SVEUČILIŠTE SJEVERPOSLOVNA EKONOMIJA – SMJER MEĐUNARODNA TRGOVINA

 

 SEMINARSKI RAD

 Tema:

KINESKO GOSPODARSKO ČUDO: GRANICE RASTA, ŠTETNE POSLJEDICE

Predmet: EKONOMIJA I POLITIKA MEĐUNARODNE RAZMJENEMentor: Doc.dr.sc. Petar KurečićStudenti: Leo Oreški, Fitim Kurti

Narodna Republika Kina 中华人民共和国 中華人民共和國 (Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó)

Zastava Položaj Kine Grb

Glavni grad PekingSlužbeni jezik mandarinski kineski

Državno uređenjePredsjednik Xi Jinping

Predsjednik vlade Wen Jiabao

Nezavisnost 1. 10. 1949. Površina Ukupno 9.596.960 km2 (4. na svijetu)

Vode (%) 2,8

Stanovništvo Ukupno 1.370.000.000 Procjena 2011. (1. na svijetu)

Gustoća stanovništva oko 140 stanovnika/km2

Valuta Yuan (1 Yuan se sastoji od 10 Jiao)

Izvor :obrada prema http://hr.wikipedia.org/wiki/Kina 20.04.2015

Osnovno o NR Kini

Politička karta NR Kine

Administrativna podjela NR Kine

• 22 pokrajine • 5 autonomnih regija– Nei Monggol (Unutrašnja Mongolija)– Ningxia Hui– Xinjiang Uygur– Guangxi Zhuang– Xizang (Tibet)

• 4 grada (gradska područja – shi)– Beijing, Tianjin, Shanghai, Chongqing

• 2 posebne administrativne regije– Xianggang (Hong Kong), Aomen (Macau)

Administrativna podjela NR Kine

Moderna povijest Kine• Višestoljetna zatvorenost – tisućljetno “Carstvo”-do 1912. god.• 1912.-1949.g. građanski ratovi između Kuomintanga i

komunista uz Japansku okupaciju tijekom 2. Svjet. rata• Mao Zedong 1.10.1949. –samostalnost NR Kine• Nerazvijena i zaostala• “Veliki skok naprijed”-1958.-1962. – neuspješan

petogodišnji gospodarski plan• “Kulturna revolucija”-1966.-69. –mladi potpora vrhu KPK • 1979. -Deng Xiaoping - politika “četiriju modernizacija”

Deng Xiaoping

• došao na vlast 1979. kao “pragmatični umjerenjak”• pokušao spojiti komunističku političku vladavinu s

kapitalističkom ekonomijom-modernizacija gospodarstva uz pomoć zapadnih ulaganja

• otvorio Kinu za stranu znanost i tehnologiju• dopustio studentima da studiraju u inozemstvu• uveo mjere ekonomske liberalizacije• decentralizirao sustav odlučivanja• Poboljšao odnose sa Zapadom i SSSR-om• stvorio je slobodne ekonomske zone (SEZ), otvorene gradove i

otvorena obalna područja• pokušao stvoriti “socijalističku tržišnu ekonomiju”

Gospodarsko čudo Kine

• pri modernizaciji svoje privrede primjenjivala je takozvani azijski model (Japan, Južna Koreja):

strategija razvoja zasnovana na izvozno orijentiranoj industrijskoj politici

izuzetno visok nivo štednje i investiranja postepenost i pragmatičnost u

reformiranju gospodarstvatradicionalni sistem vrijednosti i odsustvo

demokracije (Kina)

Izvozno orijentirana industrijalizacija

• oslonila se na strategiju razvoja zasnovanu na korištenju jeftine i obilne radne snage sa sela – tržišno određivanje dnevnica

• industrijalizaciju otpočinje sa radno intenzivnom proizvodnjom u lakoj industriji (proizvodnji odeće i obuće)

• ostvarivani su značajni profiti koji su ulagani u proširenje i modernizaciju proizvodnje

• korištenje protekcionističkih barijera i postepene, vrlo dozirane liberalizacije vanjske trgovine -kombinacija carinskih i necarinskih mjera zaštite domaćih proizvođača (kvote, uvozne dozvole) i državnih poticaja izvozu (subvencije, porezne olakšice, izvozni krediti) uz umjetno održavan niski devizni tečaj

• potaknut dinamičan razvoj industrije -promjena njene strukture• kvalificirana i skuplja radna snaga i nove, naprednije tehnologije- prelazi se na

kapitalno intenzivnije grane na višoj tehnološkoj razini• Kina se sve više orijentira na elektroniku, a proizvodnja obuće i odeće seli se u

druge zemlje (Vijetnam, Indija, Pakistan,...)

