kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi...

8
animacia, romelic aCvenebs kosmosur xomald `rozetadan~ `filaes~ daSvebas kometis zedapirze © EPA 12.11.2014 rogor Seiqmna mzis sistema? rogor gaCnda dedamiwa? saidan moxvda Cvens planetaze wyali da rogor daiwyo sicocxle? SesaZloa, sul male mecnierebma yvela am kiTxvaze pasuxis gacema SeZlon. saqme isaa, rom wels, 12 noembers, pirve- lad kacobriobis istoriaSi, adamianis xe- liT Seqmnili samecniero aparati dedami- widan 510000000 kilometris daSorebiT kometaze dajda. evropis kosmosurma saagentom (ESA) kosmosuri safreni aparati `rozeta~ (Ro- setta) aTi wlis win, 2004 wlis 2 marts, uki- degano kosmosSi gauSva. daniSnulebis adgilamde misasvlelad mas TiTqmis 6000000000 kilometris gavla mouwia. 12 noembers aparats gamoeyo moduli (e. i. erTi nawili) `filae~ (Philae) da Svidsaa- Tiani manevrirebis Semdeg yinulovan ko- meta P67/Curiumov-gerasimenkoze daeSva. roboti 2014 wlis agvistodan dafri- navda P67-is Soriaxlos da elodeboda xelsayrel moments Zvirfasi tvirTis da- saclelad. rogor fiqrob, ratom aris mniS- vnelovani kometis Seswavla? miCneulia, rom kometebi mzis siste- mis dabadebisas, daaxloebiT 4.5 miliar- di wlis win, Camoyalibdnen. mecnierebis varaudiT, maT, SesaZloa, dedamiwaze wya- li da organuli molekulebi moitanes. swored amitomaa momxdari faqti unika- luri: modul `filaes~ meSveobiT pasuxi gaecema umniSvnelovanes kiTxvebs mzis sistemis Camoyalibebisa da dedamiwaze sicocxlis gaCenis Taobaze. roboti mik- rokameris meSveobiT panoramul suraTebs gadaiRebs da kometis zedapiridan masa- lebs Seagrovebs. sabavSvo gazeTi, V-VI klasi, N3 ianvari, 2015 kiTxvis dro robot `filaes~ daSveba kometaze gagrZeleba me-2 gv.

Transcript of kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi...

Page 1: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

animacia, romelic aCvenebs kosmosur xomald `rozetadan~ `filaes~ daSvebas kometis zedapirze © EPA 12.11.2014

rogor Seiqmna mzis sistema?

rogor gaCnda dedamiwa?

saidan moxvda Cvens planetaze wyali da rogor daiwyo sicocxle?

SesaZloa, sul male mecnierebma yvela am kiTxvaze pasuxis gacema SeZlon.

saqme isaa, rom wels, 12 noembers, pirve-lad kacobriobis istoriaSi, adamianis xe-liT Seqmnili samecniero aparati dedami-widan 510000000 kilometris daSorebiT kometaze dajda.

evropis kosmosurma saagentom (ESA) kosmosuri safreni aparati `rozeta~ (Ro-setta) aTi wlis win, 2004 wlis 2 marts, uki-degano kosmosSi gauSva. daniSnulebis adgilamde misasvlelad mas TiTqmis 6000000000 kilometris gavla mouwia. 12 noembers aparats gamoeyo moduli (e. i. erTi nawili) `filae~ (Philae) da Svidsaa-Tiani manevrirebis Semdeg yinulovan ko-meta P67/Curiumov-gerasimenkoze daeSva.

roboti 2014 wlis agvistodan dafri-navda P67-is Soriaxlos da elodeboda xelsayrel moments Zvirfasi tvirTis da-saclelad.

rogor fiqrob, ratom aris mniS-vnelovani kometis Seswavla?

miCneulia, rom kometebi mzis siste-mis dabadebisas, daaxloebiT 4.5 miliar-di wlis win, Camoyalibdnen. mecnierebis varaudiT, maT, SesaZloa, dedamiwaze wya-li da organuli molekulebi moitanes. swored amitomaa momxdari faqti unika-luri: modul `filaes~ meSveobiT pasuxi gaecema umniSvnelovanes kiTxvebs mzis sistemis Camoyalibebisa da dedamiwaze sicocxlis gaCenis Taobaze. roboti mik-rokameris meSveobiT panoramul suraTebs gadaiRebs da kometis zedapiridan masa-lebs Seagrovebs.

sabavSvo gazeTi, V-VI klasi, N3 ianvari, 2015

k i T x v i s d r o

robot `filaes~ daSveba kometaze

gagrZeleba me-2 gv.

