da izostaješ zato što ti je baka bolesna. To mi je prilično sumnjivo...” govori učiteljica Marici.“Znam, razumijem ja vas, uzvrati Marica, i mi doma već pomalo sumnjamo da baka glumi.”

MALA RAZLIKA

Učiteljica pita malog Marka: “Koja je razlika između zubara i učitelja?” “Zubar mi kaže: OTVORI usta, a učitelj: ZATVORI usta.”

JEDINI

Tata: “Onda, kako je danas bilo u školi?” Mate: “Kad je učiteljica pitala, samo sam se ja javio.” Tata: “Super, a što je pitala?” Mate: “Tko je razbio prozor?”

MATEMATIKA

Učiteljica matematike napisala je na ploču 6:2, pa pita Pericu: “Što još treba dodati?” “Imena ekipa!” spremno će Perica.

AH, TA MATEMATIKA

Učiteljica pokušava učiti Janka računanju. Daje mu primjer: “Stavi si desnu ruku u džep hlača i našao jednu kunu. Onda si lijevu ruku stavio u drugi džep pa i tamo našao jednu kunu. Sada razmisli i reci što imaš?” “Tuđe hlače.”

PRAVI TRENUTAK

Ivica: “Tata, danas si jako umoran, zar ne?” Tata: “Da sine. Ne mogu ni ruku pomaknuti kako sam se naradio....” Ivica: “Odlično, onda je pravi trenutak da ti priopćim novosti. Danas sam u školi dobio tri jedinice.”

Viceve pripremila Jasmina Kljunić, 8.a

FRESKA br. 3 11

Dani kruha u našoj školi / Osmosmjerka

8. listopada obilježili smo Dan kruha. U našoj školi proslavili smo Dan kruha svečanim programom. Učenici su donijeli razne vrste kruha, peciva , kolača i jesenskih plodova. Toga dana okupili smo se u dvorani te prisustvovali priredbi koju su pripremili učenici od 1. do 4. razreda. Velečasni naše župe, Dragutin Joč blagoslovio je kruh koji smo poslije svi zajedno blagovali. Učenici nižih razreda posjetili su pekaru “Klasje” u Lepoglavi.


O proslavi Dana kruha i o posjetu pekari učenica 2.a razreda Jelena Strupar napisala je ovako:

Dana 8. listopada kod nas u školi obilježili smo Dan kruha. Toga dana išli smo u pekaru školskim autobusom. Kada smo stigli u pekaru, tamo nam je gospodin pekar pokazao strojeve kojima se izrađuje kruh i razna peciva. Malo poslije napravio je tijesto i dao nama da malo mijesimo. On je napravio klipiće i stavio ih u veliku peć. Kada su se ispekli svatko je dobio po jedan klipić i sok. Učiteljice su pile kavu, a mi smo se za to vrijeme još malo zabavljali. Na povratku kući dječaci su pjevali u autobusu. Meni je taj posjet bio jako lijep i zanimljiv.

U pekari je lijepo i zanimljivo

Pripremila Daniela Kidjemet, 7.b

O S M O S M J E R K AM M U T E R O B R AS A V A G O N I V VA S J A J D K I D AT K E K S A O N E RS E T D A N A G A TN N A D A O N K L SI B R A T V O R I OJ A V A L I S O D VE O Č I S N O V I OG O L U B E R L I N

33 RIJEČI

U ovoj osmosmjerci pronađi i precrtaj 33 riječi. PAZI! - Neke riječi su sakrivene u nekim već prije precrtanim slovima ili riječima. Ako sve riječi pronađeš i pravilno ih precrtaš ostat će ti 5 slova. Izbaci jedno suvišno slovo te ostala 4 pravilno posloži i dobit ćeš jedan veliki problem koji muči ljude u svijetu.

ARBORETUM, AVION, BERLIN, BRAT, DAN, GOLUB, IDILA, JAVA, KEKS, KROV, MAJKA, MASKE, NADA, NIL, NOGA, NOS, NOVINE,NOVOST, OČI, RAK, RIKA, SAT, SAONE, SAVA, SET, SJAJ, SNIJEG, SNOVI, TRAVA, UVJET, VAGON, VINO, VJETAR.

FRESKA br. 312

Svestranost u izvanškolskim aktivnostima naših učenika pokazuje i sljedeći članak u kojem donosimo nekoliko informacija o RK “EKOL” IVANČICA iz Ivanca u čijim redovima treniraju i učenici naše škole: Kruno Kučej, Neven Husnjak, Tomislav Vresk i Patrik Posavec, učenici 6.a razreda

UPOZNALI SMO RUKOMETNI KLUB “EKOL - IVANČICA” IZ IVANCA

Rukometni klub osnovan je 1971. godine u sklopu Društva za tjelesni odgoj “Partizan” Ivanec. 1978. formirana je ženska rukometna liga i tada sekcija “Partizan” prerasta u Rukometno društvo “Ivančica” Ivanec. Ekipa RK “Ivančica” natječe se u međužupanijskoj ligi, a 1980. odigrana je prva međunarodna utakmica s klubom iz Bratislave. 1981. izgrađeno je novo rukometno

igralište. Tada započinje nizanje uspjeha na međužupanijskoj razini, ali i na međunarodnim turnirima. Početkom 1991. godine u klubu djeluje sedam sekcija, a 1993. g. dobiva ime RK “EKOL- IVANČICA” Ivanec koje nosi i dan danas. Te 1993. god. postignut je tada najveći uspjeh u povijesti kluba. Ekipa se natjecala u drugoj ligi “Sjever” i na kraju prvenstva osvojila prvo mjesto te se plasirala u 1. ”B” ligu. Sezona 1997./98. bila je najuspješnija u povijesti postojanja kluba. Ostvaren je san svakog sportaša, a to je da bude sportaš najelitnijeg rukometnog društva u svojoj zemlji. Dana 9.5.1998. godine RK EKOL –IVANČICA Ivanec postaje prvoligaš. Od tada pa do danas rukometni klub je samo jednom, nakratko, napustio prvu ligu. I danas u Ivanec dolaze najpoznatiji rukometni klubovi Hrvatske: Zagreb, Metković… 2003/2004. Klub osvaja 7. - 8. mjesto i time stječe pravo na kvalifikacije za jedno mjesto u europskom natjecanju, od kojega, zbog nedostatka financijskih sredstava odustaje. Danas se prvoligaški tim nalazi oko 10. mjesta i ima osam mladih ekipa koje predstavljaju njezinu budućnost. Od tih 8, sedam ekipa se natječe u svojim ligama. I učenici naše škole, Tomislav Vresk, Kruno Kučej, Neven Husnjak i Patrik Posavec članovi su EKOL – IVANČICE godište 1992/93. koje se natječe u Županijskoj ligi i trenutno je na 2.mjestu. Poseban osjećaj u sportu vam pruža čar pobjede, zajedničko veselje kao i susret s poznatim sportašima. Trener rukometne reprezentacije Lino Červar simpatičan je i nikada vam neće odbiti dati autogram, baš kao i Blaž Lacković koji je ozlijeđen promatrao utakmicu izabravši našu “žutu” tribinu. Ali osim ovih poznatih imena Ivanec ima i svoju zvijezdu. Mladi igrač EKOL - IVANČICE,

Alen Blažević, proglašen je najboljim svjetskim juniorskim rukometašem i najbolji je strijelac svog kluba. Ove godine u Švedskoj prvi put je igrao za “A” reprezentaciju. I tako ih mi pratimo, gledamo, naporno učimo, veselimo se njihovim pobjedama, tugujemo nad porazima i nadamo se da ćemo zaigrati na njihovu mjestu: Tomislav kao krilo, Kruno kao srednji, Neven kao lijevi vanjski i Patrik kao pivac.

Članak pripremio Patrik Posavec, 6.a

Upoznali smo rukometni klub “Ekol - Ivančica” iz Ivanca

FRESKA br. 3 13

Haiku natječaj Ludbreg 2004. / Izvannastavne aktivnosti naših učenika

HAIKU NATJEČAJ LUDBREG 2004. Listajući Modru lastu naišli smo na zanimljiv natječaj za najbolju haiku pjesmu. Učenica 6.b razreda Daniela Kidjemet napisala je nekoliko haiku pjesama, koje je trebalo prevesti na jedan strani jezik. Za to smo zamolili gospođu Suzanu Klarić, učiteljicu engleskoga jezika u našoj školi koja je to i učinila. Učiteljica Katica Veseljak je te pjesme poslala na natječaj u Ludbreg.

Modro cvijeće-šafrani kraj potoka,sunce gledaju.

…

Izvoru vode,prilazi plaha srna,gleda oko sebe.

Proljeće stiže,Vraća nam tople dane.Svi se vesele.

…

Gori svijeća,Osvjetljava nam sobu.Nameće svjetlost.

Daniela Kidjemet 6.bU 3. Zbornik haikua učenika osnovnih škola ušle su dvije pjesme na hrvatskom i engleskom jeziku:

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI NAŠIH UČENIKA

Iako se ne možemo pohvaliti velikim brojem učenika u našoj školi moramo s ponosom reći da su i naši učenici veoma aktivni u izvanškolskim aktivnostima.

Candle is fires,bright our roomintrude lights

…

Azure flowers:arouses beside the brooklook at Sun

Napravili smo nekoliko razgovora i doznali da su učenici uključeni u mnoge izvanškolske aktivnosti. I pored mnogih školskih obveza učenici uspiju naći vremena za razne sportove, umjetničke aktivnosti i strane jezike. Aktualni sportovi su karate, rukomet i nogomet. Veći broj učenika polaznici su Glazbene škole, a jedan dio učenika pohađa izvannastavno na nastavu njemačkoga jezika ( to su učenici viših razreda 6., 7. i 8. jer učenici 5. i 4. razreda imaju mogućnost učenja drugog stranog jezika od 4. razreda – jer je već druga godina kako smo uključeni u rano učenje stranih jezika). Učenički odgovori su nam pokazali da ih razne aktivnosti opuštaju, te da su učenici svestrani i spremni za razne izazove.

