VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, zastupana po prof. dr. sc. Pavi Bariiu, ministru znanosti i obrazovanja

i

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim kolama Hrvatske, zastupan po predsjedniku Sindikata Branimiru Mihalincu, prof.

Sindikat zaposlenika u hrvatskom kolstvu Preporod, zastupan po predsjedniku eljku Stipiu, prof.

zakljuili su __________ 2017. godine u Zagrebu sljedei

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOKOLSKIM USTANOVAMA

I. OPE ODREDBE

Strane kolektivnog ugovora

lanak 1.

(1) Strane kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjokolskim ustanovama su Vlada Republike Hrvatske s jedne strane te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim kolama Hrvatske i Sindikat zaposlenika u hrvatskom kolstvu Preporod.

(2) Na strani poslodavca ovaj kolektivni ugovor obvezuje Vladu Republike Hrvatske, kolski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja srednjokolska djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o plaama u javnim slubama (Narodne novine, broj 27/01 i 39/09) te kojoj se sredstva za plae osiguravaju u dravnom proraunu (u daljnjem tekstu: srednjokolska ustanova).

Sadraj ugovora

lanak 2.

(1) Ovim ugovorom utvruju se prava i obveze potpisnika ovog kolektivnog ugovora.

(2) Ovim se ugovorom utvruju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika srednjokolskih ustanova.

Vrijeme vaenja i otkaz ugovora

lanak 3.

(1) Ovaj ugovor sklapa se na odreeno vrijeme do sklapanja novog Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjokolskim ustanovama, a najdue do 1. rujna 2017. godine.

(2) Ovaj ugovor moe se pisano otkazati u sluaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti s otkaznim rokom od 3 mjeseca.

(3) Prije otkazivanja ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predloiti izmjene i dopune Ugovora.

(4) Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa.

(5) Postupak sklapanja novog ugovora poet e najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen.

Pravno vaenje

lanak 4.

Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, u njemu sadrana pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa, i dalje se primjenjuju tri (3) mjeseca, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

Obveze socijalnih partnera

lanak 5.

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja obvezuju se zatraiti prijedloge i miljenja sindikata potpisnika ovog ugovora, a prije izrade nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i akata koji utjeu na prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika srednjokolskih ustanova.

Naela primjene Kolektivnog ugovora

lanak 6.

(1) Ugovorne strane suglasne su u primjeni ugovora zalagati se i rukovoditi:

naelom primjene u dobroj vjeri;

naelom promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja;

naelom mirnog rjeavanja sporova.

(2) Ako zbog promjene okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku zakljuenja ovog kolektivnog ugovora, jedna ugovorna strana ne bi mogla neke od odredbi ugovora izvravati, obvezuje se da nee jednostrano prekriti ugovor, nego da e drugoj strani predloiti izmjenu ugovora.

Izmjene i dopune ugovora

lanak 7.

(1) Svaka ugovorna strana moe predloiti izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora.

(2) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog kolektivnog ugovora mora se pisano oitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloenoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

(3) Izmjene odnosno dopune ovog ugovora sklapaju se i stupaju na snagu sukladno odredbama o vaenju kolektivnog ugovora sadranim u posebnom propisu koji ureuje reprezentativnost.

(4) U ponaanju protivnom stavku 3. ovoga lanka stekli su se uvjeti za trajk uz prethodno provoenje postupka mirenja.

II. RADNA MJESTA ZAPOSLENIKA U SREDNJOKOLSKIM USTANOVAMA

Zaposlenici u srednjokolskoj ustanovi

lanak 8.

(1) U srednjokolskoj ustanovi rade ravnatelj, nastavnici i ostali zaposlenici.

(2) U srednjokolskoj ustanovi rade:

nastavnici: profesori, strukovni uitelji, suradnici u nastavi;

struni suradnici i drugi zaposlenici koji obavljaju znanstveno-obrazovne poslove i odgojno-obrazovne dunosti: psiholozi, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici, knjiniari, voditelji fonoteka, korepetitori, voditelji informatikih uionica, voditelji specijaliziranih uionica za prilagoene programe i drugi;

struni suradnici vanjski suradnici;

voditelj u uenikom domu;

odgajatelji u uenikom domu;

suradnik u odgoju u uenikom domu i suradnik u posebnoj ustanovi (noni pazitelj);

ostali zaposlenici u kolskoj slubi:

tajnik;

pomoni slubenik, administrativni tajnik;

voditelj raunovodstva;

raunovodstveni referent;

ekonom;

domar;

portir;

kolski majstor;

ista;

skladitar;

loa;

voza;

kuhar;

medicinska sestra u uenikom domu;

medicinska sestra zdravstveni tehniar u ustanovi za djecu s potekoama u razvoju;

ostali zaposleni u kolskoj slubi.

OBVEZE NASTAVNIKA, STRUNIH SURADNIKA I DRUGIH SURADNIKA U SREDNJOKOLSKOJ USTANOVI

Poslovi nastavnika

lanak 9.

Poslovi srednjokolskog nastavnika obuhvaaju:

organizacija i izvedba teorijske i praktine nastave i vjebi;

izrada izvedbenih i operativnih nastavnih planova i programa te priprava i izvedba srednjokolske nastave koja priprema za studij i strukovne nastave u skladu s potrebama uenika;

pouavanje temeljnih znanja u jednom ili vie predmeta;

voenje uenika ka osmiljenom interdisciplinarnom povezivanju tih znanja radi stjecanja cjelovite slike svijeta;

osposobljavanje uenika za samostalno uenje i miljenje;

razvijanje intelektualnog i emotivnog vida uenikove osobnosti;

pripremanje, provoenje i ocjenjivanje testova, ispita, kolskih i domaih uradaka radi utvrivanja napretka uenika;

savjetovanje i pomo uenicima u samostalnom radu;

voenje uenikih skupina u javnom i kulturnom radu kole;

izrada izvjea o radu s uenicima;

suradnja s drugim nastavnicima u strunim aktivima, razrednim vijeima i na nastavnikim vijeima;

suradnja s roditeljima.

Poslovi suradnika u nastavi

lanak 10.

Poslovi suradnika u nastavi su:

prema odreenoj dokumentaciji za vjebe iz praktine nastave, priprema potrebnih materijala, alata, strojeva i ureaja te ostalog pribora potrebnog za realizaciju vjebi;

pokazivanje i praenje tijeka rada na vjebama praktine nastave;

voenje evidencije izostanaka, praenje rada uenika, predlaganje ocjena i zakljuivanje ocjene zajedno s nastavnikom praktine nastave;

upozoravanje uenika na primjenu zatite na radu;

sudjelovanje u radu sjednica razrednih i nastavnih vijea te strunih aktiva i tijela.

Poslovi strunih suradnika

lanak 11.

Struni suradnici obavljaju poslove:

struno-razvojni i drugi struni poslovi u skladu s zahtjevima struke te ostali poslovi koji proizlaze iz struno-pedagokog rada ili su s njime u svezi.

organiziranja i provoenja pedagokih, psiholokih, socijalnih, zdravstvenih i rekreativnih programa za uenike;

struna suradnja s profesorima i strunim uiteljima;

planiranja, organiziranja, programiranja i koordiniranja unutarnjih veza nastavnih programa i cjelokupne kolske aktivnosti, uvoenja nastavnika u odgojno-obrazovani rad, pedagoka i metodika pomo nastavnicima u organiziranju odgojno-obrazovnog rada i drugi poslovi;

izvravanje zadaa postavljenih od strunih aktiva, roditeljskih i strunih vijea, kolskog odbora, nastavnikog vijea i ravnatelja.

pripreme za neposredan rad,

organiziranje strunog usavravanja nastavnika,

organiziranja i koordinacije suradnje s roditeljima i s imbenicima javnog, kulturnog i gospodarskog ivota u lokalnoj zajednici.

lanak 12.

Odgajatelji u uenikom domu obavljaju poslove:

neposredan rad s odgojnom grupom,

rad u grupi ili konzultacije po zavretku nastave,

voenje odgojne grupe,

administrativni poslovi vezani za voenje odgojne grupe,

struno metodika priprema,

struno usavravanje,

suradnja sa kolama,

suradnja sa roditeljima,

organiziranje natjecanja i susreta domske mladei,

kulturne i portske aktivnosti,

struni razvojni i organizacijski poslovi, rad u strunim povjerenstvima,

rad u strunim tijelima doma i izvan doma,

planiranje i voenje ekskurzija i izleta,

javna i kulturna djelatnost doma,

rad u upisnim komisijama i drugi struni poslovi sukladno statutu ustanove.

Rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju

lanak 13.

Ukupne tjedne obveze nastavnika u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, ostalim i posebnim poslovima koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada u skladu s godinjim planom i programom rada srednjokolske ustanove, kolskim i nacionalnim kurikulumom, utvruju se u sklopu 40-satnoga radnog tjedna o emu se nastavniku izdaje rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju u pravilu do dana poetka nastave, ali ne kasnije od dana 30. rujna za tekuu kolsku godinu.

Rad nastavnika

lanak 14.

(1) Neposredan odgojno-obrazovni rad nastavnika u srednjem kolstvu je rad s uenicima u razrednom odjelu i skupini uenika u redovitoj, izbornoj, fakultativnoj, dodatnoj i dopunskoj nastavi, neposredan pedagoki rad razrednika s uenicima i odgajatelja u odgojnim skupinama u uenikim domovima, neposredan struno pedagoki rad strunog suradnika, poslovi neposrednog rada s uenicima u uenikoj zadruzi te poslovi voenja uenikih drutava i kolskih portskih klubova, terapeutski rad s uenicima s veim potekoama u razvoju, odgojno-obrazovni poslovi zdravstveno-rehabilitacijskog tipa i poslovi radne socijalizacije polaznika, poslovi produenog strunog postupka i posebne defektoloke pomoi, poslovi nastavnika u umjetnikim kolama na voenju javnih nastupa uenika, poslovi nastavnika na planiranju i provedbi kolskih izleta ili ekskurzija, rad u izvannastavnim slobodnim aktivnostima po programima utvrenim godinjim planom rada kole.

(2) Oblici nastave su: teorijska nastava, nastavne vjebe i praktina nastava u redovitoj, izbornoj, fakultativnoj, dopunskoj i dodatnoj nastavi.

Redovita i izborna nastava u srednjoj koli je nastava koja se izvodi u sadraju i brojem sati propisanim nastavnim planom i programom za redovitu izobrazbu mladei.

Dopunska nastava je nastava za skupine uenika koji zbog bolesti i drugih opravdanih razloga zaostaju u znanju iz pojedinih predmeta relevantnih za vrstu kole ili programa izobrazbe koje utvruje nastavniko vijee, priprema uenika za dravnu maturu i zavrni rad, te izvedba programa kolskog portskog kluba i drugih kolskih klubova ili udruga uenika.

