1

ŠKOLA ZA CESTOVNI PROMET

ZAGREB

PRIJEVOZ PUTNIKA U CESTOVNOM PROMETU

(Namijenjeno polaznicima 4. godine u zanimanju

Tehničar cestovnog prometa)

PRIPREMIO:

PAVLE DIVKOVIĆ dipl.ing. prom.

Zagreb , veljača 2015.

2

SADRŽAJ

1. TEMELJNI POJMOVI O PRIJEVOZU PUTNIKA

1.1. Općenito o prijevozu putnika

1.2. Putnik kao sudionik prijevoza

1.3. Prtljaga

2. NAČINI PRIJEVOZA PUTNIKA

2.1 Podjela putničkog prijevoza

2.2 Linijski prijevoz

2.3 Povremeni prijevoz

2.4 Paratranzit

3. KARAKTERISTIKE PRIJEVOZA PUTNIKA

3.1.Istraživanje i praćenje prijevoznih potreba

3.2 Mobilnost stanovništva

3.2. Protok i izmjena putnika na lIniji

3.3. Neravnomjernost opsega prijevoza

3.4 Koeficijent iskorištenja mjesta

3.5. Prosječna duljina putovanja i srednja duljina vožnje

4. PROMETNI PUT I OBJEKTI U SLUŽBI PRIJEVOZA PUTNIKA

4.1. Planiranje javnog prijevoza putnika

4.2 Vrste i tipovi linija

4.3. Vođenje trase linije

4.4. Mreža linija

4.5. Stajališta

4.6. Autobusni kolodvori

3

5. SREDSTVA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA

5.1. Autobusi

5.2. Trolejbusi

5.3. Tramvaji

5.4.Prigradaka željeznica

5.5..Laka gradska željeznica

5.6 Moderne tehnologije prijevoza

5.7. Izbor prijevoznog sredstva

6. ELEMENTI RADA VOZILA NA LINIJI

6.1. Obrt vozila

6.2. Interval vožnje

6.3. Frekvencija vozila

6.4 Brzine u prijevozu putnika

6.4. Izračunavanje broja vozila na radu

6.5. Prijevozna sposobnost linije

7. RED VOŽNJE

7.1 Općenito o redu vožnje i vrste redova vožnje

7.2. Numerička metoda izrade reda vožnje

7.3. Grafička metoda izrade reda vožnje

7.4. Usklađivanje i registracija reda vožnje

7.5. Radno vrijeme vozača autobusa

8. PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA

8.1 Pojam i podjela prijevozne dokumentacije

8.2. Vođenje prijevozne dokumentacije

4

9. TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA PUTNIKA

9.1. Operativno osoblje

9.2. Priprema prijevoznog procesa

9.3. Provedba prijevoznog procesa

9.4. Okončanje prijevoznog procesa

9.5. Vozni park i pokazatelji rada

10 TARIFNI SUSTAVI

10.1. Jedinstveni tarifni sustav

10.2. Relacijski tarifni sustav

10.2. Zonski tarifni sustav

10.3.. Kombinirani tarifni sustav i tarifna unija

11. NAPLATA PRIJEVOZA

11.1 Klasični sustav naplate

11.2. Izrada cjenika

11.3. Vozne karte

11.4. Poluautomatski sustav naplate

11.5. Suvremeni sustavi naplate

5

1. TEMELJNI POJMOVI O PRIJEVOZU PUTNIKA

1.1. Općenito o prijevozu putnika

Prijevoz putnika je specijalizirana djelatnost koja pomoću prijevoznih

sredstava i cestovne infrastrukture omogućava pružanje usluge u

premještanju putnika s jednog mjesta na drugo. Osnovna zadaća

organiziranja prijevoza putnika je zadovoljenje prijevoznih potreba

stanovništva koje proizilaze iz potrebe stanovništva za obavljanjem

svojih svakodnevnih aktivnosti kao što su: odlazak u školu, radno

mjesto, trgovinu,administrativne, kulturne, sportske i druge potrebe.

Dobrom organizacijom prijevoza putnika treba osigurati udoban prijevoz

uz zadovoljavajuću sigurnost, što kraće vrijeme vožnje a u konačnosti i

jeftiniji prijevoz. Cestovni prijevoz putnika ima još uvijek velike prednosti

u odnosu na ostale grane prometa zbog velike elastičnosti i mogućnosti

prijevoza „od vrata do vrata, “ prilagodbi potrebama putnika, relativno

malim ulaganjima, velikim brzinama i zadovoljavajućoj udobnosti.

U Republici Hrvatskoj registrirano je 4770 autobusa (podaci za 2014.

god.) Ti autobusi uglavnom služe za prijevoz putnika u linijskom

prijevozu. Na prometnom tržištu susreću se prijevozna potražnja

(iskazana brojem putnika) i prijevozna ponuda (iskazana brojem

ponuđenih mjesta).Prijevoznici imaju obvezu zadovoljiti prijevoznu

potrebu odnosno dimenzionirati prijevoznu potražnju prema utvrđenim

prijevoznim potrebama.

1.2. Putnik kao sudionik prijevoza

Putnik je osoba koja na temelju ugovora ima pravo na prijevoz.Kupnjom

vozne karte putnik sklapa ugovor sa prijevoznikom. Prijevoznik

kategorizira putnike po učestalosti vožnje na svakodnevne (putnici koji

svakodnevno koriste prijevoz) i povremene putnike.Svakodnevnim

putnicima prijevoznik daje određene pogodnosti. Prijevoznik je

odgovoran za štetu koju učini putniku. Putnik je odgovoran za štetu koju

je učinio prijevozniku. Prijevoznik na prijevoz neće primiti alkoholizirane

putnike, putnike bez vozne karte, putnike koji boluju od prenosivih

zaraznih bolesti te putnike sa odjećom kojom može zaprljati druge

putnike. Putnike koji ometaju rad posade vozila ugrožavaju sigurnost

6

putovanja ili stvaraju nered u vozilu prijevoznik smije odstraniti iz vozila i

to samo na stajalištu u naseljenom mjestu.

Putnik će ako ima izbora odabrati prijevoznika po sljedećim kriterijima:

1) Sigurnost – vjerojatnost da će se dogoditi prometna nesreća

2) Ekonomičnost– podrazumijeva što niže troškove po prijeđenom

kilometru ili prevezenom putniku. Troškovi mogu biti fiksni

(amortizacija, osiguranje, registracija) i varijabilni (gorivo, auto

dijelovi,plaća,komunalni troškovi, …)

3) Brzina - redom vožnje planirana je prosječna brzina kretanja vozila.

4) Udobnost – subjektivni doživljaj pri prijevozu a zavisi od

psihofizičkog stanja putnika. Na udobnost utječu :prilagođenost sjedala,

mikroklima u vozilu, buka, osvijetljenost , ogibljenje vozila, itd.

5) Točnost - podrazumijeva pridržavanje reda vožnje

6) Redovitost – obavljanje prijevoza redovito bez prekida tijekom

planiranog perioda

1.3 Prtljaga

Prtljaga je sve ono što putnik nosi za sobom ili predaje prijevozniku na

prijevoz. Može biti :ručna i putnička (praćena i nepraćena)

Ručnu prtljagu putnik unosi sa sobom pod uvjetom da ne zauzima

mjesto drugih putnika i ne smeta kretanju kroz vozilo. Odgovornost za

oštećenu ili izgubljenu prtljagu snosi putnik osim ako može dokazati da

je krivica prijevoznika.

Putničku prtljagu putnik predaje prijevozniku, on snosi odgovornost za

oštećenja osim ako ne dokaže krivicu nekog drugog. Visina naknade za

oštećenu ili izgubljenu prtljagu propisana je cjenikom poduzeća.

Prijevoznik je obvezan primiti dva komada prtljage uobičajenih dimenzija

a više ako ima mjesta. Na prijevoz se neće primiti opasne tvari, lako

lomljivi predmeti, skupocjeni predmeti.Prijevoz živih životinja u vozilima

javnog prijevoza dopuštena je pod uvjetima koje je propisao prijevoznik.