SANDRA SVETEC učenica 7.a razreda polaznica škole ženskog nogometa u

Lepoglavi. Sandra je veoma draga djevojka i možemo reći da je krase poslušnost i dobrota, a jedine su joj mane tvrdoglavost i živahnost. Osim nogometom bavi se još pjevanjem, plesanjem i općenito voli sve sportove, a i njezina tjelesna građa odaje njezin sportski duh. Sandra nam je odgovorila na nekoliko pitanja.

- Što te navelo da treniraš baš nogomet? • LJUBAV PREMA NOGOMETU.- Od kada treniraš nogomet?• TEK JEDAN MJESEC.- Kako ti se zove trener i kakav je?• NE ZNAM KAKO SE ZOVE, ALI JE SUPER PREMA NAMA.- Kako ti se čine cure s kojima treniraš?• ODLIČNE SU, VRLO SLIČNE VAMA.- Jesi li bila na kojem natjecanju?

• NISAM, SUDJELOVALE SMO SAMO NA PRIJATELJSKOJ UTAKMICI I ODIGRALE NERIJEŠENO.

Za kraj smo poželjeli Sandri još mnogo nogometnih i životnih uspjeha i još mnogo utakmica.

Glazbenu školu polazi veći broj naših učenika svih dobnih skupina. Za ovaj prilog odabrali smo učenike 7.a razreda. KRISTINA KLJUNIĆ je rado pristala odgovoriti na nekoliko pitanja. Kristina je veoma marljiva, tiha i nenametljiva djevojka. Odlična je učenica, a svi u razredu smo se složili da su joj vrline inteligencija i velikodušnost, a mana gotovo i nema, možda bismo tu mogli svrstati jedino njezinu tvrdoglavost, a ponekad i neodlučnost. Osim što je polaznica glazbene škole

FRESKA br. 314

Izvannastavne aktivnosti naših učenika

Kristina ima još niz drugih hobija: čitanje, sviranje, pjevanje, crtanje…

- Kako dugo polaziš glazbenu školu?• OTPRILIKE DVIJE GODINE.- Koji instrument sviraš?• KLAVIR.- Zašto si se odlučila baš za taj instrument?• JER MI SE NAJVIŠE SVIÐA, A I MAMA ME NAGOVORILA, A KOLIKO SE SJEĆAM I TI SI TREBALA IĆI.- Kako ti se zove učiteljica i kakva je?• UČITELJICA SE ZOVE SANJA ČANŽAR, DOBRA JE IMA MNOGO STRPLJENJA.- Jesi li među ostalim polaznicima stekla prijatelje?• JESAM, IMA ONIH S KOJIMA SE DRUŽIM MALO BOLJE, ALI MORAM PRIZNATI DA NISU VAMA “NI DO KOLJENA” Sljedeći sugovornik bio je MATIJA CIKAČ, također učenik 7.a razreda. Matija je vrlo dobar učenik, a ističe se među svojim vršnjacima smirenošću i spremnošću da uvijek pomogne drugima. Zamjeramo mu što je tvrdoglav, pa svoje istine ponekad voli rješavati šakom. Matija je odličan golman, član je Učeničke zadruge “KORPICA” gdje uspješno plete korpice, a glazbenu školu pohađa već nekoliko godina.

- Kako dugo polaziš glazbenu školu?• OTPRILIKE TRI GODINE.- Koji instrument sviraš?• SVIRAM KLARINET.- Zašto si se odlučio za taj instrument?• UVIJEK ME PRIVLAČIO I MORAO SAM PROBATI SVIRATI NA NJEMU.- Kako ti se zove učitelj klarineta?• PA SVI GA POZNAJU, GOSPODIN FRANJO JEŽEK.- Jesi li stekao nove prijatelje?• JESAM, UPOZNAO SAM NEKOLIKO SUPER

PRIJATELJA, KOJI UVIJEK RADO POMOGNU I NISU NIŠTA DRUGAČIJI OD MNOGIH PRIJATELJA U ŠKOLI.

Još smo za razgovor zamolili i TOMISLAVA SVETECA također učenika 7. a razreda i polaznika glazbene škole. Učenici iz razreda su jednoglasno prihvatili da su Tomislavove loše strane lijenost i tvrdoglavost, a vrlina mu je inteligencija. Najdraži hobiji su mu sviranje i igranje kompjutorskih igrica.

- Kada je pohađanje glazbene škole postala tvoja obveza?• GLAZBENU ŠKOLU POHAÐAM OD 2002. GODINE.- Kako ti se zove učitelj i koji instrument sviraš?• UČITELJ MI JE NAŠ DRAGI I POZNATI SVIMA GOSPODIN FRANJO JEŽEK. SVIRAM SAKSOFON.- Zašto si izabrao baš taj instrument?• SAKSOFON MI SE ODUVIJEK SVIÐA, A I ŽELIO SAM DA MI UČITELJ BUDE GOSPODIN JEŽEK.- Misliš li se u budućnosti ozbiljnije baviti glazbom?• MISLIM DA NE, GLAZBA ĆE I U BUDUĆNOSTI OSTATI MOJ HOBI.- Jesi li stekao u glazbenoj školi nove prijatelje i što misliš o njima?

• STEKAO SAM NEKOLIKO DOBRIH PRIJATELJA, A MISLIM DA SE GLAZBOM MOGU BAVITI SAMO DOBRI I VESELI LJUDI. Zahvalili smo prijateljima na razgovoru, i poželjeli im još mnogo uspjeha i zabave u njihovim aktivnostima. Iz ovih razgovora saznali smo da su učenici naše škole uz svakodnevne školske obveze zaposleni i stalno uključeni u razne izvanškolske aktivnosti.Iako je mnogo gradiva i učenja ima napretek, naši učenici izdvajaju vrijeme za razne sportove, glazbene aktivnosti i strane jezike.Naši su učenici uključeni u nogomet, karate, a dosta učenika trenira i rukomet. Iako smo već drugu godinu za redom uključeni u rano učenje stranih jezika (što podrazumijeva učenje engleskoga jezika od prvoga razreda i njemačkoga jezika kao izbornoga predmeta od četvrtoga razreda) učenici 6., 7., i 8. razreda, da bi naučili drugi strani jezik - njemački, moraju polaziti nastavu toga jezika kao izvanškolsku aktivnost. Čak osam učenika naše škole polazi nastavu njemačkoga jezika kao izvanškolsku aktivnost.

Članak pripremilaKristina Paska, 7.a

Učenici 7.a s lijeva na desno: Matija Cikač, Tomislav Svetec, Kristina Kljunić, Sandra Svetec i novinarka Kristina Paska

FRESKA br. 3 15

Intervju s Martinom Bencekom, učenikom 7.b razreda

Svaki čovjek ima neki hobi. Učenici naše škole bave se raznim stvarima: neki igraju nogomet, neki kompjuterske igrice… Martin Bencek, učenik 7. b razreda ima veoma zanimljiv hobi. On uzgaja ukrasnu perad i to je njegov omiljeni posao. Martin vrlo brižno njeguje svoje kokoši i priprema ih za izložbe na kojima je redoviti izlagač. On uzgaja nekoliko vrsta kokoši, a nedavno je u Gospodarskom listu objavljen članak o Amrockima, kokošima koje uzgaja Martin.

Amrock je u Gospodarskom listu opisan ovako: Amrock se od plymouth rocka razlikuje uglavnom po tijelu koje djeluje zbijeno, zahvaljujući vodoravno nošenom repu koji se uzdiže u tupom kutu bez oštrog reza (ne može više od 45 stupnjeva). Tipično držanje repa stvara konkavni zamah linije leđa koji od vrata do sedlišta prolazi gotovo vodoravno dajući osobito kokici zajedno s izbočenim dijelom trbuha obrise polegnutog zvona. Prednji dio ističu široka i duboka prsa. Krila su široka i moraju čvrsto prilijegavati uz tijelo. Bedra se moraju vidjeti, a noge su srednje dugačke i široko razmaknute. Glava sa srednjevelikom jednostavnom krijestom ne odaje neke osobitosti. Boja očiju je živahna, crvenkasto- smeđa, a boja nogu jarko žuta.

Nakon što smo ponešto naučili o kokošima i “kokošjim

vrstama” mogli smo zamoliti Martina da nam kaže nekoliko riječi o svome hobiju.- Kako si odlučio da ćeš uzgajati kokoši i zašto baš taj hobi?• Od malih sam nogu volio životinje i stalno sam posjećivao izložbe. Posjetio sam gospodina Vladimira Županića iz Lepoglave koji se bavi također uzgojem životinja i odmah su mi se svidjele njegove kokoši. On mi je darovao 20 pilića i učlanio me u “Društvo uzgajatelja malih životinja, Fauna Ivanec”- Kakve danas sve vrste kokoši

uzgajaš?• Australop, amrock, zlatni fazani i patka mandarinka. Na proljeće ću nabaviti patke iz kopačkog rita. Još uzgajam i ovnolike kuniće.- Koliko se dugo baviš uzgojem životinja?• Tri godine.

- Koliko vremena dnevno provodiš sa svojim “ljubimcima” ?• Kada imam vremena stalno sam s njima, a inače po jedan sat dnevno.- Često izlaziš na izložbe i izlažeš svoje kokoši. Imaš li kakvih uspjeha iza sebe ?• Moje su kokoši

četrnaest puta proglašene šampionima i to na izložbama u: Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Nedelišću, Zaboku, Ivancu, Lepoglavi…- Pa to je zaista sjajan uspjeh za nekoga to se tek tri godine bavi uzgojem. Čestitamo! - Na kojoj si izložbi i gdje

zadnje bio ? • Svoje životinje posljednji sam put izlagao u Zaboku i Knegincu. Ja sam 6. siječnja 2005. bio u Njemačkoj u Straubingu na izložbi, a put sam osvojio kao nagradu.- Čuli smo da si na izložbama osvojio brojne nagrade. Koja ti je najdraža? • Sve nagrade su mi jednako drage.- Pomaže li ti netko u brizi za kokoši ili se sam

brineš za njih?• Pomaže mi mlađi brat Filip.- Namjeravaš li se i dalje baviti uzgojem kokoši?• Svakako. Namjeravam proširiti prostor u kojem uzgajam životinje i povećati broj uzgojnih vrsta.- Martine, hvala ti na razgovoru. Želimo ti mnogo uspjeha u daljnjem uzgoju životinja, mnogo zadovoljstva i još bezbroj šampiona!