Dodatna nastava je nastava za skupine darovitih uenika prema dodatnim sadrajima iz nastavnih predmeta koje utvruje nastavniko vijee te rad sa uenicima koji se pripremaju za natjecanja iz znanja i umijea, te voenje kolskog pjevakog zbora.

Program fakultativne nastave i izvannastavnih slobodnih aktivnosti uenika donosi nastavniko vijee kole u skladu s interesima i sklonostima uenika, potrebama ivotne sredine i sastavni su dio godinjeg plana i programa kole.

A.) Razrednitvo je skupina poslova razrednika:

neposredni odgojno-obrazovni rad s uenicima

rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijea

rad na razrednoj evidenciji i administraciji

ostali poslovi razrednika

B) Ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i koliine odgojno-obrazovnog rada su:

priprema poetka i zavretka kolske godine;

planiranje i programiranje neposrednog odgojno-obrazovnog rada (izrada pisanih, izvedbenih programa i programa za nastavu);

pripremanje za nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada (izrada pisanih i izvedbenih materijalnih priprava);

nacionalni ispiti i dravna matura, poslovi zadavanja i odabira teme, praenja i kontrole izradbe, vrednovanje i ocjenjivanje obrane zavrnog rada;

poslovi mentorstva nastavnicima pripravnicima;

popravni ispiti;

analiza i ispravci pismenih radova uenika;

izvjea o rezultatima rada;

razredna evidencija i administracija;

voenje pedagoke dokumentacije;

struno usavravanje nastavnika;

sudjelovanje u radu strunih tijela i povjerenstava;

sudjelovanje u izvannastavnim slobodnim aktivnostima uenika;

briga o obnavljanju i odravanju nastavne opreme;

suradnja s roditeljima;

deurstva u nastavnim radnim danima;

sudjelovanje u zajednikim aktivnostima i programima javne, kulturne i socijalne djelatnosti kole utvrenim u godinjem programu rada kole;

sindikalna aktivnost povjerenika sindikata;

ostale izvannastavne aktivnosti utvrene godinjim planom i programom rada kole.

Svi ostali poslovi posebno se vrednuju uz poslove u neposrednom radu u strukturi poslova i radnih zadataka 40-satnoga radnog tjedna.

Rad strunih suradnika

lanak 15.

(1) Neposredni rad strunih suradnika je individualan i grupni rad s uenicima, individualni i grupni dijagnostiki rad sa uenicima, rad u razrednom odjelu (radionice, tematski satovi razrednog odjela, profesionalno usmjeravanje i sl.), struna predavanja (razredna i nastavnika vijea), organiziranje i provedba pedagoke, psiholoke, socijalne, zdravstvene i rekreativne slube za uenike, edukacija uenika iz razliitih podruja formiranja ljudske linosti, edukacija o vrijednosti i ouvanju zdravlja, edukacija o spreavanju nasilja i zlostavljanja, edukacija o spreavanju ovisnosti, neposredan pedagoki rad sa uenicima i roditeljima, individualan rad s roditeljima (konzultativni, savjetodavni), neposredan pedagoki rad u uvoenju nastavnika poetnika u pedagoki rad i drugi oblici neposrednog rada po programima strunih aktiva, roditeljskih i strunih vijea, kolskog odbora, nastavnikog vijea i ravnatelja srednjokolskih ustanova.

(2) Struni suradnik pedagog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada kole, predlae mjere za poboljanje istog, struno se usavrava, surauje sa strunim ustanovama, sudjeluje u radu povjerenstva za upis polaznika u kolu, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove na unapreivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti kole.

(3) Struni suradnik pedagog u uenikom domu planira i programira rad, priprema se za neposredan pedagoki rad, skrbi za ostvarivanje individualnog plana i programa odgajatelja i godinjeg plana rada doma, sudjeluje u izradi godinjeg plana i programa rada doma i prati njegovo ostvarivanje (dnevno, tjedno, godinje), svakodnevno prati ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada i skrbi o ostvarivanju odgovarajue zamjene za odsutnog odgajatelja, sudjeluje u pripremi i provedbi upisa uenika u ueniki dom, sudjeluje u radu strunih tijela doma, skrbi o voenju pedagoke dokumentacije i evidencije o uenicima, skrbi o pedagokom i strunom usavravanju odgajatelja, prati znanstvena i struna dostignua te unapreuje pedagoku praksu, surauje s odgajateljima, roditeljima, skrbnicima, uenicima, kolama i drugim tijelima i ustanovama, obavlja i druge poslove iz stavka 2. ovog lanka te druge poslove utvrene zakonom, statutom i opim aktima doma.

(4) Struni suradnik knjiniar planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome pedagokom radu, struno-knjinine i informacijsko-referalne poslove te poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost kole, struno se usavrava, surauje s matinim slubama, knjinicama, knjiarima i nakladnicima te obavlja druge poslove vezane uz rad kolske knjinice. Struni suradnik knjiniar u srednjim umjetnikim kolama, uz poslove iz stavka, obavlja i poslove voenja instrumentarija, nototeke i fonoteke.

(5) Struni suradnik psiholog planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome psiholoko-pedagokom radu, u sklopu neposrednoga rada skrbi se o identifikaciji i osiguravanju potrebnih mjera i oblika rada za djecu koja trebaju posebnu

strunu potporu u ouvanju psihikoga zdravlja i poticanju razvoja, priprema planira i provodi individualni i grupni dijagnostiki rad sa uenicima, surauje s ustanovama, vodi odgovarajuu dokumentaciju, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u srednju kolu, struno se usavrava i obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

(6) Struni suradnik defektolog u redovitim srednjim kolama planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome obrazovnom radu s uenicima, savjetuje i pomae u radu uiteljima i strunim suradnicima te ostalim zaposlenicima kole u svezi s postupcima u radu s djecom s posebnim potrebama, surauje, savjetuje i pomae roditeljima uenika s tekoama u razvoju, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada, struno se usavrava, surauje s ustanovama, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju i uenike dosje, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u srednju kolu, obavlja poslove na prevenciji poremeaja u ponaanju te obavlja druge poslove na unapreivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti kole.

Struni suradnik defektolog u kolama za djecu s posebnim potrebama obavlja a u sklopu neposrednoga pedagokog rada i poslove produenoga strunog postupka i pruanja posebne defektoloke pomoi uenicima s veim tekoama u razvoju. Struni suradnik defektolog u redovitim srednjim kolama koje u svojem sastavu imaju posebne odjele za djecu s veim tekoama u razvoju, uz navedene poslove iz stavka, obavlja i poslove voditeljstva razrednih odjela djece s posebnim potrebama.

(7) Struni suradnik zdravstveni djelatnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome radu s uenicima, identificira uenike kojima je potrebna zdravstvena pomo, izvodi vjebe s uenicima radi odravanja razine motorikih sposobnosti, ponovnog aktiviranja organizma i poboljanja oteenih funkcija te poticanja psihomotorikih vjetina i navika, savjetuje i pomae nastavnicima, strunim suradnicima i roditeljima u radu s uenicima s motorikim oteenjima, vodi odgovarajuu dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

(8) Struni suradnik socijalni radnik planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome radu s uenicima, roditeljima i zaposlenicima kole, prikuplja i analizira podatke o socijalnom statusu uenika i njegove obitelji, surauje s ustanovama, prema potrebi sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u srednju kolu, obavlja poslove vezane uz smjetaj uenika u druge obitelji i ustanove socijalne skrbi, organizira nabavu kolskoga pribora i udbenika za socijalno ugroene uenike, savjetuje i pomae roditeljima u ostvarivanju prava s podruja zdravstvene i socijalne skrbi, vodi odgovarajuu pedagoku dokumentaciju te obavlja druge poslove u skladu sa zahtjevima struke.

(9) Zaposlenici iz stavaka 2. 8. ovog lanka pored navedenih poslova, obavljaju poslove ili u uvjetima organiziranja strunih timova, sudjeluju u obavljanju poslova iz stavka 1. ovog lanka.

III. PLAE I NAKNADE

OSNOVNA PLAA I UVEANJE PLAE

Osnovna plaa

lanak 16.

(1) Plau zaposlenika ini osnovna plaa i dodaci na osnovnu plau.

(2) Osnovnu plau zaposlenika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5% za svaku navrenu godinu radnog staa.

(3) Dodaci na osnovnu plau su dodaci za uspjenost na radu, dodaci za oteane uvjete rada, dodaci za posebne uvjete rada, poloajni dodaci i uveanja plae.

(4) Plaa se isplauje jednom mjeseno za prethodni mjesec, s time da razmak izmeu dviju isplata ne smije biti dulji od 30 dana.

(5) Zaposlenici imaju pravo izabrati banku preko koje e se isplaivati plaa.

(6) Poslodavac je duan na zahtjev radnika vriti uplatu obustava (kredita, uzdravanja, sindikalne lanarine, osiguranja i sl.).

Plae i pregovori o plaama

lanak 17.

Sporazum o dodacima na plau u obrazovanju i znanosti, zakljuen izmeu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim kolama Hrvatske, Sindikata hrvatskih uitelja i Vlade Republike Hrvatske 25. studenoga 2006. godine sadrajno predstavlja sastavni dio ovog kolektivnog ugovora i primjenjuje se na nain i u rokovima odreenim istim.

Odsutnost tajnosti plaa

lanak 18.

(1) Za zaposlenike u djelatnosti srednjokolskog obrazovanja nema tajnosti plaa.

(2) Javnost plaa osigurava se dostupnou podataka o plaama svih zaposlenika ustanove svim zaposlenicima ustanove i javnosti te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika.

(3) Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjeseno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaa s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika.

(4) Struktura odbitaka, odnosno ustegnua iz plae zaposlenika ne moe biti predmet javne objave te je dunost sindikalnog povjerenika uvati tajnost tih podataka.

Uveanje plae

lanak 19.

(1) Osnovna plaa zaposlenika uveat e se za:

a) rad nou 40%;

b) prekovremeni rad 50%;

c) rad subotom 25%;

d) rad nedjeljom 35%;

e) smjenski rad 10%

f) dvokratni rad 10%;

g) mentorstvo na izradbi i obrani zavrnog rada i pomonikim ispitima;

h) rad na dane blagdana i neradne dane utvrene zakonom i rad na dan Uskrsa 150%.

(2) Osnovna plaa zaposlenika uveat e se za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti.

(3) Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrenom radnom vremenu poslodavca koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili nonom dijelu dana (trea smjena) tijekom radnog tjedna.

(4) Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenino obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

(5) Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenino ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.

(6) Naknada za rad u smjenama iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga lanka isplauje se kao postotno uveanje dnevne zarade za obavljanje poslova u drugoj smjeni.

(7) Noni rad je rad zaposlenika u vremenu izmeu 22 sata i 6 sati idueg dana.

(8) Dvokratni rad nastavnika su poslovi neposrednog odgojno-obrazovnog rada u prvoj i drugoj smjeni u istom radnom danu, a unutar tjednog zaduenja, s prekidom duim od 90 minuta.