Page 2: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

2 ianvari, 2015

k i T x v i s d r o

germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva. ma-leve am movlenas sakuTar Facebook-is gverdze fizikosi stiven houkingi gamo-exmaura: `gTxovT, SemomierTdiT da taSi davukraT evropul kosmosur saagentos `rozetas~ misiisTvis da mbrunav kometaze xomaldis warmatebulad daSvebisTvis. es SeiZleba fantastikis Janrs hgavdes, mag-ram realuria, STambeWdavia da dagvex-mareba, ukeT gavigoT mzis sistemis Camo-yalibebis saidumloebebi~.

`es aris civilizaciisken gadadgmuli udidesi nabiji,~ – ganacxada evropis kos-mosuri saagentos generalurma direq-torma Jan-Jak dordenma.

Tumca roboti ar daSvebula ise, ro-gorc dagegmili iyo. `rodesac `filae~ dasaSveb adgils miuaxlovdeboda, unda gaesrola harpunebi1, romelic mas moZra-vi kometis zedapirs mudmivad miamagreb-da. magram samagrebis gasrola ar momxda-ra. ESA-s mecnierebs ar aqvT zusti pasuxi, Tu ratom moxda ase.~ – werda amerikuli vebsaiti `biznes insaideri~ (BI).

P67-s Zalian susti gravitacia (mizidu-loba) aqvs, amitom `filae~ kometaze daS-vebamde mis zedapirze ramdenjerme axta-daxta. daSvebis Semdeg igi kldis CrdilSi aRmoCnda. Crdilidan gamosayvanad ESA-s mecnierebma aparati daaxloebiT 4 santi-metriT gadaaadgiles da 35 gradusiT Se-moabrunes. Tumca es ar aRmoCnda sakmari-

1 harpuni (veSapebze sanadiro iaraRi) – Tokmob-muli isari, romelsac isvrian zarbazniT (winaT isrodnen xeliT).

si da radgan `filaes~ batarea damuxtuli iyo mxolod 64 saaTis ganmavlobaSi samyo-fi energiiT, sam dReSi batarea daicala. aparatma dakarga yvelanairi kontaqti Ta-vis SemqmnelebTan.

mecnierebis azriT, `filae~ amJamad mkvdaria. misi deda-xomaldi `rozeta~ ki kargad grZnobs Tavs da kometis gadaad-gilebis Sesaxeb informaciis mowodebas kidev erTi wlis ganmavlobaSi gaagrZe-lebs. mecnierebi imeds itoveben, rom amasobaSi P67 ufro miuaxlovdeba mzes, `filae~ miiRebs sakmaris energias bata-reis dasatenad da isev amoqmeddeba.

sabednierod, aparatma gaTiSvamde moas-wro Tavisi adgilsamyofelis amsaxveli saucxoo fotoebisa da sxva monacemebis gamogzavna. gaTxara 25-santimetriani xvreli kometis zedapirze da aiRo sinji analizisTvis. misi meSveobiT mecnierebs SeuZliaT Seiswavlon kometis zedapiris natexi, romelic ucvleli rCeboda 4.5 miliardi wlis ganmavlobaSi.

Tumca win kidev ufro saintereso ambe-bi gvelis! 2016 wels `nasa~2 gegmavs gauSvas kosmosuri aparati, romelic ifrens as-teroidis Soriaxlos uaxloesi sami wlis ganmavlobaSi. `rozetasgan~ gansxvavebiT, zedapirze daSvebis nacvlad igi gaSlis Tavis robotis `xels~, kldes natexs moam-tvrevs da dedamiwaze wamoiRebs samecnie-ro kvlevebis Casatareblad.