7

2.NAČINI PRIJEVOZA PUTNIKA

2.1.Podjela putničkog prijevoza

1) Prema području:

a)unutarnji prijevoz (tuzemni)

- lokalni (na području grada ili općine )

- županijski (na području županije)

- međužupanijski (između dvije ili više županija)

b) međunarodni prijevoz

2) Prema načinu organiziranja: linijski i povremeni

3) prema namjeni: javni i prijevoz za vlastite potrebe

Javni prijevoz je prijevoz koji je uz jednake uvjete pristupačan svim korisnicima prijevoznih usluga, a obavlja se kao linijski ili kao povremeni prijevoz. Prijevoz za vlastite potrebe autobusima obavljaju poduzeća koja procijene da im je to organizacijski jednostavnije ili jeftinije. 4) Prema vremenu kojem se obavlja: stalni, sezonski i povremeni

5) Prema vrsti prijevoznog sredstva:autobus, trolejbus, tramvaj, odzemna

i nadzemna željeznica

2.2 Linijski prijevoz

Obavlja se vozilima po unaprijed utvrđenim linijama, prema utvrđenom

redu vožnje, uz unaprijed utvrđenu tarifu i ostale uvjete prijevoza.

Da bi obavljao javni prijevoz prijevoznik mora imati licenciju i dozvolu.

Uvjeti za dobivanje licencije su: financijska sposobnost, dobar ugled,

najmanje jedan autobus u vlasništvu ili zakupu, stručna osposobljenost,

najmanje jedno parkirališno mjesto po autobusu u vlasništvu ili zakupu.

Za obavljanje međunarodnog prijevoza putnika prijevoznik mora imati

licenciju Zajednice

Uvjeti za dobivanje dozvole su: licencija za obavljanje prijevoza

putnika, usklađeni red vožnje,dokaz o prijevoznim kapacitetima i

najmanje jednom zaposlenom vozaču po autobusu, potvrda nadležnih

tijela o plaćenim porezima i doprinosima za mirovinsko i zdravstveno

8

osiguranje, itinerar u odgovarajućem mjerilu, pisani ugovor o

zajedničkom obavljanju prijevoza ako prijevoz obavljaju dva ili više

prijevoznika.

Podvozarstvo u linijskom prijevozu

Podvozarstvo je prijevoz koji se obavlja na temelju pisanog ugovora

kojim se prijevoznik obvezuje da će obavljati prijevoz u ime i za račun

drugog prijevoznika na kojeg glasi dozvola (trajanje do 3 mjeseca).

Dva ili više prijevoznika mogu zajednički obavljati prijevoz.

Prijevoznici su u slučaju zajedničkog obavljanja prijevoza na liniji

dužni uz zahtjev za dozvolu priložiti pisani ugovor. Za prijevoz se

izdaje jedna dozvola koja glasi na sve prijevoznike.

Posebni linijski prijevoz

Obavlja se na temelju ugovora između prijevoznika i korisnika

prijevoza (poduzeća,škole). Ugovoren je vozni red i

stajališta.Prijevoznik kod sebe mora imati popis putnika.Putnici ne

moraju imati vozne karte nego samo identifikacijsku iskaznicu.

Međunarodni linijski prijevoz

Obavlje se na temelju dozvole koju izdaje nadležno Ministarstvo.

Strani prijevozni može obavljati prijevoz putnika na teritoriju R H

samo na temelju dozvole koju izdaje Ministarstvo.Ministarstvo izdaje

dozvolu nakon sklopljenog ugovora sa drugom državom a obavlja se

na temelju uzajamnosti(reciprociteta)

Kabotaža

Strani prijevoznik ne može obavljati unutarnji prijevoz (kabotaža) na

teritoriju R H, osim ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili

ako za to ima posebnu dozvolu koju izdaje Ministarstvo. Iznimno,

strani prijevoznik može obavljati unutarnji prijevoz kružnu vožnju

grupe putnika koju je dovezao iz države u kojoj je vozilo registrirano.

Domaći prijevoznik može koristiti strano vozilo za prijevoz, na temelju

dozvole za korištenje stranog vozila, koju na njegov zahtjev može

izdati ministarstvo.

9

2.3. Povremeni prijevoz putnika

INTERBUS KONVENCIJA – međunarodna konvencija o povremenom

prijevozu putnika .

Međunarodni povremeni prijevoz je prijevoz, između teritorija

najmanje dviju država

1. Kružne vožnje – zatvorenih vrata, tj. vožnje koje se obavljaju istim

autobusom koji na cijelom putovanju prevozi istu skupinu i vraća je na

polazno mjesto.

2. Vožnje koje se obavljaju s putnicima pri polaznoj vožnji, te praznim

vozilom pri povratnoj vožnji.

3. Vožnje pri kojima se polazno putovanje obavlja bez putnika a

povratno sa putnicima

Naizmjenične vožnje – prijevoz pri kojemu nisu iste skupine putnika u

polasku i povratku

»Putni list« je propisani obrazac koji prijevoznik mora imati pri

obavljanju povremenog i naizmjeničnog prijevoza putnika u

međunarodnom prometu, a sadrži popis putnika.

2.4. Paratranzit

Odvija se između javnog prijevoza i privatnog automobila; sličan je

javnom jer su njegove usluge dostupne svima, sličan je privatnome jer

prometuje po potrebi i nema stalni itinerar niti vozilo. Dogovara se pravac

gdje putnik želi,dogovara se red vožnje – po potrebi putnika.Prijevozna

sredstva su standardni kombi, modificirani kombi, školski autobus, mali

autobus.Primjer paratranzita u Zagrebu je prijevoz invalidnih osoba.

Taxi prijevoz

Gradovi i općine propisuju uvjete za obavljanje taxi prijevoza na svome

području.

1.Uvjeti za vozila: starost vozila, prepoznatljivost (boja), oznake na

vozilu, oprema vozila (taksimetar,klima, abs,navigacija, veličina

prtljažnog prostora, ...)

10

2.Uvjeti za vozača: stručna osposobljenost i periodična provjera, odjeća,

radno vrijeme

3.Uvjeti za naplatu: - gradovi ili općine propisuju maksimalne cijene,

startna cijena, noćna vožnja, cijena prijevoza prtljage,cijena po

kilometru,cijena po zoni.

3.KARAKTERISTIKE PRIJEVOZA PUTNIKA

3.1. Istraživanje i praćenje prijevoznih potreba

GUP-om se planiraju namjene gradskih prostora (zona industrije, zona

stanovanja, zona rekreacije, mješovita zona)

Prijevoznik treba pratiti promjene u gradskim sadržajima kako bi mogli

prilagoditi javni prijevoz novim potrebama Istraživanje prijevoznih

potreba obavlja se povremenim kontrolnim brojanjem putnika odnosno

prikupljanjem podataka o broju putnika

3.2. Mobilnost stanovništva

To je broj putovanja po jednom stanovniku u određenom razdoblju. Na

mobilnost utječu: veličina naselja, broj stanovnika i njihova aktivnost,

razvijenost prometne mreže, dohodak po stanovniku, kvaliteta usluge

javnog prijevoza, politika javnog prijevoza i tarifne politike, broj

zaposlenih.

Mobilnost se može izraziti na sljedeći način:

1. Po razdoblju događanja: kao dnevna, mjesečna, godišnja i sl.

2. Po području koje se promatra: grad, regije, županije, država

3. Po svrsi putovanja: posao, škola, rekreacija i sl.

Koeficijent mobilnosti ( kmob ) predstavlja omjer između broja poduzetih

putovanja i broja stanovnika promatranog područja

kmob = broj putovanja / broj stanovnika

Mobilnost osoba sa invaliditetom

Procjenjuje se da u zdravoj populaciji RH postoji oko 10% osoba s

različitom stupnjem i vrstom invaliditeta. Zagreb broji blizu 80 000

osoba s invaliditetom a većina njih je pokretna. Procjenjuje se da ima

11

2.2% nepokretnih Ovaj nas podatak obvezuje da kod izgradnje bilo

kojeg sadržaja u gradu vodimo brigu o pristupačnosti invalidnim

osobama. U prometu se poduzimaju sljedeće aktivnosti:uklanjanje

fizičkih barijera (spuštanjem rubnjaka, ugradnja taktilnih ploha i sl),

ozvučenjem semafora, prilagođba vozila, izgradnjom većeg broja

parkirališta za invalidne osobe, prijevoz invalidnih osoba posebno

prilagođenim vozilima, niskopodni tramvaji i autobusi, u vozilima

rezervirati prostor za kolica i psa vodiča.