A vama dragi naši čitatelji evo ideje kako da korisno potrošite svoje slobodno vrijeme, a dok se ne odlučite za takav ili sličan hobi uživajte u fotografijama Martinovih šampiona!

Članak pripremila Daniela Kidjemet 7.b

FRESKA br. 316

Intervju s najučenikom generacije

INTERVJU S NAJ UČENIKOM GENERACIJENAŠA JE NOVINARKA

DANIELA RAZGOVARALA S MATIJOM MAČEKOM,

UČENIKOM 8. a RAZREDA KOJEGA JE GOSPOÐA RAVNATELJICA MARIJA RODEK PO ODLUCI

UČITELJSKOGA VIJEĆA NA SVEČANOJ PRIREDBI

POVODOM DANA ŠKOLE PROGLASILA NAJ UČENIKOM GENERACIJE

2003./2004.

Već nekoliko godina unatrag Učiteljsko vijeće naše škole bira naj učenika generacije. Ove školske godine je konkurencija bila veoma jaka, između 32 učenika osmih razreda odlikaša je bilo podosta, “nominiranih” nekoliko, a doznali smo da su ozbiljna konkurencija Matiji bili odlikaši: Elvis Vusić, Jelena Vresk, Anita Hušidić, Ivana Husnjak…

1. KAKO SI SE OSJEĆAO KADA TE RAVNATELJICA PROGLASILA NAJBOLJIM UČENIKOM GENERACIJE? Super, odlično! To mi je jedan od najboljih trenutaka u životu i puno mi znači za daljnje obrazovanje.

2. KOLIKO VREMENA DNEVNO UČIŠ? 1 sat.3. TKO TI JE NAJBOLJI PRIJATELJ I ZAŠTO? Tihomir Cikač. Zato jer ga poznajem od 1 razreda osnovne škole, puno mi je pomogao kroz ovih osam godina i ni u jednom

trenutku me nije razočarao.4. KAMO ĆEŠ POSLIJE OSNOVNE ŠKOLE? U gimnaziju u Ivanec.5. IMAŠ LI KAKAV HOBI? Igranje nogometa, zaba -vljanje s prijateljima itd.6. AKO GA IMAŠ TKO JE TVOJ UZOR? Nemam uzora. No iako ga nemam imam jasnu viziju svoje budućnosti u kojoj ne vidim alkohol i drogu.7. KOJA JE TVOJA NAJBOLJA KNJIGA? Omiški gusari.8. ŠTO TI SE U NAŠOJ ŠKOLI SVIÐA, A ŠTO BI PROMIJENIO? Posebno mi se sviđa modernost ove škole. To što je ova škola nova i vrlo dobro opremljena nama učenicima olakšava težak školski program. Ništa ne bih mijenjao.9. ŠTO BI PORUČIO OSTALIM UČENICIMA? Ostalim učenicima

poručio bih da nastave stopama ove generacije, te da bez straha krenu u daljnja osvajanja znanja.10. ŠTO BI PORUČIO UČITELJIMA? Učiteljima bih poručio da se malo više opuste, da drže disciplinu u razredu ali da na neki način budu prijatelji učenicima. Samo tako!11. OVE JE GODINE BILA JAKA KONKURENCIJA. JESI LI SE NADAO POBJEDI? Pa mogu vam reći da se nisam nadao pobjedi no znao sam da ću biti jedan od kandidata. Ova pobjeda je moje samopouzdanje podigla na višu razinu i to mi je važna odskočna daska za srednju školu. Posebno bih htio zahvaliti Učiteljskom vijeću što su me izabrali.


Matija – naj učenik generacije s razrednim prijateljima

FRESKA br. 3 17

Izlet na Brijune

IZLET NA BRIJUNE Dana 3. lipnja 2004. u ranim jutarnjim satima skupili se pred školom učenici od 5. do 8. razreda. Poslije nekoliko trenutaka nestrpljivog čekanja stigao je i autobus. Kada smo se svi smjestili u autobus, naši učitelji i učiteljice, gđa. Jadranka Vusić, gđa. Katica Veseljak, gđa. Suzana Klarić, gdin. Stjepan Maček i gđa. ravnateljica Marija Rodek su nas prebrojili i krenuli smo na dugo očekivani put. Put pun zabave trajao je tri sata uz jedno zaustavljanje da bi istegnuli noge. Druga postaja bila je Fažana, maleni gradić u kojem smo čekali brodić koji je plovio prema Brijunima. Stigavši na otok, već nas je čekala gospođa koja nas je vodila otokom i ispripovijedala nam sve o povijesti i mještanima otoka. Nakon kratkoga vremena stigao je i turistički vlakić koji nas je vozio po otoku. Posjetili smo Safari (divili se životinjama), razgledali dijelove na kojima su bili golf tereni. Uz malu stanku koju su nam priuštili naši učitelji slijedio je ručak u parku kraj slavnoga Titovog Kokija. Nakon odmora išli smo pogledati izložbu Titovih fotografija i izložbu životinja koje su živjele na otoku u Titovo vrijeme. Saznali smo da je taj otok prije bio malaričan, te da je veliku ulogu razvitku otoka pridonio Paul Kupelweiser, vidjeli smo kaktus od kojega se radi slavno teksaško piće teqila (što se posebno svidjelo našim dečkima), saznali smo i da su na tom prostoru živjeli Rimljani, upoznali

smo maslinu staru 1500 godina i još mnoge ljepote koje se ne mogu riječima opisati. Kada smo završili s razgledavanjem otoka, vodičica nam je zahvalila i mi smo se ukrcali na brod koji nas je, lagano se ljuljajući, dovezao do Fažane. U k r c a v š i se u autobus krenuli smo u Pulu, koja je slavna po pulskoj ARENI koju smo i razgledali. Arena, to veličanstveno zdanje sve nas je oduševila te smo naš ulazak unutra morali zabilježiti fotografiranjem. Prošetali smo i centrom Pule (gdje smo vidjeli i druge povijesne znamenitosti) i ondje se malo zadržali. Učitelji su popili zasluženu kavicu, a učenici pojeli jedva dočekan sladoled. Pri izmaku snage jedva smo koračali do toploga autobusa (kažem toploga jer nas je vrijeme “prevarilo”, počela je padati kiša). Na povratku kući neki su spavali, drugi umorno razgovarali, a bilo je i onih koji su smogli snage i zapjevali. Srećom, nikoga nismo

zaboravili i u kasnim satima se vratili kući puni novih

informacija i s jednom pustolovinom više.

Kristina Paska, 6.a

Željeli smo doznati što više informacija

Oduševila nas je veličanstvena Arena

Usprkos umoru pjesma nije ni na povratku kući silazila s naših usana

FRESKA br. 318

Izrada božićnih čestitaka / Obilježavanje 14. ožujka, Dana Lijepe naše

Svake godine u božićno vrijeme upućujemo svojim bližnjima božićne želje. Sve se više šalju SMS-ovi, e-mail poruke i tako se sve više u zaborav bacaju tradicionalne božićne čestitke. Naša škola svake godine šalje puno čestitaka drugim školama, suradnicima… Ove godine umjesto da se sve božićne čestitke kupuju, organizirane su radionice na kojima su učenici izrađivali čestitke. Čestitke smo ukrašavali mnogim materijalima: slama, svijeće, šećer, riža... Radionice su održane 7. i 8. sat, pa se nije odazvalo

Izrada božićnih čestitakapuno učenika. Usprkos tome na kraju je tu bilo raznih čestitaka. Učenicima koji su ih izrađivali nije nedostajalo mašte i kreativnosti. Radionice su vodile učiteljice Katica Veseljak, Mirjana Posavec i Silvana Vlaisavljević. Učenici 1. - 4. razreda izrađivali su također čestitke sa svojim učiteljicama, a uz pomoć gospođe Vlaisavljević, školske defektologinje kojima su kasnije ukrasili školski pano.


Učenici nižih razreda marljivo izrađuju čestitke

Predanost i kreativnost dala je i rezultate

Svaka čestitka odisala je maštovitošću

Već nekoliko godina za redom ogranak pokreta Lijepa naša iz Lepoglave na čelu s gospodinom Krešimirom Marićem organizira obilježavanje toga dana, 14. ožujka - dana objave stihova pjesme “Hrvatska domovina” Antuna Mihanovića U ponedjeljak, 15. ožujka 2004. godine, u 11,00 sati okupili smo se u prostorima Gradske vijećnice u Lepoglavi i obilježili 14. ožujka, Dan Lijepe naše. Možemo reći već “uigrana ekipa”, učenici OŠ Izidora Poljaka iz Višnjice sa svojim mentorom gospodinom Ðurom Jelavićem, učenici OŠ Ante Starčevića iz Lepoglave sa svojom mentoricom

gospođom Katicom Veseljak i učenici 4. razreda PŠ Žarovnica sa svojom mentoricom gospođom Bernardom Kljunić. Našu školu predstavljale su učenice: Mateja Kiđemet, Daniela Kidjemet, Marta Svetec, Kristina Paska i Nikolina Vresk, a PŠ Janja Galić i Jelena Držaić. Ovom svečanom obilježavanju pridružili su se i ravnatelji gospođa Marija Rodek, naša ravnateljica i gospodin Ratko Tomić, ravnatelj OŠ Lepoglava. Tu se još našao i gospodin Josip Paljak, lepoglavski dogradonačelnik, a posebni gost ove godine bio je gospodin Ernest Fišer. I ove godine smo se uvjerili

kako naši učenici marljivo pišu stihove posvećene domovini, okolišu, ekologiji, zavičaju… Možemo s ponosom reći da je svaki stih poseban na svoj način. Učenici su interpretativno pročitali svoje pjesme, a za uloženi su trud nagrađeni knjigama, a knjige su dobili i njihovi mentori. Na ovome lijepome skupu nastala je i ideja o tiskanju zbornika učeničkih radova svih učenika koji su tijekom prošlih godina sudjelovali u obilježavanju ovoga dana. Hoće li se to i ostvariti to ćemo još vidjeti, nadamo se da će gospodin Fišer i gospodin Jelavić prirediti tu zbirku kao što su i obećali. Druženje je trajalo jedan sat, a razišli smo se obećanjem da ćemo se i iduće godine sastati i obilježiti ovaj dan.

