DAMIRA BAŠIĆ

KNJIŽNIČAR U VIRTUALNOM OKRUŽENJU-IZAZOVI MODERNOG DOBA

DIPLOMSKI RADMENTOR: doc.dr.sc.DINKA KOVAČEVIĆ

Sažetak odabrane teme TEHNOLOŠKI IZUMI I KREATIVNOSTI UMA (prednosti i mane tehnološkog napretka) ČITANJE (koliko i što se čita,prijeti li čitanju izumiranje,...) INFORMACIJSKO DRUŠTVO I UTJECAJ MEDIJA (što je informacijska pismenost,kako se uči) PERCEPCIJA KNJIŽNIČARA U DRUŠTVU (predrasude,stereotipi,napredak u „vidljivosti” struke) KNJIŽNIČAR JUČER,DANAS I U BUDUĆNOSTI (počeci,današnje stanje i perspektiva) IZAZOVI VREMENA (izazovi u struci nekad i danas)

1.Tehnološki izumi i kreativnosti uma

Ljudska kreativnost i izumi : čine život lakšim daju više prostora i vremena

za ljudske potrebe koje nisu egzistencijalne

vrijeme medijske dominacije računala i slični uređaji

omogućuju lakše prenošenje informacija i znanja

Ali.....NEGATIVNI UČINCI TEHNOLOŠKOG NAPRETKA

Stvaranje nekritičkog uma „kauč generacija” nekritično prihvaćanje medijskih sadržaja uređaji kao neizostavni dio života nekomunikacija uživo-paradoks globalne umreženosti nemogućnost dubinskog čitanja

Dokazana neuroplastičnost mozga -multitasking koji mijenja procese u moždanim stanicama i donosi kod osoba promjene s dugoročnim posljedicama

hiperaktivno „pregledanje” teksta na ekranima umjesto čitanja

postčitateljska generacija-ona koja je pismena,ali ne čita

2.Čitanje

jedna od najsloženijih ljudskih aktivnosti preduvjet školske uspješnosti glavni čimbenik kognitivnog razvoja važan faktor verbalnih sposobnosti sve više u drugom planu naspram medija

VRSTE ČITANJA:

1.informacijsko2.evazivno3.kognitivno4.literarno

HOĆE LI KNJIŽEVNOST PREŽIVJETI?

filmovi, interaktivne računalne igre, televizijske serije preuzimaju narativnu ulogu

zastarjeli nastavni programi književnosti u školama

otežano fokusiranje na dubinsko čitanje

nedostatak motivacije za čitanjem

3.Informacijsko društvo i utjecaj medija

Tim Berners Lee- WWW (World Wide Web,1994.god.) 21.st. eksponencijalni rast korištenja Interneta mobilni telefoni kao neizostavan dio života porast broja računala u kućanstvima porast broja osobnih računala informacijska pismenost

umreženost društva brz protok informacija cjeloživotno učenje

2008. 2013.

Zastupljenost Interneta u kućanstvima R.Hrvatske (% svih kućanstava)

45%

porast od 20% u razdoblju od 5 godina

65%

FENOMEN GOOGLE-a

„Tko je odgovarao na sva pitanja prije Google-a?”

osnovan 1996. na američkom sveučilištu Stanford od 2004.god multinacionalna kompanija u jednoj sekundi obrađuje 40 000 upita u jednom danu obrađuje 3.5 bilijuna pretraga u jednoj godini obrađuje 1.2 trilijuna pretraga informacija

E-pošta,društvene mreže,e- knjiga,...

U ZEMLJAMA EU:

e-knjiga unatoč ekološkim i inim prednostima još uvijek nije preuzela primat nad papirnom knjigom samo 12-13% svih aktivnosti na internetu putem ručnih uređaja odnosi se na čitanje ili „skidanje” e-knjiga najviše,oko 50% svih online aktivnosti na mobitelima i tabletima odnosi se na aktivnosti vezane za elektronsku poštu

KNJIŽNIČARSKA PROFESIJA I ZVANJE

U PROŠLOSTI

nestručni kadar degradiranost struke„nevidljivost” institucije knjižnice u društvu nedostatak zakonske podloge nejasna percepcija o ulozi i zadacima knjižničara uvriježeni stereotipi o knjižničarima