3.2 Protok i izmjena putnika na liniji

Protok putnika je broj putnika koji se preveze na nekoj liniji u jednom

smjeru u jednom satu. Koeficijent izmjene putnika na liniji koristi se u

izračunu potrebnog kapaciteta na liniji a govori o tome koliko se

puta na nekoj liniji u jednom smjeru izmijene putnici . Najmanja

vrijednost koeficijenta izmjene putnika jednaka je jedinici, a najveća

može dosegnuti vrijednost broja usputnih stajališta na liniji.

Koeficijent izmjene putnika se izračunava odnosom ukupnog broja

putnika na liniji u satu i maksimalnog satnog protoka.

maxP

PuKip

Kip – koeficijent izmjene putnika

Pu – ukupan broj putnika

Pmax – maksimalni satni protok

Pu = Σpu = Σpi

Pu – ukupno putnika u vozilu

Σpu – zbroj putnika koji su ušli u vozilo na stajalištima

Σpi – zbroj putnika koji su izašli iz vozila na stajalištima

12

Tablica 1. Izmjena putnika na liniji Ljubljanica – Borongaj

Smjer A-B

Broj stajališta Naziv stajališta

Razmak

između

stajališta (m)

Zbroj putnika

koji su ušli u

vozila

Zbroj putnika

koji su izašli iz

vozila

Protok putnika

0 Ljubljanica 0 182 0 182

1 Selska 357 91 0 273

2 Nehajska 436 7 14 266

3 Trešnjevački trg 402 154 28 392

4 Badalićeva 513 28 63 357

5 Tehnički muzej 454 91 28 420

6 Vodnikova 394 70 63 427

7

Vodnikova-

Botanički vrt

464

14 7 434

8 Glavni kolodvor 465 98 224 308

9 Branimirova 350 7 28 287

10

K.Mislava-

Sheraton

320

84 133 238

11 Trg žrtava fašizma 361

28 70 196

12

K. Zvonimira-

Šubićeva

568

77 42 231

13

K. Zvonimira-

Tuškanova

255

98 35 294

14

K. Zvonimira-

Heinzelova

319

28 28 294

15

K. Zvonimira-

Šulekova

281

77 84 287

16

K. Zvon.-

Harambašićeva

322

14 42 259

17 Svetice 388 21 98 182

18 Borongaj 476 0 182 0

Ukupno 7125 1169 1169 5327

13

Tablica 2. Izmjena putnika na linijiLjubljanica – Borongaj

Smjer B-A

Broj stajališta Naziv stajališta

Razmak

između

stajališta

Zbroj putnika

koji su ušli u

vozila

Zbroj putnika

koji su izašli iz

vozila

Protok putnika

0 Borongaj 0 168 0 168

1 Svetice 447 140 21 287

2

K. Zvonimira-

Harambašićeva

378

119 42 364

3

K. Zvonimira-

Šulekova

353

14 14 364

4

K. Zvonimira-

Heinzelova

469

21 28 357

5

K. Zvonimira-

Tuškanova

134

49 14 392

6

K. Zvonimira-

Šubićeva

438

49 63 378

7 Trg žrtava fašizma 305 56 175 259

8

K.Mislava-

Sheraton

624

35 21 273

9 Glavni kolodvor 578 217 245 245

10 Botanički vrt 367 7 56 196

11 Vodnikova 550 42 119 119

12 Tehnički muzej 412 133 35 217

13 Badalićeva 353 28 49 196

14 Trešnjevački trg 460 196 161 231

15 Nehajska 609 21 42 210

16 Selska 372 35 77 168

17 Ljubljanica 380 0 168 0

Ukupno

7229

1330 1330 4424

Tablica 1 i 2 pokazuju rezultate brojanja putnika na liniji u vremenu između

10,00 i 11,00 sati radnim danom.

14

Dijagram protoka putnika na liniji Ljubljanica - Borongaj

-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10111213141516171819

Smjer Ljubljanica -

Borongaj

Smjer Borongaj -

Ljubljanica

3.3. Neravnomjernost opsega prijevoza

Neravnomjernost opsega prijevoza predstavlja promjenu broja prevezenih putnika u određenom razdoblju Iskazuje se koeficijentom neravnomjernosti (Kner), tj. odnosom

maksimalnog i prosječnog broja putnika u tom vremenskom intervalu

(prosječna neravnomjernost)

Razlikujemo:

a) neravnomjernost po satima tijekom dana

b) neravnomjernost po danima u tjednu

c) neravnomjernost po mjesecima u godini

1. Promjena opsega prijevoza po satima tijekom dana: uočljiva su dva

vršna opterećenja i to jutarnje, između 7 i 9 sati, i popodnevno

između 15 i 17 sati. Prijevoznik će tada povećati prijevoznu ponudu

15

2. Promjena opsega prijevoza po danima tijekom tjedna: broj putnika

radnim danima je približno jednak; tijekom subote i nedjelje zbog

pada broja putnika prijevoznik će smanjiti prijevoznu ponudu

odnosno reducirati red vožnje.

3. Promjena opsega prijevoza po mjesecima u godini u velikim

gradovima: evidentno je smanjenje putnika tijekom ljetnih mjeseci

zbog godišnjih odmora zaposlenih i đačkih i studentskih odmora.

16

Utvrđivanje zakonitosti promjena opsega po vremenu od velikog je

značenja za:funkcioniranja prometnog sustava, izradi godišnjih planova

rada, planiranja održavanja vozila, određivanja optimalnog kapaciteta,

izrada voznih redova, planiranja dnevnog, tjednog, mjesečnog vremena

rada i odmora posade vozila.

Neravnomjernost se prikazuje preko koeficijenta neravnomjernosti:

Kner – koeficijent neravnomjernosti

Pmax – maksimalni satni protok

Psr –prosječni ili srednji satni protok

Psr = Pu voz/ n

n – broj stajališta

3.4 Koeficijent iskorištenja mjesta

Koeficijent iskorištenosti putničkih mjesta u vozilu prikazuje se

zaposjednutost vozila na najkritičnijem odsječku linije. Izražava se

Psr

PKner

max

17

kao odnos maksimalnog satnog protoka iI ukupnog instaliranog

kapaciteta na liniji u satu (Q).

Koeficijent iskorištenosti mjesta u vozilu u vršnim opterećenjima je

0.9, a u normalnim uvjetima 0.5 - 0.6.

Kim =Pmax/ Q

Q - Broj ponuđenih mjesta Q = n * mv

n – broj polazaka u satu mv – broj mjesta u vozilu

3.5. Prosječna duljina putovanja i srednja duljina vožnje

Putovanje putnika obuhvaća vrijeme pješačenja od mjesta stsnovanja do

stajališta javnog prijevoza, vožnja javnim prijevozom i pješačenje do

odredišta.

Srednja duljina vožnje predstavlja prosječnu udaljenost prijevoza

svakog putnika ( Lsr ). Koristi se pri izračunavanju transportnog rada

odnosno dinamičkog opsega prijevoza a može služiti kao podatak za

izračunavanje osnovne cijene karte.

Lsr dobivamo iz odnosa protoka putnika ( odnosa zbroja ukupnih

umnožaka putnika koji se voze na nekom međustajališnom razmaku

s dužinom tog međustajališnog razmaka ) i ukupnog broja

prevezenih putnika.