Kristina Paska, 6. a

OBILJEŽAVANJE 14. OŽUJKA, DANA LIJEPE NAŠE

g o s p o đ o m Mirjanom Vusić i mi, učenici OŠ Ivana Rangera iz Kamenice sa svojom m e n t o r i c o m

FRESKA br. 3 19

KUĆNI LJUBIMCIKućni ljubimci

Gotovo nema obitelji u kojoj se nije raspravljalo o nabavci kućnog ljubimca. Djeca su najčešće ona koja

ga žele, a stariji članovi oni koji u konačnici preuzimaju većinu odgovornosti. Kućni ljubimci su višestruko vrijedni članovi obitelji: uče nas što je bezuvjetna ljubav, predstavljaju svakodnevnu obavezu koja se ne može odgoditi ili gurnuti u stranu, a istraživanja pokazuju da je manje alergija u ljudi koji su u ranom djetinjstvu imali kontakt sa životinjama.

KAKO IZABRATI KUĆNOG LJUBIMCA?

Nije svaki ljubimac za svaku obitelj, a glavni faktor za odabir ljubimca je životni stil, količina slobodnog vremena, veličina prostora kojim raspolažemo, financijska situacija… Najčešći ljubimac kojega ljudi žele je pas. No, on ujedno traži da za njegove potrebe odvojite najviše vremena. Pas je ljubimac koji najprisnije komunicira s ljudima pa se trud u pravilu vraća jedinstvenim iskustvom. Cijene pasa su različite: prosječni psi s rodovnikom kreću se od 400

eura pa na dalje, ali ne treba zaboraviti one pse koji su napušeni i usamljeni, a voljeli bi imati topli dom s puno

ljubavi. Takve pse možemo naći u udruzi Spas u Varaždinu. A kada se odlučite: smeđi ili šareni, mali ili veliki, mužjak ili ženka, živahniji ili mirniji…Tu je sto pitanja na koja treba pažljivo odgovoriti. No ipak je najvažnije da ga volite. Mačke su ljubimci

koji također mogu uspostaviti

blizak odnos s ljudima, a prednost im je da mogu isključivo biti u kući. Izbor mačke najčešće ovise o financijama, stambenom prostoru i osobnim željama. Čistokrvne mačke osim izgledom razlikuju se karakterom te je iznimno važno da se njihov karakter poklapa s karakterom vlasnika. Mačke traže puno manje vremena nego psi, a vrijeme koje ćete provesti njegujući je i družeći se s njom jako se razlikuje o tome ide li ona uopće van, kakav ste odnos uspostavili s njom, kakva joj je dlaka, narav?

Onima koji ne mogu zbog prostornih ili financijskih mogućnosti zadovoljiti svoje potrebe za kućnim ljubimcima savjetujem da nabave ribice, papige ili hrčka. Razlikujemo toplovodne i hladnovodne ribice. Toplovodne žive u toplim vodama i zahtijevaju veliki akvarij s vodenim biljem i pumpicom koja zagrijava i filtrira vodu. Hladnovodne su mnogo

jednostavnije i zahtijevaju skromnije uvjete. Voda im se mijenja ovisno o veličini akvarija, a preporuča se jednom mjesečno. Voda obavezno mora odstajati tri sata prije nego što u nju stavimo ribice. Najpovoljnije cijene ( 30kn – 50kn po ribici) i najveći izbor ribica je u Zoo centru u Optujskoj ulici u Varaždinu.

U sljedećem broju Freske pročitajte o papigama i hrčcima, a do tada dobro brinite o svojim kućnim ljubimcima.

Srdačan pozdrav

Vaša Jelena Fištrek, 8.a

FRESKA br. 320

Sudjelovali smo u emisiji “Tema dana” / Natjecanja

SUDJELOVALI SMO U EMISIJI “ TEMA DANA”

Dan ranije u Lepoglavi dogovorili smo odlazak na Radio Ivanec u emisiju “TEMA DANA” koja je bila posvećena 169. godini objavljivanja pjesme “Hrvatska domovina” i 14. godini pokreta Lijepa naša, a koju je vodio gospodin Ivan Knežević, urednik te emisije.

Emisija “TEMA DANA” radio Ivanca, emitirana 16. ožujka u 11,00 sati bila je posvećena 169. godini objavljivanja pjesme Antuna Mihanovića “Hrvatska domovina” i 14. godini osnutka pokreta Lijepa naša. U emisiji su sudjelovali: predsjednik ogranka Lepoglava dipl. ing. Krešimir Marić i učenici triju osnovnih škola sa svojim mentorima. Iz OŠ Lepoglava Jelena Zidar, učenica 8. razreda, iz OŠ Višnjica Tatjana Prašnički, učenica 8. razreda i gospodin Ðuro Jelavić, a iz naše škole, ja, Kristina Paska i iz PŠ

Žarovnica Jelena Držaić, te gospođa Katica Veseljak.U toj emisiji predstavili smo svoje škole, govorili smo o aktivnostima učenika i pročitali svoje pismene radove. Ja sam pročitala svoj rad “Ekološka hulja”, a Jelena svoj “Stara hiža”. Gospodin Marić je rekao da će Matici Hrvatskoj predložiti da naziv ekološka hulja nadjenu svima koji nemilosrdno zagađuju našu divnu prirodu. Mogu reći da je posjet radio stanici bio vrlo zanimljiv kao i druženje s učenicama iz drugih škola, jednostavno rečeno jedno divno novo iskustvo. Na kraju još u ime svojih prijateljica i u vlastito ime moram zahvaliti gospođi Veseljak kao i gospođi ravnateljici Mariji Rodek koje nam omogućavaju naše predstavljanje koje nam donosi dobre uspjehe. Trudit ćemo se i dalje i nadamo se još većim uspjesima.

Kristina Paska, 6. a

NATJECANJE IZ INFORMATIKE

Informatičari otvorili sezonu natjecanja. U Osnovnoj školi Franje Serta u Bednji 6. veljače 2004. održano je natjecanje iz informatike. Iz naše škole na natjecanju su sudjelovale učenice 6.b razreda Daniela Kidjemet i Silvija Jakopović. Od ukupno 15 učenika, koliko ih je sudjelovalo na natjecanju, naše su učenice zauzele 4. i 6. mjesto. Mentor naših informatičarki je učitelj Ivan Štefek. Učenice su donijele pozitivna iskustva, stekle su nova znanja i prijateljstva.


KEMIČARI U KLENOVNIKU I ove školske godine učenici sedmih i osmih razreda odmjerili su svoja znanja iz kemije. Ovoga je puta međuopćinsko natjecanje održano 13.02.2004. u Osnovnoj školi grofa Janka Draškovića u Klenovniku. Našu školu predstavljali su učenici sedmoga razreda: Nikolina Vresk, Kristina Jug, Jelena Fištrek i Jasmina Kljunić, a iz osmoga: Anita Hušidić, Jelena Vresk, Matija Maček i Ivan Šantalab. Za ispunjavanje testova učenici su imali vremena dva školska sata. Nakon što su napisali test učenici su krenuli u obilazak Klenovnika. Najprije

su posjetili novo renoviranu crkvu sv. Trojstva, zatim dvorac obitelji Drašković i njihovu grobnicu. Nakon izleta autobusom su krenuli kući. U večernjim satima saznali smo rezultate. Učenici sedmog razreda osvojili su: 5., 7., 10. i 20. mjesto, a učenici osmoga razreda: 3., 6., 8. i 10. mjesto. Učenik Matija Maček svojim je rezultatom osigurao i odlazak na županijsko natjecanje. Mentorica naših učenika je gospođa Jadranka Vusić.

Jelena Vresk , 8.a

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ BIOLOGIJE

Na Županijskom natjecanju iz biologije sudjeluju učenici sedmih i osmih razreda koji na prethodno održanim školskim natjecanjima ostvare najbolje rezultate.Nakon školskog natjecanja (na kojem je sudjelovao veći broj učenika) odluka je na temelju rezultata donijeta da našu školu na županijskom natjecanju predstavljaju Jasmina Kljunić, učenica 7.a razreda i Marina Kiđemet, učenica 8.a razreda. Natjecanje je održano 22.03.2004. godine u Osnovnoj školi Dimitrija Demetera u Varaždinu ili nama poznatije u VI. Osnovnoj školi. Na natjecanju sedmih razreda bilo je više od pedeset učenika, naša je učenica zauzela odlično 9. mjesto. Preko pedeset učenika osmih razreda također je sudjelovalo u natjecanju, a učenica iz naše škole postigla je također odlično 8. mjesto. Mentorica našim učenicama bila je učiteljica Andreja Habijanec.S obzirom na broj natjecatelja naše su učenice postigle zavidan rezultat kojim se ponose i one i njihova mentorica.

Marina Kiđemet 8.a

FRESKA br. 3 21

Oskarovci na našoj školi / Nikolinje u našoj školi

OSKAROVCI U NAŠOJ ŠKOLI

Glavni urednici Petar Bukovac i Davor Uskoković

gostovali u našoj školi

Dana 12.02. 2004. godine u našoj su školi gostovali “OSKAROVCI”, glavni i odgovorni urednik revije za školu i dom Oskar, Davor Uskoković, te izvršni urednik Petar Bukovac. Predstavljajući nam časopis Oskar govorili su o njegovom bogatom, zanimljivom i edukativnom sadržaju. Govorili su i o zanimljivim reportažama kojih je u časopisu pregršt, a koje vode čitatelje u nepoznate i zanimljive krajeve, te o zanimljivim posterima. Gospodin Uskoković je postavljao i zanimljiva pitanja, te nagrađivao učenike koji su znali odgovor. Učenici su također mogli pitati sve što ih zanima u vezi s časopisom Oskar. Na kraju susreta gosti su nam podijelili časopise i letke za nagradnu igru.