Visoka razina štednje i investicija

• karakteristika azijskog modela razvoja- izrazito visoka razina štednje (Kina do 45% BDP-a, u SAD npr. manje od 10% BDP ) i niska razina potrošnje, visoke stope investiranja i visoke stope privrednog rasta

• objašnjava se tradicionalnim sistemom vrednosti azijskih zemalja, ali i čisto ekonomskim razlozima (što više štednje i investiranja kod brzog rasta gospodarstva omogućava velike profite)

• većina kapitala je u rukama države- ona ne isplaćuje dividende, samo poreze- reinvestiranje profita

Postepenost i pragmatičnost u

reformiranju gospodarstva• Kina je reformu svojeg gospodarstva otpočinjala u određenim segmentima ekonomije i

na odabranim manjim područjima• pokrenuti pilot projekti (osnovano je nekoliko posebnih ekonomskih zona) i ovisno od

dobijenih rezultata isti se dalje širio (ako su efekti bili dobri), radile su se određene korekcije (ako su uočeni nedostatci) ili se definitivno odustajalo (ako se nisu mogli dobiti očekivani rezultati)

• Privatizacija je takođe vršena postepeno (usporedo uz državna poduzeća osnivala su se i privatna poduzeća sa istom djelatnošću na bazi privatnog kapitala – kasnije su privatnici mogli kupiti dionice državnih poduzeća )

• državni sektor u Kini se smanjio na oko 25%• Energetika, telekomunikacije, željeznički i avio promet te mnogi sektori teške

industrije nalaze se u cjelini ili u većinskom vlasništvu države• Državne tvrtke se u Kini malo razlikuju od privatnih –tržišna konkurencija• ključ uspjeha ne leži u privatizaciji nego u konkurenciji

Tradicionalni sustav vrijednosti

• Kina svom brzom gospodarskom razvoju ima velikim dijelom zahvaliti na tradicionalnom sustavu vrijednosti koji korijene vuče iz konfucionizma, a čije su vrijednosti:

Vrijednost Štedljivost Pravičnost Spremnost na žrtvovanje Kolektivizam i prednost općih nad osobnim interesima hijerarhijska struktura društva

• Odsustvo demokracije nije bila prepreka da Kina desetljećima ostvaruje vrlo velik gospodarski rast, pa čak neki ekonomisti to smatraju kao prednost uspoređujući rast Kineskog gospodarstva sa rastom u demokratskoj okolini kao na npr. Filipinima

Kineska privreda

• Primarne djelatnosti Poljoprivreda: riža (1. u svijetu,27%), pšenica (1., 17%), kukuruz (2.,

18%), krumpir (1.; 23%), duhan (1., 37%), čaj (2.; 25%), pamuk (1.; 25%), kikiriki (1.; 39%), banane, (3.), grožđe (6.), vino (8.)

Stočarstvo : svinjetina (1. u svijetu, 47%), ovčetina i kozletina (1., 29%), meso peradi (2.,18%) ,govedina (3.), vuna (2. u svijetu, 15%), jaja (1.) i mlijeko (9.)

Ribarstvo: 1. u svijetu sa više od 1/3 svj. proizvodnje, slatkovodno ribarstvo (1.,55%)

Rudarstvo: ugljen (1. u svijetu, >30%), nafta (6.), željezna rude te sirovog čelika (1., >20%, cink (1.; 22%), kositar (1.; 33%), olovo (2.; 22%), boksit, zlato, srebro, volfram, bakar, nikal, fosfati te različiti drugi metali i nemetali (brom, jod, sol, žad…).

Kineska privreda

• Sekundarne djelatnosti Metalurgija: crne i obojene metalurgije, strojogradnje i

brodogradnje. Vrlo je važna i tekst. ind. koja zapošljava više od Kemijska industrija: bazne kem. ind., proizvodnja umjetnih gnojiva,

petrokemijska ind., tekstilna industrija (zaposleno >4 mil. radnika), prehrambena, ind. papira, ind. građevinskih materijala

Visoke tehnologije: ind. vozila, te elektronička i elektrotehn. ind.• Tercijalne djelatnosti

Financijski sektor Turizam

• Izvoz : tekstil i odjeća (blizu 20% vrijednosti), obuća, zabavni i drugi elektron. uređaji, strojevi, uredska oprema, el. aparati, igračke i sportska oprema

• 20% izvoza ide u SAD, ostali partneri: Japan, Koreja, Njemačka, Nizozemska, Francuska, Vel. Britanija.

