Klasina ili eknjiga.docx

Klasina ili eknjiga

Klasine ili elektronske knjige - kakvo je stanje na globalnom tritu?

Popularnost elektronskih knjiga je u proloj godini udvostruena i one su prvi put u tom formatu bile prodavanije od tampanih. Istraivanje Udruenja amerikih izdavaa[footnoteRef:2] objavljeno krajem jula, pokazalo je da je prodaja e-knjiga skoila na 15 odsto trita 2011. u odnosu na est odsto 2010. godine. [2: http://paidcontent.org/2012/07/18/ebooks-are-now-the-most-popular-format-for-adult-fiction/]

Ipak, iako su elektronske knjige dobile na popularnosti, veina izdavaa je u 2011. najvei dio prihoda i dalje ubirala od prodaje tampanih knjiga.

Popularnost e-knjiga iz godine u godinu jaa, uprkos prvobitnom sporom prihvatanju digitalnog formata.

Nije mi poznato da su na naem tritu raena istraivanja na temu da li itaoci radije biraju elektronsko ili klasino izdanje knjiga.

Pokuala sam da odgovor dobijem anketom na Facebook stranici Vijesti i rezultati na pitanje Klasina ili elektronska knjiga su na strani klasine knjige.

Od 87 onih koji su prihvatili uee u anketi, ak 67 njih je odgovorilo da se radije opredjeljuje za staru, dobru klasinu knjigu.Tek tri ispitanika su glasala za odgovor elektronska knjiga.

ANKETA: Klasina ili elektronska knjiga

Stara, dobra klasina knjiga67

I jedna i druga6

itam e-knjigu, ali svejedno kupim i njeno tampano izdanje5

Kupujem samo strunu literaturu u e-formatu2

E-knjiga3

Nema dovoljno domaih izdanja u e-formatu4

TABELA: Rezultati ankete na Facebook stranici Vijesti[footnoteRef:3] [3: www.facebook.com/vijesti.me]

Da li bi dobijeni rezultati trebalo da nas obeshrabre?Miljenja sam da ne.

Sjeate li se klasinih pisama? Danas su ih, uglavnom zamijenila elektronska. Danas se samo sa sjetom sjeamo kako smo nekad pisali pisma i kako smo se radovali dolascima potara.

Ne tako davno smo iskljuivo itali tampane novine i bili osueni na lokalna izdanja. Danas, vjerujem, svako od nas ima najmanje pet linkova omiljenih novina iz zemlje i inostranstva koje ujutro uz kafu proita on-line prije drugih obaveza. A to, ve skoro dvije godine, dokazuje i portal Vijesti[footnoteRef:4], koji obara sve rekorde itanosti u Crnoj Gori. Samo to u ovom sluaju, za razliku od pisama, koja smo zaboravili, nai itaoci i dalje rado kupuju tampano izdanje. Stvorili smo publiku za dvije platforme. [4: www.vijesti.me]

Ljudi se jednostavno prilagoavaju i prihvataju one stvari nove stvari - uz preduslov da im ponudite KVALITET.

Prije nekoliko godina u Crnoj Gori je izgledalo da niko ne ita i ne kupuje knjige. Sve dok se Vijesti 2004. godine nisu pojavile kao izdava i objavile prvu ediciju koja je fokusirala XX vijek i roman, budui da je, kako je jednom kazao knjievnik Bala Brkovi, fenomen romana kljuni knjievni fenomen XX vijeka, a da je roman Umberta Eka Ime rue , koji je otvorio ediciju, bio dobra polazna taka u simbolikom smislu.

Akcija je nastavljena edicijom Milenijum, koja je bila velika reafirmacija knjige i itanja. Uslijedile su nove edicije, Nobelovci, knjige za djecu, razliite enciklopedije... Knjiga se na velika vrata vratila u crnogorske domove. Broj prodatih knjiga se mjeri milionima.

Postoji li razlog da se isto ne desi i sa elektronskim knjigama. Mnogo je toga na strani elektronske knjige.

Prije svega, crnogorsko trite je, vjerujem i region, plodno tlo za sve tehnike novotarije, posebno one koje su u modi, a tu spadaju i elektronski itai, tableti ili Amazon Kindle, te druge sline sprave, koje se mogu nai i na ovom i tritima u regionu.