NIKOLINJE U NAŠOJ ŠKOLI Učenici 1. - 4. razreda naše škole svake godine sa svojim razrednim učiteljicama Verom Petak, Ankicom Sambolec, Biserkom Petak, Višnjom Rodek i vjeroučiteljem Josipom Risom pripreme prigodan program kojim mole Sv. Nikolu da ne zaboravi ni njihovu, a ni našu čizmicu.

Svake godine šesti dan u mjesecu prosincu posvećen je čovjeku koji je za života svojim dobrim djelima usrećivao druge i zato postao svet, SVETOME NIKOLI. Kao što znamo našu školu svake godine pohodi dragi “svetac” i donosi darove za sve učenike. Naš “svetac” dolazi iz Austrije. Naime, svećenik Zdravko Gašparić, bivši učenik naše škole sa svojim župljanima doputuje svake godine k nama i poklanja nam darove sv. Nikole. Učenici 1. - 4. razreda svojom su pjesmom, plesom i recitacijama molili Nikolu da ne zaobiđe njihovu čizmicu, a

ujedno su mu zahvalili što je i ove godine stigao. Nakon priredbe zamolili smo gospodina Gašparića za kratak razgovor na što je on rado pristao. Na pitanje tko šalje darove koji nam stižu svake godine velečasni Gašparić je odgovorio: “Te darove šalju djeca iste dobi kao što ste i vi. Jako su sretni što vi s radošću iščekujete njihove darove.” Nakon toga upitala sam gospodina Gašparića kako to da dođu svake godine, na isto je odgovorio ovako: “Nema ništa ljepše od vašega veselja, a vi se veselite kada dobijete darove, a tada smo i mi presretni. Ne bismo vas mogli razočarati.” Velečasni Gašparić je obećao da će doći i druge godine i svima koji čitaju FRESKU uputio je pozdrave. Rekao je još da uz našu školu posjećuje i PŠ u Žarovnici i PŠ u Jerovcu. Veoma smo zahvalni velečasnome Zdravku Gašpa-riću i njegovim župljanima i s radošću iščekujemo svaki novi susret.


Taj isti tjedan učenici 1. - 4. razreda još su jednom imali susret sa svetim Nikolom. Devetoga prosinca, u četvrtak proslavili su Nikolinje u vlaku zajedno sa svetim Nikolom. Hrvatske su željeznice organizirale vožnju sa svetim Nikolom. Učenici nižih razreda iz Kamenice i PŠ Žarovnice uživali su u vožnji posebnim vlakom od Lepoglave do Varaždina i natrag. Sveti se Nikola veselio druženju s našim mališanima, a mališani još više

druženju s njim. Svakoga je mališana sveti Nikola darivao paketićem slatkiša koji su djeci jako prijali, a kako i ne bi ipak su to slatkiši svetoga Nikole. Djeca su ovom vožnjom i susretom bila prezadovoljna i

obećala su dragom svecu da će se i iduće godine družiti.

Gosti iz Austrije daruju naše učenike

Naša novinarka Daniela razgovara s velečasnim Gašparićem

Radovali smo se čim smo ga ugledali

FRESKA br. 322

Literarni i likovni radovi

LITERARNI I LIKOVNI RADOVIDEŠČ

Dešč curi.Pe krovu ruži.

Mole soze na obloku.

Ivana Bahun, 2.bPŠ Žarovnica

ZIMSKE JUTRE ČEZ MOJ OBLOK

Zbudila som se. Jutre je bile friške i snježne. Pegledala sam vun,vunje je saka grana debila bielu kiklju.Vrapci su skekali pe snjegu. Neč so iskali. Otprla sam oblok i hitila im kemadiće kruha. Se je bile tihe,some se čul veter šterni je njihal pahule v zraku.

Barbara Posavec, 2.bPŠ Žarovnica

BIJELA TIŠINA

U zimsko gluho jutro…Vrapčić se javi…

Sve još spava i diše…

I ništa se ne čuje više…

Valentina i Frančeska, 2. bPŠ Žarovnica

KASNA LJETNA VEČER

Toplina nestaje.Svojom pjesmom javlja se

nestašan zrikavac.

U daljini čujemzvuk klopoteca.

Nema više mira, ni tišine,mislima se vraćam u stvarnost.Vrijeme ljetnih čarolija nestaje.

Nikolina Vresk 8.a

KASNO LJETNO VEČE

Noć…

Oko mjeseca u kolovozu stale su zvjezdice žute,Da nam obasjaju pute.

U tišini čuje se zrikavca glasKoji svira koncert za nas.

Laura Strupar 8.a

POSVUDA PROLAZI JESEN

Stigla jesen,dane skratila,hrastu krošnju

pozlatila.

Lišće obojila,plodove donijela

vruće dane odnijela,hladne dane doziva.

Valentina Bahun 5.a

MOJ DJED

Imam djeda i volim ga jako. Sedamdeset i pet mu je godina, ima sijedu kosu i jako je star. S njim volim malo prošetati, ali ga bole noge. Prisjećam se kako mi je pričao priče kada sam bio malen. Zimi smo sjedili pokraj peći, učio me razne molitve. Pričao mi je doživljaje iz svoga djetinjstva. Volim svoga djeda i sretan sam što je sa mnom. Ali vjerujte mi, jako sam žalostan što mi je drugi djed umro i ne mogu dijeliti sretne trenutke s njim.

Željko Galović 6.a

Mihaela Šaško, 2.bPŠ Žarovnica

Aleksandra Svetec, 4.b PŠ Žarovnica

FRESKA br. 3 23


NA MOJ PROZOR KUCA JESENJA KIŠA

Jesenja kiša jutros je palai svima nama odmor dala.

Padala je i padala i do podnevanije prestala.

Na moj prozor ona je kucalai tihu pjesmu je pjevala.

Kad je kiša prestalavan sam pogledala

i vidjelakako se zelena trava budila

i u kapljicama se umivala.

Marta Svetec 7.b

NA MOJ PROZOR KUCA JESENJA KIŠA

Pada kišačas tmurno, čas veselo,

pa opet tmurno.

Udara o žlijebnekim zvonkim skladom,

govori mi kiša:- Prošeći gradom!-

A ja tužno sjedimuz prozor svojgledam van,govorim joj.

Zapuše vjetrićjužni, blagokrene kišuk meni sad.

Kuca sada kišao prozor moj,

govori ona meni,govorim ja njoj.

I dok sitne kapislijevaju se nizglatko staklo,govori kiša;

sunce ju taklo.

Nestane onaj divan skladkiša više ne kuca,

a moj prozor tužan je sad.


KIŠNE KAPI UDARAJU U MOJ PROZOR

Jutro je. Probudila sam se. Još se sneno protežem u krevetu. Pogled bacam na prozor. Vani je tmurna i hladna jesen koja u meni budi tužne osjećaje. Kapi kiše udaraju u moj prozor. Čini mi se da govore kako žale za ljetom i da se ne vesele zimi. Kad sam prišla bliže prozoru, pogled mi je na trenutak zastao u voćnjaku koji je dosad bio pun radosti. Kapi kiše su s moje omiljene kruške skidale list po list. Vjetar je sve jače i jače puhao, a kiša je prestajala. Najednom - iza jednoga oblačića pojavilo se sunašce koje je izbrisalo tu kišnu čaroliju.

Anastazija Huđ, 3.b

PŠ Žarovnica

Mihaela Šaško, 2.b PŠ Žarovnica

Zrinka Strupar, 2.a

Emilija Galović, 4.b

FRESKA br. 324


KIŠNE KAPI UDARAJU U MOJ PROZOR

Jednoga jutra probudila sam se, pogledala kroz prozor i vidjela sivocrne oblake. Vjetar je puhao, a onda su počele padati prve kišne kapi. Za nekoliko minuta počeo je jak pljusak. Čulo se jako lupanje po krovu. Vjetar se malo stišao, a kapi su klizile mojim prozorom sve dok nisu pale na tlo i nestajale u zemlji. Žuti listovi su padali na zemlju, a sjenica se sakrila ispod jedne grane. Neraspoloženi ljudi su hodali cestom s raznobojnim kišobranima. Sunce je zasjalo, a kiša je još malo padala i nastala je duga.

Patricia Petak, 3.bPŠ Žarovnica

KASNA JESEN

Sjedila sam kraj tople peći i gledala kroz prozor. Vidjelo se kako kroz naše selo prolazi kasna jesen. Imala je plašt od magle, svilenu kosu od dima i smrznuti šešir. Izgledala je poput kraljice koja šeće svojim kraljevstvom. Šetala je selom, a s drveća je padao list za listom. Otpale grančice su plesale svoj posljednji ples. Prolazila je livadom na kojoj su travke uvenule. Na jednom polju bio je neki starac i vidio kako dolaze tmurni oblaci. Brzo se uputio kući. Jesen je krenula u šumu obavijena maglom. Lišće je šuštalo i vrtjelo se u krug, a otpale grančice su pucketale. Ptičice su se šćućurile u svoja gnijezda tužno promatrajući što se događa. Začuo se fijuk vjetra i lavež pasa. Vani se osjetio miris dima koji se dizao iz okolnih dimnjaka. Tamni oblaci nadvili su se iznad sela. Spustila se gusta magla i najavila je skori dolazak zime.

Gordana Željezić 4.bPŠ Žarovnica

Lucija Kostanjevec, 4.aKatarina Kiđemet, 2.b PŠ Žarovnica

Tihana Ježovita, 4.a

Tina Cikač, 4.a

FRESKA br. 3 25


ŠTO O MENI MISLI UČITELJICA

Moja učiteljica se zove Biserka Petak. Kada sam napisala lijepi sastavak učiteljica ga je pročitala pred cijelim razredom. Ja sam bila tako sretna da sam pomislila da me učiteljica najviše voli. Moja učiteljica misli da bi trebala malo više učiti. Naša učiteljica uvijek ponavlja tko uči taj zna. Učiteljica ne voli samo mene, ona nas sve jednako voli. Učiteljica misli da sam ja dobra, da dobro učim i volim puno govoriti. Ja svoju učiteljicu jako volim.