Lsr = P1* l1+P2*l2+...+Pn*ln /Pu

P1 – broj putnika koji se prevezao između 0 – 1 stajališta

P2 – broj putnika koji se prevezao između 1 – 2 stajališta

l1 – udaljenost između 0-1 stajališta

l2 - udaljenost između 1-2 stajališta

Zadatak

Za liniju Ljubljanica - Borongaj u tablici 1 i 2 prikazani su podaci o

izmjeni putnika. Izračunati: Kner, Kip, Kim, Lsr

Rješenje: Kner = 1.47 , Kip = 2.69 , Kim = 0,40 , Lsr = 1,38 ,

18

4. PROMETNI PUT I OBJEKTI U SLUŽBI PRIJEVOZA

PUTNIKA

4.1. Planiranje javnog prijevoza putnika

Prostornim planom grada utvrđuje se namjena prostora a

urbanističkim planom utvrđuju se uvjeti gradnje.

Detaljni plan uređenja utvrđuje način opremanja zemljišta komunalnom i

prometnom infrastrukturom

Prikupljanje podataka o prijevozu putnika

Prvi korak je utvrđivanje infrastrukturnih elemenata (trasa stajališta i

njihova oprema, garaže i radionice)

Nakon toga se planiraju se vozila (vrste i dimenzije) a nakon toga podaci

o putnicima te izrada reda vožnje.

4.2. Vrste i tipovi linija

Linija je relacija ili skup relacija odvijanja prijevoza od

početnog do završnog kolodvora na kojoj se prevoze putnici

po registriranom i objavljenom voznom redu.Relacija je

udaljenost između dva mjesta na liniji koja su u voznom redu

označena kao kolodvori ili stajališta.

Vrste linija

S obzirom na prostor linije mogu biti: lokalne, županijske,

međužupanijske, međunarodne

S obzirom na režim rada:

Direktne linije - nema usputnih stajanja od početnog do

završnog terminala

Ekspresne linije – ima manji broj karakterističnih stajališta

Putničke linije - ima sva usputna stajališta

19

S obzirom na vrijeme prijevoza:stalne i povremene, sezonske

i periodične, dnevne i noćne.

Tipovi linija

Promatramo ih s obzirom na položaj trase u odnosu na gradski

centar. Razlikujemo sljedeće tipove linija: radijalne (spajaju

centar sa periferijom najkraćom vezom), dijametralne (spajaju

periferne dijelove prolazeći kroz centar), kružne, polukružne,

tangencijalne (dodiruju centar), periferne i kombinirane.

Linije sačinjavaju: terminali ( kolodvori ili stajališta ), prijevozni

put ( itinerar ), objekti na liniji ( okretnice,skretnice, ispravljačke

stanice )

Označavanje linije:U lokalnom prijevozu liniju označavamo

brojem i relacijom.

U ostalim prijevozima označava se početni i završni terminal i

najmanje jedno usputno stajalište.

4.3. Vođenje trase linije

Trasa linije treba odgovarati željama putnika

-da do odredišta stigne najkraćom i najbržom vezom

- da obuhvati što više putnika koji gravitiraju toj liniji

- cesta mora imati dovoljnu širinu, blage zavoje i dopuštene uspone

4.4. Mreža linija

Mrežu linija sačinjavaju sve linije nekog područja razvrstane po

podsustavima prijevoza. Nastajala je u dugom nizu godina i

razvijala se zajedno sa razvitkom grada. Glavne gradske

prometnice su koridori glavnih linija javnog prijevoza.

Razlikujemo sljedeće tipove mreža linija:

a) radijalni tip - temelji se na radijalnoj shemi gradskih ulica

i formiran je od linija radijalnog oblika. Omogućava većem

20

broju putnika da dođu do cilja direktnom

vožnjom.Negativna strana ovog tipa mreže je veće

prometno opterećenje centra grada.

b)radijalno-prstenasti tip - temelji se na radijalno- kružnoj

shemi ulične mreže.Kružnih linija može biti jedna ili više što

ovisi o veličini grada.

c) Dijametralni tip - temelji se na radijalnoj shemi gradske

ulične mreže.Linije su organizirane dvosmjerno na relaciji

periferija – centar – periferija. U nekim slučajevima je

povoljnija jer omogućava direktne veze između pojedinih

dijelova grada, bez presjedanja putnika.

d) pravokutni tip - temelji se na pravokutnoj shemi gradske

ulične mreže. Kako se ulice sijeku pod kutom od 90°, linije

nije moguće voditi kraćom-dijagonalnom vezom.

e) pravokutno – dijagonalni tip ulične mreže omogućava

vođenje linija kraćom trasom.

f) Slobodni tip ulične mreže omogućava trasiranje različitih

tipova linija što može biti pogodnost u formiranju mreže

linija.

4.5. Stajališta

Stajalište je određeno mjesto za zaustavljanje autobusa radi

sigurnog izlaska i ulaska putnika. Autobusna stajališta grade se

u pravilu desno izvan kolnika javne ceste kao ugibalište. Može

biti:stalno (autobusi se redovito zaustavljaju prema vremenu

određenom u voznom redu), uvjetno (autobus se zaustavlja

samo ako na njemu ima putnika ili netko od putnika izlazi na

tom stajalištu) te privremeno.Dobro izvedbeno stajalište je ako je na

ravnoj cesti ili nagiba ceste do 5%, (iznimno do 10%), dužina

preglednosti treba biti 1,5 dužine zaustavnog puta, iza raskrižja najmanje

20 m, dimenzionirano prema potrebama , opremljeno i označeno.

21

Dobro opremljeno stajalište trebalo bi imati:

- nadstrešnicu za putnike

- obavijesti o linijama koje prometuju kroz stajalište

- red vožnje

- mrežu linija

- osvjetljenje

- koš za smeće

4.6. Autobusni kolodvori

Kategorizirani su prema razini usluge koju pružaju u 7 kategorija.

Da bi neki terminal imao rang autobusnog kolodvora mora

imati:najmanje dva natkrivena perona, čekaonice za putnike,

garderobu, prometni ured, informacije, istaknuti izvod iz voznih

redova , prodaju karata, sanitarne prostorije, prostor prilagođen

kretanju invalida

Obveze autobusnog kolodvora su:

- dati na korištenje perone za odlazak i dolazak autobusa svim

prijevoznicima pod istim uvjetima,

- obavljati prihvat i otpremu autobusa, putnika i prtljage,

- pružiti usluge putnicima u vezi s linijskim prijevozom i drugim

djelatnostima koje obavlja,

- prilagoditi radno vrijeme (mora biti otvoren 15 minuta prije

najranijeg polaska/dolaska a završiti rad 15 minuta nakon

najkasnijeg polaska/dolaska)

- u slučaju otkaza prijevoza pronaći zamjenski prijevoz

Pri ulasku i izlasku autobusa sa kolodvora vodi se Dnevnik sa

sljedećim poatcima:

Linija Vrijeme

odlaska

dolaska

Naziv

linije

P

e

r

o

n

Šifra

prijevoz

nika

Reg.

Br.voz.

Stvarno

vrijeme

odlaska

Bis Kratica

prijevozni

ka

Broj

prodanih

karata

Broj

putnika

u

vozilu

x

x x x x x x x x x x

U mjestima koja imaju autobusni kolodvor prijevoznici ga moraju

koristiti.

22

5. SREDSTVA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA

5.1. Autobusi

Podjela autobusa prema namjeni:

Autobusi za gradski prijevoz putnika imaju dvoja ili više širokih vrata,

manji broj mjesta za sjedenje a više za stajanje, imaju manje

maksimalne brzine a veća ubrzanja i usporenja.

Autobusi za prigradski prijevoz imaju veću udobnost veći broj mjesta za

sjedenje široka dvoja vrata i veće maksimalne brzine.

Turistički ili međugradski autobusi imaju visoku udobnost, sva mjesta

sjedeća, uža vrata za izlaz/ulaz .