Pokazatelji rasta

• Prosječan rast kineskog BDP-a u razdoblju od 1989. do 2015. g. iznosi oko 9%• Kineski BDP-a mogao bi ovom brzinom dostići BDP SAD-a do 2025., mada se već

nekoliko godina zaredom vidi tendencija usporavanja rasta (trenutno na oko 7%)

Pokazatelji blagostanja

• Makar konstantno raste BDP per capita još je uvijek ispod svjetskog prosjeka2013. g. i iznosi oko 6800 US$ prema podatcima Svjetske banke dok je za Hrvatsku 13,600 US$

• velika razlika je između bogate istočne obale i siromašnog zapada

Posljedice rasta

• Zagađenje zraka• Zagađenje vode• Zagađenje, erozija i devastiranje

zemljišta• Povećanje urbanog stanovništva

Zagađenje zraka• 16 od 20 najzagađenijih gradova u svijetu nalaze se u Kini• Najzagađeniji zrak u gradu Linfen Shanxi Provincija, ugljen• Posljedica izgaranja ugljena u tvornicama i

termoelektranama• Smog u gradovima posljedica industrijalizacije, naglog

povećanja urbanog stanovništva i vozila

Zagađenje vode• Nekontrolirano ispuštanje kanalizacije iz urbanih sredina, te

nepročišćenih otpadnih voda iz tvornica u rijeke• Pesticidi iz zemlje te aromatski ugljikovodici nastali

izgaranjem u rijeke stižu kišnicom i podzemnim vodama • Posljedica je velik pritisak na održiv sustav vode za piće i

proizvodnju hrane• Žuta Rijeka u Lanzhou, u provinciji Gansu 22.10. 2006. ,

kanalizacijske cijevi ispuštaju crveni talog i zagađuju rijeku http://www.newsgd.com/news/china1/200610240072.htm.

Zagađenje zemlje• Zbog povećanih potreba proizvodnje hrane obradivo tlo se

intenzivno prihranjuje umjetnim gnjojivom i tretira pesticidima što iscrpljuje i zagađuje tlo

• Velike površine obradivog tla pretvaraju se u građevinske parcele i devastiraju- asfaltiraju i betoniraju- stvaraju se novi gradovi i proširuju stari

• Dolazi do erozije velikih površina tla zbog promjene korijenja vegetacije-šuma te do širenja pustinja

Zaključak

•Zagađenje voda, zraka i zemlje povećavalo se velikom brzinom kroz kineski ubrzani ekonomski rast od 1970-tih do danas•Kineske vlasti ulažu u zaštitu okoliša mnogo manje od 2,2% kineskog BDP-a , koliko bi, prema znanstvenicima, bilo potrebno kako bi se spriječila daljnja degradacija okoliša•Kazne za zagađivače su premale da bi ih motivirale na smanjenje zagađenja•osnovna poslovna filozofija je “zagadi pa plati” (prema nekim izračunima kazne pokrivaju između 10-50 % stvarnih troškova zagađivanja)•Centralna vlast ima za glavni cilj daljnji rast gospodarstva što dalje opterećuje okoliš•Tradicija recikliranja je mala, a birokracija i nemar još više potkopavaju cijeli sustav•Nevladine organizacije vrše povećan pritisak na određene upravne jedinice, naročito u urbanim sredinama, kako bi se pristupilo smanjenju zagađenja i pročišćavanju okoliša•polagano se uvode upravljački sustavi protiv zagađivanja kroz predostrožnost i plaćanje zagađivanja, ali još su daleko od Evropskih standarda, a u međuvremenu milijuni Kineza pate od povećanja smrtnosti i bolesti koje izazivaju zagađenja•Kinezi , svojim zdravljem i kvalitetom života, te kineski okoliš plaćaju enorman Kineski gospodarski rast posljednjih desetljeća •Pitanje održivosti takvog stanja nameće se samo od sebe!

Literatura• Economy, E., The River runs black, the

environmental challenge to China”s future, Cornell University press, Ithaca&London, 2004

• Feature 2• http://www.newsgd.com/news/

china1/200610240072.htm.