kolokvijum opsta metodologija
-
Upload
nmarkovic2608 -
Category
Documents
-
view
143 -
download
5
description
Transcript of kolokvijum opsta metodologija
-
Opsta Metodologija 1
Slobodan Perovic
http://perovich.tripod.com
-
Poceci nauke: Presokratovci
Ontoloska pitanja:
Sta je osnovna tvar koja sacinjava svet (prirodu)? Da li postoje principi transformacije u prirodi?
Metod odgovora: Posmatranje prirode Iznalazenje razumljivih, uverljivih
(nekontradiktornih) principa i opravdanihargumenta na osnovu posmatranja
-
Poceci nauke: Presokratovci
Tales: voda Anaksimen: vazduh(Sveprisutnost i transformabilnost vode u odnosu na
cvrste stvari kao bolje objasnjenje osnovne tvari)
Anaksimandar: beskonacnost (ne moze se culnoopaziti)
Heraklit: vatra (akcenat na promeni)(Ritam promena kao prirodni red - dinamika)
-
Poceci nauke: Presokratovci Parmenid: bice = puni prostor (svet kao savrsena sfera) kao
realan prazan prostor ne moze da postoji (apsurdno da postoji) mnostvo i kretanje su iluzija (privid) metod: redukcija naapsurd
Empedokle: cetiri osnovna elementa (voda, vazduh, vatra i zemlja) nepromenljivi su ali su konstitutivni elementi promena; ljubav imrznja kao moci koje pokrecu nepromenljive elemente
Anaksagora: beskonacno mnogo elemenata; um kao pokretacelemenata (nematerijalni princip)
(Prva ideja teleologije.)
Atomisti (Leukip, Demokrit): atomi kao Parmenidovo Bice; atomi se krecu i sudaraju (osnovna svojstva oblika, velicine, pozicije i redakao kvantitativna) mehanicka slika sveta u nastajanju
-
Poceci nauke: Aristotel
Aristotelova teorija supstance:
Forma egzistira u materiji (imanentna) ne nezavisno (Platon)
Forme kao aktualne su neodvojive od materije(entelehija)
Mogucnost materije da bude u razlicitim formama.
Teleologija u Prirodi: forme daju svrhu materiji -finalni uzroci (npr. Zir i hrast)
-
Poceci nauke: Aristotel
Domen Aristotelove nauke (filozofije):
Nauka kao znanje onog sto je primenljivouniverzalno. Ono pojedinacno, s obzirom da je slucajno, ne spada u taj domen: materija nijesaznatljiva kao takva, iako je principindividuacije.
-
Poceci nauke: Aristotel
Ontologija: pojedinacna stvar (primarnasupstanca) realna utoliko ukoliko pripadaodredjenoj vrsti stvari (sekundarna supstanca) iobrnuto, vrsta utelovljena u pojedinacnoj stvari.
hijerarhija i nivoi savresenosti vrsta
Epistemologija: Posmatranje kroz (direktno) saznavanje formi (uzroka) -> potraga zarazumljivim (uverljivim) principima
-
Poceci nauke: Aristotel Aristotelova filozofija prirode: kosmologija, teorija uzroka,
teorija kretanja
1. Prvi Pokretac (nepokretan finalni uzrok)2. Nebesa (savrseno kruzno kretanje)3. Sunce, mesec, planete (devijacije u kretanju)4. Cetiri osnovna elementa uzroci kretanja imanenti samoj
tvari (sva cetiri elementa izmesana na zemlji linearnonesavrseno kretanje): suprotnosti centripetlnog icentrifuglnog kretanja. Slucajne promene mesta i svojstava, organske i dusevne promene.
Kvaliteti (forme) ne mogu se redukovati na kvantitete a mehanicki procesi nisu jedini i fundamentalni procesi. Organska priroda I ljudska kreativnost su takodje osnovni.