(9) Dvokratni rad je rad zaposlenika koji obavlja poslove u istom radnom danu s prekidom duim od 90 minuta.

(10) Dvokratnim radom ne smatraju se: nastavnika i razredna vijea, sjednice strunih aktiva, roditeljski sastanci, informacije, pripreme uenika za natjecanje.

(11 Naknada za dvokratni rad iz stavaka 8. i 9. ovoga lanka isplauje se kao postotno uveanje dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno.

(12) Poslovi mentorstva su poslovi zadavanja i odabira teme, praenja i kontrole izradbe, vrednovanje i ocjenjivanje obrane zavrnog rada, te poslovi nastavnika-nositelja zadatka koji je organizira, nadzire i ocjenjuje tijek pomonikih ispita.

Nastavnici ostvaruju pravo na naknadu za navedene poslove na kraju kolske godine.

Ravnatelji kola duni su obraunavati naknade za poslove mentorstva uzimajui u obzir broj kandidata koji su kod odreenog nastavnika izabrali temu zavrnog rada odnosno praktinog rada na nain da naknada za mentorstvo na izradbi i obrani zavrnom rada iznosi 4 sata po kandidatu, te na pomonikim ispitima najvie 40 sati za nositelja zadatka koji organizira, nadzire i ocjenjuje tijek pomonikog ispita.

(13) Uveanja plae iz ovog lanka meusobno se ne iskljuuju, osim kumuliranja uveanja plae s osnova dvokratnog rada i smjenskog rada u istom danu.

OTEANI UVJETI RADA

Oteani uvjeti rada

lanak 20.

(1) Zbog disperzije srednjokolskih programa strukovnog kolstva i kadrovskih potreba, zbog specifinosti ivotne sredine podruja, poticanja njihovog odrivog razvitka, zadravanja nastavnika u tim sredinama i zbog njihove prometne povezanosti, u stavku 2. ovog lanka navedene srednjokolske ustanove imaju status srednjokolskih ustanova s oteanim uvjetima rada.

(2) Oteani uvjeti rada su:

rad svih zaposlenika u srednjokolskoj ustanovi, koja se nalazi na podruju opina gradova koji imaju status brdsko-planinskog i otokog podruja u Republici Hrvatskoj prema popisu koji prilei:

Srednja kola Buzet, Buzet;

Srednja kola Vladimir Nazor, abar;

Srednja kola Delnice, Delnice;

Gimnazija dr. Mate Ujevia, Imotski;

Ekonomska kola, Imotski;

Tehnika kola, Imotski;

Obrtniko-industrijska kola, Imotski;

Gimnazija Bernardina Frankopana, Ogulin;

Obrtnika i tehnika kola, Ogulin;

Ueniki dom, Ogulin;

Srednja kola S. Ivi, Orahovica;

Srednja kola Pavla Rittera Vitezovia, Senj;

Gimnazija Dinka imunovia, Sinj;

Srednja kola bana Josipa Jelaia, Sinj;

Tehnika i industrijska kola Ruer Bokovi, Sinj;

Srednja kola Tina Ujevia, Vrgorac;

eljeznika tehnika kola, Moravice;

Ugostiteljsko-turistika kola Plitvika Jezera, Korenica;

Srednja kola, Graac;

Srednja kola, Obrovac;

Srednja kola Kneza Branimira, Benkovac;

Srednja kola Ivana Metrovia, Drni;

Srednja kola Bol, Bol;

Srednja kola Bra, Supetar;

Klesarska kola Puia, Puia;

Srednja kola Antun Matijaevi Karamaneo, Vis;

Srednja kola Hvar, Hvar;

Srednja kola Ambroza Haraia, Mali Loinj;

Srednja kola Markantuna de Dominisa, Rab;

Srednja kola Korula, Korula;

Srednja kola Blato, Blato;

Srednja kola Vela Luka, Vela Luka;

Srednja kola Bartola Kaia, Pag;

Srednja kola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk;

Srednja strukovna kola Knin, Knin;

Srednja kola Lovre Montija, Knin;

Franjevaka klasina gimnazija Sinj, Sinj.

(3) Oteani uvjeti rada iz stavka 1. ovog lanka su uvjeti rada koji ne zahtijevaju posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.

(4) Zaposlenicima srednjokolske ustanove s oteanim uvjetima rada osnovna se plaa uveava za 10%.

(5) Ukoliko je drugim propisom ureeno pravo zaposlenika iz stavka 1. ovog lanka zaposleniku se isplauje povoljnija naknada.

Posebni uvjeti rada

lanak 21.

(1) Posebni uvjeti rada su:

rad nastavnika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s potekoama u razvoju i u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama uenika s potekoama u razvoju pri redovnim kolama;

rad nastavnika koji rade s uenicima s potekoama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave;

rad odgajatelja koji rade s uenicima s potekoama u razvoju integriranim u odgojne skupine u uenikim domovima.

rad svih zaposlenika koji rade u srednjokolskim ustanovama do kojih, jer nemaju drugih mogunosti, u osobnoj organizaciji moraju prijei najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu;

rad nastavnika koji tijekom jednog dana realizira nastavu u tri ili vie matinih ili podrunih kola.

(2) Nastavnicima koji rade u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s uenicima s potekoama u razvoju pri redovnim kolama naknada za rad obraunava se na nain da se osnovna plaa uvea za 10%.

(3) Nastavnicima-strunim suradnicima koji rade u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s uenicima s veim potekoama u razvoju pri redovnim kolama naknada za rad obraunava se na nain da se osnovna plaa uvea za 10%.

(4) Nastavnicima koji rade s uenicima s potekoama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave naknada za rad obraunava se na nain da se vrijednost odranog sata redovite nastave po prilagoenom programu uveava za 7%.

(5) Odgajateljima koji rade s uenicima s potekoama u razvoju integriranim u odgojne skupine u uenikom domu, naknada za rad obraunava se na nain da se vrijednost odranog sata odgojno-obrazovnog rada sa tom odgojnom skupinom po prilagoenom programu, uveava za 7%.

(6) Najvei broj programa iz stavaka 4. i 5. ovog lanka jeste tri (3) programa.

(7) Zaposlenici koji rade u kolama do kojih, jer nemaju drugih mogunosti, u osobnoj organizaciji moraju prijei najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu, ostvaruju pravo na uveanje osnovne plae u visini 5% osnovice za obraun plae u javnim slubama.

(8) Nastavnik koji tijekom jednog dana odrava nastavu u tri ili vie matinih ili podrunih kola, ostvaruje pravo na uveanje osnovne plae od 5% i to kao postotno poveanje dnevne zarade tog dana.

(9) Ako zaposlenik ostvaruje pravo na uveanje osnovne plae na temelju vie prava utvrenih stavcima od 1. do 8. ovog lanka, isplauje mu se uveanje osnovne plae po najvie dvije najpovoljnije osnove.

(10) Ukoliko je drugim propisom ureeno pravo zaposlenika iz stavka 1. ovog lanka, zaposleniku se isplauje povoljnija naknada.

lanak 22.

Svim zaposlenicima koji rade u posebnim ustanovama za djecu s potekoama u razvoju Centru za odgoj i obrazovanje Zagreb, Zagorska 14, Zagreb, Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Kulanova 59a, Zagreb i koli za osposobljavanje i obrazovanje Vinko Bek, Vinkovaka 3, Osijek, osnovna plaa se poveava za 15%.

lanak 23.

Rad nastavnika srednjokolskih ustanova s darovitim uenicima u pripremi za sudjelovanje na natjecanjima na upanijskoj, dravnoj i meunarodnoj razini, na projektima, treninzima (radionicama), planiran i utvren godinjim planom i programom rada srednjokolske ustanove te kolskim kurikulumom, u ostvarenoj veliini se vrednuje kao neposredan rad zaposlenika kroz oblike dodatne nastave u srednjokolskoj ustanovi.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA

lanak 24.

Umanjenje radne obveze nastavnika i strunih suradnika

(1) Ugovorne strane utvruju da su ukupne tjedne obveze utvrene Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjokolskim ustanovama manje za 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnicima koji su obavljali poslove u neposrednom odgojno- -obrazovnom radu s uenicima od 30 i vie godina rada.

(2) Nastavnika iz stavka 1. ovoga lanka poslodavac ne moe zaduiti prekovremenim radom.

(3) Nastavnik koji puno radno vrijeme ostvaruje radom u vie kola, pravo iz stavka 1. ovog lanka ostvaruje samo u jednoj koli.

Dnevnica

lanak 25.

(1) Kada je zaposlenik upuen na slubeno putovanje pripada mu dnevnica sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama odnosno u visini od 170,00 kuna neto.

(2) Zaposleniku upuenom na slubeno putovanje s uenicima koje traje najmanje 8 sati isplauje se iznos pune dnevnice neovisno o osiguranoj prehrani i smjetaju.

Naknada za odvojeni ivot

lanak 26.

(1) Zaposleniku srednjokolske ustanove pripada naknada za odvojeni ivot od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, razliitog od prebivalita njegove obitelji, ivi odvojeno od obitelji.

(2) Pravo iz stavka 1. ovog lanka nema zaposlenik koji ivi odvojen od obitelji ako je:

rasporeen u mjesto rada razliito od prebivalita njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva,

putem javnog natjeaja primljen u radni odnos u mjesto rada razliito od mjesta prebivalita njegove obitelji,

rasporeen u mjesto rada razliito od prebivalita odnos njegove obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o kolovanju;

obitelj odselila u drugo mjesto;

(3) Naknada se isplauje za pokrie poveanih trokova ivota zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivalita.

(4) Ukoliko je zaposleniku osiguran odgovarajui smjetaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit e se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajui smjetaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit e se 50%.

(5) Naknada za odvojeni ivot isplauje se unaprijed, najkasnije uz plau za prethodni mjesec za tekui mjesec.

(6) Naknada za odvojeni ivot od obitelji i terenski dodatak meusobno se iskljuuju.

(7) Naknada za odvojeni ivot od obitelji i naknada trokova prijevoza od mjesta prebivalita do mjesta rada meusobno se iskljuuju.

(8) Ugovorne strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni ivot od obitelji slubenika i namjetenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom.

(9) Zaposlenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga lanka za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.

Bolovanje i naknada u sluaju bolovanja

lanak 27.

(1) Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plae u visini 85% od njegove plae ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je zapoeo bolovanje.

(2) Zaposleniku koji je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu pripada naknada u 100% iznosu njegove plae ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je zapoeo bolovanje.

IV. RADNI ODNOSI

Obveza javnog natjeaja za sve poslove u srednjokolskom obrazovanju

lanak 28.

(1) Za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u srednjokolskom obrazovanju obvezno je potrebe za zaposlenikom objaviti javnim natjeajem.