Jelena Strupar 3.aSUNCE NA SPAVANJU

Mnogo ljudi na svijetu se pita što se sa SUNCEM zbiva noću. Je li otišlo na spavanje, ili se negdje sakrilo? Je li na cijelom svijetu noć kada je i kod nas? Negdje daleko SUNCE se upravo budi i počinje dan. zemlja se okreće oko SUNCA i zato je negdje dan, a negdje noć. Odakle SUNCU toliko topline i svjetlosti? Kamo se SUNCE sakrije kada je oblačno i kišovito? Odmara li se SUNCE ikada kao ljudi ili je ono neumorno? Na sva ova pitanja htjeli bismo znati odgovore.

Jelena Strupar 3.aTATA

Moj tata se zove Stjepan. Visok je i ima crnu kosu. Uvijek je nasmijan i dobar prema meni i mojim sestrama. Lice mu je uvijek vedro i nasmijano. Osmijeh mu je kao nasmijano sunce. Za sve ima razumijevanja, uvijek se s nama složi i savjetuje nas. Njegovo srce ispunjeno je dobrotom i ljubavlju. Kad sam bila mala, moj tata je radio u Mariboru i jako mi je nedostajao. Kući je dolazio preko vikenda, pa smo rijetko bili zajedno. Danas također radi u Sloveniji, ali sada svaki dan dolazi doma, tako da mogu više vremena provoditi s njim. no, on se svako jutro diže rano i odlazi na posao, a mi još slatko sanjamo. Ponekad mi je žao kada se ujutro digne da nas odveze u školu, a u očima mu vidim umor, jer se kasno vratio s posla. On je jako dobar tata, pa iako je umoran učinit će sve da nas usreći. Ja ga jako volim, jer on je za mene NAJBOLJI TATA NA CIJELOM SVIJETU! Dala bih sve, samo da moj tata manje radi, pa da bude manje umora u njegovim dobrim i veselim očima.

Jelena Šantalab, 4.aMOJE VEČERNJE ODIJELO

Svakoga ljeta ljudi organiziraju večernje plesove. Tada oblače svoja svečana odijela i večernje haljine jer žele izgledati što ljepše. Tako se i ja trudim izabrati svoje najbolje odijelo. Ono je plavo s bijelim crtama. Uz njega oblačim bijelu košulju i plavu kravatu. Obuvam svoje omiljene crne cipele. Na večernji ples odlazi mnogo mojih prijatelja. S njima pričam i zabavljam se. S neba nas promatraju mjesec i zvjezdice obučeni u svoje sjajne žute odore.

Tomo Kostanjavec, 4.a

Fištrek Nino, 2.a

Helena Kučej, 1.b PŠ Žarovnica

Kristina Maček, 1.b PŠ Žarovnica

FRESKA br. 326


STIGLA JE JESEN

Stigla je jesen. Dane skratila. Sa sobom je donijela mnogo lijepih boja i odlučila obojiti prirodu. Lišće je obojila u smeđe, žuto i zelenkasto, kukuruz u žuto, a vinograde napunila grožđem. Kad je sve to napravila odlučila je posjetiti ljude i opomenuti ih da se toplije obuku. Zatim im je rekla da poberu grožđe i kukuruz jer kasnije dolazi i zima. Onda je otišla do sunca i rekla mu da više ne širi svoje vruće zrake, otišla je do kiše i rekla joj da ponovo počne rominjati i pljuštati, tada je otišla do vjetra i rekla mu neka počinje lagano puhati. I tako je prošlo još jedno godišnje doba, jesen.

Tina Cikač,

4.a

MOJE BOŽIĆNO DRVCE

Božić je prošao. Na njega me još podsjeća okićeno božićno drvce. Bila sam jako vesela kad smo ga kitili, stavljali šarene kuglice i druge ukrase. Najviše mi se sviđaju ukrasne žaruljice i štalica s jaslicama. Kada sam se probudila na Božić ispod drvca me čekao poklon. To me jako razveselilo. Žao mi je što ćemo uskoro skinuti nakit s drvca, ali znam da me sve to čeka i na kraju ove godine.

Nikolina Šantalab, 2. a

MOJE BOŽIĆNO DRVCE

Svake godine za Božić kitimo bor. Tako smo mama i ja učinile i ove godine. Moj bor je okićen plavim i srebrnim nakitom. Lampice su također plave i žmigaju različito. Meni je moj bor prelijep, a još je ljepše ono što dobijem ispod njega. Ove sam godine dobio igračku pikado, skijaške rukavice i mnogo slatkiša. Zato su meni najljepši božićni dani.

Benjamin Šantalab, 2.a

Aleksandra Svetec, 4.b PŠ Žarovnica

Anamarija Strupar, 2.a

Dario Ježovita, 3.a

FRESKA br. 3 27

Literarni i likovni radoviGalić Krunoslav, 3.a

Josip Mežnarić, 1.b PŠ Žarovnica

Maja Juren, 4.a

Mateja Cikač, 1.bPŠ Žarovnica

JESEN

Što mi je pričao javor u parku?Stigla je jesen, ljeto je na izmaku.

Nijansom boja prošarala lišće i grane,ljetu broji posljednje dane.

Rujan je mjesec pun iznenađenja,Dolaska škole i ranog buđenja.

Košare su pune zrelog voća,A voćnjaci i vinogradi puni slatkog

soka.

Mnogo se radi, krumpir se vadi,Kukuruz se bere, ljudi se vesele.

Ništa nam nije teško,Plodno je bilo ljeto.

Željka Bencek 7.a

JESEN

Ostaje tu…

Počinje se smiješiti,rado pokazuje svoje moći.

Raste brzinom lokve,i prikazuje se onakvom kakva

jest – uvenulim cvijetom.

Ivana Kišiček 7.a

KASNA JESEN

Danas sam se probudila i pogledala kroz prozor kakvo je vrijeme. Bilo je tmurno. Tamo izdaleka vidjela sam kako kasna

jesen dolazi u naše selo. To je bila moderna jesen, jer je imala haljinu od dima i preko nje magleni plašt. Na glavi joj je lebdio šešir od sivog oblaka, na nogama je nosila lagane papuče od suhog, smeđega lišća. Ispod šešira je virila kratka kosa golih grana drveća, koja se svjetlucala na zlatnim jedva vidljivim jutarnjim zrakama sunca. Iznad livade je puhala kao snažan vjetar pa su se travke posušile. Dan je bio tmuran pa su i životinje ostale u svojim jazbinama. Iz šume su se čuli zvukovi škripanja i jaukanja granja. Širio se miris otpalog, vlažnog lišća i drveća. Na kraju se jesen sakrila u oblake i počela je tiho dozivati zimu da je zamijeni jer je bila umorna.

Aleksandra Svetec 4.bPŠ Žarovnica

ŽELJELA BIH IMATI ROBOTA

Jednoga dana morala sam oprati suđe. Kada sam bila gotova, otišla sam u svoju sobu i počela maštati. Maštala sam o robotu i mislila kako bi bilo lijepo da ga imam. On bi imao crvene oči i uši kao čovjek. Usnice bi mu bile plave, a kosa narančasta i bio bi visok kao i ja. Umjesto mene bi pospremao kuću, pisao zadaće, pospremao moju sobu, pomagao mami i tati, a čuvao bi i malu seku. Kad bi on to sve radio ja bih se odmarala, ponekad mu i pomagala. Ja bih mu samo redovito mijenjala dijelove i podmazivala ga.

Anastazija Huđ, 3.bPŠ Žarovnica

FRESKA br. 328


Tihana Ježovita, 4.a

Matija Jug, 4.a

Jelena Šantalab, 4.a

KASNA JESEN

Sjedim u toploj sobi i gledam kroz prozor kako u moje selo dolazi neobična jesen. Ona ima haljinu napravljenu od šarenog lišća. Šešir joj je također od lišća, a njezina je kosa od dima. Dugi magleni plašt krasi joj šarenu haljinu. Kad je prolazila krajem sve je utihnulo. Naišla je na livadu. Sve su travke spustile glavu i legle u san čekajući da ih pokrije topli, bijeli pokrivač. Prošla je livadu i došla u gustu šumu. Kad su je životinje vidjele, prestrašile su se i odmah su otišle u svoje domove. Drveće je drhtalo od zime, a lišće je od straha počelo padati na tlo. Čuli su se zvukovi šuštanja lišća. Put kojim je prolazila postao je veliki, šareni tepih od lišća. Kad je jesen sve to razgledala već je bila umorna, pa je počela zvati zimu. No dok je čekala zimu da dođe sakrila se u dimnjak gdje je grijala promrzle prste.

Emilia Galović 4.bPŠ Žarovnica

JESENJA KIŠA

Tmurno nebo naboralo lice,gledajući ga tužnog nesretni

su ljudi i ptice.

Što li se zbilo tom plavom prostranstvu,

gdje li je Sunce, osmijehna licu?

Dok pitam se tako gledajući nebo,sasvim tiho bez najave nekejesenja kiša spusti se snažno

nabujali zbog nje potoci i rijeke.

I prolaze dani, i noći duge,Mokre su travke, listovi žuti,Stabla se stisla prepuna tuge

al` jesenje kapi ne mare za druge!

Kristina Paska 7.a

PISMO DJETINJSTVU

Djetinjstvo moje,u čaroliji tvojojDiše trinaest mojih proljeća.U zagrljaju tvojemstanuje moja radost i sreća.U najskrivenijem kutku snivamoj mali plišani medo.

Djetinjstvo moje,u dahu tvojemtitraju sva moja prijateljstva.Na dlanovima tvojim snivamoja bezbrižnost i razigranost,u krilu tvojem stanuje moj dom,obitelj i sigurnost.

Djetinjstvo drago,ne želim se odvojitiod tvojih čarolija.Želim da u mojim očimazauvijek blista tvoja ljepota.

U ušima mojim nek vječnosvira melodija tvoja, a u srcu nek plamte nježne iskredjetinjstva!

Kristina Kljunić, 7.a

FRESKA br. 3 29

Njemački jezik / Radionice u našoj školi

NJEMAČKI JEZIKDURCH DAS JAHR

EIN JAHR HAT ZWÖLF MONATE. Godina ima dvanaest mjeseci.