-
Naucna revolucija 17. veka
17. vek Italija, Francuska, Engleska, Skotska: Kopernik, Galilej, Paskal, Dekart, Bojl, Njutn,
Anticko znanje (primarno Aristotel) dovedeno u sumnju naucnim otkricima
Aristotelova teorija prirode neadekvatna:
zakoni kretanja univerzalni (ne zavise od vrstetvari)
Heliocentricni sistem jednostavniji odGeocentricnog i znatno preciznije objasnjavakretanje planeta
-
Naucna revolucija 17. veka
Otkrica demonstriraju superiornost (boljupouzdanost) naucnog metoda -> Metodoloskopitanje: Sta je tacno naucni metod?
Aristotelova teorija saznanja dovedena u pitanje > > Sta je naucno saznanje? Sta je saznanje?
-
Naucni metod: rani primeriGalilej: pristup kretanju (u odnosu na Aristotela)
Sta su osnovne razlike Galilejevog i Aristotelovog metoda? Da li postoji kontinuitet sa Aristotelovim metodom?
1. Matematizacija (preciznost) opazanja (O Kretanju, str.21)2. Izvodjenje zakljucaka iz eksperimenta, ne iz razumljivih
principa potvrda hipoteze eksperimentom (O Kretanju, str.25) versus eksperiment u antici (Frank,str.124-5)
3. Jednostavnost i razumljivost pretpostavki (str. 26)4. Misaoni eksperimenti i formalni dokazi pretpostavki (str.
31)
-
Naucni metod: rani primeri
Njutn:
Primena geometrijske analize na mehanicka svojstvastvari u suprotnosti sa
antickim shvatanjem geometrije kaoapstraktne, vise aktivnosti a mehanike kao manjeprecizne, nesavrsenije aktivnosti
Univerzalni zakoni kretanja otkriveni takvimmetodom (na zemlji i nebu) -> Univerzalnost takvogmetoda? (Principi, Predgovor)
-
Sta je naucni metod: prvi odgovori-Hjum
Hjum:
Metod filozofije: apstraktno rezonovanje ilirazumevanje bazirano na iskustvu (Istrazivanja, Odeljak 1)
Nepouzdanost apstraktne filozofije
-
Sta je naucni metod: prvi odgovori-Hjum
The proper province of human reason (p. 312) Protiv sholasticke filozofije
U Hjumovo vreme Aristotelovska filozofija u potpunosti dominira univerzitetima
Nauka se pojavljuje izvan akademije i dovodi u pitanje Aristotelovu kosmologiju i fiziku -> empirijski element filozofskog metoda kljucan
-
Sta je naucni metod: prvi odgovori-Hjum
Da li mozemo primeniti empirijski metod nauka nasaznavanje prirode i granica samog uma?
Primena tog metoda na osnovne filozofske probleme
Hjumov radikalni naturalizam
-
Sta je naucni metod: prvi odgovori-Hjum
Hjumova distinkcija idejnih (predstavnih) relacija(predstava) i cinjenickih relacija:
1. Idejne relacije:
Matematicki stavovi (1+1=2)
Do njih se dolazi golim razmisljanjem
Moze se dokazati da su tacne
Kontradikcija matematickim stavovima je nezamisliva
-
Sta je naucni metod: prvi odgovori-Hjum
2. Cinjenicke relacije
Do njih se dolazi iskustvom
Kontradikcija cinjenickoj relaciji je zamisliva
Nikada nisu dokazivo tacne
Bazirane na principu uzroka i posledice i navodnenuzne veze izmedju njih
-
Sta je naucni metod: prvi odgovori-Hjum
Argument (kontra Aristotelovcima):
o Nikakvo a priori rezonovanje ne moze da uspostavivezu izmedju uzroka i posledice
o Kauzalna izvodjenja su uvek bazirana na iskustvu i navici (koja rezultira iz ponovljenih iskustava)
o Ne postoji nista (nikakva moc) u uzroku sto a prioriimplicira pojavljivanje efekta
-
Sta je naucni metod: prvi odgovori-Hjum
Primeri u svakodnevnom iskustvu
Argument prosiren tako da ukljucuje Zakone Prirode
Zakoni Prirode se otkrivaju iskustvom a ne a priori rezonovanjem (osnovni uzroci su skriveni od nas, ako ih uopste ima kontra Aristotelu)
Geometrija kao matematicka fizika alatka za(efikasnije) otrkivanje zakona prirode krozeksperimente i posmatranja; povecava preciznostali nije osnov za otkrica - protiv Racionalista
-
Kriticki osvrt na materijal:Pitanja:
1. Frank tvrdi: Nauka se puno ne zanima da li su principiuverljivi ili nisu To nije naucna potreba. (str. 112)
Da li je ovo tacno, na osnovu Galilejevog i Njutnovogvidjenja naucnog metoda? Zasto, i u kom smislu jeste ilinije tacno?