(2) Potreba za zasnivanjem radnog odnosa oglaava se putem web-stranica i oglasnih ploa Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, na web-stranicama i oglasnim ploama ustanova.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka javni natjeaj nije potreban za sklapanje ugovora o radu:

na odreeno vrijeme, kada obavljanje posla ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natjeaja ili na drugi propisani nain, ali ne dulje od 60 dana;

s osobom koja je utvrena organizacijskim vikom odnosno s osobom kojoj je ugovor o radu na neodreeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga i koji se nalazi u evidenciji ureda dravne uprave odnosno Grada Zagreba;

do punog radnog vremena, s osobom koja ima zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme;

sporazumom kolskih ustanova (srednjih kola odnosno osnovne i srednje kole) uz pristanak zaposlenika, u kojima su radnici u radnom odnosu na neodreeno vrijeme radi zamjene mjesta rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja;

te u drugim sluajevima kada to nije potrebno prema zakonu.

(4) Javni natjeaj nije potreban za sklapanje ugovora o radu na neodreeno vrijeme sa zaposlenikom koji u ustanovi radi temeljem jednog ili vie ugovora na odreeno vrijeme u neprekinutom razdoblju due od tri godine iz razloga koji nisu predvieni Zakon o radu ukoliko zaposlenik ima potrebnu vrstu i razinu strune spreme.

Radno vrijeme

lanak 29.

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme rasporeeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka, osim za rad u nepunom radnom vremenu u kojem e sluaju tjedno radno vrijeme biti rasporeeno na manje od pet radnih dana, osim ukoliko radnik na to ne pristane.

(3) Zbog posebne naravi organizacije rada uenikih domova, tjedno radno vrijeme moe se rasporediti i na drukiji nain, obvezno uvaavajui odrednicu o petodnevnom radnom tjednu i tjednom odmoru.

Povoljnija norma

lanak 30.

(1) U sluaju kada tijekom radnog vijeka zaposlenika doe do smanjenja njegove radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenja radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlateno tijelo u skladu s posebnim propisom i jednog od sljedeih uvjeta:

starosti 5 godina pred starosnu mirovinu; ili

profesionalne bolesti; ili

ozljede na radu

srednjokolska ustanova duna je zaposleniku osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plae koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

(2) Povoljnija norma se utvruje prema postotku utvrenom rjeenjem nadlenog tijela na nain da se za nastavno osoblje, umanjenje odnosi razmjerno na neposredni rad odnosno ostala zaduenja u okviru 40-satnoga radnog tjedna, u onom odnosu koji je identian odnosu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada i ostalih zaduenja. Za nenastavno osoblje cjelokupan postotak utvrenog smanjenja radne sposobnosti odnosi se na strukturu poslova u okviru 40-satnog radnog tjedna.

(3) Pod plaom iz stavka 1. ovog lanka rauna se osnovna plaa i dodaci na plau.

(4) Zaposlenik koji koristi povoljniju normu po osnovi stavka 1. i 2. ovog lanka ne moe obavljati poslove u prekovremenom radu.

Stanka

lanak 31.

(1) Na temelju posebne naravi posla u srednjem kolstvu odmor (stanka) je sastavni dio rjeenja o tjednom zaduenju zaposlenika u trajanju od 30 minuta dnevno, s time da se ne umanjuje norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

(2) Odmor u toku rada stanka u trajanju iz stavka 1. ovog lanka se obraunava zaposleniku u punom radnom vremenu odnosno, zaposlenicima u nepunom radnom vremenu pripada razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Tjedni odmor

lanak 32.

(1) Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.

(3) Zbog specifinosti organiziranja djelatnosti u uenikim domovima, ako je prijeko potrebno da zaposlenik radi na dan tjednog odmora, mora mu se osigurati koritenje neiskoritenog tjednog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraem trajanju.

Rad u nepunom radnom vremenu

lanak 33.

(1) Zaposlenici koji rade s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i zaposlenici s punim radnim vremenom glede stanke, dnevnog odmora, odmora izmeu dva uzastopna radna dana, tjednog odmora i trajanja godinjeg odmora.

(2) Zaposlenik koji radi s nepunim radnim vremenom ostvaruje pravo na plau, mirovinski sta, naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godinji odmor razmjerno radnom vremenu na koje je zasnovao radni odnos.

(3) Zaposlenik koji radi nepuno radno vrijeme u jednoj ili vie ustanova, ima pravo na jedan puni iznos regresa za godinji odmor, koji e isplatiti srednjokolska ustanova u kojoj ostvaruje pravo na osobni odbitak prigodom obrauna plae.

(4) Razdoblje rada s nepunim radnim vremenom jednako je razdoblju radu s punim radnim vremenom glede prava na otkazni rok i otpremninu.

(5) Prilikom donoenja odluke o rasporedu godinjeg odmora za zaposlenika koji radi u dvije ili vie srednjokolskih ustanova, srednjokolske ustanove moraju uskladiti rjeenja o koritenju godinjeg odmora za zaposlenog na nain da ga zaposlenik koristi istovremeno u svakoj Srednjokolskoj ustanovi.

(6) Naknadu za bolovanje radnika koji radi s nepunim radnim vremenom u dvije ili vie srednjokolskih ustanova obraunava i isplauje srednjokolska ustanova s kojom je prvo sklopio ugovor o radu.

(7) Neoporezive primitke putnih trokova, dnevnica, trokova noenja na slubenom putovanju, terenskog dodatka i ostale neoporezive primitke isplauje kola u kojoj zaposlenik ostvaruje to pravo.

Prekovremeni rad

lanak 34.

(1) Prekovremeni rad je rad dui od punoga radnog vremena, a moe iznositi najvie 8 sati tjedno na nain kako je to propisano Zakonu u radu.

(2) Ravnatelj je duan zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvruje vrijeme trajanja prekovremenog rada te nain isplate uveanja plae za prekovremeni rad.

(3) Vrijednost prekovremenog nastavnog sata nastavnika obraunava se na nain da se vrijednost odranoga prekovremenog sata nastavnika sukladno tjednom zaduenju uveava za vrijednost struno-metodike pripreme, sve uveano za 50% po osnovi lanka 19. stavka 1. toke b. ovog Ugovora.

(4) Uveanje plae za prekovremeni rad isplauje se mjeseno uz isplatu plae za prethodni mjesec.

Obveze socijalnih partnera na podruju zapoljavanja

lanak 35.

(1) U svrhu promicanja suodgovornoga socijalnog partnerstva na podruju zapoljavanja i rasporeivanja zaposlenika te racionalnog i uinkovitog rjeavanja vikova i manjkova zaposlenika u srednjokolskim ustanovama, za razdoblje vaenja ovoga ugovora na razini drave djeluje Zajednika prosudbena komisija Ministarstva znanosti i obrazovanja i veinskog sindikata u srednjokolskim ustanovama, a na razini upanija i Grada Zagreba Zajednika upanijska prosudbena komisija.

(2) Zajedniku prosudbenu komisiju na razini drave sainjavaju 2 predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja i 2 predstavnika veinskog sindikata.

Zajedniku prosudbenu komisiju na razini upanija i Grada Zagreba sainjavaju 2 predstavnika Ureda dravne uprave u upaniji odnosno Gradskog ureda za obrazovanje u Gradu Zagrebu i 2 predstavnika veinskog sindikata u srednjokolskim ustanovama u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu.

(3) lanove povjerenstva ispred Ministarstva i Ureda dravne uprave imenuje ministar nadlean za obrazovanje, a ispred veinskog sindikata predsjednik Sindikata.

(4) Zajednika upanijska prosudbena komisija:

redovito prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika u srednjokolskim ustanovama

vodi listu (evidenciju) zaposlenika koji su utvreni kao organizacijski viak, odnosno kojima je prestao ugovor o radu na neodreene puno radno vrijeme ili ugovor o radu na neodreeno vrijeme u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza za podruje upanije, odnosno Grada Zagreba

vodi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme

vodi listu zaposlenika koji ele zamijeniti mjesto rada

predlae dodatna mjerila za iskazivanje vika zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova zbrinjavanja u kolskim ustanovama

sagledava utjecaj odluka o organizacijskom viku na poloaj zaposlenika

donosi Odluku o prednosti pri zapoljavanju zaposlenika iskazanih kao organizacijski viak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapoljavanju sukladno kriterijima za donoenje odluke o prednosti pri zapoljavanju i odredbama Zakona o radu i ovog ugovora na koji se obraa posebna pozornost

upuuje zaposlenike s lista (evidencija) i to nakon odluivanja prema kriterijima iz stavka 5. ovog lanka putem obrasca (uputnice) u skladu s njihovom vrstom i razinom obrazovanja u srednjokolske ustanove koje su prijavile potrebu za zaposlenikom

liste (evidencije) s inicijalima zaposlenika objavljuju se na mrenim stranicama Ureda dravne uprave odnosno Gradskog ureda za obrazovanje i sport Grada Zagreba te se iste dostavljaju ministarstvu nadlenom za obrazovanje i sindikatu

(5) Nain utvrivanja lista (evidencija) zaposlenika, kriteriji za donoenje Odluke o prednosti pri zapoljavanju te nain rasporeivanja zaposlenika utvruju se Pravilnikom koji u roku od trideset dana od dana zakljuivanja ovog ugovora, na prijedlog zajednike Prosudbene komisije na razini drave donosi ministar nadlean za obrazovanje i predsjednik veinskog sindikata, a isti su dune primjenjivati prosudbene komisije na razini upanija i Grada Zagreba.

(6) Srednjokolske ustanove koje utvrde postojanje potreba za zaposlenicima, ili postojanje organizacijskog vika zaposlenika, dune su u roku od 3 dana izvijestiti Zajedniku upanijsku prosudbenu komisiju.

(7) Zajednika upanijska prosudbena komisija e predmete koje nije u mogunosti rijeiti uputiti Zajednikoj prosudbenoj komisiji na razini drave.

(8) Ukoliko postoji potreba i interes, a u svrhu utvrivanja potivanja kriterija u postupku rasporeivanja zaposlenika i zbrinjavanja organizacijskih vikova, Zajednika komisija je duna omoguiti zainteresiranoj strani uvid u dokumentaciju u predmetu koji je od interesa te strane.

lanak 36.

(1) Komisije na razini upanija i Grada Zagreba su u obvezi meusobno suraivati i dostavljati jedne drugima podatke koje se trae za zaposlenike koji se nalaze na listama (evidencijama) te Komisije.

(2) Srednjokolska ustanova je odmah po donoenju odluke o utvrivanju organizacijskog vika, a najkasnije u roku od tri dana od donoenja odluke, duna prijaviti prestanak potrebe za zaposlenikom (djelomino ili u cijelosti) koji ima ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a utvren je organizacijskim vikom radi uvrtavanja tog zaposlenika na listu (evidenciju) zaposlenika. Prijava se vri na propisanim obrascima. Uz popunjeni propisani obrazac srednjokolska ustanova je duna dostaviti i presliku odluke o utvrivanju zaposlenika organizacijskim vikom.

(3) Srednjokolska ustanova je duna prijaviti svaku potrebu za zaposlenikom (djelomino ili u cijelosti) Zajednikoj upanijskoj prosudbenoj komisiji. Prijava se vri na propisanim obrascima.