JANUARFEBRUARMÄRZAPRILMAIJUNJULAUGUSTSEPTEMBEROKTOBERNOVEMBERDEZEMBER

EIN JAHR HAT VIER JAHRESZEITEN.Godina ima četiri godišnja doba.

WINTERFRÜHLINGSOMMERHERBST

Verbinde und schreibe Monate und Jahreszeiten ! Poveži i napiši mjesece i godišnja doba!

Ja gust Ju tober

ter De zember Au Febru nuar ar ni Ju

Ok li No vember A ber

Win pril Septem Früh Somm

er ling bst Her

Cijele školske godine u našoj su školi održavane radionice u kojima učenici obilježavaju neke važne datume, voditeljica radionica je uvijek profesorica Andreja Habijanec (ponekad ima i pomagače). Cilj takvoga rada je što više zainteresirati učenike za pojedine teme i potaknuti ih na grupni i samostalni rad.

Radionica održana 15. ožujka 2004. bila je poput mnogih dosad već održanih radionica, ali se ipak u nečemu razlikovala od drugih. Ovoga su nam puta gosti bila djeca iz udruge “Sunce” iz Ivanca. Odaziv učenika na radionice je uvijek velik, a i ovaj put se na radionicu odazvao veći broj učenika viših razreda. Mi smo nakon radionice porazgovarali s njima i pitali ih o njihovim dojmovima.S nama je razgovarao Vedran

Husnjak, učenik 8.a razreda i rekao nam sljedeće:

“Ja idem u 8. razred, volim dolaziti na radionice jer tu naučim nešto više o zemlji i životinjskom svijetu. Najljepša radionica mi je bila u 7. razredu kada sam na računalu tražio važne detalje o životinjskom svijetu. Morao sam naći sve o sredozemnoj medvjedici, periski, dobrom dupinu i vidri. Nema radionice na kojoj nisam bio, imam i slike iz nekoliko radionica. Daleko najljepša radionica bila mi je 15. ožujka 2004. godine kada su nam u posjet došla djeca iz udruge “Sunce” iz Ivanca. Ja sam radio s gospođicom Ljiljanom

koja baš nije mogla govoriti ni hodati. Radili smo pokus s ribom Juricom, proveli ga kroz zagađenu vodu u koju smo bacali deterdžent, kavu, zemlju i ulje. Poslije smo pokazali Juricu svima. Meni se sviđalo raditi s Ljiljanom i htio bih to ponoviti.”

Mateja Mavrek, Eugenija Črepinko i Natalija Školnik učenice 7.a razreda su iznijele svoje mišljenje o radionici:

“Radionica u kojoj su sudjelovala djeca iz udruge “Sunce” je radionica koja nam je pružila priliku da upoznamo i radimo s ljudima koji su drukčiji od

RADIONICE U NAŠOJ ŠKOLI U ŠK. GOD. 2003./2004.

FRESKA br. 330

Radionice u našoj školi /

nas. Smatramo da takvog rada treba biti više jer su takve radionice zaista super. Mnogo smo naučile i bilo nam je lijepo i zabavno. Naučile smo i vidjele da su djeca s posebnim potrebama zabavna. Svima koji misle da oni ništa ne mogu i ne znaju, savjetujemo da nam se pridruže u sljedećem takvom susretu.”

I učenice 6.a razreda su sudjelovale na toj radionici, Katarina Držaić nam je rekla ovo:

“Radionica mi se jako svidjela, bila je zabavna. Gosti su bili fenomenalni, a i učiteljice koje su organizirale radionicu. Mene se ova radionica jako dojmila. Nadam se da će biti još ovakvih prilika i da ćemo

se opet družiti sa svojim ljubaznim gostima.”Ivana Kišiček je također imala nekoliko riječi pohvale:

“Radionica je bila zanimljiva, a vidjeli smo da ima ljudi kojima treba pomoći da se sretniji vrate kući sa znanjem da su dobili pažnju i prijateljstvo koje ih čine zadovoljnijima i sretnijima. Bila mi je posebna čast sudjelovati u njihovim životima, makar nakratko, na trenutak, i ispuniti ih srećom.”

Željka Bencek je na radionici stekla novo prijateljstvo i pozitivna iskustva:

“Na radionici je bilo super. Vedran Husnjak, Monika Kiđemet, Ljiljana i ja radili

smo zajedno. Bilo je zgodno raditi s osobama s posebnim potrebama. Mi smo se baš lijepo zabavili uz Ljiljanu koja nam je pomagala. Bilo mi je žao što smo se tako brzo razišli, a gosti su obećali da će ponovno doći.”

O novim poznanstvima govorila nam je i Sandra Svetec:

“Meni je na toj radionici bilo jako zabavno jer sam susrela nove prijatelje. Najzabavnije mi je bilo kada smo sadili biljke. Meni su se gosti jako svidjeli i željela bih ih još jedanput vidjeti, jer su simpatični.”

Članak pripremila Marina Kidjemet, 8.a

Na radionicama je uvijek zanimljivo

FRESKA br. 3 31

Jeste li znali / Susret s Božidarom Prosenjakom

SIMPATIČNI BODLJIKAVCISmatra se da su se prvi ježevi pojavili prije nekih 30 milijuna godina. Svi su bodljikavi ježevi gotovo iste veličine - s duljinom glave i tijela od 20-30 cm prekriveni gustom šumom oštrih bodlji. Kad se jež uplaši, posebni mišići na tijelu usprave bodlje pa se nakostriješi. U samoobrani uvuče glavu i smota se u loptu kako bi postao što nepristupačniji.

NAVIKEIako su ponekad aktivni ujutro, ježevi su uglavnom samotne i noćne životinje. Noći provode u potrazi za hranom, a danju se odmaraju i spavaju.

HIBERNACIJA (ZIMSKI SAN)Europske vrste tijekom zimskih mjeseci hiberniraju, što je uzrokovano smanjenom količinom hrane. Približavanjem zime na zaklonjenom mjestu u dubokoj živici, vrtnom odlagalištu otpada izgradi gnijezdo: staro lišće natisne u debeo sloj.

PROLJEĆEDo kraja prosinca svi već duboko spavaju. Tijekom tog stanja tjelesna temperatura se spušta s 35oC na 10oC; rad srca se usporava s 190 otkucaja u minuti na 20. Ježevi su kukcojedi. Hrane se i sjemenkama, bobicama i ostalim biljnim materijalom. U potrazi za hranom oslanja se na osjetila mirisa i sluha. Može otkriti gujavicu 3cm uvučenu u tlu.

RAZMNOŽAVANJEDo prvih parenja dolazi u proljeće, najčešće u travnju. Na svojim će se noćnim lutanjima mužjak pariti sa svakom ženkom. Nakon parenja mužjak odlazi, a ženka nakon 31-35 dana koti mlade u gnijezdu.

Danas ježevi masovno stradavaju na prometnicama, posebice u proljeće. Još nije nađen adekvatan način zaštite tog zanimljivog i korisnog stanara naših vrtova i rubova šuma. Ako imate kakvu ideju kako zaštiti ježa na našim prometnicama, javite nam se!

Pripremila: Eugenija Črepinko i članovi EKO grupe

JESTE LI ZNALI?NEKOLIKO ZANIMLJIVOSTI O JEŽU PRIREDILI ČLANOVI EKO GRUPE

3. svibnja 2004. godine našu je školu posjetio Božidar Prosenjak. Prepričao nam je neke događaje iz svog djetinjstva, s kojima smo se poistovjetili, predstavio nam knjigu “Sijač sreće”, te je rekao još ponešto o sebi. Učenici su imali podosta pitanja za gospodina

Prosenjaka, naročito ih je zanimao roman Divlji konj čiji sadržaj učenici dobro poznaju jer je taj roman i lektira za 6. razred. Doznali smo da su likovi ovoga romana stvarni i da je pisac sa svakim likom razgovarao i dobro ga upoznao prije nego je “postao” dio romana. Bilo je

tu i različitih pitanja vezanih za piščevo djetinjstvo, školovanje i početak pisanja. Učenici su zadovoljni ovim susretom te su izrazili želju da nas Božidar Prosenjak ponovo posjeti.


Susret s Božidarom Prosenjakom

FRESKA br. 332

Pjesnik, književnik i legenda - Put u stotu s Dragutinom Tadijanovićem

PJESNIK, KNJIŽEVNIK I LEGENDA – PUT U STOTU S DRAGUTINOM TADIJANOVIĆEM

Još od najranijih školskih dana u misli nam dolaze Visoka žuta žita, a čim netko spomene magarca znamo da je sve bilo zbog Jele, svaka nas duga zimska noć podsjeti na majku…. Mogli bismo navesti još mnogo stihova, ali mislim da nije potrebno jer izgovorimo tek nekoliko riječi i već znamo da je riječ o DRAGUTINU TADIJANOVIĆU. Dragutin Tadijanović rođen je 4. studenoga 1905. godine u Rastušju kod Slavonskog Broda. Kao pjesnik u hrvatskoj književnosti pojavio se 1922. godine u srednjoškolskom listu Omladina u kojemu je pod pseudonimom Margan Tadeon objavio pjesmu Tužna jesen (jedinu objavljenu pjesmu od brojnih pjesama nastalih za gimnazijskih dana). Pod punim osobnim imenom Tadijanović se pojavljuje u Književniku br.5 (Pjesma mom srcu) i Hrvatskoj reviji br.5 (Jednostavne pjesme o ljiljanima) u svibnju 1930. godine, kada počinje njegovo intenzivno i kontinuirano objavljivanje. Tadijanovićev pjesnički opus sadrži više od 500 pjesama koje su, osim u periodici, objavljene u više od četrdeset pojedinačnih zbirki, izbora i sabranih pjesama. Osim poezije pisao je i (auto)biografsku prozu te kritičko-esejističku prozu bitnu za razumijevanje književnih tekstova brojnih hrvatskih autora, a afirmirao se i kao prevoditelj poezije. Za svoj književni rad Tadijanović je nagrađen brojnim nagradama, a dodijeljena su mu i visoka društvena i državna priznanja. Te srijede, 10. studenoga u organizaciji Školske knjige i vrijednoga gospodina Maria Bednareka sa školskim knjižničarima kretali smo u pravcu Zagreba, posjetiti