2. Frank tvrdi: Ni jedna hipoteza se ne moze dokazati eksperimentom. Ispravno je reci da eksperimentpotvrdjuje hipotezu. (str. 115)
U O Kretanju Galilej navodi dokaz za jednu od svojihtvrdnji. Da li je ovo u kontradikciji sa onim sto tvrdiFrank? Elaborirati odgovor.
-
F. Bekon i naucna revolucija
F. Bekon (1561-1626)
Protiv Aristotela, opet
Aristotelova epistemologija: forme (uzroci) stvaridirektno opazive
Aristotelov Organon: kako organizovati takodirektno dobijene informacije o svetu
-
Silogisticka logika (Organon): Cilj: pravilno povezati klase stvari
Primer:
Premisa: Svi sisari (M) su toplokrvne zivotinje (S).
Premisa: Neki sisari (M) su mesojedi (P).
Zakljucak: Neke toplokrvne zivotinje (S) sumesojedi(P).
-
Epistemoloska pretpostavka: premise suistinite zahvaljujuci nasim posmatranjimareprezentativnih individua S, M, i P klasastvari. Zato zakljucak prosiruje nase saznanje.
-
Dva povezana problema sa Aristotelovimpristupom:
1. Aristotelova epistemoloska pretspostavka je pogresna. Do premisa se ne moze doci pukim posmatranjem
individua I izvlacenjem zakljucka o navodnim klasamastvari: Pojedinacna posmatranja nikada nisu kompletna I beznacajna su:
pojedinacno posmatranje moze da podrzi veliki broj hipoteza o pravilnoj klasifikaciji stvari
Nasa cula su ogranicena: potrebne su nam indirektnaposmatranja - > dodatna sredstva i aparati
-
2. Aristotelov Organon je neupotrebljiv:
Ne moze da ponudi pouzdano sazanje
Posmatranja moraju da se organizuju oko brojniheksperimenata i posmatranja
-
Kako doci do tacnih premisa?
Bekon: najbolji pokusaj su analogija i indukcijaKorak 1: Posmatraj X i Y
Korak 2 (argument po analogiji)
Premisa: X ima svojstva S1, S2, S3, S4
Premisa: Y ima svojstva S1, S2, S3
Zakljucak: Y verovatno ima svojstvo S4
-
Korak 3: Izvedi eksperimente i posmatranja kako bi proverio da li Y ima S4.
Korak 4: Ponovi korake 1-3. Sakupi koliko god mozespodataka koji se ticu sto veceg broja svojstava u prirodi (mnogi argumenti po analogiji ce biti tacni).
Korak 5: Izvedi zakljucke o svetu na bazi takve vrstesaznanja.