(4) Srednjokolska ustanova je duna prijaviti zaposlenike koji imaju ugovor o radu na nepuno neodreeno radno vrijeme te zaposlenike koji imaju ugovor na neodreeno vrijeme, a ele zamijeniti mjesto rada Zajednikoj upanijskoj prosudbenoj komisiji. Prijava se vri na propisanim obrascima.

(5) Obrasce iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga lanka na prijedlog Zajednike prosudbene komisije na razini drave propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje uz suglasnost veinskog sindikata. Propisani obrasci se moraju dostaviti srednjokolskim ustanovama najkasnije do 10. lipnja tekue godine.

(6) Prijave prestanka potreba za zaposlenikom koji ima ugovor na neodreeno vrijeme, a koji je proglaen organizacijskim vikom u punom ili dijelu radnog vremena kao i prijave potreba za zaposlenikom, srednjokolska ustanova je duna za novu kolsku godinu dostaviti zajednikoj upanijskoj prosudbenoj komisiji najkasnije do 1. srpnja tekue godine za ljetni rok, do 1. rujna tekue godine za jesenski rok. Ukoliko do prestanka ili nastanka potrebe za zaposlenikom propisane ovim stavkom doe tijekom nastavne godine, srednjokolska ustanova je isto duna prijaviti zajednikoj upanijskoj prosudbenoj komisiji u roku od tri dana od dana prestanka odnosno nastanka potrebe za zaposlenikom.

(7) Srednjokolska ustanova je duna po prijavi zaposlenika u postupku rasporeivanja u ustanovu, u roku od osam dana izvijestiti Zajedniku upanijsku prosudbenu komisiju o prijavi zaposlenika.

(8) Zajednika upanijska prosudbena komisija je duna u roku od osam dana pisano se oitovati o istoj prijavi.

(9) Srednjokolska ustanova e popuniti upranjeno radno mjesto putem natjeaja na nain propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli i ovim Ugovorom tek nakon to ju je Komisija pisano obavijestila da u evidenciji nema osobe koja ispunjava uvjete potrebne za traeno radno mjesto.

(10) Zajednika upanijska komisija je duna svaka tri mjeseca, u rokovima utvrenim Poslovnikom o radu zajednikih komisija, izvijestiti Zajedniku komisiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i veinskog sindikata u srednjokolskim ustanovama o iskazanim potrebama za zaposlenicima i organizacijskim vikovima od strane srednjokolskih ustanova na razini upanije, donesenim odlukama o prednosti pri zapoljavanju i kriterijima na kojima se iste odluke temelje.

(11) Zajednika komisija Ministarstva znanosti i obrazovanja i veinskog sindikata u srednjokolskim ustanovama je duna svaka tri mjeseca, u rokovima utvrenim Poslovnikom o radu zajednikih komisija, izvriti analizu rada Zajednikih upanijskih komisija, kriterija temeljem kojih su donesene odluke o prednosti pri zapoljavanju, uinaka rada Zajednikih upanijskih komisija te predmeta koji nisu rijeeni na razini istih.

(12) Zajednika komisija Ministarstva znanosti i obrazovanja i veinskog sindikata je duna svaka tri mjeseca izvijestiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Upravu za odgoj i obrazovanje, Samostalni sektor za inspekcijski nadzor Ministarstva, te sindikate stranke ovog Ugovora o stanju u podruju zapoljavanja i rasporeivanja tehnolokih vikova u srednjokolskim ustanovama, sluajevima neispunjavanja obveza u provedbi postupka zbrinjavanja, te nepotivanja Odluka zajednikih komisija od strane ravnatelja srednjokolskih ustanova.

(13) Podruje i nain rada, te nadlenosti Zajednikih prosudbenih komisija ureuju se Poslovnikom o radu Zajednike komisije Ministarstva znanosti i obrazovanja i veinskog sindikata u srednjokolskim ustanovama, u dijelu koji se odnosi na rad svih Zajednikih komisija.

(14) U cilju zatite proraunskih sredstava i uteda prigodom otkazivanja ugovora o radu, odnosno trajanja otkaznog roka i isplate otpremnine, poslodavac je duan prije novog zapoljavanja izvijestiti zajedniku prosudbenu komisiju glede zapoljavanja zaposlenika kojima e zapoeti ili je u tijeku otkazni rok.

(15) S nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos u srednjokolskoj ustanovi s nepunom tjednom normom moe se zasnovati radni odnos u istoj i u drugoj kolskoj ustanovi do propisane tjedne norme, Odlukom o prednosti pri zapoljavanju Zajednike prosudbene komisije za rasporeivanje zaposlenika, a temeljem iskazane potrebe srednjokolske ustanove.

ODMORI I DOPUSTI

Godinji odmor

lanak 37.

(1) Godinji odmor radnika u pravilu se podudara s odmorom uenika.

(2) Trajanje godinjeg odmora utvruje se tako da se na 18 dana dodaju dani godinjeg odmora prema kriterijima utvrenim ovim kolektivnim ugovorom kako slijedi:

a) Prema uvjetima rada:

rad na poslovima s oteanim uvjetima rada 2 dana;

rad u smjenama, dvokratni rad ili redovni rad subotom i nedjeljom, rad blagdanima i neradnim danima odreenim zakonom 2 dan;

za poslove razrednika 1 dan;

za rad u vie programa 1 dan;

za rad s uenicima s tekoama u razvoju 2 dana;

za rad u dvije kole 1 dan.

b) Prema sloenosti poslova:

poslovi I. vrste 4 dana;

poslovi II. vrste 3 dana;

poslovi III. vrste 2 dana;

ostali poslovi 1 dan.

c) Prema duini radnog staa:

od 5 do 15 godina radnog staa 2 dana;

od 15 do 25 godina 3 dana;

od 25 do 35 godina 4 dana;

preko 35 godina 5 dana.

d) Prema posebnim socijalnim uvjetima:

roditelju, posvojitelju ili staratelju s 1 malodobnim djetetom 2 dana;

roditelju, posvojitelju ili staratelju za svako daljnje malodobno dijete jo po 1 dan;

roditelju posvojitelju ili staratelju djeteta s potekoama u razvoju 3 dana;

samohranom roditelju jo po 1 dan;

sudioniku Domovinskog rata 1 dan.

e) Prema doprinosu na radu:

ako ostvaruje izvrsne rezultate rada 3 dana;

ako je vrlo uspjean 2 dana;

ako je uspjean 1 dan.

f) Prema invaliditetu:

osobe s invaliditetom s procijenjenom invalidnou od 25 do 50% 2 dana;

osobe s invaliditetom s procijenjenom invalidnou preko 50% 4 dana.

(3) Ukupno trajanje godinjeg odmora ne moe iznositi manje od najkraeg trajanja toga odmora utvrenog Zakonom o radu, niti vie od 30 radnih dana.

(4) Za vrijeme koritenja godinjeg odmora zaposleniku se isplauje naknada plae u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili sukladno odredbama Zakona o radu.

Plaeni dopust

lanak 38.

(1) Zaposlenik ima pravo na plaeni dopust tijekom jedne kalendarske godine najvie do ukupno 10 radnih dana u sljedeim sluajevima:

sklapanje braka 5 radnih dana;

roenje djeteta 5 radnih dana;

smrt suprunika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka 5 radnih dana;

smrt brata, sestre, djeda, bake, te roditelja suprunika 2 radna dana;

teke bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana;

selidba u isto mjesto stanovanja 2 radna dana;

selidba u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana;

nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama 1 radni dan;

sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana;

dobrovoljni davatelji krvi 2 radna dana za svako davanje krvi;

elementarne nepogode 5 radnih dana.

(2) Zaposlenik ima pravo na plaeni dopust za svaki smrtni sluaj naveden u stavku 1. ovog lanka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

(3) Ako sluaj iz stavka 1. ovog lanka nastane dok je radnik na godinjem odmoru, na zahtjev radnika koritenje godinjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaeni dopust, a nakon toga nastavlja koristiti godinji odmor. Obveza je zaposlenika vratiti se na rad zakljuno sa zadnjim danom godinjeg odmora po rjeenju o koritenju godinjeg odmora.

Neiskoriteni dio godinjeg odmora zaposlenik ima pravo koristiti sukladno odredbama lanka 37. stavaka 1. i 2. ovog Ugovora.

Ispit struno usavravanje ili osposobljavanje

lanak 39.

(1) Zaposlenik polae struni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.

(2) Za polaganje strunog ispita pripravnik iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo na plaeni dopust u trajanju od najmanje:

pet radnih dana za radna mjesta III. vrste;

sedam radnih dana za radna mjesta II. vrste; i

deset radnih dana za radna mjesta I. vrste.

(3) Pripravnik ima pravo na plaeni dopust i na dan kada polae pripravniki ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita jo jedan dan te plaene trokove puta to ukljuuje put i smjetaj prema potrebi.

(4) Zaposlenik koji je upuen na struno usavravanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskog pedagoko-psiholokog obrazovanja odlukom poslodavca, ima pravo na plaeni dopust za pripremanje i polaganje ispita u trajanju najmanje 10 radnih dana godinje.

(5) Ukupan broj dana plaenog dopusta iz stavaka 2., 3. i 4., ovog lanka je do 15 dana godinje.

Dopust za kolovanje

lanak 40.

(1) Zaposlenik ima pravo na neplaeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog kolovanja i strunog usavravanja, i to:

5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj koli;

10 dana za polaganje ispita na vioj koli ili fakultetu, odnosno za polaganje pravosudnog ispita;

5 dana za prisustvovanje strunim seminarima i savjetovanjima; i

2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vjetina (informatiko kolovanje, uenje stranih jezika i sl.).

(2) kolovanje i struno usavravanje iz stavka 1. ovoga lanka treba biti u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnou poslodavca.

(3) Za kolovanje na koje ga je uputio poslodavac zaposlenik ima pravo na plaeni dopust pod uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Zabrana otkaza bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radnikog vijea

lanak 41.

(1) Bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radnikog vijea ne moe se otkazati ugovor o radu niti ponuditi otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora:

zaposleniku nakon 25 godina radnog staa kod istog poslodavca i 56 godina ivota;

eni koja doji dijete do tree godine ivota;

roditelju, posvojitelju odnosno skrbniku djeteta do 7 godina;

osobi smanjene radne sposobnosti iz lanka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16);

samohranom roditelju malodobnog djeteta;

roditelju s troje ili vie djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom kolovanju;

roditelju djeteta s tekoama u razvoju.

(2) Ako se sindikalni povjerenik odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radnikog vijea u roku od 8 dana ne izjasni o davanju otkaza, smatra se da je suglasan s odlukom o otkazu ugovora o radu.

(3) Zaposleniku s najmanje 56 godina ivota i 25 godina radnog staa kod istog poslodavca, koji je utvren kao organizacijski viak i ostvaruje prednost pri zapoljavanju, poslodavac je duan posredovati pri novom zapoljavanju u vremenskom trajanju od 12 mjeseci. Za to vrijeme zaposleniku ne moe prestati radni odnos bez osobnog pristanka.