Podjela prema vrsti pogonske energije: diesel motore , benzinske

motore, plinske motore, električne motore

Prema veličini autobusa: mali do 30 mjesta, srednji 30-50 mjesta, veliki

50 - 150 mjesta

Prema konstrukcijskim karakteristikama: minibuse, autobuse na kat,

zglobne autobuse

Najčešće se koriste standardni autobusi. Dugi su 12 m. imaju 50 - 110

putničkih mjesta a najveća brzina im je 70 - 80 km/h.

Zglobni autobusi imaju kapacitet oko 160 mjesta a dužina im je 18m.

Autobusi za prijevoz djece

Prijevoz djece reguliran je posebnim Pravilnikom s ciljem da se poveća

njihova sigurnost.Autobusi za prijevoz djece moraju ispunjavati dodatna

sigurnosne uvjete kao što su tapacirana sjedala, sigurnosni pojasevi,

ABS , blokada vrata itd.

5.2. Trolejbusi

Prijevozna sredstva konstrukcijski slična autobusima. Imaju veću

prijevoznu sposobnost od autobusa. Spadaju u polukruti sustav prijevoza

zato što su vezani za elektro mrežu.Mogu se kratko kretati na svoje

baterije kada su trole spuštene. Odlikuje ga tih i miran rad te veća

udobnost putovanja.

23

5.3. Tramvaji

Prednosti : ne zagađuje okoliš, manji otpor kretanja, odvojenost od

drugog prometa, mali zahtjevi održavanja, velika trajnost, pogodniji za

nepovoljne vremenske uvjete

Nedostatci: velike početne investicije, ograničenost i neelastičnost

kretanja, manja ubrzanja pri polasku, sporija modernizacija zbog dugog

vijeka trajanja

Tramvaj je električno vozilo a glavni pogon ostvaruje preko

elektromotora koji mogu biti istosmjerni serijski motori ili trofazni

asihroni motori. Napajanje pogonskih motora vrši se preko

kontaktne električne mreže preko krovnog oduzimača struje

(pantograf), a zatvara strujni krug preko tračnica koje služe kao

povratni vod. Krovni oduzimač struje je u stalnoj vezi sa

kontaktnom mrežom u kojoj je napon istosmjerne struje 600 V

Niskopodni tramvaj u Zagrebu

Glavna je karakteristika novog tramvaja niskopodnost (pod je visok od 30 do 35 centimetara), što znači da nema stuba, pa u njega lako mogu ući osobe s invaliditetom. Unutar tramvaja postoji govorna najava za slijepe osobe i displeji za gluhe osobe, vjerojatno uz probleme nižih perona na stajalištima još jedan problem s kojim se suočavaju slijepe osobe je nepostojanje najave smjera i broja linije u vanjskoj zoni tramvaja na stajalištima. Tramvaj je petodijelni, dug je 32, a širok 2,3 metra. Najveća brzina koju postiže je 70 kilometara na sat, ima 43 mjesta za sjedenje .Vozački i putnički prostor je klimatiziran. U tramvaj je ugrađen video nadzor putničkog i vozačkog prostora, a ugrađene su i vanjske kamere umjesto retrovizora.

5.4.Prigradaka željeznica

- u gradovima gdje je već izgrađena a postoje prijevozne potrebe

željeznica se uključuje u gradsko prigradski prijevoz

http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektromotorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Volt

24

- koriste se postojeći vozni redovi ali se dodaju novi polasci, koriste se

postojeća vozila ili se nabavljaju vlakovi prilagođeni ovom prijevozu

Povijest prigradske željeznice :Gradsko – prigradska željeznica Zagreb

uvedena je 1992. godine i to uvođenjem linije Savski Marof – Zagreb

Glavni kolodvor – Dugo Selo. Željezničkim prijevozom koristi se radnim

danom do 70 tisuća putnika a godišnje oko 30 milijuna putnika

Za bolje povezivanje s ostalim gradskim prijevozom trebalo bi :

usuglasitii vozne redove,olakšati presjedanje,uvesti zajedničku voznu

kartu.

5.5.Laka gradska željeznica

LGŽ je naziv za kombinirane međusobno umrežene načine i linije

željezničko/tračničkog prometa. Ima manje brzine od prave željeznice i

sustava podzemne željeznicu ali veći kapacitet od tramvaja .Obično se

koriste električna vozila koja većinom prometuju s pravom prednosti

odvojena od ostalog prometa, a ponekad miješano s ostalim prometom.

Podjela :

Tradicionalni tip :

- cestovna vozila i vlakovi prometuju uzduž ulica s ostalim vozilima

- stajališta su gusto raspoređena

- tračnice izgledaju neupadljivo i ne smetaju okolišu

Moderniji tip :

- vlakovi voze svojim prvenstvom prolaza

- stajališta su rjeđe raspoređena

- tračnice su vrlo uočljive i u nekim slučajevima se primjenjuju posebne

mjere blokade cestovnog prometa

(korištenje specijalne signalizacije, prijelazi u nivou sa polu branicima)

25

5.6. Moderne tehnologije prijevoza

Podzemna željeznica

Podzemnu željeznicu gradimo kada gradovi narastu i prostorno i po broju

stanovnika i nije moguće zadovoljiti prijevozne potrebe klasičnim

sustavima prijevoza ili vlasti u gradovima žele unaprijediti kvalitetu

života svojih građana kroz racionalnije korištenje prostora te kada vlasti

žele investirati u budućnost. Podzemna željeznica je prijevozno sredstvo

za masovan prijevoz putnika (poznata je kao: - U Bahn njem. - metro

fran subway engl.)

Obilježja: -podzemno, a na pojedinim dijelovima i nadzemno vođenje

prometovanje,prometovanje po tračnicama,vlastita trasa ,redovitost i

sigurnost,veće brzine, veći kapacitet vozila,manje zagađenje okoliša

Grade se kao plitki tuneli ( oko 12 m ) polažu se ispred glavnih gradskih

prometnica te duboki tunel ( oko 25 m ) koji imaju veću slobodu trasiranja

Dijelovi sustava: tuneli ili nadzemni dijelovi trase,kolosijek sa pratećim

objektima,stajališta,ventilacija i osvjetljenje,ulazno-izlazni

uređaji,informativno- upravljački sustav

Nedostaci: velike početne investicije,nefleksibilne u slučaju zastoja

Nadzemna željeznica

Sustav nadzemne željeznice čine vozila specijalne konstrukcije

koja voze po posebno izgrađenoj trasi 6-12 m iznad zemlje

Obilježja: - nadzemno vođeno prometovanje, centralno daljinsko

upravljanje, neovisan položaj trase, redovit, točan i siguran

prijevoz, velike brzine, veliki kapacitet,

Izvedbe konstrukcije i pogona:viseći sustavi ( sustav „ safage“ ) i

naliježući sustav ( sustav „ alwag“)

Viseći sustav : čelični kotači i čelične tračnice,

Naliježući sustav:pneumatski kotači na armiranoj betonskoj podlozi

Ili magnetski odnosno zračni jastuci u sustavu za nošenje i vođenje

vozila po načelu lebdenja. Nedostaci: Velike početne

investicije,narušavanje prostora,problem održavanja.

26

5.7. Izbor prijevoznog sredstva

Kod izbora prijevoznog sredstva trebamo utvrditi kriterije izbora a za

određivanje kriterija presudnu ulogu ima veličina grada

Kriteriji izbora :

1. Ekonomičnost

2. Prijevozna sposobnost

3. Utjecaj na prostor

4. Brzina

5. Sigurnost

6. Manevarska sposobnost

7. Točnost i redovitost

Ekonomičnije je ono prijevozno sredstvo koje ima manji trošak po

prevezenom putniku

Ekonomičnost u užem smislu uzima u obzir samo troškove

eksploatacije, a ekonomičnost u širem smislu uzima u obzir i

troškove ulaganja u infrastrukturu

Prijevozna sposobnost podrazumijeva broj prevezenih putnika u

jedinici vremena (1h)

Svaka izgradnja narušava prostor, gradovi su uglavnom izgrađeni i

nema slobodnog prostora za nove sustave

6. ELEMENTI RADA VOZILA NA LINIJI

6.1. Obrt vozila ( to )

Obrt vozila ( To ) - je vrijeme koje protekne od polaska vozila

sa nekog terminala do povratka vozila na taj terminal.