DANAS

stručnost djelatnika knjižnica stalno usavršavanje procvat i profesionalni uzlet struke sudjelovanje u društvenom životu zakonski okviri (Zakon o knjižnicama (2009.), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2012.)) rušenje stereotipa kroz pristupačnost i otvorenost

poticati čitalačku i informacijsku pismenost sudjelovati u odgojno obrazovnim procesima i promicati kulturne aktivnosti

POSLANJE KNJIŽNIČARA :

omogućiti korisnicima lakše snalaženje s velikim brojem informacija

naučiti ih kako učiti motivirajuće djelovati na dobrobit

lokalne i šire zajednice iznalaziti načine kako zadržati postojeće i privući nove korisnike održavati knjižnicu „vidljivim”

dijelom svoje društvene sredine biti suradnik u cjeloživotnom učenju

4.Knjižničar jučer, danas i sutra JUČER :

počeci knjižničarske prakse u Hrvatskoj krajem 19.st Ivan Kostrenčić-prvi obrazovani knjižničar Velimir Deželić-pokretač temeljite reorganizacije i modernizacije poslovanja Kraljevske sveučilišne knjižnice u Zagrebu 1911. (jedine knjižnice u to vrijeme) najstarije školske knjižnice osnovane u gimnazijama u Zadru i Senju (1808.god.)

DANAS:

Strategija razvoja Republike Hrvatske „Hrvatska u 21.stoljeću” usvaja koncept cjeloživotnog učenja i tri glavna oblika obrazovanja: formalno obrazovanje i odgoj, neformalno obrazovanje odraslih i samoobrazovanje

DANAS:

umreženost knjižnica daje više mogućnosti obrazovanost knjižničara puno veća smanjenje financijskih sredstava iz godine u godinu kao negativni trend i u svijetu tehnološki napredak stvara privid suvišnosti knjižničarske struke

DANAS:

problem nedovoljno razvijenog sustava vrednovanja knjižnica ili njegovo nepostojanje daje prostor manipulaciji političkim elitama da odlučuju o knjižničnim budžetima

SUTRA : bojazan da će uređaji preuzeti mnoga radna mjesta i zamijeniti stvarne ljude u mnogim segmentima života bojazan da će opadanjem čitanja doći i do smanjenja broja knjižnica

5.Izazovi vremena

digitalna knjižnica izazov klasičnim knjižnicama zbog prostorne ekonomičnosti,ekološke i financijske isplativosti

potrebno više kreativnosti i intelektualnog napora među knjižničarima kako bi zadržali društveni,ali i socijalni status koji struka trenutno uživa

IFLA-ine Smjernice za narodne knjižnice (2011.)Brojni novi zadaci za

knjižničare uvjetovani uvjetovani tehnološkim napretkom i brzim rastom količine slobodno dostupnih informacija na webu

UNESCO-v Manifest za narodne knjižnice (1994.) potiče mjesne vlade da podupiru

razvoj narodnih knjižnica vitalne značajke napretka

društva u obrazovanju,kulturi,opismenjavanju,informiranju

Zbirke ne smiju biti izložene cenzuri,ideološkim,političkim,vjerskim i trgovačkim pritiscima

Projekt MIL (2007) Media and Information Literacy-potiče pojedince,zajednice i narode na stvaranje povoljnog okruženja za stjecanje novih znanja i kompetencija građana

Zaključak

užurbanost i pretjerana upotreba elektronskih uređaja-značajke globalnih promjena u razvijenim društvima

Internet jedan od uzroka promjena eksponencijalni rast broja

upita na Google-u ,jedna od indikacija da se sve manje dubinski čita i studiozno pristupa stjecanju znanja

Zaključak

čitanje sigurna baza za stjecanje znanja čitanje je vid slobode za intelektualni rast (u antici zabrana robovima,danas u totalitarnim društvima zabrana ženama,ili cenzura na sadržaj za čitavo društvo) informacijsko tehnološki napredak ima pozitivne i negativne učinke na društvo brze promjene utječu na pojedinca koji se prilagođava sporije nego što promjene od njega zahtijevaju

Zaključak zadaci knjižničara su sve brojniji kako bi pomogli korisnicima da se lakše snađu u ubrzanim tokovima razmjene informacija da nauče korisnike kako učiti raditi na „vidljivosti” u svojim sredinama promiču vrijednosti čitanja,tj.osnovne,ali i informacijske pismenosti u svojim sredinama surađuju sa školskim knjižnicama,kulturnim ustanovama i udrugama

Kraj!