(4) Zaposlenik iz stavka 3. ovoga lanka u postupku posredovanja pri novom zapoljavanju je obvezan prihvatiti ponueno radno vrijeme odnosno ili osigurani dio radnog vremena, temeljem iskazanih potreba za zaposlenicima odgovarajue struke drugih srednjokolskih ustanova.

Ukoliko je ponueni dio radnog vremena manji od Ugovorom o radu zaposlenika utvrenoga radnog vremena, poslodavac je duan isplatiti razliku plae (naknadu) u visini razlike plae po ugovoru o radu i plae koju zaposlenik dobiva za obavljanje nepunoga radnog vremena prihvaenog u postupku posredovanja te druga po ugovoru o radu zaposlenika pripadajua materijalna prava.

(5) Zaposlenik iz stavka 4. ovoga lanka kojemu je ponueno radno vrijeme odnosno, osigurani dio radnog vremena u ustanovi udaljenoj u pravilu vie od 30 kilometara, odnosno otokoj srednjokolskoj ustanovi ukoliko ne ivi ili radi na istom otoku, nije obvezan isto prihvatiti.

lanak 42.

Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo uz naknadu plae odsustvovati s rada 4 sata tjedno radi traenja novog zaposlenja.

lanak 43.

(1) Zaposlenik u radnom odnosu na neodreeno puno radno vrijeme, sa navrenih 55 godina ivota i 30 godina staa osiguranja, za kojim iz poslovnih ili organizacijskih razloga prestaje potreba u srednjokolskoj ustanovi u dijelu radnog vremena, u uvjetima prestanka potrebe za istim u razdoblju od 3 godine u cjelini radnog vremena i nemogunosti rasporeivanja u druge srednjokolske ustanove u tom razdoblju, ostvaruje sva prava zaposlenika kojem je otkazan ugovor o radu na puno radno vrijeme iz poslovno uvjetovanih razloga.

(2) Nastavniku u radnom odnosu temeljem ugovora o radu na neodreeno puno radno vrijeme, iskazanom kao tehnoloki viak, poslodavac kod koga iz gospodarskih tehnolokih i organizacijskih razloga prestaje potreba za zaposlenikom e osigurati mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije za srodno zanimanje prema iskazanim potrebama sustava srednjokolskog obrazovanja i obvezama iz programa zbrinjavanja vika zaposlenika, pod uvjetom da zaposlenik na isto pristaje. U navedenom sluaju poslodavac e sa srednjokolskom ustanovom koja je iskazala potrebe sklopiti sporazum kojim se ova obvezuje zaposleniku ponuditi ugovor o radu.

Otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem zaposlenika

lanak 44.

(1) Prije otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponaanjem zaposlenika, poslodavac je duan zaposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunosti otkaza, a na temelju dokumentirano utvrene povrede obveza iz radnog odnosa.

(2) Za redoviti otkaz ugovora o radu utvruje se kako se prethodno dano pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa i mogunost otkaza za sluaj krenja tih obveza brie u roku tri godine od dana donoenja.

V. ZATITA PROFESIONALNIH PRAVA NASTAVNIKA

Sudjelovanje pri razmatranju nalaza

lanak 45.

(1) Osoba u funkciji sindikalnog povjerenika ima pravo sudjelovanja u radu tijela srednjokolske ustanove, bez prava glasa, izuzev ako je lan tog tijela, kada se razmatra nalaz prosvjetnog odnosno struno-pedagokog nadzornika, ili njihovog izvjea, ako se radi o radnopravnom i profesionalnom statusu zaposlenika.

(2) Nastavnik ima pravo albenog postupka.

Pomo pri albenom postupku

lanak 46.

(1) Povjerenik sindikalne podrunice obvezan je pruiti pravnu pomo pri albenom postupku ukoliko se lan Sindikata ali na ocjenu nadzora.

(2) Izvjee o uvidu u rad pojedinog nastavnika dostavlja se predmetnom nastavniku i voditelju strunog aktiva.

Zatita profesije

lanak 47.

Sindikat se obvezuje da nee zlorabiti funkciju zatite profesije.

Ponavljanje struno-pedagokog nadzora

lanak 48.

Nastavnik ima pravo zahtijevati ponovljeni struno-pedagoki nadzor.

VI. ZATITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Zatita na radu

lanak 49.

(1) Poslodavac je duan primjenjivati propise s podruja zatite na radu i osigurati nune uvjete za zdravlje i sigurnost na radu ukljuujui mjere za spreavanje rizika u pouavanju i na radu.

(2) Poslodavac je duan procijeniti sve rizike u vezi zatite zdravlja i sigurnosti na radu te poduzeti sve mjere nune za zatitu ivota te sigurnost i zdravlje zaposlenika, osposobljavati i organizirati provedbu osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran nain te skrbiti za potrebnu organizaciju i sredstva.

(3) Poslodavac je duan informirati zaposlenike o zatiti na radu pruanjem informacija, primjenjivati propise o koritenju sredstava za rad i osobnih zatitnih sredstava te provoditi ispitivanja istih, provoditi zatitu od poara te evakuaciju i spaavanje, organizirati pruanje prve pomoi i medicinske pomoi te raditi na zatiti nepuaa.

(4) U cilju prilagoavanja tehnikom napretku poslodavac je obvezan planirati tehnoloki i organizacijski razvoj radnog procesa i nastave na nain da opasne i tetne tehnologije uklone iz radnog i nastavnog procesa zamjenjujui ih manje opasnim ili neopasnim.

(5) Pri uvoenju novih tehnologija poslodavac je obvezan informirati zaposlenike i njihove sindikalne povjerenike o tehnolokim karakteristikama i moguim utjecajima i posljedicama tih tehnologija na zdravlje, sigurnost, ekoloku i radnu sredinu.

(6) Poslodavac je duan osigurati dodatne uvjete sigurnosti za rad invalida u skladu s posebnim propisima.

(7) Sindikalni povjerenik ima pravo podnositi prijedloge o zatiti na radu na koje je ravnatelj duan oitovati se u roku od 30 dana.

Pisane upute o sigurnosti

lanak 50.

(1) Poslodavac je duan postaviti pisane upute o uvjetima i nainu koritenja prostora, prostorija, sredstava za rad, opasnih radnih tvari i opreme i osigurati da su ista u svakom trenutku ispravna.

(2) Obavijesti o opasnostima i tetnostima te mjerama koje je poduzeo i koje e poduzeti radi unapreenja prevencije, profesionalnih rizika i njihovih tetnih posljedica ravnatelj je duan najmanje svaka 3 mjeseca davati sindikalnom povjereniku.

Povjerenik radnika za zatitu na radu

lanak 51.

(1) Zaposlenici srednjokolske ustanove s vie od 20 zaposlenika obavezno biraju povjerenika radnika za zatitu na radu kod poslodavca.

(2) Na izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika te njihov mandat primjenjuju se odredbe Zakona o radu kojima su ureena pitanja izbora radnikog vijea.

(3) Bez obzira na broj zaposlenika, povjerenik mora biti izabran svugdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (radioniki prostor, kotlovnice, kuhinje u srednjokolskim ustanovama i uenikim domovima i broj uenika).

(4) Poslodavac je duan osigurati povjereniku zatite na radu uvjete za nesmetano obnaanje dunosti, davati sve potrebne obavijesti i omoguiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zatitom na radu, ne smije tijekom obnaanja dunosti i est mjeseci nakon isteka iste bez pristanka radnikog vijea odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radnikog vijea dati otkaz ugovora o radu odnosno, niti ponuditi otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora ili ga na drugi nain dovoditi u nepovoljniji poloaj, odnosno protiv njega pokrenuti postupak za naknadu tete ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima.

(5) Naknada za rad povjerenika za zatitu na radu iznosi najmanje 4 sata tjedno uz naknadu plae tijekom svake kalendarske godine u tijeku trajanja mandata.

(6) Nastavnicima, povjerenicima za zatitu na radu koji imaju ugovor o radu u punom radnom vremenu razmjerno se smanjuju redovne tjedne radne obveze u neposredno odgojno obrazovnom radu za dva sata i za dva sata u ostalim poslovima.

(7) Nastavnicima, povjerenicima za zatitu na radu koji imaju ugovor o radu na nepuno radno vrijeme, a koji kod istog ili drugog poslodavca nemaju ugovor o radu kojim su zasnovali radni odnos do punog radnog vremena razmjerno se poveava tjedno radno vrijeme u neposredno odgojno obrazovnom radu za dva sata i za dva sata u ostalim poslovima.

Obveze poslodavca

lanak 52.

(1) Svi zaposlenici do 50 godina starosti svake 3 godine, a zaposlenici iznad 50 godina starosti svake 2 godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, organizirano putem ministarstva nadlenog za zdravstvo, a koje e se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mree javne zdravstvene slube, u pravilu prema mjestu rada.

(2) Za ene obvezan sistematski lijeniki pregled izmeu ostalog ukljuuje i ginekoloki pregled, Papa-test i pregled dojki, a za mukarce pregled prostate u skladu s lijenikim standardima, odnosno prema popisu sadraja sistematskog pregleda Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje.

(3) Dinamiku obveznih sistematskih pregleda planira i kontrolira osniva ustanove, na nain da se 1/3 zaposlenika srednjokolskih ustanova upuuje u 2017. godini, 1/3 u 2018. godini i 1/3 u 2019. godini.

lanak 53.

Primjena pravnih pravila iz lanka 52. ovog Ugovora ne iskljuuje obveze poslodavca prema radnicima, koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada sukladno Zakonu o zatiti na radu, te Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada.

Invalidnost i naknada plae

lanak 54.

Naknada plae koja zaposleniku pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrene smanjene sposobnosti zbog nastanka invalidnosti odnosno od dana zavretka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeivanja na odgovarajue radno mjesto, ne moe biti manja od iznosa osnovne plae radnog mjesta na koje je do tada bio postavljen odnosno rasporeen.

Isplata plae za nepuno radno vrijeme

lanak 55.

(1) Poslodavac, u suradnji s nadlenim tijelima kolske vlasti, duan je zaposleniku koji radi nepuno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu ili profesionalne bolesti, isplatiti plau za rad u nepunom radnom vremenu te iznos razlike izmeu plae koju je prethodno ostvarivao u odnosu na zbroj naknade (mirovine) koju ostvaruje po propisima mirovinskog invalidskog osiguranja i plae koju prima.

(2) Naknada iz stavka 1. ovog lanka isplauje se na osnovi rjeenja mjerodavnog tijela Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojim je kod zaposlenika utvrena smanjena radna sposobnost zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti, koja prethodi rjeenju o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu.

VII. ZATITA DOSTOJANSTVA ZAPOSLENIKA

Zabrana diskriminacije

lanak 56.