To = tv + ts + tč

27

tv - vrijeme vožnje

ts - vrijeme čekanja

tč - vrijeme čekanja na terminalima

Vrijeme vožnje ovisi o duljini linije, gustoći prometa, regulaciji

prometa, konfiguraciji terena, kvaliteti vozila

Vrijeme stajanja ovisi o broju stajališta, broju putnika, načinu

naplate, izvedbi vozila,

Preporučeno vrijeme čekanja na terminalu za vozila u

gradskom prijevozu putnika je 5 minuta.(postavljanje vozila na

polazni peron, ulazak putnika te eventualno provjera voznih

karata)

Obrt određuje prijevoznik te on nije isti tijekom cijelog dana

( najduži je za vrijeme vršnog opterećenja )

Interes prijevoznika je što kraće vrijeme obrta jer time povećava

radni učinak vozila i posade vozila.

6.2. Interval vožnje

Interval vožnje je vrijeme koje protekne između nailaska dva

uzastopna vozila na nekoj liniji u istom smjeru.

Iv = to / Al ( min )

Al - broj vozila na radu

6.3. Frekvencija vozila

Frekvencija je broj vozila koji će proći na liniji kroz neku točku u

istom smjeru u jednom satu

Ah = Al / to (voz/h)

28

6.4. Brzine u prijevozu putnika

Tehnička brzina

Predstavlja omjer između dvije duljine linije i vremena vožnje

Vt = 2L / tv

Putna brzina

Predstavlja omjer između dvije duljine linije i zbroja vremena

vožnje i vremena stajanja

Vp = 2L / tv+ts

Brzina obrta

Predstavlja omjer između dvije duljine linije i vremena obrta

Vo = 2L / to

Eksploatacijska brzina

Predstavlja omjer između ukupno prijeđenih kilometara i

vremena potrebnog da se ti kilometri prijeđu

Ve = Kmu / tu

Zadatak: Očitati iz reda vožnje obrt vozila na liniji 9 te izračunati

Iv i Ah i Vo

To = 75 min. Iv = 75/10 =7.5 min Ah = 10/1.25 = 8 voz/sat

Vo =2l/ to = 2X7.125/1.25 = 11.4 km/sat

6.4. Izračunavanje broja vozila na radu

Al = Pmax • Kner • To / Mv • Kim

Al = Pu • Kner • To / mv • Kim • Kip

29

6.5. Prijevozna sposobnost linije

Psl = Ah• mv (mjeta/sat)

Ah = Ah1 + Ah2

Psl = Ah1 • mv1+Ah2 • mv2

Vo = 2L / to to = 2L / Vo

Ah = Al / To Al • Vo / 2L

Psl = Al • Vo • mv / 2L (mjesta/sat)

7. RED VOŽNJE

7.1. Općenito o redu vožnje i vrste voznih redova

. Red vožnjeje akt koji sadrži: naziv prijevoznika, liniju na kojoj se obavlja

prijevoz, vrstu linije, redoslijed kolodvora, odnosno stajališta, te njihovu udaljenost od mjesta gdje počinje linija, vrijeme dolaska i polaska sa kolodvora, odnosno stajališta, režim održavanja linije, razdoblje u kojem se održava linija, te rok važenja voznog reda. Red vožnje je također plan prijevoza putnika a predstavlja prostornu i

vremensku sliku kretanja vozila na liniji. Izrađuje ga prijevoznik za jednu

ili više godina unaprijed. Redom vožnje se moraju zadovoljiti prijevozne

potrebe putnika. Pri izradi reda vožnje prijevoznik surađuje sa drugim

prijevoznicima, putnicima, gradom, županijom i ministarstvom nadležnom

za promet. Nakon što se izradi red vožnje treba registrirati i objaviti.

7.2. Numerička metoda izrade reda vožnje

Može bIti za putnike i vozno osoblje

Numerički prikaz reda vožnje za vozno osoblje u lokalnom prijevozu

putnika možemo vidjeti na primjeru tramvajske linije 9 Ljubljanica -

Borongaj

30

Red vožnje po vozilima na liniji Ljubljanica - Borongaj

1 LJUB BOR 2 LJUB BOR 3 LJUB BOR 4 LJUB BOR 5 LJUB BOR 6 LJUB BOR

4:07 4:41 6:33 7:11 5:27 6:03 6:47 7:26 4:24 4:59 4:41 5:16

5:15 5:49 7:49 8:27 6:40 7:18 8:04 8:43 5:38 6:15 5:50 6:27

6:25 7:03 9:06 9:41 7:57 8:35 9:21 9:57 6:55 7:34 7:03 7:41

7:41 8:19 10:17 10:52 9:13 9:49 10:34 11:11 8:12 8:51 8:19 8:58

8:57 9:33 11:30 12:05 10:25 11:01 11:48 12:23 9:28 10:05 9:36 10:13

10:09 10:44 12:41 13:20 11:39 12:14 12:59 13:38 10:43 11:20 10:51 11:30

11:21 11:57 13:59 14:37 12:50 13:29 14:16 14:54 11:57 12:32 12:06 12:41

12:32 13:10 15:15 15:53 14:08 14:45 15:32 16:10 13:08 13:47 13:17 13:55

13:51 14:29 16:31 17:10 15:23 16:01 16:48 17:26 14:24 15:02 14:33 15:11

15:07 15:44 17:53 18:33 16:39 17:18 18:09 18:47 15:40 16:18 15:49 16:26

16:22 17:01 19:13 19:49 18:01 18:40 19:23 19:58 16:56 17:36 17:04 17:43

17:44 18:25 18:19 18:56

19:05 19:41 19:32 20:07

20:21 20:57 20:43 21:18

21:36 22:12 21:54 22:30

22:48 23:24 23:06 23:40

7 LJUB BOR 8 LJUB BOR 9 LJUB BORO 10 LJUB BOR

7:11 7:49 5:59 6:37 4:58 5:33 6:17 6:55

8:27 9:06 7:19 7:56 6:08 6:46 7:34 8:12

9:44 10:21 8:35 9:12 7:26 8:04 8:50 9:25

11:01 11:39 13:34 14:12 8:42 9:18 10:01 10:37

12:14 12:50 14:50 15:28 9:53 10:29 11:12 11:48

13:26 14:03 16:05 16:43 17:29 18:08 12:23 13:00

14:41 15:19 17:21 18:00 18:47 19:23 13:42 14:20

31

15:57 16:35 18:38 19:14 20:03 20:39 14:58 15:36

17:14 17:51 19:49 20:25 21:18 21:54 16:14 16:53

18:29 19:05 21:01 21:36 22:30 23:05 17:35 18:17

19:41 20:16 22:12 22:47 18:56 19:32

23:25 23:59

Red vožnje u međužupanijskom prijevozu

ZAGREB – KARLOVAC - RIJEKA – PULA - POREČ

1 KM STANICE 2

8 , 45 0 ZAGREB 13 , 00

9 , 40 53 KARLOVAC 11 , 45

9 , 45 11 , 40

10 , 45 121 Skrad 10 , 40

11 , 05 136 Delnice 10 , 20

12 , 15 181 RIJEKA 9 , 30

12 , 30 193 Opatija 9 , 15

13 , 10 232 Labin 8 , 35

14 , 00 276 PULA 7 , 45

14 , 15 7 , 30

14 , 25 286 Vodnjan 7 , 05

15 , 00 312 ROVINJ 6 , 30

15 , 30 354 POREČ 6 , 00

Red vožnje vrijedi od do

Ovjera prijevoznika

32

7.3. Grafički metoda izrade reda vožnje

Grafičku metodu izrade koristimo samo kod redova vožnje u

lokalnom prijevozu putnika.

33

7.4. Usklađivanje i registracija reda vožnje

To je postupak u kojem se utvrđuje usklađenost redova vožnje

između prijevoznika. Provodi ga Hrvatska Gospodarska

Komora. Usklađuju se županijske, međužupanijske i

međunarodne linije.