-
Korak 4 nedostaje Aristotelu i kvazi-nauci(alhemiji)
-
Dva cilja nauke: poboljsanje svakodnevnogzivota (socijalni cilj) i demonstrativno znanje(epist. cilj)
Znanje kako da (znanje kao manipulacija) umesto znanja slucaj je da
-
Metodologija protiv konceptualizacije: sustinska razlika u ciljevima i kriterijumimakategorizovanja culnih impresija
-
Dve vrste indukcije:
Uobicajena indukcija (sud je baziran naogranicenom uzorku)
Bekonova indukcija: povezivanje sudova baziranihna ogranicenim uzorcima
-
Tradicionalna (spekulativna) filozofija vs. indukcija (paragraf XIX)
Zasto je spekulativni pristup privlacan? Uslednasih prirodnih sklonosti: ljudi su po prirodi 1) dogmaticni 2) misle u jednostavnim terminima-> Idoli par. XX, XXII
-
Indukcija uzima u obzir kompleksnost u prirodi: mogucnost otrkivanja novih pojedinacnih stvari ipromene razumevanja fenomena (p.37 XXIV, XXV)
Osnove empirizma (par. XXXIII)
-
Bacon vs. Idols
Nedostaci ljudske prirode: uglavnom cula (par. XLI, L) Cula funkcionisu u malom domenu fizicke
realnosti a osnovne pojedinacne stvari mozda ne egzistiraju u tom domenu
Potreba za apstrahovanjem (iz kompleksnosti I promene) (par. LI)
-
Da li Bekon smatra da bi trebalo odustati odspekulativne filozofije?
1) Da. Istice njen znacaj iz politickih razloga.
2) Ne. Smatra da eksperimentalna i spekulativnafilozofija nadopunjuju jedna drugu.
-
Dekartova filozofija nauke
Razum kao izvor analitickog metoda igeneralizacije, kljucne za otkrivanje zakonaprirode
Pouzdanost racionalnog metoda istrazivanja vs. empirizam (Hjum: razum kao navika)
Akcenat na teoriji nasuprot eksperimentu (debatai u modernoj fil. nauke)
Cula su nepouzdana -> eksperimenti nuzni alidaju vrlo pojedninacno i neodredjeno(underdetermined) saznanje
-
Domen matematike je domen naucne istine o materijalnom svetu
Matematicka fizika je metod nauke (analitickageometrija - algebra primenjena na geometriju)
Dedukcije dovode do istinitih saznanja Studije vida (Dioptrics) kao primer nauke kao
racionalnog istrazivanja Dekartovo drvo nauke: mehanizam u fizici
(inercija, vorteks), biologija (automati), vid(refrakcija svetlosti), medicina (tok krvi I funkcijasrca),
-
Eksperimentalna metafizika (Bojl, Paskal, Lok,): analogije i modeli, eksperimenti kojiodlucuju o saznanju (krucijalni eksperimenti), proracuni kako pomocno sredstvo
-
Dijem: teorija i eksperiment
Empirizam i induktivizam
Cinjenice koje vode ka teoriji > induktivnoizvodjenje teorije iz cinjenica
Nezavisnost cinjenica u odnosu na teoriju
Bekonov eksperimentalizam: eksperimentatoruse oko ne sme nikada zazariti ljudskimstrastima
Ideal ka kome bi trebalo stremiti
-
Dijemov instrumentalizam
Induktivisticka slika je pojednostavljena i mozese ilustrovati samo vrlo jednostavnimprimerima
U fizici recimo takva slika vrlo brzo nestaje
Vec samo operisanje aparata i ocitavanjerezultata u laboratoriji je determinisano nizomprihvacenih teorija
-
Citav skup tih teorija se dovodi u pitanjeprilikom eksperimentisanja
1. Teorije se ne mogu dovesti u pitanjeizolovano
H1->x H2->y
Rezultat y, ne potvrdjuje H2 i ne cini H1 pogresnom jerone vaze u konjunkciji sa nizom drugih pomocnihhipoteza, svaka od kojih bi mogla biti uzrok greske
2. Za svaki rezultat postoji niz (beskonacan?) alternativnih hipoteza
Izbor teorije je pogodnost a ne induktivno(ili deduktivno) izvodjenje
-
Jangov krucijalni eksperiment: svetlo propustenokroz dva radvojena, veoma mala otvora