2 nasa (NASA – National Aeronautics and Space Administra-tion) – kosmosuri sivrcis kvlevis erovnuli sam-marTvelo aSS-Si. daarsda 1958 wlis 29 ivliss.

pirveli gverdidan

foto `filaes~ kome taze daSvebisas, kometidan daaxloebiT 3 kilometris simaRleze © EPA 12.11.2014

ESA-s marTvis oTaxSi myofi adamianebis reaqcia mas Semdeg, rac dadasturda, rom `filae~ gamoeyo `rozetas~ © EPA 12.11.2014

Page 3: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

3ianvari, 2015

k i T x v i s d r o

20081900

2012

1600

2000

22002016

2016

male 2014 weli dasruldeba. gaxsovs, ramdeni dRe iyo wels TebervalSi? Tu ar gaxsovs, SegiZlia kidev erTxel daxedo kalendars. ra Tqma unda, TebervalSi 28 dRe iyo. SarSan ramdeni dRe iyo Teber-valSi? ra Tqma unda, 28. momaval wels ram-deni iqneba? isev 28.

albaT ukve mixvdi, ra iqneba momdevno SekiTxva: ramdeni dRe iyo TebervalSi SarSanwin, 2012 wels an ramdeni dRe iqneba 2015 wlis momdevno wels?

nakiani weliwadi kalendaruli weli-wadia, romelSic 366 dRe-Ramea, anu 1 dRe-RamiT metia martiv weliwadze. nakian welSi Tebervali 29 dRe-Ramisgan Sedge-ba. erTi dRis damateba saWiroa imitom, rom martivi (365-dRiani) weliwadi ar Sedgeba zustad 365 dRisgan. sinamdvile-Si, martiv weliwadSi 365 sruli da kidev daaxloebiT 1/4 (erTi meoTxedi) dRea. es erTi meoTxedebi `grovdeba~ da yovel meoTxe wels erT dRes qmnis. amitomacaa nakiani TiTqmis yoveli meoTxe weliwadi.

modi, kargad gaverkveT. • Cveulebriv, igive martiv weliwadSi 365

dRea.• nakianSi – 366 dRe. es erTi damatebuli

dRe swored 29 Tebervalia.

rogor gamovTvaloT, romelia nakiani weli? • nakiania weliwadi, romelic unaSTod iyo-

fa 4-ze (... 2004, 2008, 2012, 2016, 2020 ...); • Tumca aris gamonaklisebic. nakiani araa

wlebi, romlebic daboloebulia ori nu-liT, e. i. unaSTod iyofa 100-ze (magali-Tad, 2100, 2200, 2300...);

• Tumca gamonaklisebi aqac aris da zogi-erTi ori nuliT daboloebuli weli na-kiania. kerZod, ornuliani wlebidan naki-ania is wlebi, romlebic unaSTod iyofa 400-ze (magaliTad, 2000 an 2400).

ratom xdeba ase?

imitom, rom dedamiwas mzis garSemo sruli wris gasakeTeblad daaxloebiT 365,242375 dRe sWirdeba.

Cveulebrivi weli ki 365 dRisgan Sedgeba. ra vuyoT im morCenil 0,242375  dRes,

romelic yovelwliurad grovdeba? oTx bunebriv weliwadSi 1460,9688 dRea,

kalendarze ki 1460 (365 X 4) dRe gamodis. darCenili 0,9688 TiTqmis erTis tolia. amitom vamrgvalebT da yovel meoTxe wels kalendars erT dRes vumatebT. es erTi dRe aris 29 Tebervali. swored ami-tom iyofa yvela nakiani weliwadi oTxze. kargi miaxloebaa, magram 100 wlis ganma-vlobaSi erTi dRe mainc `gvakldeba~. ase rom, yovel 100 weliwadSi erTxel Cven ar gvaqvs nakiani weliwadi. ase viRebT 365.24 dRes weliwadSi. es ufro zustia, magram mTlad zusti mainc ar aris!

damrgvalebebma mainc gamoiwvia dRee-bis dagroveba. amitom 1582 wlidan axali stilis mixedviT Semdegi wesebi SemoiRes:

axla Sen ukve SegiZlia damoukideblad, kalendris daxmarebis gareSe, gamoTvalo, momdevno wlebidan romelSi iqneba 366 dRe 365-is nacvlad, anu romeli weliwadi iqneba nakiani.

saxaliso maTematika

• yoveli meoTxe weli nakiania. mag., 2008, 2012, 2016...

• yoveli mease weli ar aris nakiani. mag., 1900, 2100, 2200, 2300...