Vozne redove prijevoznik podnosi na usklađivanje od 1. do 30.

studenog tekuće godine. Postupak se treba provesti do 15.

veljače sljedeće godine. Izvješće o provedenom postupku

dostavlja se prijevoznicima do 28. veljače sljedeće godine.

Za usklađivanje možemo predložiti:

Novu liniju – linija koja nije ranije postojala ili postojeća na

kojoj se mijenja itinerar, vrijeme polaska, dodaju se novi

prolasci, nova stajališta, ili se produljuje.

Izmijenjenu linije – postojeća linija u kojoj se mijenja vrijeme

polaska, itinerar bez promijene polaska, smanjenje broja

polazaka, broj stajališta, učestalost održavanja, skraćenje

relacije ili mijenjanje načina održavanja.

Pri usklađivanju reda vožnje prijevoznici se trebaju

pridržavati i minimalnog zaštitnog vremena prije i poslije

prolaska te daljinara.

Zaštitno vrijeme je vrijeme prije i poslije polaska unutar kojeg

se na mogu predlagati novi polasci.Zaštitno vrijeme

županijske linije je od 10 do 45 minuta ovisno o dužini linije,

od 30 do 120 minuta ovisno o dužini međužupanijske linije te

od 60 do 180 minuta ovisno o dužini međunarodne linije.

Županijske linije se usklađuju međusobno, međužupanijske

međusobno, međunarodne međusobno.

Daljinar je izmjerena udaljenost između stajališta na liniji.

Nakon usklađivanja linije se registriraju i objave.

34

7.5. Radno vrijeme vozača

Propisano je Zakonom o radnom vremenu i obveznim odmorima

mobilnih radnika

Obračun sati rada vozača na tramvaju broj 1

VOZAČ

VRIJEME RADA UKUPNO VRIJEME

RADA OD DO

1 3:52 10:44 6 52

2 10:44 17:44 7 00

3 17:44 0:15 6 31

Kako je izračunato vrijeme rada vozače iz gornje tablice?

Vozač 1 dolazi na posao 15 minuta prije započinjanja prijevoza zbog

uzimanja prijevozne dokumentacije i pregleda vozila

Vozač 3 završava posao tek kada je vratio vozilo u spremište i vratio

prijevoznu dokumentaciju

Obračunata radna vremena uvećavaju se za dodatke : pauza za obrok,

noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom,dvokratan rad

8. PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA

8.1 Pojam i podjela prijevozne dokumentacije

Prijevozna dokumentacija prati prijevozni proces . Razlikujemo

dokumente vezane uz vozilo, dokumente vezane uz vozno osoblje i

dokumente vezane uz putnike i prtljagu.

Isprave vezane uz vozilo:Prometna dozvola s knjižicom vozila i kartonom

tehničkih pregleda, licencija. dozvola za prijevoz , registrirani vozni red

linije na kojoj se obavlja prijevoz, cjenik, zeleni karton osiguranja, potvrda

o prihvaćanju vozila za međunarodni prijevoz, putni radni list te druge

isprave koje se povremeno koriste

35

Isprave za vozno osoblje:Domaća ili međunarodna vozačka dozvola,

putovnica, obrazac EU izvješća o prometnoj nesreći i druge isprave koje

se povremeno koriste

Isprave za putnike i prtljagu:Vozna karte za putnika i prtljagu.

8.2. Vođenje prijevozne dokumentacije

Prijevoznu dokumentaciju izdaje i popunjava disponent, tijekom prijevoza

vozač a nakon završetka prijevoza dokumentacija se obrađuje i arhivira

9. TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA PUTNIKA

Prijevozni proces sastoji se od svladavanja prostornih

udaljenosti. Proces proizvodnje i proces potrošnje

predstavljaju u vremenskom i prostornom pogledu jedinstven

proces. Prijevozna usluga postoji samo kad se odvija

prijevozni proces i samo tamo gdje se odvija prijevozni

proces. Prijevozna usluga, kao rezultat rada, ne postoji kao

materijalni proizvod koji postoji izvan i poslije okončanja

procesa proizvodnje. Ona se ne može uskladištiti.

Prijevozna sredstva se kreću po prijevoznom putu a to znači i

kretanje zaposlenih osoba zajedno s prijevoznim sredstvima.

Neprekidnost odvijanja prijevoznog procesa zahtjeva

kontinuitet rada, noćna putovanja, rad nedjeljom, blagdanom ...

Postavlja velike zahtjeve pred organizatore prijevoznog

procesa, jer se svaki poremećaj u prijevozu negativno se

odražava na korisnika prijevozne usluge.

9.1. Operativno osoblje

Operativno osoblje u prijevozu putnika može biti: Neposredno

operativno osoblje, posredno operativno osoblje,pomoćno

operativno osoblje

36

U neposredno operativno osoblje ubrajamo: vozače, suvozače,

pratitelje ili vodiče

Poslovi vozača su: pregled vozila prije vožnje, preuzimanje

dokumentacije, ispisivanje dokumentacije, prodaja karata,

primitak i izdavanje prtljage

Posredno operativno osoblje: kontrolori prometa, disponenti,

prometnici

Kontrola prometa može biti: unutarnja kontrola, kontrola

tehničke ispravnosti vozila,kontrola prijevoznog procesa na

terenu (stanje voznog osoblja, oprema vozila, način obavljanja

prijevoza ...) te kontrola putnika.

Disponenti sudjeluju u pripremnoj fazi prijevoza, organiziraju

prijevoz, izrađuju raspored vozila i voznog osoblja , izdaju putne

radne listove i drugu dokumentaciju, prate tržište i konkurenciju.

Prometnici nadgledaju rad vozila i osoblja,vodi evidenciju o

dolasku i odlasku vozila,daju upute posadi vozila. Zadaće

prometnika realiziraju se u prometnom uredu ili autobusnim

peronima.

37

U pomoćno operativno osoblje ubrajamo prodavače voznih

karata, radnike u službi informacija, radnike u garderobama,

nosače prtljage ...Ovo osoblje se uglavnom pojavljuje na

autobusnim kolodvorima.

9.2.Priprema prijevoznog procesa

Poslovi pripreme su: organiziranje prijevoza na prijevoznim

linijama, ugovaranje prijevoza, priprema vozila i raspored po

linijama, raspored voznog osoblja, priprema prijevozne

dokumentacije

9.3.Provedbe prijevoznog procesa

Poslovi provedbe prijevoznog procesa su: odlazak vozila na

liniju, vožnja,praćenje i kontrola prijevoznog procesa Suvremeni

komunikacijski uređaji mogućavaju automatsko praćenje prijevoznog

procesa, automatsko lociranja (pozicioniranja) vozila na mreži,

komunikaciju između prometnog centra i vozila, audio-vizualnog

informiranja putnika u tramvaju i autobusu.

9.4.Okončanje prijevoznog procesa

Poslovi okončanja prijevoznog procesa su: analiza prijevozne

dokumentacije i njeno zaključivanje, obračun, predaja novca,

naplata prijevoza, povratak vozila u garažu – spremište,

izmjena tahografskih listića i njihova analiza, provjera rasporeda

rada za sljedeći zadatak ili radni dan

9.5. Vozni park i pokazatelji rada

Vozni park nekog poduzeća čine sva vozila koje poduzeće ima u

vlasništvu (autobusi, osobni automobili, servisna i teretna vozila)

Inventarski vozni park čine samo vozila koja služe osnovnoj

namjeni odnosno prijevozu putnika.

Za poduzeće je bolje imati homogeni vozni park odnosno u

inventarskom voznom parku imati jednu ili dvije marke vozila i manje

tipova tih vozila zbog lakšeg opremanja radionice alatima i opremom,

38

radnike je lakše osposobiti za održavanje i jeftinije je skladište rezervnih

dijelova.

Mjerenje rada voznog parka

Za mjerenje rada voznog parka potrebno je ustrojiti sustavno praćenje

rada svakog vozila.