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje zaposlenika na temelju rase, boje koe, spola, spolnog opredjeljenja, fizikog izgleda, branog stanja, porodinih obveza, dobi, jezika, vjere, politikog i drugog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, roenja, drutvenog poloaja, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili ne lanstva u sindikatu, tjelesnih ili duevnih potekoa te na svakoj drugoj osnovi.

Uznemiravanje

lanak 57.

(1) Uznemiravanje je svako neeljeno ponaanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika, stavlja ga u nepovoljniji poloaj u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, uzrokuje strah, neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje za zaposlenika.

(2) Spolno uznemiravanje je svako neeljeno verbalno, neverbalno ili fiziko ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva zaposlenika a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje za zaposlenika.

Obveze poslodavca u zatiti dostojanstva zaposlenika

lanak 58.

(1) Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo zaposlenika za vrijeme obavljanja posla u njegovom radnom okruenju tako da im osigura uvjete rada u kojima nee biti izloeni bilo kojem od oblika uznemiravanja na radu.

(2) U cilju prepoznavanja i prevencije uznemiravanja na radu poslodavac je duan osigurati informiranje i edukaciju svih zaposlenih o zakonskim uvjetima rada i radnoj kulturi, educiranje o stresu te nainu prepoznavanja i zatite od svih vrsta uznemiravanje.

(3) U svrhu spreavanja diskriminacije i uznemiravanja zaposlenika poslodavac e osigurati sigurnu fiziku organizaciju radnog okruenja i pruanje potpore i pomoi rtvi nasilja.

Ovlatena osoba

lanak 59.

(1) Poslodavac je duan imenovati osobu koja je ovlatena za primanje i rjeavanje pritubi vezanih uz zatitu dostojanstva radnika.

(2) Za imenovanje ovlatene osobe poslodavac je u obvezi dobiti suglasnost skupa radnika.

(3) Ovlatena osoba je ovlatena primati zahtjeve i pokretati postupke rjeavanja pritubi zaposlenika vezanih uz zatitu dostojanstva zaposlenika.

(4) Ovlatena osoba je obvezna o poduzetim mjerama zatite dostojanstva zaposlenika u ustanovi podnositi periodina (polugodinja) izvjea ravnatelju ustanove, predstavniku radnikog vijea odnosno sindikalnom povjereniku s pravima i obvezama radnikog vijea i kolskom odboru ustanove.

Sindikat i zatita dostojanstva zaposlenika

lanak 60.

Sindikalni povjerenik u suradnji sa strunim slubama ustanove provodi tematski cjelovitu edukaciju zaposlenika ustanove o manifestacijama nepoeljnog ponaanja, o moguim kriznim dogaanjima te o nainu i postupku zatite dostojanstva zaposlenika:

upoznaje zaposlenike s nainom i postupcima zatite od svih oblika uznemiravanja i postupcima zatite digniteta struke,

upoznaje zaposlenike sa svrhom, nainom i postupcima rada SOS telefona Sindikata za spreavanje uznemiravanja,

osigurava na vidljivom mjestu u ustanovi broj SOS telefona, naputak o nainu zatite dostojanstva te popis ustanova i osoba kojima se zaposlenik moe javiti zbog kriznih dogaanja.

Obveze sindikalnih povjerenika u zatiti dostojanstva zaposlenika

lanak 61.

Sindikalni povjerenik odnosno sindikalni povjerenik u funkciji predstavnika zaposlenikog vijea je u obvezi:

pruiti potporu i svu raspoloivu pomo rtvi nasilja,

na traenje zaposlenika rtve uznemiravanja nazoiti razgovorima s nadlenim osobama u ustanovi o emu se vodi slubeni zapisnik uz supotpis strana sudionika razgovora,

u uvjetima ponovljenog naruavanja dostojanstva zaposlenika od osobe ili osoba u srednjokolskoj ustanovi a o emu nisu dostavljena slubena izvjea, duan je uz uvanje osobnih podataka i potivanje volje zaposlenika-rtve nasilja o tajnosti podataka, o istom izvijestiti nadlene slube Ministarstva i pravnu slubu Sindikata.

Postupak zatite dostojanstva

lanak 62.

(1) Postupak zatite dostojanstva zaposlenika se pokree podnoenjem pisane prijave zbog nasilja od zaposlenika rtve ovlatenoj osobi, preko urudbenog zapisnika ustanove, sa podacima povjerljive naravi sukladno Zakonu o zatiti osobnih podataka.

(2) Podaci trebaju sadrati sve podatke o uznemiravanju i zlostavljau, popis poduzetih aktivnosti na spreavanju uznemiravanja, utvrene psihofizike posljedice, posljedice na socijalne odnose i mogue utvrene posljedice u specijaliziranoj ustanovi za rtve uznemiravanja.

U uvjetima izraenog uznemiravanja preporuljivo je nai svjedoke i pomo te konzultirati zdravstvene i udruge za pomo rtvama uznemiravanja odnosno udruge za samopomo za rtve uznemiravanja.

Obveze ovlatene osobe u postupku zatite dostojanstva

lanak 63.

(1) Ovlatena je osoba duna, najkasnije sljedeega radnog dana nakon podnoenja pritube, pozvati zaposlenika protiv kojega je prituba podnesena da se o pritubi oituje. O oitovanju zaposlenika sastavlja se biljeka koju taj zaposlenik i ovlatena osoba supotpisuju.

(2) Ovlatena osoba, ukoliko procijeni da je to potrebno, predlae mogunosti i savjetuje provoenje i drugih radnji poput postupka mirenja suoenjem zaposlenika koji su podnijeli pritubu i zaposlenika na koga se prituba odnosi, sasluanjem i drugih osoba koje imaju saznanja o injenicama vezanim za uznemiravanje i dr. kako bi na dokazan nain utvrdila navode iz pritube

(3) Ukoliko se prituba odnosi na poslodavca te nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi dostojanstvo zaposlenika, zaposlenik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da o prekidu rada i namjeri pokretanja zatite pred nadlenim sudom odmah izvijesti poslodavca, a o pokretanju zatite pred nadlenim sudom obavijesti poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

Voenje dokumentacije o postupku uznemiravanja

lanak 64.

(1) O postupku utvrivanja uznemiravanja sastavlja se zapisnik na temelju kojega ovlatena osoba, ukoliko je utvrdila uznemiravanje, predlae mjere zatite dostojanstva.

(2) Odluka o mjeri mora se donijeti u roku od 8 dana od dana primitka pritube o uznemiravanju.

(3) Ukoliko ovlatena osoba u tom roku ne poduzme mjere za spreavanje uznemiravanja ili ako poduzme mjere koje su po procjeni zaposlenika rtve neprimjerene i uznemiravanje se nastavlja, zaposlenik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad uz naknadu pune plae dok mu se ne osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 dana zatraio zatitu pred nadlenim sudom.

Mjere u zatiti dostojanstva

lanak 65.

Uzimajui su obzir sve okolnosti sluaja uznemiravanja, ovlatena osoba, kada utvrdi da uznemiravanje postoji, predlae poslodavcu neku od navedenih mjera u zatiti dostojanstva zaposlenika ili druge primjerene mjere radi daljnjeg spreavanja uznemiravanja:

usmeno upozorenje zaposleniku koji je izvrio uznemiravanje,

pisano upozorenje zaposleniku koji je izvrio uznemiravanje,

pokretanje inspekcijskog nadzora u sluaju ponovljenog uznemiravanja.

razmjetaj, tako da se izbjegne meusobna fizika prisutnost uznemiravanoga i zaposlenika koji je vrio uznemiravanje u zajednikom prostoru,

izmjenu rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanoga i zaposlenika koji vri uznemiravanje.

lanak 66.

Poduzete mjere koje su pokrenuli poslodavac ili imenovana ovlatena osoba u ustanovi u svrhu zatite zaposlenika od uznemiravanja, ne ograniavaju zaposlenika rtvu na pokretanje, u roku od 8 dana, postupka sudske zatite od uznemiravanja, pred nadlenim sudom.

VIII. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA

Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika

lanak 67.

Sindikat je duan obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

lanak 68.

Prava sindikalnih povjerenika i predstavnika

(1) Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omoguiti neophodan pristup radnim mjestima u svrhu obnaanja njegove dunosti, te radi omoguavanja uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zatitom prava zaposlenika u vrijeme i na nain koji ne teti djelotvornosti poslovanja.

(2) Poslodavac takoer treba sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski poloaj radnika kao to su prijedlozi odluka i pravilnika o radu kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka koje utjeu na gospodarski i socijalni poloaj zaposlenika.

(3) Poslodavac je duan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika po mogunosti odmah, ali najkasnije u roku od 3 dana.

(4) Poslodavac je duan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika najkasnije u roku od 5 dana.

(5) Sindikalni povjerenik odnosno predstavnik ne smije biti sprijeen ili ometan u obnaanju svoje dunosti ako djeluje u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

(6) Prava iz ovog lanka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima.

(7) Sindikalni predstavnik duan se pred poslodavcem predstaviti odgovarajuom punomoi ili iskaznicom.

(8) Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dunosti, dunosti sindikalnog povjerenika u funkciji zaposlenikog vijea, te slubenog puta u svezi te dunosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.

lanak 69.

(1) Poslodavac je duan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku kao i lanovima povjerenitva omoguiti obavljanje sindikalnih aktivnosti u radno vrijeme na nain i u opsegu koji ovisi o veliini i organizaciji rada srednjokolske ustanove, a koje ne teti radu srednjokolske ustanove.

(2) lanovi povjerenitva sindikata imaju pravo odrati sindikalne sastanke u radno vrijeme srednjokolske ustanove vodei rauna da se sastanci organiziraju u vrijeme i na nain koji ne teti radu srednjokolske ustanove.

(3) Svi lanovi sindikata ustanova imaju pravo jednom u est mjeseci odrati sindikalni skup u radno vrijeme srednjokolske ustanove, o emu trebaju obavijestiti poslodavca, pazei da se

sastanak organizira na vrijeme i na nain koji najmanje naruavaju redovno poslovanje srednjokolske ustanove.

(4) Sindikalni povjerenik odnosno lanovi sindikalnog povjerenitva imaju pravo na plaeni dopust za sindikalne teajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno 10 dana godinje.

lanak 70.

(1) Poslodavac je duan bez naknade osigurati za rad Sindikata najmanje sljedee uvjete:

prostoriju za rad sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajui prostor za odravanje sindikalnih sastanaka,

pravo na koritenje telefona, telefaksa, fotokopirnog stroja i drugih tehnikih sredstava i opreme u mjeri nunoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

slobodu podjele tiska, sindikalnog izvjeivanja i oglaavanja na oglasnim ploama Sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme trajka odnosno provoenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci Sindikata,

postavljanje oglasne ploe o svom troku u zbornici srednjokolske ustanove ili na drugom mjestu dostupnom najveem broju radnika,

obraun sindikalne lanarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obrauna plaa i doznaivanja lanarine na raun Sindikata, a temeljem pisane izjave lana Sindikata.