• yoveli meoTxase weli kvlav nakiania. mag., 1600, 2000, 2400, 2800...

Page 4: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

4 ianvari, 2015

k i T x v i s d r o

safiqrali:

- Tqveni azriT, rogor unda moiqces moTxrobis mTavari gmiri?

- Tqveni azriT, eTeri iseve eqceva ni-nis, rogorc nini – mas?

- ras fiqrobT eTersa da mis megobre-bze?

- Tqveni azriT, marTla saRebavis daRvriT aris gamowveuli eTeris ase-Ti damokidebuleba?

- Tqven rogor moiqceodiT ninis adgi-las?

moTxroba

gamarjoba!me nini var. minda Cemze mogweroT da rCe-

va gkiTxoT. ar vici, Tqven rogor fiqrobT, me ki mgo-

nia, yvela skolaSi aris erTi bavSvi mainc, romelsac sxvebi dascinian. Cems skola-Si aseTi bavSvi me var. damcinian, radgan disleqsia mWirs (e. i. specialuri sagan-manaTleblo saWiroebe-bi maqvs). didi xnis gan-mavlobaSi vfiqrobdi, Wkviani ar var-meTqi. wera-kiTxva Cvens klasSi yvelam Cemze adre iswav-la.

Cems mSoblebs da mas-wavleblebs egonaT, rom me mondomeba maklda. arada, yovelTvis Zalian vcdilobdi bejiTad meswavla. mere aRmoCnda, rom disleqsia maqvs. es niSnavs, rom uniWo ki ar var, aramed miZneldeba sityvebis amocnoba da damaxsovreba. zogjer sityvebs da asoebs ukuRma vkiTxulob. magaliTad, `x~ SeiZleba `Z~-Si amerios, an `moswavles~ nacvlad wavi-kiTxo `omswavle~. zogjer swori sityvis arCevac miWirs: vici, risi Tqmac minda, magram sityvebs ver vpoulob.

uniWo rom ar vyofilvar gamixarda, Tum-ca Cemi problemis mizezis gageba ar mesia-movna.

Cvens klasSi erTi gogoa, romelic sul damcinis. mas eTeri hqvia. yvelas eubneba, rom suleli var. man da misma megobrebma skolis sapirfareSoSi didi warwerac ki gaakres:

`nini sulelia, sulelia, suleliaaa!~wina kviras ki daamates: `suleli, ufro suleli, usulelesiii!!!~xSirad dilaobiT sawolidan wamod-

gomac ki ar minda. vici, ra melodeba skola-Si: eTeri da misi megobrebi!

masTan problemebi mesame klasidan damewyo. orive iatakze visxediT da sas-kolo speqtaklisTvis scenebs vxatavdiT. me xes vxatavdi, eTeri – mzesumziras. uceb ya visferi saRebavi dameRvara da eTeris naxati dasvara. man Tavidan veraferi Tqva, iatakze ijda da misCereboda gaTxupnil mzesumziras. Semdeg fexze wamodga, Tavze damadga da yvirili damiwyo. ra ar miwoda,

maT Soris, ra Tqma unda, sulelic. Sevwuxdi, naxati rom gavufuWe da bodiSic movuxade. Tumca, ar mgonia, amxela ambavi unda aetexa. xom SeiZleboda, Tavidan daexata? im dRidan moyolebuli, sul cdilobs, damamciros. TiTqos es misi cxovrebis miznad gadaiqca.

meoTxe klasi TiTqos ukeTesi iyo. cota xniT isic vifiqre, saerTod davaviwydi-

meTqi. magram mexuTe klasidan CemTvis skola-Si yofna isev autaneli gaxda. axla Worebs mi-vrceleben, rom anoreq­sia maqvs. me gamxdari var, yovelTvis aseTi viyavi da man es icis. TviTonaa yovelTvis dietaze, me ki vcdilob, bevri vWamo, rom cota movimato. darwmunebu-li var, skolaSi yvelam

gaigo axali Wori. vamCnev, rogor miyureben da makvirdebian. cdiloben daaskvnan, mar-Tla anoreqsiuli var Tu ara.

vcdilob, ar mivaqcio yuradReba maT saqciels, magram es Zalian Znelia, roca pirdapir saxeSi giyureben da dagcinian, gWoraven.

ar micdia maswavlebelTan am Temaze sau-bari. mainc verafers miSvelis. eTers romc daelaparakos, uaresi iqneba. is yvelas ety-vis, rom me mabezRara var da xumrobas ver vigeb.

sxva skolaSi gadavidodi, magram de-daCems amis gagonebac ar unda.

ar vici, rogor moviqce. iqneb mirCioT, ra vqna?