U krajnjem, eknjige se mogu itati i na pametnim telefonima, a Crna Gora rui rekorde i u tom smislu - godinama je penetracija korisnika mobilne telefonije iznad 100 odsto[footnoteRef:5]. Na kraju septembra 2012. godine broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori iznosio je 1.100.476 to odgovara penetraciji od 177,49 odsto. [5: http://www.ekip.me/izvjestaji/mobilna.php]

Vrijeme je da drava obezbijedi i precizne podatke o broju onih koji koriste pametne telefone.

Ono to donekle zabrinjava je internet penetracija koja je, prema podacima Statistikog internet portala na kraju 2011. iznosila 49,6 odsto[footnoteRef:6]. Oko 35 odsto stanovnika Crne Gore je informatiki pismeno, rezultati su Popisa stanovnitva iz 2011. Ministarstvo za informaciono drutvo je, Strategijom razvoja informacionog drutva[footnoteRef:7] predvidjelo da broj korisnika raunara u Crnoj Gori do 2016. bude na nivou zemalja EU - izmeu 75 i 80 odsto. A to to Crna Gora na Facebooku ima skoro 300.000 korisnika opet govori u prilog prihvaenosti tehnologija na ovom tritu. Pitanje je forme i sadraja. [6: http://www.internetworldstats.com/europa2.htm#me] [7: http://goo.gl/Ek2LS]

Elektronske knjige su jeftinije - u odnosu na klasina izdanja, jeftinije su i njihova proizvodnja i distribucija.Pritom, za distribuciju eknjige praktino ne postoje ogranienja...

Naem tritu nije strano kopiranje knjiga, pogotovo udbenika, uprkos Zakonu o zatiti autorskih prava i intelektualne svojine i uprkos tome to niko jo ne kontrolie ta se zapravo deava u toj oblasti.

No, kako se oekuje da Crna Gora brzo bude lanica EU, taj Zakon e morati poeti da se potuje. A tada e studentima i akademskoj zajednici uopte, elektronsko izdanje knjiga biti blie, to zbog cijene, to zbog razliitih mogunosti koje im se nude kada koriste Kindle i druge sline ureaje - interakcija tokom pregleda sadraja, mogunost da se tekstu doda multumedijalni sadraj...

Pjesnik Vladimir urii je nedavno komentarisao injenicu da ljudi koji surfuju internetom da bi nali neku knjigu u PDF il HTML izdanju, nekog amerikog ili njemakog pisca, su isti oni ljudi koji e prvi kupiti ukorieni prevod.

Distribucija knjiga i izdavatvo bili bi u oajnom stanju i bez elektronskih knjiga", rekao je on. Dodatno, on smatra da je problem i "tampanje oajnih knjga"...

I to je ono to je, vjerujem glavni problem - kvalitet sadraja koje bismo objavljivali u digitalnom formatu. Osim toga, na crnogorskom tritu nema izdavaa elektronskih izdanja.

A onda kada se neko i ohrabri na taj korak, trebalo bi da tritu ponudi kvalitetna izdanja. Ona zbog kojih e se knjige, kao kada su se Vijesti odluile na korak da u crnogorske domove ponovo vrate knjige i naviku itanja, i kada su se u razliitoj dnevnoj tampi i oglasnicima mogle nai ponude stolara za izradu polica za knjige iz Vijesti, sada nai na naim mobilnim telefonima, raunarima ili itaima elektronskih knjiga.

Ako izdavai, dakle, ponude kvalitetna, cjenovno prihvatljiva izdanja - vjerujem da e statistika, koju sam vam predstavila danas, biti znatno drugaija. I iako vjerovatno i dalje nee biti u potpunosti na strani elektronskih knjiga, a ono emo umjesto 67 prema 3 u korist klasinih, imati odnos 40 prema 30...

Moramo biti hrabri i pronai naina da elektronskim izdanjima dopremo do italaca... jer na kraju, cilj je da knjiga bude proitana, na ovaj ili onaj nain - ne ka itaoci izaberu platformu...

Damira KALA, novinarka i zamjenica urednika portala Vijesti