Korpuskularna teorija svetlosti (Njutn):
Svetlo su zraci sastavljeni od cestica koji se prostiru putemmaterije
Predvidjanje: dve linije na ekranu
Talasna teorija svetlosti (Hajgens):
Svetlo je talasne prirode, vibracije kroz medijum (analognotalasima u vodi)
Predvidjanje: niz linija na ekranu (kreste i dolje talasa se ponistavaju, kreste se pojacavaju)
-
Dijem: Jangov eksperiment nije krucijalan uveknove hipoteze moguce
Alternativna hipoteza 1: mnostvo linija na ekranumoze biti posledica sirenja elektricnog poremecaja u neutralnom medijuma (Maksvelova teorijaelektromagnetizma) medijum je komplikovanijinego u Njutnovoj teoriji (ali talasna teorija nijenuznio tacna)
Alternativna hipoteza 2: fotoni kao cesticefotoelektricni efekat (svetlo se siri u vidu paketaenergije interferencija ne opovrgava cesticnuprirodu vec pojasnjava kako cestice reaguju samaterijom)
-
Njutnova vizija naucnog metoda: induktivizam
No, po Dijemu, Njutn gresi u vezi prirodesopstvenog metoda
-
a=k/R (a ubrzanje; R razdaljina planeta-Sunce; k konstantna, ista vrednost za sveplanete)
Njutnova teorija uvodi pojam sile: F=(m1m2)/R
Keplerova formula tacna ako su masezanemarljive (netacna pretpostavka) F ~ a
Keplerova teorija je aproksimacija (t.j., striktnonetacna), ne i deduktivno ili induktivnoizvodiva iz Njutnove teorije
-
Iako je Dijem mozda u pravu u principu, da li je slaganjeoko toga koja se tacno hipoteza dovodi u pitanje u eksperimentu neporavdano? Drugi eksperimenti koji se odnose na sporedne hipoteze u vecoj meri potvrdjujupomocne hipoteze.
Razlika u Kvajnovoj i Dijemovoj metodologiji:
Kako odluciti da li su teorije overdetermined?
1) Analizom slucajeva 2) konceptualnim razmatranjem
Sta dolazi prvo: istorija ili filozofija? Da li nam istorijskaanaliza nudi odgovore na filozofska pitanja ili safilozofskim pretpostavkama ulazimo u analizu epizoda?
-
Deduktivno-nomoloski model naucnihobjasnjenja
Logicka struktura objasnjenja:
Primer (1)
Zasto danas nisam mogao da upalim automobil?
Zato sto je 20C. Ulje u motoru se zaledilo.
-
Premisa 1: Ulje za odrzavanje motora se ledi i sirina dovoljno niskoj temperaturi.
Premise 2: Temperatura je bila dovoljno niska.
--------------------------------------------
Zakljucak: Ulje u tvom motoru se zaledilo takoda nisi mogao da upalis automobil.
-
Primer (2)
Zasto se bakterije krecu?
Premisa 1: Zivotna sila pokrece ziva bica.
Premisa 2: Bakterije su ziva bica.
-----------------------------
Zakljucak: Bakterije se krecu zato sto su ziva bica.
-
Premisa 1 u argumentu (1) je utvrdjeni zakonprirode.
Premisa 1 u argumentu (2) nije zakon prirode.
(Utvrdjeni zakon prirode je dobro empirijskipotvrdjen. )
-
Premisa 1 u primeru (1) moze da sluzi kaosredstvo za predvidjanje:
Premisa 1: (x) (Px->Qx) [Ako je x motorno uljena dovoljno niskoj temperaturi (P), zamrznucese (Q)]
Premisa 2: Px [x je ulje na dovoljno niskojtemperaturi]
Zakljucak: x ce se zamrznuti (ili x se zamrznulo)
-
Premisa 1 u primeru (2) nam ne pomaze u objasnjenju/predvidjanju situacija u kojima se bakterije ne krecu duze vreme (npr. hibernirane bakterije u nepovoljnimokolnostima)
-
Argument (1) je (naucno) objasnjenje.
Argument (2) nije (naucno) objasnjenje.
(1) je deduktivni argument (tacnih premisa ivalidan) zakljucak sledi iz premisa
-
Hempel: argumenti poput primera (1) suDeduktivno-Nomoloska objasnjenja
Premisa 1 se tice relevantnih zakona prirode.
Premisa 2 se tice relevantnih okolnosti.