Page 5: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

cx

ov

el

eb

id

a m

aT

i o

ja

xe

bi

GAGAAam furcliT SegiZlia wigni gaakeTo, Tanac Zalian swrafad. amisaT-vis furceli gazeTidan unda amoxio da wyvetil xazze Suaze gakeco.

kiTxvis d

ro

ro

desac

Zal

ian Zl

ieri

yinvaa, pingvinebi

mcir

eric

xovan

gju

febad

gro

vdebian, d

gebian wrez

e da sinqr

onu

lad

iwyeben mo

Zrao

bas. wris Su

agul

Si haeri Sed

arebiT

Tbeba d

a isinic iq

monac

vleo

biT d

gebian gasaTbo

bad.

sadil

obis Semd

eg, ro

desac

yinul

ze wvebian d

asasveneblad

, pingvinebi,

ro

gor

c

wesi, meT

valyu

res

to

veben. gar

kveul

i d

ro

is Semdeg pingvini-gu

Sagi midis er

T-er

T mZinar

e pingvin-T

an da Senj

Rr

eviT aR

viZebs mas. gaRviZebu

li ikavebs d

araj

is po

sts, yo

fil

i guSagi ki iZinebs. meT

valyu

re yu

rad

RebiT

ak-vir

deba gar

emos d

a, Tu

raime saf

rT

xes SeniSnavs, afr

Txil

ebs d

anarCenebs.

pingvinebi mxol

od

erT

xel ir

Ceven part

nior

s da sic

oc

x-l

is bol

omd

e misi erT

gul

i rCebian.

ni

an

ge

bi

miCneu

lia,

ro

m mwer

ebis, T

evzebis,

amfibiebisa

da

qve-war

mavlebis u

mravl

esobas d

idad

ar aR

elvebs ST

amomavl

ebis keT

ild

Reo

ba. magram ar

sebobs gamo

naklisi SemT

xvevebic. ase-

Tia nil

osis niangi. es c

ivsisxliani qvewar

mavali Zal

ian did

mz

ru

nvelo

bas iCens Tavisi naSier

ebisadmi.

dawyvil

ebis Semdeg d

edal

i niangi RamiT

Txr

is or

mos d

a iq 20-d

an 40-mde mkvr

ivnaWu

Wian kver

cxs d

ebs. ded

a da mama o

rmo

s gu

lmo

dgined

dar

ajo

ben. ro

desac

patar

a niangebis gamoCe-

kis dr

o axl

ovd

eba, patar

ebi yiyins iwyeben. am fo

rmiT

isini d

edas mianiSneben, r

om naW

uW

ebis moSo

rebaSi sW

ird

ebaT d

ax-mar

eba. Tu

mca, r

ogo

rc

mecnier

ebma daad

gines, patar

a niangebi ar

a mxol

od

mSobl

ebs exmianebian kverc

xidan, ar

amed er

Tma-

neTsac

, raT

a erT

dr

ou

lad

gamoiCeko

n. d

eda niangi pat

arebs T

avisi Zlier

i ybebiT naz

ad u

yris

Tavs d

a wyalT

an mihyavs, ro

m dabano

s da qviSa mo

aSor

os. c

no-

bilia, r

om mama niangic

exmareba mas naSier

ebis movl

aSi. ram-

denime d

Ris ganmavl

obaSi pat

arebi mSo

blebT

an axlo

s arian

wyalSic

da xmel

eTz

ec. maT

sakuT

ari T

avis rCena d

abadebis-

Tanave Seu

ZliaT

, magram mSo

blebi manam z

ru

naven Svilebz

e, sanam isini kar

gad ar

moR

onier

debian. T

umc

a, aqve und

a iT-

qvas, ro

m niangebis mzr

unvel

oba mxo

lo

d saku

Tar

naSierebz

e vr

cel

deba. T

u maT

gzaSi Sexvd

ebaT u

patr

ono

d d

ato

vebul

i, pat

ara, su

sti, u

cxo

niangi, mis SeWmaz

e uar

s ar ambo

ben.