Usvojimo sljedeće oznake:

Ai –> inventarski broj vozila u voznom parku

Di –> broj dana u obračunskom periodu (mjesec, godina)

Ai = As + An

As –> broj ispravnih vozila

An –> broj neispravnih vozila

As = Ar + Ap

Ar –> broj vozila na radu

Ap –> broj vozila u pričuvi

ADi = Ai * Di ( auto dani inventarski)

ADs = As * Di ( auto dani ispravni)

ADn = An* Di ( auto dani neispravni)

ADr = Ar * Di ( auto dani na radu)

ADp = Ap * Di ( auto dani u pričuvi)

Zadatak

Vozni park poduzeća sastoji se od 100 autobusa. U mjesecu ožujku bilo je svaki

dan u prosjeku 90 ispravnih vozila, od čega je 85 radilo. Izračunati auto dane.

ADi = Ai * Di = 100 * 31 = 3100

ADs = As * Di = 90 * 31 = 2700

ADn = An * Di = 10 * 31 = 310

39

ADr= Ar * Di = 85 * 31 = 2635

ADp = Ap * Di = 5 *31 = 155

Koeficijent tehničke ispravnosti

Predstavlja omjer između auto dana ispravnih vozila i inventarskih auto

dana

Koeficijent iskorištenja voznog parka

Predstavlja omjer između auto dana vozila na radu i inventarskih auto

dana

Koeficijent iskorištenja ispravnog voznog parka

Predstavlja omjer između auto dana vozila na radu i ispravnih auto dana

Za prethodni zadatak izračunati: koeficijent tehničke ispravnosti (0,87),

koeficijent iskorištenja voznog parka (0,85) i koeficijent iskorištenja

ispravnog voznog parka (0,98)

Ostvareni mjesto kilometri

mkm = mv * km

mv – broj mjesta u vozilu km – pređeni kilometri vozila

Transportni rad ili dinamički opseg prijevoza

Mjerimo ga ostvarenim putničkim kilometrima

U = p*km

40

P – broj prevezenih putnika

Km – udaljenost na koju se putnik prevozio.

Kako u lokalnom prijevozu ne znam na koju se udaljenost putnik vozio

koristimo srednju duljinu vožnje.

U = p*lsr

10. TARIFNI SUSTAVI

Tarifa predstavlja sustav određivanja naknade za ponuđene prijevozne

usluge. To je cijena prijevoza koja omogućava pokriće troškova. Visina

tarife ovisi o nizu čimbenika a odlučujući je visina troškova.Veliki utjecaj

na visinu prijevoznih troškova ima ekonomičnost poslovanja.

Tarifni sustavi moraju ispunjavati sljedeće kriterije:

- Moraju biti jednostavni i lako shvatljivi putnicima

- Odgovarati potrebama putnika

- Visina tarife mora se zasnivati na stvarnim troškovima prijevoza

- Osiguravati realan iznos naknade

- Tarifa mora biti javna, jednaka i stalna

Vrste tarifnih sustava:

- Jedinstveni tarifni sustav

- Relacijski tarifni sustav

- Zonski tarifni sustav

- Kombinirani tarifni sustav

11.1. Jedinstveni tarifni sustav

Cijelo područje prijevoza čini jednu zonu u kojoj vrijede iste cijene.Koristi

se u manjim gradovima. Ovaj sustav pogoduje putnicima koji se prevoze

na većim udaljenostima, a nepravedan je prema onima koji se prevoze

na kratke udaljenosti.

Jednostavan je za primjenu jer postoji samo jedna cijena vozne karte,

olakšana je kontrola putnika. Cijena vozne karte trebala bi odgovarati

prosječnoj duljini vožnje.

41

11.2. Relacijski tarifni sustav

Primjenjuje se u županijskom, međužupanijskom i međunarodnom

prijevozu.Pravednije je prema putnicima zato što plaćaju prijevoz ovisno

o duljini relacije. Na svakoj liniji daljinarom su utvrđena stajališta i njihov

međusobni razmak.Prijevoznik određuje cijenu po prijeđenom kilometru .

11.3. Zonski tarifni sustav

Područje prijevoza je podijeljeno u više zona ovisno o veličini grada i

karakteristikama kretanja putnika. Ovaj sustav je nepravedan prema

putnicima koji se prevoze na kratkoj udaljenosti, a pri tome prelaze

granicu zone zato što plaćaju kartu za dvije zone. Cijena prelaska iz

zone u zonu može rasti proporcionalno, progresivno i degresivno.

10.4. Kombinirani tarifni sustav i tarifna unija

Predstavlja kombinaciju najčešće jedinstvenog i relacijskog tarifnog

sustava.

42

Tarifna unija podrazumijeva korištenje istog tarifnog sustava i cijena na

prostoru na kojem rade različiti prijevoznici.

11. NAPLATA PRIJEVOZA

11.1 Klasični sustav naplate

To je sustav naplate preko posade vozila (vozač ili suvozač)

Putničke karte mogu biti unaprijed pripremljene (vrijednosne) ili

ispisivanje putničke karte za što se koristi ručna mehanička naprava

za izdavanje karata.

Sadržaji na karti moraju biti dovoljni da se omogući kontrola putnika i

posade vozila. Često je pri izdavanju karata vozilo zaustavljeno na

stajalištu.

11.2. Izrada cjenika

C J E N I K ZAGREB – OSIJEK

0 ZAGREB

82 82 KUTINA

193 193 112 SLAV. BROD

231 231 150 38 VEL. KOPANICA

242 242 161 49 11 PIŠKOREVCI

250 250 169 57 19 8 ĐAKOVO

254 254 173 61 23 12 4 KUŠEVAC

258 258 177 65 27 16 8 4 TOMAŠEVCI

262 262 181 69 31 20 12 8 4 ŠIROKO POLJE

279 279 198 86 48 37 29 25 21 17 ČEPIN

289 289 208 96 58 47 39 35 31 27 10 OSIJEK

U gornjoj tablici pokazan je način izrade cjenika za liniju. Prvi korak je

utvrđivanje razmaka između stajališta a nakon toga se umjesto

43

kilometarske udaljenosti ispisuje cijena vožnje koju je odredio

prijevoznik.

Primjer: Između Đakova i Kutine umjesto udaljenosti od 169 km upisuje

se cijena 111 HRK

11.3. Vozne karte

Vrste karata: pojedinačne karte, dnevne karte, mjesečne ili godišnje

pokazne karte za različite skupine putnika, vrijednosne karte, povlaštene

vozne karte

11.4 Poluautomatski sustav naplate

Prilagođen je zonskom tarifnom sustavu. U vozili su ugrađeni

automati za poništavanje karata za jednu vožnju. Na voznoj karti su

se otisnuli podaci o datumu i vremenu ( vrijeme se prebacivalo svakih

15 minuta). Podaci koje je vozač mijenjao preko daljinske komande su

broj linije, zona i smjer. Ovim se sustavom povećala produktivnost

rada i ubrzao protok putnika kroz vozilo. Uvjet za primjenu ovog

sustava bio je razviti sustav pretplatnih karata. U počecima ZET-ovog

PA (poluautomatskog) sustava bilo je 2/3 putnika sa pretplatnom

kartom, a 1/3 je kupovala kartu izvan ili u vozilu. Vrste karata

prilagođene su različitom socijalnim skupinama putnika:đačke,

radničke, povlaštene, besplatne.

11.Suvremeni sustavi naplate

Omogućava bržu naplatu prijevoza. U vozila su ugrađeni automati –

validatori preko kojih je moguće poništiti pojedinačnu kartu ali i

evidentirati svoj ulazak u vozilo.Omogućava prikupljanje informacija o

broju prevezenih putnika te kontrolu rada kontrolora.U glavnom računalu

poduzeća prikupljaju se svi podaci. Sustav naplate uklopljen je u sustav

nadzora prijevoza. Glavni dijelovi sustava: centralno računalo, validator,

daljinska komanda vozača,uređaj za kontrolu voznih karata.

44