(2) Poslodavac e se suzdravati od svakog injenja ili proputanja injenja kojim bi pojedini registrirani sindikat u ustanovi bio doveden u povlateni ili podreeni poloaj.

lanak 71.

(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnaanja sindikalne dunosti te najkrae est (6) mjeseci po isteku dunosti, a, u sluaju da po isteku est (6) mjeseci traje kolska godina u kojoj je istekla dunost, najdue do kraja te kolske godine, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu, premjestiti na nepovoljnije mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge Srednjokolske ustanove, niti na bilo koji drugi nain staviti u nepovoljniji poloaj bez suglasnosti Sindikata.

(2) Najvei broj sindikalnih povjerenika koji uiva zatitu iz zakona i ovog ugovora odreuje se sukladno lanku 83. stavku 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama ( Narodne novine br. 24/17).

(3) Suglasnost za otkaz i suglasnost iz stavka 1. ovoga lanka daje predsjednik onog sindikata kojeg je povjerenik lan ili osoba koju on ovlasti.

lanak 72.

(1) Ako zaposleniko vijee nije izabrano, sva njegova ovlatenja i prava preuzima jedan sindikalni povjerenik ili vie sindikalnih povjerenika.

(2) Broj sindikalnih povjerenika s pravima iz stavka 1. ovoga lanka je kako slijedi:

a) u srednjokolskoj ustanovi od 20 do 75 radnika 1 povjerenik,

b) u srednjokolskoj ustanovi od 76 i vie radnika 3 povjerenika.

(3) Broj zaposlenika kao kriterij za odreivanje broja sindikalnih povjerenika iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se u odnosu na sve zaposlenike s ugovorom o radu u trenutku preuzimanja ovlatenja.

(4) Svaki povjerenik iz stavka 2. ovoga lanka ima pravo na 6 radnih sati tjedno uz naknadu plae tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

(5) Nastavnicima sindikalnim povjerenicima iz stavka 2.a) i prvom iz stavka 2.b) ovoga lanka tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada umanjuje se za 3 sata neposrednog rada i 3 sata ostalih poslova.

(6) Druga dva lana sindikalnog povjerenstva s ovlastima radnikog vijea iz stavka 2.b) ovoga lanka imaju pravo na umanjenje tjedne norme rada u ostalim poslovima uz naknadu plae tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata.

(7) Sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radnikog vijea u kolama s vie od 75 zaposlenih i kojima su ostali povjerenici ustupili radne sate, ima pravo na umanjenje ili uveanje tjednog radnog vremena u neposredno odgojno obrazovnom radu za tri (3) sata, a preostale sate u ostalim poslovima.

(8) Sindikalni povjerenik koji nije preuzeo ovlasti radnikog vijea ima pravo na umanjenje, odnosno uveanje tjednog radnog vremena za dva sata rada tjedno uz naknadu plae.

(9) Sindikalnom povjereniku iz stavka 8. ovog lanka s nepunim radnim vremenom razmjerno se poveava tjedno radno vrijeme u neposredno odgojno obrazovnom radu za jedan (1) sat, a za jedan (1) sat u ostalim poslovima.

(10) Sindikalnom povjereniku iz stavka 8. ovog lanka s punim radnim vremenom razmjerno se umanjuje tjedno radno vrijeme u neposredno odgojno obrazovnom radu za jedan (1) sat, a jedan (1) sat u ostalim poslovima.

Prava i ovlasti radnikih vijea koje preuzima Sindikat

lanak 73.

Kad Sindikat zamjenjuje radniko vijee, preuzima sva njegova prava i ovlasti u skladu sa Zakonom o radu.

Povrat na rad

lanak 74.

Poslodavac i elnik sindikata, koji je prethodno bio u radnom odnosu kod poslodavca u javnim slubama, nakon prestanka istoga radnog odnosa i zasnivanja radnog odnosa u

sindikatu, na njegov zahtjev sklopit e se pisani sporazum sukladno kojem e se elniku sindikata po prestanku radnog odnosa u sindikatu zajamiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koje je prethodno radio ili poslova koji e u najveoj moguoj mjeri u pogledu stupnja naobrazbe i radnih vjetina odgovarati poslovima koje je radio.

IX. MIRNO RJEAVANJE SPOROVA

Mirenje

lanak 75.

(1) Ako nastane kolektivni radni spor zbog kojeg bi moglo doi do trajka, provest e se postupak mirenja.

(2) Mirenje se provodi na nain odreen Zakonom o radu i Pravilnikom Gospodarsko-socijalnog vijea o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja.

X. TRAJK

Suzdravanje od trajka i uvjeti za doputenje trajka

lanak 76.

(1) Za vrijeme vaenja ovoga ugovora Sindikati nee trajkati zbog pitanja koja su ovim ugovorom ureena.

(2) Suzdravanje od trajka iz stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuje pravo na trajk za sva druga kolektivnim ugovorom nerijeena pitanja te za sluaj spora oko izmjene ili dopune ovog ugovora.

(3) Sindikat ima pravo organizirati trajk solidarnosti.

Donoenje odluke o trajku

lanak 77.

(1) Pri organiziranju i poduzimanju trajka Sindikat mora voditi rauna o ostvarivanju Ustavom zajamenih sloboda i prava drugih.

(2) trajkom se ne smiju ugroziti prava na ivot, zdravlje i osobnu sigurnost.

(3) Za nain donoenja odluka o trajku te za druga pitanja trajka koja nisu rijeena ovim ugovorom, primijenit e se pravila Sindikata.

Zabrana ometanja trajka

lanak 78.

Poslodavac ne smije sprjeavati ili ometati trajk koji je organiziran u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

Najava trajka

lanak 79.

(1) trajk se mora najaviti Vladi Republike Hrvatske i ravnatelju srednjokolske ustanove.

(2) U pismu kojim se trajk najavljuje sindikat mora naznaiti razloge trajka, mjesto, dan i vrijeme trajka te podatke o trajkakom odboru i osobama koje rukovode trajkom.

(3) trajk ne smije zapoeti prije zavrenog postupka mirenja.

Rukovoenje trajkom

lanak 80.

(1) trajkom rukovodi trajkaki odbor Sindikata.

(2) U Srednjokolskoj ustanovi koja je ukljuena u trajk mora se osnovati trajkaki odbor ili imenovati osoba koja e obavljati funkciju trajkakog odbora.

(3) lanovima trajkakog odbora ne moe se odrediti da rade za vrijeme trajka.

trajkaki odbor

lanak 81.

(1) trajkaki odbor Sindikata rukovodi trajkom, prati da li se trajk odvija u redu i na zakonit nain, upozorava nadlena tijela na pokuaje spreavanja i ometanja trajka, kontaktira s nadlenim tijelima te obavlja druge poslove.

(2) trajkaki odbor duan je razmotriti svaku inicijativu za mirno rjeenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upuena.

Poslovi koji se ne smiju prekidati

lanak 82.

(1) Ugovorne strane usuglasile su sljedee poslove koji se ne smiju prekidati za vrijeme trajka:

poslovi odravanja i kontrole centralnog grijanja u kolama i uenikim domovima s vlastitom kotlovnicom kada je grijanje u funkciji;

poslovi smjetaja i prehrane uenika u uenikim domovima;

poslovi prihvata i skrbi uenika u ustanovama za djecu s potekoama u razvoju.

(2) Poslovi potrebni za opsluivanje zaposlenika koji dobrovoljno ele raditi, a nisu odreeni za obavljanje poslova koji se ne smiju prekidati, ne mogu se proglasiti poslovima koji se ne smiju prekidati.

(3) Broj zaposlenika iz stavka 2. ovog lanka je: jedan zaposlenik na poslovima odravanja centralnog grijanja u jednoj smjeni, tri zaposlenika na poslovima prehrane i jedan zaposlenik u kontroli smjetaja po smjeni te dva zaposlenika po kontroli prihvata i skrbi u ustanovama za djecu s potekoama u razvoju po smjeni.

Prava sudionika trajka

lanak 83.

(1) Zbog sudjelovanja u trajku organiziranom sukladno ovom ugovoru, zaposlenici ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji poloaj.

(2) Organiziranje trajka ili sudjelovanje u trajku sukladno ovom ugovoru ne predstavlja povredu ugovora o radu.

XI. TUMAENJE UGOVORA

Tumaenje ugovora

lanak 84.

(1) Za vrijeme vaenja ovog kolektivnog ugovora djeluje Zajednika komisija za tumaenje kolektivnog ugovora koju ine 2 predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja i 2 predstavnika veinskog sindikata u srednjokolskim ustanovama.

(2) Komisija za tumaenje ovoga ugovora:

daje tumaenje odredaba ovog kolektivnog ugovora;

prati izvravanje ovog kolektivnog ugovora i Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama i izvjetava obje strane o provedbi i krenju istih ugovora.

(3) Ministarstvo znanosti i obrazovanja i veinski sindikat obvezuju se imenovati lanove Zajednike komisije iz stavka 1. ovog lanka u roku od osam dana od dana potpisivanja ovog ugovora.

(4) Nain rada Zajednike komisije za tumaenje kolektivnog ugovora utvruje se Poslovnikom Zajednike komisije za tumaenje kolektivnog ugovora, a kojeg e Ministarstvo znanosti i obrazovanja i veinski sindikat donijeti u roku 15 dana.

(5) Poslovnik iz stavka 4. ovoga lanka sastavni je dio ovoga Kolektivnog ugovora.

(6) Tumaenja Zajednike komisije za tumaenje kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjokolskim ustanovama imaju pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora.

(7) Ugovorne strane preuzimaju obvezu da e tumaenja Zajednike komisije biti periodino objavljena svakih 3 mjeseca na web-stranicama ugovornih strana.

XII. ZAVRNE ODREDBE

lanak 87.

Zajednika prosudbena komisija iz lanka 35. stavka 2. ovoga Ugovora donijet e Poslovnik o radu iz lanka 36. stavka 13. ovoga Ugovora u roku od 30 dana od dana imenovanja te Komisije.

lanak 88.

Ako pravo na uveanje plae s osnova ostvarenog staa (4, 8 ili 10%) bude ugovoreno u granskim kolektivnim ugovorima pojedinih javnih slubi, o navedenom pravu e odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, zapoeti pregovori u djelatnosti srednjokolskog obrazovanja.

lanak 89.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 13. oujka 2017. godine.

Klasa: 110-03/14-01/00002 Urbroj: 533-28-14-0020 Zagreb,

ZA VLADU REPUBLIKE ZA NEZAVISNI SINDIKAT HRVATSKE ZAPOSLENIH U SREDNJIM KOLAMA HRVATSKE

prof. dr. sc. Pavo Barii Branimir Mihalinec, prof., predsjednik Sindikata ministar znanosti i obrazovanja

ZA SINDIKAT ZAPOSLENIH U HRVATSKOM KOLSTVU PREPOROD eljko Stipi, prof. predsjednik Sindikata