Page 6: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

Se

sa

va

li

cxo

vel

ebis

qc

eveb

s Zi

riT

adad

ins

tin

qteb

i ma

rT

avs,

mag

ram

ma

Tac

aqv

T u

rT

ier

To

bis

rT

ul

i d

a u

Cveu

lo

fo

rme

bi.

gans

a-ku

Tr

ebiT

sai

nter

eso

a r

ol

ebis

gad

anaw

ileb

a ma

Tsa

ve `

soc

ium-

Si~,

oj

axis

wev

reb

Tan

, `m

ezo

bleb

Tan

~...

ram

den

ad y

ur

adR

ebia

ni

mSo

bleb

i ar

ian

cxo

vel

ebi?

ra

gziT

amy

areb

en i

sini

ur

Tie

rT

oba

s er

Tma

neT

Tan

da

ro

gor

ia m

aT o

jax

ebSi

TiT

oeu

li

mSo

blis

ro

li?

am

da

sxva

kiT

xveb

ze

pasu

xs s

tat

iaSi

ipo

vi.

lo

me

bi

s p

ra

id

il

ome

bi,

sxva

d

idi

kat

ebis

agan

ga

nsxv

aveb

iT,

cxo

vro

ben

oj

axeb

ad,

e. w

. pr

aid

ebad

, r

ome

lic

daa

xlo

ebiT

12

Zu l

oms

da

5-6

xvad

s iT

vlis

. oj

axs

mar

Tav

s yv

elaz

e d

idi

da

Zlie

ri

lo

mi.

xvad

i l

omi

s sq

eli

da

xSir

i f

afar

i mt

erT

an S

etak

ebis

as k

iser

s ic

avs.

is

mewy

vil

es m

osa

xibl

adac

gam

od

geba

. l

ome

bi

Ram

is

mona

dir

eebi

ar

ian.

mo

nad

iris

mo

val

eobe

bi

Zu l

ome

bs a

kisr

iaT

, r

adga

n ma

T x

vad

ebz

e sw

raf

ad S

euZl

iaT

ga

daa

dgi

leb

a. Z

u l

ome

bi k

veba

ven

oj

axs,

pat

ro

nobe

n d

a u

vlia

n bo

kvr

ebs.

`mo

nad

iree

bi~

wina

swar

ad

gene

n na

dir

obi

s ge

gmas

, T

u

ro

mel

i mx

rid

anaa

umj

obe

si T

avd

asxm

a an

sai

dan

ube

rav

s qa

ri,

ro

m ms

xver

plma

ver

igr

Zno

s sa

fr

Txi

s mo

axl

oeb

a. S

emd

eg e

rT

i an

or

i l

omi

gam

oek

ideb

a sa

kbil

os

da

mot

yueb

iT m

ihya

vs i

m ad

gil

amd

e,

sad

ac d

anar

Cene

bi a

ria

n Ca

saf

reb

ul

i. z

ogj

er m

sxve

rpl

i d

idi

zo

misa

a d

a Zu

lo

mebs

mis

i d

amo

rCi

leb

a u

Wir

T. m

aSin

maT

xva

deb

ic

exma

reb

ian.

Tu

mca

es S

edar

ebiT

iSv

iaT

ad x

deb

a. Z

iriT

adad

Zu

l

ome

bi n

adir

obe

n, p

rai

dis

meT

aur

i xv

adi

ki p

irve

li

miir

Tme

vs

sad

ils.

mxo

lo

d m

isi

dan

ayr

ebis

Sem

deg

Seu

Zlia

T o

jax

is s

xva

wevr

ebs

`su

fr

asT

an~

miax

lo

eba.

bokv

reb

is a

Rz

rd

aze

mTel

i o

jax

is Z

u l

ome

bi T

anab

rad

zr

u-

nave

n.

ro

ca

prai

dSi

ax

ali

STam

oma

vlo

ba

did

i r

aod

eno

biT

gr

ovd

eba,

axa

lbe

da

xvad

ebs

oj

axid

an

uwe

vT

wasv

la.

is

ini

saku

Tar

pr

aid

s qm

nian

an

sx

va

ro

mel

ime

xvad

isT

vis

cd

ilo

ben

oj

axis

war

Tme

vas.