Premisa 1 pokriva ono sto treba objasniti(covering law)
-
Objasnjenja su obicno kompleksnija nego (1):
Premisa: L1, L2, ., Ln (zakoni prirode)
Premisa: C1, C2, , Cn (okolnosti)
---------
E (zakljucak)
Novootkriveni zakoni prirode prosiruju domenobjasnjenja
Poznati zakoni cesto su tacni samo aproksimativno
-
Kauzalna objasnjenja su vrsta D-N objasnjenjaCausal explanations (okolnosti C1, Cnzajedno uzrokuju E)
Primer (3): Dovoljno niska tempreatura, nedostatak antifriza u motoru, su uzrokovalikvar motora.
-
K. Poper: nauka kao opovrgavanjehipoteza
Naucno i nenaucno saznanje:
Naucno saznanje se moze opovrgnuti (npr. Pokazano je da je Njutnova teorija kretanjanetacna), tj. naucne teorije mogu biti netacne
Kakvim kriterijumom mozemo razdvojitinaucne i nenaucne teorije?
Istinitost teorija nije dobar kriterijum uzevsi u obzir istoriju nauke
-
Moguci odgovor: naucno saznanje je bazirano naempirijskom metodu (posmatranjima ieksperimentima) i indukciji (generalizacijama naosnovu ponovljenih pojedinacnih slucajeva)
Poperov odgovor: astrologija odgovara takvomkriterijumu (takodje i psihoanaliza, Marksizam, popularna psihologija?)
-
Jos jedan moguci odgovor: naucne teorije suprecizne
Poperov odgovor: teorija se moze ciniti vrlopreciznom a biti netacna
-
Jos jedan odgovor (blizi Poperovom shvatanju): mo objasnjavanja (eksplanatorna mo)
Verifikacije kao potvrde teorije
Verifikacionizam (Logicki empirizam/pozitivizam A. Ejer, Becki krug)
Instrumentalizam: naucne teorije su instrumentisistematizacije iskustva (nisu istinite teorije)
-
Psihoanaliza kao primer dobro verifikovaneteorije
Poperova primedba: Nije li sumnjivo sto se psihoanaliza moze prekomerno i lakoverifikovati? Pravo pitanje: Da li se mozeopovrgnuti u principu?
-
Poperov kriterijum naucnog saznanja: opovrgljivost(pokazivanje neistinitosti) teorije
Naucne teorije moraju biti u principu opovrgljivemogucim posmatranjima (zapravo je vecina teorijaopovrgnuta posmatranjima)
Cilj nauke: traganje za mogucim odbacivanjemteorija kroz testiranje posmatranjima
-- > Dizajniranje eksperimenata i izvodjenjeposmatranja ne bi li se teorija odbacila
-
Idealna situacija: Kljucni eksperiment
Testiranje dve suprotstavljene teorije
Npr. Njutnov eksperiment sa prizmom: boje kao mikssvetla (belog) i tame vs. boje kao komponentesvetlosti
Otkrice DNK kristalografski snimak
-
Esencijalizam: Aristotelova ontologija
Poper: ontologija kao mitoloski sadrzaj teorija:
Primeri:
Individualni objekti (materija) u Njutnovom univerzumu vs. blok-univerzum kod Parmenida (prostorno-vremenskikontinuum)
Moderna genetika koristi metaforu informacije kako bi konceptualizaovala funkciju DNK
Astroloska ideja uticaja udaljenih zvezda na dogadjaje naZemlji asimilovana u Njutnovoj teoriji gravitacije vs. Aristotelovska teorija kretanja
-
Esencijalizam je neprihvatljiv:
1. Uvek postoji mogucnost dubljeg objasnjenjafenomena
2. Zasto ne bi bilo sustina koliko i pojedinacnihstvari? - Esencijalna svojstva ne objasnjavaju
Poperova alternativa - revidirani esencijalizam: Ontoloski sadrzaj nuzan u naucnim teorijama aline na nacin kakvim ga uvodi metafizicki realizam(m.r.: korespondencija stvari u prirodi i teorijskihtermina i entiteta koje teorija postulira)
-
Pitanja:
Pokusajmo da opovrgnemo Poperovu teoriju: ubedljivim primerom ili argumentom
Da li je Poperov kriterijum primenljiv generalnona naucnu praksu?