Interliber, sajam knjiga na Zagrebačkom velesajmu.Mnoštvo štandova, vrijedni izdavači, dobra ponuda plijenili su našu pažnju u 5. i 6. paviljonu. Vidjeti nove naslove, pronaći nešto povoljno i ponijeti to u svoje škole i školske knjižnice bio nam je prvenstveni cilj. Vrijeme do 12,00 sati je naprosto proletjelo i mi smo pohitale do štanda Školske knjige gdje je bio organiziran susret s piscem, pjesnikom i legendom Dragutinom Ta d i j a n o v i ć e m . Ujedno su sada bile predstavljene tri nove Tadijine knjige. To su DEVEDESET DEVET PJESAMA I JOŠ JEDNA, simboličan podsjetnik na 99. pjesnikov rođendan, koji je priredio profesor Joža Skok po vlastitom izboru, zatim je tu bilo novo izdanje SREBRNIH SVIRALA, 20. dopunjeno izdanje i NEPROLAZNOST PROLAZNOSTI, knjiga koja donosi predgovore i pogovore devetnaestero autora i jedanaestero prevoditelja objavljenih u Tadijinim knjigama u razdoblju od 1936. do 2004. godine. Gotovo sat i pol vremena koliko je trajalo predstavljanje naš se Tadija možemo reći držao poput mladića. No to nije sve, svojom je rukom gospodin Tadija još jedan sat nakon toga potpisivao knjige svima koji su to željeli. Slavlje je upotpunila i rođendanska torta u obliku Srebrnih svirala koju je razrezao sam pjesnik, a predsjednik Uprave Školske knjige nekoliko je puta naglasio kako uspješna suradnja Školske knjige i Dragutina Tadijanovića traje već pune četrdeset i četiri godine. Moramo priznati da nas je držanje ovoga devedeset i devet

godišnjaka oduševilo, a same smo sebi obećale da ćemo svakako doći i na proslavu njegovog stotog rođendana. A dotle neka napiše još mnogo pjesama, živio nam dragi naš Tadija! Htjeli smo vidjeti koliko naši učenici znaju o Dragutinu Tadijanoviću, pa smo provele malu anketu među učenicima 5. – 8. razreda, razgovarali smo s pet dječaka i deset djevojčica. Rezultati su pokazali ovakve rezultate: učenici i ne poznaju odviše biografiju ovoga poznatoga pjesnika, a ono po čemu pamte njegovo ime su pjesme: NOSIM SVE TORBE, A NISAM MAGARAC I VISOKA ŽUTA ŽITA. Učenici su znali koliko Tadijanović ima godina, a i pamte naslov SREBRNE SVIRALE kao najpoznatiju Tadijanovićevu zbirku pjesama.

Članak pripremila Daniela Kidjemet, učenica 7. b razreda uz pomoć školske knjižničarke

Katice Veseljak

FRESKA br. 3 33

Šale / Kompjuterizirani strip / Zabavi se

ŠALEGLAGOLSKO VRIJEMENa satu hrvatskoga jezika pita učiteljica Maricu:- Koje je glagolsko vrijeme: Ja se udajem?- A iz zadnje klupe mali Ivica odgovara: KRAJNJE.

“KAD BIH BIO DIREKTOR…”Učiteljica priopći učenicima: - Danas ćemo pisati školsku zadaću na temu “Kad bih bio direktor velikoga poduzeća…”Svi učenici započeli pisati, samo je Perica mirno sjedio ništa ne radeći.- Perice, zašto ne pišeš?- upita ga učiteljica.- Zar ja da pišem? Ja kao direktor?!… Pa valjda imam tajnicu!

GRAMATIKAUčiteljica: Kupujem, kupuješ, kupuje, kupujemo,

kupujete, kupuju… Koje je to vrijeme?Ivica: Vrijeme rasprodaja!

NA SELUUčiteljica: Reci ti meni Ivanka, tko se na selu uvijek prvi budi?Ivanka: Kokoš!Učiteljica: Kokoš? Zašto kokoš?Ivanka: Pa zato da probudi pijetla!

SVE U SVOJE VRIJEME- Znaš li ti, Ivice, da je američki predsjednik Abraham Lincoln u tvojim godinama bio najbolji đak u školi? – govori učitelj malom Ivici.- Znam! A znate li Vi, učitelju, da je u vašim godinama bio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država?

Šale sakupili i za učenički list pripremili učenici 7. b razreda

KOMPJUTERIZIRANI STRIP

ZABAVI SE

Strip i slike pripremila Silvija Jakopović, 7.b

PRONAÐI 4 RAZLIKE NA SLIKAMA

FRESKA br. 334

XVI. smotra učeničkih zadruga u Dubrovniku

Jeste li se kad zapitali kakva je uloga sela u ovom našem kraju ?

Patrik i Mateja istraživali su situaciju u selima našeg upisnog područja. Obišli su 107 seoskih domaćinstava želeći čuti kakvo mišljenje imaju kućedomaćini o nasljedstvu, njihovu obiteljsku strukturu, a zatim u drugom dijelu željeli su čuti mišljenja i stavove nasljednika. Taj ljudski faktor najvažniji je za očuvanje sela.

Uzorak = 107 obiteljskih gospodarstava našeg upisnog područja. Iz našeg istraživačkog rada zaključujemo:a) prosječna dob kućedomaćina iznosi 59 godina. Malo ih je aktivnih poljoprivrednika, dok su većina umirovljenici,b) od ukupnog broja kućedomaćinstva koje imaju nasljednika većina kućedomaćina namjerava posjed ostaviti sinu,c) većina mogućih nasljednika živi i radi u mješovitom gospodarstvu i žele zadržati obim poljoprivredne proizvodnje, znatan dio je želi smanjiti,d) da bi se poljoprivredno gospodarstvo razvijalo (pa i mješovito) nasljednici predlažu lako dostupne i povoljne kredite i sigurno tržište za plasman svojih proizvoda,e) da bi se obiteljska gospodarstva razvijala, nasljednici smatraju da trebaju povoljne kredite i tržište,f) velika većina mogućih nasljednika zaposlena je izvan gospodarstva,g) nasljednici smatraju da je najpovoljnija dob za preuzimanje gospodarstva do 35 godina,h) ohrabruje podatak da nasljednici u mješovitim domaćinstvima žele zadržati sadašnji opseg poljoprivredne

proizvodnje.

M o g u ć i nasljednici žele što ranije preuzeti g o s p o d a r s t v o , planirati i p r o m i j e n i t i p r o i z v o d n j u što se rijetko događa. Vrlo mali broj ostat će poljoprivredna g o s p o d a r s t v a , dok će se najveći broj mješovitih g o s p o d a r s t a v a b a v i t i

poljoprivredom, ali ne kao glavnim izvorom prihoda. Znakovito je da će se određen broj obiteljskih gospodarstava ugasiti jer su ostali sami roditelji, koji nemaju nasljednika ili nasljednik ne živi s njima i nije zainteresiran. Većina gospodarstva je mješovita i baš takva domaćinstva održavaju selo. Problem je u tome što je mali posjed zadržao tradicionalan način proizvodnje koji se temelji na vlastitom radu domaćinstva i proizvodnji prvenstveno za vlastite potrebe. Susrećemo mješovita domaćinstva jer se domaćinstva ne mogu odlučiti za specijalizaciju koja podrazumijeva ulaganja. Napokon uz malu površinu koja ne može stvarati dobit, jedan od ključnih problema svakom nastojanju modernizacije poljoprivrede je rascjepkanost ionako malih čestica, te pitanje neriješenih vlasničkih odnosa. Nasljednici mješovitih gospodarstava pokazuje malen interes za poljoprivredu jer mali posjedi ne omogućuju dobit, a i konfiguracija tla često traži ljudske ruke.

Na pitanje umire li selo, može se odgovoriti niječno, međutim, iako zvono polako zvoni na uzbunu, pojedinim se mjerama može stimulirati povećanje poljoprivredne djelatnosti u mješovitim gospodarstvima. U to planiranje treba uključiti i ostala gospodarstva, kako bi se selo očuvalo. Posebice onih 3% poljoprivrednih gospodarstava.

I na kraju postavlja se pitanje kako je i koliko ova problematika razmatrana u službenim krugovima i koje su konkretne mjere poduzete.

Zadrugari Učeničke zadruge “Korpica” ove godine sudjelovali su na XVI. smotri učeničkih zadruga u Dubrovniku. Ovogodišnja smotra bila je najveća do sada i organizirala se u Dubrovniku, jednom od najljepših hrvatskih gradova. Krenuli smo vrlo rano, uzbuđeno iščekujući kad ćemo ugledati Dubrovačke zidine. Nakon umornog puta dočekao nas je grad u mraku, ali isto toliko fascinantan. Sve se odvijalo u OŠ Ivana Gundulića, iznad luke Gruž. Bilo je naporno, ali i prekrasno! Osvojili smo drugo mjesto u konkurenciji uporabnih i ukrasnih predmeta!! Pripala nam je čast da prodajemo svoje predmete u palači Sponza. Robert, Mario i Marko izrađivali su logožare, a Patrik i Mateja predstavili svoj istraživački rad. Na povratku nas je zadivila prekrasna Neretva, a opuzenskim mandarinama smo se sladili do Kamenice.

Mateja Kidjemet, 6.r

U palači Sponza

Eugena Kumičića bb, Ivanec - tel/fax. 042 784 321Web: www.tramex.hr/mimi/ - e-mail: [email protected]

Eugena Kumičića bb, Ivanec - tel/fax. 042 784 321Web: www.tramex.hr/mimi/ - e-mail: [email protected]

Školske novine - Broj 3 - Školska godina 2004./05. …n ovna škola Ivana Rangera - Kameni O s ca...

Documents

Transcript of Školske novine - Broj 3 - Školska godina 2004./05. …n ovna škola Ivana Rangera - Kameni O s ca...