ase

T g

zas

ga

dis

lo

mis

yvel

a bo

kver

i.

xvad

is f

unq

cia

oj

axSi

ar

is T

avis

i pr

aid

is d

acva

agr

esiu

li

mtac

ebl

ebi-

sa d

a u

oj

axo

, ma

rt

oxe

la

xvad

ebis

gan,

ris

gam

oc

xSi

rad

maT

Tan

Se

brZo

leb

a u

wevs

. T

u o

jax

is u

fr

osi

sas

ikvd

ilo

d d

aiW

reb

a an

d

aber

deb

a, m

idis

oj

axid

an d

a pr

aid

i u

oj

axo

lo

ms e

mor

Cil

eba.

z

ogj

er x

vad

ebi

cxo

vel

Ta

mef

isT

vis

Seu

fer

ebl

adac

iqc

evia

n:

prai

dSi

sak

uT

ari

mdgo

mar

eobi

s Se

sana

rCu

nebl

ad d

a ko

nku

ren

-c

iis

mosa

spo

bad

Wam

en m

cir

ewl

ova

n xv

ad b

okv

reb

s.

Zu l

ome

bi T

iTqm

is 1

5 we

ls

co

cxl

obe

n, x

vad

ebi

ki 1

0 we

ls

iS-

viaT

ad a

Rwe

ven.

maT

i si

co

cxl

is x

anmo

kleo

ba p

rai

dis

das

acav

ad

sxva

xva

deb

Tan

xSi

ri

brZo

liT

ar

is g

amo

wveu

li.

pi

ng

vi

ne

bi

s k

ol

on

ie

bi

ping

vine

bi

cxo

vro

ben

mr

av-

alr

icxo

van

gund

ebad

, ko

lo

­ni

ebad

. bu

dee

bs

napi

rid

an

sak-

mao

d

moSo

reb

iT

ikeT

eben

d

a pe

rio

du

lad

zR

visk

en g

und

-gu

n-d

ad g

adai

nac

vleb

en. i

sini

ar

cT

u

iSvi

aTad

r

amd

enim

e ki

lo

met

rs

gad

ian

auCq

areb

eli

nabi

jeb

iT.

ded

ali

ping

vini

bu

deS

i er

T a

n o

r m

oz

rd

il T

eTr

kve

rc

xs

deb

s,

Semd

eg

kru

xoba

s iw

yebs

. mS

obl

ebi

mor

igeo

biT

sx

deb

ian

kver

cxe

bze.

isi

ni T

avis

i mu

cl

is t

yavi

s na

kec

iT e

far

ebia

n kv

er-

cxe

bs d

a is

e aT

bobe

n. z

ogj

er m

amal

i pi

ngvi

ni f

exeb

ze

ideb

s ma

T

gasa

Tbo

bad

. r

oc

a d

eda

bud

eSi

zis

, ma

mal

i sa

kveb

s So

ul

obs

, Se

mdeg

ki

ro

leb

s c

vlia

n. s

akve

bis

mosa

Zieb

lad

was

ul

i pi

ngvi

ni

xSir

ad a

Tas

obi

T T

avis

msg

avss

So

ris

agn

ebs

saku

Tar

mew

yvil

es d

a ba

rt

ys. y

ove

li

maT

gani

imd

enad

kar

gad

ima

xso

vreb

s me

or

is x

mas,

r

om

xang

rZl

ivi

ganS

or

ebis

Sem

deg

ac k

i ad

vil

ad p

ou

lo

ben

erT

-ma

neT

s. i

sini

mxo

lo

d T

avis

naS

ier

s kv

ebav

en d

a ma

sac

xmi

T a

rCe

ven

sxve

bisg

an.

zo

gjer

pin

gvin

ebi

ZiZg

ilao

ben

da,

sak

mar

isia

, am

dr

os

ro

mel

ime

bud

idan

gad

mova

rd

es,

ro

m mi

s bu

des

kve

rc

xebi

Tu

rT

sxv

a d

aepa

t-

ro

neba

. bu

dis

gar

eSe

dar

Ceni

li

ping

vini

iwy

ebs

xet

ial

s, x

an e

rT

bu

des

mia

dge

ba, x

an –

meo

res

, mag

ram

mas

nis

kar

tiT

iSo

reb

en.

ping

vine

bi T

avia

nT n

aSie

reb

s er

Tad

uyr

ian

Tav

s d

a aw

yobe

n `s

a-ba

vSvo

baR

s~,

sad

ac 3

-dan

60-

mde

pat

aras

uvl

ian.

maT

meT

val

yur

e `m

aswa

vleb

leb

s~ u

niSn

aven

.