Da li je izabrao samo primere koji potvrdjujunjegovu teoriju?
Normativno pitanje: Da li bi naucnici trebalo daslede njegov kriterijum kao recept za uspeh?
-
Lakatos: metod proucavanje nauke
Istorijske epizode - istoriografija
Filozofske pretpostavke (norme za analizu istorijskihepizoda)
Unutrasnja istorija: metod primenjen od stranenaucnika u istorijskoj epizodi (npr. formula, nacinsakupljanja podataka, merenje, tretman hipoteze, )
Spoljasnja istorija: motivacione vrednosti (Kopernikovizbor Hiparhove teorije, nasuprot mnostvu drugihvodjen ne-empirijskim vrednostima)
-
Cilj metodoloskog istrazivanja nauke u 17. i 18. veku: otkriti sta je naucni metod (algoritamkoji vodi do otkrica)
Cilj metodologije u 20. veku znatnominimalniji: razumevanje racionalnosti teorijai naucnog saznanja (nisu normativne u jakomsmislu)
-
Induktivizam:
Do teorije se dolazi logickim izvodjenjem(indukcijom) iz skupa cinjenica
Do cinjenica se dolazi posmatranjem ieksperimentom (koji su nezavisni od teorije)
Indukcija: generalizacija na osnovupojedinacnih slucajeva
-
Metodoloske posledice induktivizma: Sustina naucnog metoda se otkriva unutrasnjom
istorijom Spoljasnja istorija irrelevantna za sam naucni
metod Primer: Keplerovi zakoni izvedeni iz Braheovih
posmatranja
Problem: Po kojoj su logici izabrane cinjenice? Svaki spoljasnji uticaj na prihvatanje teorije
neprihvatljiv - utopija
-
Konvencionalizam:
Teorijski napredak se sastoji u zgodnom izboruteorije (neodredjenost teorije evidencijom) a ne u istinosnom sadrzaju
Primer: Kopernikov sistem
-
Posledice po metodoloski pristup:
Spekulacije i smele hipoteze su dopustene(deo unutrasnje istorije)
Novootkrivene teorije su prevenstvenojednostavnije od prethodnih teorija
Problem:
Tvrdnja da naucnici nisu u pravu kada tvrde dasu izveli teoriju iz cinjenica (npr. Njutnovinduktivizam)
-
Poper opovrgavanje
Unutrasnja istorija se dopunjuje lako spoljasnjom
Cinjenice su kljuc unutrasnje istorije (pobijajuteoriju)
Problem:
Zasto naucnici veruju cesto da su krucijalnimeksperimentima potvrdili neku hipotezu?
-
Lakatos: naucni istrazivacki programi Naucna otkrica su rezultat istrazivackih programa
(I.P) njihova osnovna jedinica nije teorija nitikonjunkcija teorija
I.p. se neprestano testiraju a hipoteze preispitujui spasavaju uvodjenjem drugih (sekundarnihpretpostavki) -> pozitivna heuristika (predvidjanjeempirijskih cinjenica sa uspehom)
Smena programa kada heuristika posustane(dugotrajni procesi odbrane istrazivackogprograma)
-
Posledice po metodoloski pristup:
Pronaci jezgro I.P. i rivalske I.P.
Ono sto izgleda u istoriji nauke iracionalnoPoperu i induktivistima, nije iracionalno: npr. Ostajanje pri hipotezi iako je pobijena ilinekonzistentna (racionalno jer se braniuspesan I.P.)
Sporovi oko prvenstva otkrica postaju vazni iracionalni (koji je I.P. bolji u anticipiranju)
-
Istorija i filozofija nauke:
Skup pretpostavljenih normi (filozofska teorija) se testira na istorijskim slucajevima
Istorija sama ne dovodi do resenja koji skupnormi odgovara istoriji (induktivizam u veziistoriografije) -> Umesto toga: filozofskarekonstrukcija istorije nuzna