Page 7: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

7ianvari, 2015

k i T x v i s d r o

erTma mefem aT oqromWedels monetebis damzadeba daavala. TiToeul maTgans aTi cali moneta unda gamoeWeda. yvela mo-neta zustad 10 grami sufTa oqrosi unda yofiliyo.

am aTi oqromWedlidan erTi maTgani me-tad flidi kaci iyo. man mefis motyueba gadawyvita. adga da yvela monetas wonaSi TiTo grami daaklo.

mefes ambavi miutanes, erTi oqromWe-deli gatyuebso. isic uTxres, mis mone-tebs TiTo grami akliao.

mefe Zalian Wkviani iyo. TiToeuli oqromWedlis mier damzadebuli monete-bidan garkveuli raodenobia aiRo. mxo-

lod erTxel awona da 540 grami miiRo. es sruliad sakmarisi aRmoCnda imisaTvis, rom eTqva, kerZod romeli oqromWedeli ityueboda. flidi oqromWedeli sasti-kad dasajes.

zRapari-gamocana

matyuara oqromWedeli

SekiTxva:

romeli iyo matyuara oqromWedeli da rogor gamoicno mefem igi?

Page 8: kiTxvis drokargiskola.ge/teachers/gazeti/N3_2015 (V-VI class).pdf2 2 germaniaSi, qalaq darmStadtSi mdebare kontrolis centrSi, aparatis daSvebas aplodismentebi da milocvebi mohyva.

8 ianvari, 2015

k i T x v i s d r o

receptebi zamTris sadilisTvis

momzadebis wesi:aiRe 10 cali kvercxi. kargad moxarSe da kani gadaacale,

gafcqveni.

Semdeg moxarSul kvercxebs moaWeri zeda da qveda momrgva-

lebuli nawili, rom ar yiravdebodes.

stafilo moxarSe, gaasufTave da `Tovlis babuasTvis~ gamoW-

eri `qudebi~.

kbilis Cxiri daarWe `qudze~, Semdeg ki ori kvercxi erTmaneT-

ze ise Semode, rom miiRo Tovlis babuas sxeuli. kvercxebi daa-

magre CxiriT (anu Tovlis babuas `daaxure~ Cxiriani qudi).

stafilosgan gamoWeri cxviri da miamagre.

Tvalebi da Rilebi, survilis mixedviT, SegiZlia daumzado ze-

Tisxilis, kitris an bolokisgan Semdegi wesiT: gamoWeri patara

zomis burTebi. CxiriT gaCvrite sasurveli adgilebi da daumagre

`Tvalebi~ da `Rilebi~.

bolos `Tovlis babuas~ miamagre oxraxuSis `cocxi~ da sadilic mzadaa.

gemrielad miirTvi!

saWiro ingredientebi:• araJani – 1 Cais Wiqa

• vaSli – 500 grami

• Tafli – 1 sufris kovzi

• wvrilad daWrili nigozi –

1 sufris kovzi

momzadebis wesi:aiRe 500 grami vaSli, gulmodgined

garecxe da gaamSrale.

Semdeg vaSls gamoacale kurkebi

da kanianad daWeri patara, Txel

naWrebad an kubikebad.

miqseriT (an saTqvefelaTi)

kargad aTqvife araJani da

Tafli.

aTqvefili masa moasxi vaSls.

zemodan moayare erTi suf-

ris kovzi wvrilad

daWrili nigozi. Tu

nigozi moxaluli

iqneba, salaTa kidev

ufro aromatuli

gamogiva.

gemrielad

miirTvi!

sadili – `Tovlis babua~vaSlis salaTa

saWiro ingredientebi:• kvercxi – 10 cali

• stafilo – 2 cali (moxarSuli)

• oxraxuSi – 5 Reri

• zeTisxili, kitri, boloki (survilis mixedviT)

– 2 cali

• kbilis Cxiri – 10 cali